1PO,konacno.doc · Web view1.OPĆE INFORMACIJE 1.1.Naziv studijskoga programa Sveučilišni preddiplomski studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja 1.2.Nositelj/i studijskoga

1

SVEUČILIŠTE U ZADRU

ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU

Sveučilišni preddiplomski studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja

1.OPĆE INFORMACIJE

1.1.Naziv studijskoga programa


1.2.Nositelj/i studijskoga programa

Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja

1.3.Vrsta studijskoga programa*

Stručni studijski program FORMCHECKBOX

Sveučilišni studijski program FORMCHECKBOX

1.4.Razina studijskoga programa

Preddiplomski FORMCHECKBOX

Diplomski FORMCHECKBOX

Integrirani FORMCHECKBOX

1.5.Način izvođenja studijskoga programa

Klasični FORMCHECKBOX

Mješoviti (klasični + on line) FORMCHECKBOX

On line u cijelosti FORMCHECKBOX

1.6.Akademski/stručni naziv po završetku

studija

Sveučilišni prvostupnik / prvostupnica (baccalaureus / baccalaurea) ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja

2. UVOD

2.1.Razlozi za pokretanje studija

· Procjena svrhovitosti s obzirom na potrebe tržišta rada u javnom i privatnom sektoru

· Povezanost s lokalnom zajednicom (gospodarstvo, poduzetništvo, civilno društvo...)

· Navesti moguće partnere izvan visokoškolskoga sustava koji su iskazali zanimanje za studijski program

· Mogućnost zapošljavanja (popis mogućih poslodavaca) i mišljenje triju organizacija vezanih za tržište rada o primjerenosti predviđenih ishoda učenja (priložiti)

Pokretanje sveučilišnog preddiplomskog studija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja odgovor je na izazove suvremenih društvenih gibanja na pragu 21. stoljeća. Promjene u hrvatskom društvu te pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji zahtijevaju redefiniranje studija za odgojitelje predškolske djece, odnosno njegovu prilagodbu kako potrebama hrvatskog društva, tako i suvremenim tendencijama u širem europskom kontekstu.

Kvalitativno drugačije promišljanje studija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja odgovor je na promijenjene uloge i kompetencije odgojitelja u složenim uvjetima suvremenog izvanobiteljskog institucionalnog konteksta. Stoga je cilj preddiplomskoga sveučilišnoga studijskoga programa obrazovati i osposobiti studente za raznovrsne složene profesionalne uloge odgojitelja predškolske djece u izvanobiteljskim uvjetima. Navedeno je u suglasju sa Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju (Narodne novine.10/97.) prema kojemu djelatnosti predškolskog odgoja obuhvaćaju programe odgoja, naobrazbe, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi, a osim redovitih predškolskih programa, provode se programi pripreme za školu, različiti kulturni, vjerski, športski, umjetnički i drugi kraći programi, programi stranoga jezika. Sve je veći broj djece s posebnim potrebama u redovitim odgojnim skupinama, što zahtijeva dodatne kompetencije odgojitelja, kao i programe izobrazbe roditelja. Provedba istraživačkih projekata u predškolskim ustanovama traži provjeru i potvrdu znanstvenih teorija u predškolskoj praksi, što zahtijeva uspješan model obrazovanja odgojitelja s uravnoteženom teorijskom i praktičnom dimenzijom.

Prijedlog sveučilišnog preddiplomskog studija je u funkciji harmonizacije hrvatskog sustava obrazovanja odgojitelja u okvirima Europskog prostora visokog obrazovanja. S obzirom da je ustanovljen Europski prostor obrazovanja profesionalaca u ranom odgoju i obrazovanju, zalažemo se za europsku dimenziju odredenja profesionalizma odgojiteljske profesije.Tendencija je omogućiti svakom odgojitelju slobodan ulaz u svaku odgojnu skupinu u zemljama Europske unije. Edukacija odgojitelja se ne bi trebala ograničavati samo na praksu poučavanja u nacionalnim okvirima, a navedena ideja je prepoznata i u Planu razvoja sustava odgoja i obrazovanja od 2005.do 2010., gdje se posebno ističe da će razvoj obrazovanja za odgojiteljska zanimanja imati ključnu ulogu u podržavanju mnogih od planiranih novina u hrvatskom obrazovnom sustavu. Programi odgojiteljskih studija izradit će se u skladu s Međunarodnom razradbom zanimanja, drugim međunarodnim dokumentima koji se odnose na to područje te pretežnim programskim modelima u zemljama Europske unije. Programi će omogućiti odgojiteljima ravnopravnost s ostalim stručnim djelatnicima u obrazovnom sustavu u stručnom usavršavanju i napredovanju u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji.

Osim navedenog, ističemo činjenicu da je 2005. godine Europska komisija (European Commission Directorate-General For Education And Culture) donijela Zajednička europska načela za sposobnosti i kvalifikacije učitelja (Common European Principles for Teacher Competences and Qualifications) iz kojih posebno izdvajamo zahtjeve u pogledu obrazovanja odgojitelja i učitelja:

Učitelj mora imati visoku školsku spremu i odgovarajuću kvalifikaciju.

Programi obrazovanja učitelja trebaju biti raspoređeni u sva tri ciklusa visokog obrazovanja, kako bi se osiguralo njihovo mjesto u europskom prostoru visokog obrazovanja te kako bi se povećala mogućnost napredovanja i mobilnost unutar struke.

Potrebno je promicati doprinos prakse temeljene na istraživanju i saznanjima za razvoj novih znanja u obrazovanju.

Sveučilišnim modelom obrazovanja stručnjaka u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju ispravlja se nepravda učinjena pokretanjem Bolonjskoga procesa ovoj važnoj grupaciji studenata i stručnjaka u hrvatskom sustavu odgoja i obrazovanja te djelatnosti ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja kao prvoj njegovoj sastavnici. Tako se priznaje odgojiteljska profesija kao jednakovrijedna ostalim pedagoškim profesijama za koje je potrebno obrazovanje na sveučilišnoj razini. Ustavno je pravo svakoga na visokoškolsko obrazovanje u skladu s njegovim sposobnostima (čl. 65. Ustava RH.). Svatko mora imati jednako pravo na odgoj i obrazovanje te osposobljavanje prema vlastitim sposobnostima, potrebama i individualnom razvoju. Ostvarivanje dostupnosti obrazovanja jedan je od elemenata uspješnog sprječavanja društvene isključenosti. Radi osiguravanja jednakih preduvjeta za horizontalnu i vertikalnu prohodnost, svim mladim ljudima treba osigurati jednakost u pristupu postignućima. Zato se u strateškom dokumentima (Plan sustava odgoja i obrazovanja 2005-2010) posebno ističe da će se poduzimati mjere za osiguranje jednakih mogućnosti pristupa visokoškolskom obrazovanju za sve. Sveučilišno obrazovanje sveučilišnoga prvostupnika / prvostupnice ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja početak je procesa vertikalne prohodnosti koju odgojitelj predškolske djece do sada nije imao.

Sveučilišno preddiplomsko obrazovanje odgojitelja predstavljat će tek temeljnu etapu na kojoj će se, procesima cjeloživotnog obrazovanja, kontinuirano razvijati odgojiteljeve autonomne, osobne i profesionalne kompetencije. Prijedlogom sveučilišnog studija odgojiteljska profesija se stavlja u kontekst cjeloživotnog učenja kako bi se odgojitelji mogli suočiti s izazovima i zahtjevima suvremenih društvenih okolnosti, odnosno prilagoditi tržištu rada i zahtjevima novih tehnologija. Multikulturalno okruženje ujedinjene Europe također traži od hrvatskog odgojitelja osposobljavanje za vrjednovanje različitosti te visoku razinu tolerancije prema drugačijem.

U osmišljavanju preddiplomskog studija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja koristi se kompetencijski pristup temeljen na kompleksnom sustavu ishoda učenja i kompetencija. Struktura studija temeljena je na modelu 3+2 s definiranim obrazovnim kvalifikacijama odgojitelja (generičkim i specifičnim kompetencijama) za svaku razinu, odnosno postignutim određenim ishodima učenja nakon uspješnog dovršetka studijskog programa.

2.2.Usklađenost s odgovarajućim strateškim dokumentima

Iako je prva reforma studijskih programa Sveučilište u Zadru provedena prelaskom na „bolonjski“ način studiranja, uvedene promjene nisu dovoljne pa se Strategijom Sveučilišta u Zadru od 2011.do 2017. potiče daljnje unaprjeđenje postojećih studijskih programa. Pritom se naglašava nužnost daljnjeg usklađivanja s globalizacijskim procesima sadržanima u bolonjskoj reformi i dostizanje ciljeva Europskog prostora visokog obrazovanja (EHEA) koji se odnose na mobilnost studenata i pripremu za život bududih aktivnih građana u demokratskim društvima. Prema Razvojnoj strategiji Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja u razdoblju 2011-2016. jedna od prioritetnih zadaća jest utemeljiti sveučilišni preddiplomski studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.

2.4.Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

3. OPĆI DIO

3.1.Znanstveno/umjetničko područje studijskoga programa

Područje društvenih znanosti; polje pedagogija

3.2.Trajanje studijskoga programa (postoji li mogućnost studiranja na daljinu, izvanrednoga studija i sl.)

Trogodišnji preddiplomski studij

3.3.Minimalni broj ECTS bodova potreban za završetak studija

180 ECTS bodova.

3.4.Uvjeti upisa na studij i razredbeni postupak

Preduvjet za upis na studij završena je srednja škola u četverogodišnjem trajanju i položena državna matura. Iznimno, preduvjet za upis na preddiplomski studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja završena je srednja škola u četverogodišnjem trajanju i položen razredbeni ispit.

3.5.Ishodi učenja studijskoga programa (navesti 15-30 ishoda učenja)

Nakon završenog preddiplomskog studija Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja studenti će:

· razviti sposobnost organiziranja i planiranja samostalnog učenja i napredovanja kroz studij na način kritičkog i samokritičnog propitivanja znanstvenih istina;

· razviti sposobnosti refleksivnog praktičara koji kontinuirano vrednuje učinke svojih postignuća;

· demonstrirati sposobnost prilagođavanja novim i neočekivanim situacijama na način aktivne primjene stečenih znanja, vještina i sposobnosti;

· biti osposobljen za razvoj kreativne dimenzije svoje profesionalne uloge;

· cijeniti, poštivati i pokazati predanost za misiju profesionalca u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju;

· biti osposobljen za preuzimanje odgovornosti u procesima daljnje osobne i profesionalne afirmacije svojeg stručnog profila, uz istovremeno promicanje značaja stručnog područja rada;

· pokazivati, razumjeti i promicati koncepte cjeloživotnog učenja zalaganjem za osobni profesionalni razvoj;

· poticati i razvijati stalnu brigu o kvaliteti rada

· poznavati i razumjeti najnovije znanstvene spoznaje o prirodi učenja djeteta u ranom djetinjstvu i oblicima njihova kultiviranja i socijalizacije;

· demonstrirati znanje iz temeljnih znanosti i njihovih disciplina kojima se tumače zakonitosti, pojave i procesi u profesionalnom polju rada, na teorijskoj i praktičnoj razini;

· demonstrirati znanje učinkovitih strategija u poticanju ukupnih razvojnih dosega djeteta u ranom djetinjstvu;

· izgrađivati podržavajuće odnose s djecom socijalizirajući ih uz istovremenu individualizaciju njihove društvenosti;

· učinkovito i djelotvorno konstruirati odgojno-obrazovni kontekst kao poticajno - razvojni, po mjeri djece i svakog djeteta posebno, u odnosu na njihove sposobnosti, mogućnosti, potrebe i interese te na tim osnovama ostvarivati integriranu odgojno-obrazovnu praksu;

· ustanoviti i održavati institucionalni kontekst predškolske ustanove koji će osiguravati djetetov zdrav razvoj i zadovoljenje temeljnih potreba djeteta;

· demonstrirati znanje u promatranju i procjeni djetetovih aktivnosti i mogućnosti kao pretpostavci konstrukcije integriranog kurikula u smislu odgovora na njegove razvojne i odgojno-obrazovne potrebe;

· razumjeti načine usvajanja govora i jezika, djetetove stvaralačke potencijale te ukupnost tjelesnog, kognitivnog i socijalnog razvoja;

· samostalno konstruirati, implementirati i evaluirati integrirani kurikul u ukupnosti svih razvojnih područja (kineziološkom, glazbenom, likovnom, jezično-komunikacijskom te istraživačko-spoznajnom) koristeći aktivnosti i materijale u skladu sa suvremenim razvojnim teorijama kojima se tumači dječji razvoj;

· pokazivati razumijevanje rizika za sigurnost, zdravlje djeteta organizirajući sigurnu i poticajnu sredinu;

· demonstrirati praktičnu kompetenciju refleksivnog praktičara, vrjednovati i samovrjednovati svoju implicitnu pedagogiju propitujući njenu djelotvornost u funkciji stalne tendencije rasta kvalitete;

· demonstrirati sposobnost kreiranja odgojno-obrazovnog konteksta u dječjem vrtiću jednakog i pogodnog za sve, bez obzira na sociokulturni i ekonomski status;

· graditi bliske, povjerljive i recipročne odnose s roditeljima razvojem suradnje na partnerskoj razini;

· aktivno se angažirati u postizanju kvalitetnije i intenzivnije sudjelovanje lokalne zajednice u životu dječjeg vrtića.

3.6.Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata (horizontalnoj, vertikalnoj u RH i međunarodnoj)

Mobilnosti studenata ostvarivat ce se u sklopu Programa bilateralne mobilnosti u visokom obrazovanju hrvatske akademske zajednice, donesenog od strane Ministarstva obrazovanja, znanosti i športa i Agencije za mobilnost i programe EU.

3.7.Usklađenost sa zahtjevima strukovnih udruženja (za regulirana zanimanja)

Prijedlog preddiplomskog sveučilišnog studija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u suglasju je sa zahtjevom Sindikata radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju za sveučilišnim studijem odgojitelja i potrebom njihovog znanstvenog napredovanja. Mnoge udruge odgojitelja također traže mogućnost sveučilišnog obrazovanja odgojitelja predškolske djece.

3.8 Kod prijave diplomskih studijskih programa navesti preddiplomske studije predlagača ili drugih ustanova u RH s kojih je moguć upis na predloženi diplomski studij

3.9. Postupci osiguravanja kvalitete

Postupke osiguravanja kvalitete provode jedinice za unutarnji sustav osiguravanja kvalitete (Ured za osiguravanje kvalitete, Povjerenstvo za unaprijeđivanje kvalitete, Povjerenstvo za unutarnju prosudbu sustava osiguravanja kvalitete, Povjerenstvo za kvalitetu sastavnice Sveučilišta) u skladu s Pravilnikom o sustavu osiguravanja kvalitete Sveučilišta u Zadru (http://www.unizd.hr/Portals/0/doc/PRAVILNIK_O_SUSTAVU_OSIGURAVANJA_KVALITETE_SVEUCILISTA_U_ZADRU.pdf) i Priručnikom za osiguravanje kvalitete Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja.

4. OPIS STUDIJSKOGA PROGRAMA

4.1.Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem sati nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS bodova (prilog: Tablica 1)

4.2.Opis svakoga predmeta (prilog: Tablica 2)

4.3.Struktura studija (broj semestara, trimestara, veličina grupa za predavanja i vježbe/seminare)

Studenti studiraju tri (3) godine, odnosno šest (6) semestara. Izvedbeni plan nastave redovitog studenta temelji se na opterećenju od 40 sati tjedno, tijekom 42 radna tjedna, u što se uračunavaju svi oblici nastave, samostalni rad studenta, vrijeme potrebno za pripremanje i polaganje ispita kao i druge aktivnosti na predmetu utvrdene studijskim programom. Ukupne tjedne obveze redovitog studenta u izravnoj nastavi mogu iznositi najviše 25 sati.

4.4.Uvjeti upisa u višu godinu studija

Za upis u svaku sljedeću godinu student mora postići 60 ECTS bodova.

Student koji nije ostvario ECTS bodove iz upisanog predmeta do isteka akademske godine, obvezan je u sljedećoj akademskoj godini ponovno upisati taj predmet te nove predmete iz viših semestara prve sljedeće nastavne godine, sukladno studijskom programu. Student može upisati samo one nove predmete za koje je zadovoljio preduvjete za upis.

4.5.Popis predmeta i/ili modula koje polaznik može izabrati s drugih studijskih programa

Izborni kolegiji iz srodnih usmjerenja ili cjelokupne

cjelokupne ponude Sveučilišta.

4.6.Popis predmeta i/ili modula koji će se izvoditi i na stranom jeziku (navesti jezik)

Engleski jezik (popis predmeta u prilogu)

4.7. Završetak studija:

a) Način završetka studija

Završni rad Diplomski rad FORMCHECKBOX

Završni ispit FORMCHECKBOX Diplomski ispit FORMCHECKBOX

b) Uvjeti za prijavu završnoga/diplomskoga rada i/ili završnoga/diplomskoga ispita

Uvjeti za prijavu završnog rada su položeni svi ispiti i izvršene ostale studijske obveze.

c) Postupak vrjednovanja završnoga/ /diplomskoga ispita te vrjednovanja i obrane završnoga/diplomskoga rada

Završni rad treba biti takav da ga student može izraditi za 45 dana.Vrijeme izradbe rada je najdulje jedan semestar. Tema završnog odnosno diplomskog rada odobrava se iz predmeta koji se izučavaju na Odjelu.

Tablica 1. Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem nastavnih sati potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS bodova

POPIS PREDMETA/MODULA

Godina studija: I

Semestar: I

MODUL

PREDMET

NOSITELJ

P

S

V

e-učenje

ECTS

Obvezni/izborni

Modul općih predmeta

Filozofija odgoja

Mr.sc.Milena Radovan Burja

2

1

0

4

Obv.

Strani jezik I

Irena Fadić, prof.

1

0

2

3

Obv.

Hrvatski jezik I

Doc.dr.sc.Marija Musa, dr.sc.Slavica Vrsaljko

2

1

0

5

Obv.

Dijete i računalo

Josip Cindrić, prof.

1

0

2

2

Obv.

Kineziološka kultura I

Mr.sc.Predrag Saratlija

0

0

2

1

0bv.

Pedagogijsko-psihologijski modul

Opća pedagogija

Prof.dr.sc.Smiljana Zrilić; Violeta Valjan Vukić, prof.

2

1

0

4

Obv.

Pedagogija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja I

Dr.sc.Diana Nenadić-Bilan

2

1

0

4

Obv.

Uvod u razvojnu psihologiju

Prof.dr.sc.Mira Klarin

2

1

0

4

Obv.

Modul izbornih predmeta

Dramska radionica

Doc.dr.sc.Teodora Vigato

1

0

1

3

Izb.

Informatička pismenost


1

0

1

3

Izb.

Komunikacijske vještine odgojitelja

Prof.dr.sc.Mira Klarin; Doc.dr.sc. Slavica Šimić Šašić

1

1

0

3

Izb.


Godina studija: I

Semestar: II

MODUL

PREDMET

NOSITELJ

P

S

V

e-učenje

ECTS

Obvezni/izborni


Strani jezik II

Irena Fadić, prof.

1

0

2

3

Obv.

Hrvatski jezik II

Doc.dr.sc.Marija Musa, dr.sc.Slavica Vrsaljko, prof.

2

1

0

5

Obv.

Dijete i jezik

Doc.dr.sc.Ivica Vigato

1

1

0

2

Obv.

Kineziološka kultura II


0

0

2

1

Obv.


Obiteljska pedagogija

Prof.dr.sc.Smiljana Zrilić, Violeta Valjan Vukić, prof.

2

1

0

4

Obv.

Dječja psihologija

Prof.dr.sc.Mira Klarin;Doc.dr.sc.Slavica Šimić Šašić

2

1

0

4

Obv.

Pedagogija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja II


2

1

0

4

Obv.

Integrirani metodički modul

Notno pismo

Dr.sc.Tomislav Košta

1

0

1

2

Obv.

Modul praktičnih kompetencija

Stručna praksa I

Violeta Valjan Vukić, prof.

0

0

2

2

Obv.


Obitelj u riziku

Dr.sc. Diana Nenadić-Bilan

1

0

1

3

Izb.

Vizualna pismenost

Karmen Travirka Marčina, prof.

1

0

1

3

Izb.

Baština i predškolsko dijete

Mr.sc.Marija Obad

1

0

1

3

Izb.


Godina studija: II

Semestar: III

MODUL

PREDMET

NOSITELJ

P

S

V

e-učenje

ECTS

Obvezni/izborni


Zaštita zdravlja i njega predškolskog djeteta

Doc.dr.sc.Marijana Matek Sarić,Mr.sc.Nataša Skitarelić

1

1

0

2

Obv.


Psihologija učenja i poučavanja


2

1

0

3

Obv.

Pedagogija djece s posebnim potrebama I

Prof..dr.sc.Smiljana Zrilić

2

1

0

3

Obv.


Žanrovi u dječjoj književnosti

Prof.dr.sc.Robert Bacalja; Doc.dr.sc.Katarina Ivon

2

1

0

4

Obv.

Glazbena kultura

Snježana Habuš Rončević prof.

Magdalena Miočić,prof.

2

1

0

3

Obv.

Likovna kultura


2

1

0

4

Obv.

Vokalno-instrumentalni praktikum I

Snježana Habuš Rončević, prof.;Magdalena Miočić, prof.

1

0

1

2

Obv.

Kineziologija


2

1

0

4

Obv.


Stručna praksa II


0

0

2

2

Obv.


Rad s Orffovim instrumentarijem

Dr.sc.Tomislav Košta

1

0

1

3

Izb.

Vizualne komunikacije


1

0

1

3

Izb.

Rad s darovitom djecom


1

1

0

3

Izb.


Godina studija: II

Semestar: IV

MODUL

PREDMET

NOSITELJ

P

S

V

e-učenje

ECTS

Obvezni/izborni

Modul općih kolegija

Matematička kultura

Prof.dr.sc.Nikica Uglešić;dr.sc.Maja Cindrić

1

0

1

2

Obv.


Pedagogija djece s posebnim potrebama II

Prof..dr.sc.Smiljana Zrilić

2

1

0

3

Obv.


Hrvatska dječja književnost

Prof.dr.sc.Robert Bacalja; Doc.dr.sc.Katarina Ivon

2

1

0

4

Obv.

Lutkarstvo i scenska kultura I


1

0

1

2

Obv.

Vokalno-instrumentalni praktikum II

Snježana Habuš Rončević,prof.;Magdalena Miočić, prof.

1

0

1

2

Obv.

Likovna metodika u integriranom kurikulu I


2

0

1

4

Obv.

Kineziološka metodika u integriranom kurikulu I

Mr.sc.Predrag Saratlija; Jelena Cetinić, prof.

2

0

1

4

Obv.

Integrirani kurikul ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja


2

0

1

4

Obv.


Stručna praksa II


0

0

2

2

Obv.


Dječje likovno stvaralaštvo

Doc.Josip Zanki,akad.slikar

1

0

1

3

Izb.

Prirodni oblici kretanja

Mr.sc.Predrag Saratlija;Donata Vidaković Samaržija,prof.;Jelena Cetinić,prof.

1

0

1

3

Izb.

Dječje glazbeno stvaralaštvo

Snježana Habuš Rončević,prof.;Magdalena Miočić, prof.

1

0

1

3

Izb.


Godina studija: III

Semestar: V

MODUL

PREDMET

NOSITELJ

P

S

V

e-učenje

ECTS

Obvezni/izborni


Alternativne koncepcije u predškolskom odgoju

Dr.sc.Diana Nenadić-Bilan;Violeta Valjan Vukić,prof.

2

0

1

4

Obv.


Lutkarstvo i scenska kultura II


2

0

1

4

Obv.

Likovna metodika u integriranom kurikulu II


2

0

1

4

Obv.

Glazbena metodika u integriranom kurikulu I

Snježana Habuš Rončević, prof.; Magdalena Miočić, prof.

2

0

1

4

Obv.

Kineziološka metodika u integriranom kurikulu II

Mr.sc.Predrag Sratlija; Jelena Cetinić, prof.

2

0

1

4

Obv.

Jezično-komunikacijski integrirani kurikul


3

0

2

5

Obv.


Stručna praksa III


0

0

2

2

Obv.


Estetika prostora predškolske ustanove

Doc.Josip Zanki,akad.slikar

1

0

1

3

Izb.

Partnerstvo obitelji i predškolske ustanove


1

0

1

3

Izb.

Dječje stvaralaštvo u pokretu

Mr.sc.Predrag Saratlija;Donata Vidaković Samaržija,prof.;Jelena Cetinić,prof.

1

0

1

3

Izb.


Godina studija: III

Semestar: VI

MODUL

PREDMET

NOSITELJ

P

S

V

e-učenje

ECTS

Obvezni/izborni

Modul općih kolegija

Medijska kultura


2

0

1

4


Metodologija istraživanja u predškolskom odgoju


1

0

2

4

Obv.

Metodologija završnog rada

0

0

3

6

Obv.


Glazbena metodika u integriranom kurikulu II

Snježana Habuš Rončević, prof.; Magdalena Miočić, prof.

2

0

1

4

Obv.

Istraživačko-spoznajni integrirani kurikul


2

0

1

4

Obv.


Stručna praksa III


0

0

2

2

Obv.

Modul izbornih predmeta*

Engleski kao jezik struke

Irena Fadić, prof.

1

0

1

3

Izb.

Dječje govorno stvaralaštvo

Doc.dr.sc.Ivica Vigato

1

0

1

3

Izb.

Dječja prava


1

0

1

3

Izb.

Rad s djecom s poremećajima u ponašanju

Prof..dr.sc. Smiljana Zrilić

1

0

1

3

Izb.

Hrvatska usmena književnost za djecu

Prof.dr.sc.Stipe Botica

1

0

1

3

* Studenti u I.,II.,III.,IV. I V. semestru biraju jedan izborni predmet, a u VI.semestru biraju dva izborna predmeta.

Tablica 2. Opis predmeta

1. OPĆE INFORMACIJE

1.1. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)


1.6. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

2+1+0

1.2.Godina studija

I

1.7. Očekivani broj studenata na predmetu

45

1.3. Naziv predmeta

Filozofija odgoja

1.8. Nositelj predmeta


1.4. Bodovna vrijednost (ECTS)

4

1.9. Suradnici

1.5. Status predmeta

obvezni

2. OPIS PREDMETA

2.1.Ciljevi predmeta

Problematiziranje bitnih odgojnih pitanja i problema s filozofskog aspekta, naglasak na etičko-humanističkom pristupu i kritičkom promišljanju pitanja odgoja,ohrabrivanje vlastitih traženja odgovora na pitanja odgoja danas.

2.2.Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

spremnost za nova učenja promišljajući probleme i pitanja iz filozofije odgoja; razumijevanje osnovnih filozofskih i kulturoloških pojmova i problema

2.3.Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi

Razlikovati načine iskazivanja djetetove osobnosti; pokazati znanje i razumijevanje u praćenju razvoja djetetovih sposobnosti; demostrirati praćenje i uvažavanje djetetovih potreba i interesa, razvoja mišljenja,stvaralaštva i zajedništva, te općenito djetetovih osobina i ponašanja; pokazivati i zalaganje u smislu cjeloživotnog usavršavanja i odgovornog odnosa prema svim važnim pitanjima života i rada općenito.

2.4.Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Pokazati temeljno poznavanje problema odgoja u njihovom etičkom i filozofskom značenju; pokazati sposobnost za kontinuirano vrednovanje i samovrednovanje vlastitog rada; pokazati uvažavanje različitosti, poštivanja drugih; vrednovati napredovanje na različitim nivoima kritičkog i samokritičkog propitivanja odnosa prema drugima i profesionalnom usavršavanju u struci; razvijati profesionalnu i osobnu etičnost; preuzimati odgovornosti u procesima cjeloživotne osobne i profesionalne afirmacije s obzirom na stalnu brigu o kvaliteti i odgovornosti odnosa prema svim pitanjima i problemima u radu s djecom i vlastitom usavršavanju.

2.5.Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Pojam i značenje filozofije; Filozofija i odgoj; Značajniji predstavnici u filozofiji odgoja i njihov doprinos shvaćanju odgoja; Sofisti i Sokrat;Platonovo shvaćanje odgoja; Aristotel o odgoju građana; Filozofska podloga ciljeva odgoja;Vrijednosti i odgoj;Kantovo shvaćanje odgoja djece;Filozofija za djecu i razvoj kritičkog mišljenja;Program Filozofije za djecu M.Lipmana;Pavao Vuk-Pavlović o stvaralaštvu i odgoju;Umjetnost,igra i odgoj-filozofski pristup;Odgoj i odnos prema pitanjima i problemima suvremenog svijeta(poštivanje života, ljudska prava, diskriminacija,solidarnost…)

2.6.Vrste izvođenja nastave:

X predavanja

X seminari i radionice

FORMCHECKBOX vježbe

FORMCHECKBOX on line u cijelosti

FORMCHECKBOX mješovito e-učenje

FORMCHECKBOX terenska nastava

FORMCHECKBOX samostalni zadaci

FORMCHECKBOX multimedija i mreža

FORMCHECKBOX laboratorij

FORMCHECKBOX mentorski rad

(Ostalo upisati)

2.7.Komentari:

2.8.Obveze studenata

Studenti su dužni reovtio pohađati predavanja i seminar.

2.9.Raspodjela ECTS bodova prema studijskim obvezama (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

Praktični rad

Kolokvij

1

Priprema za predavanje

Referat

0,5

Pismeni ispit

1

Domaće zadaće

Seminarski rad

0.5

Usmeni ispit

1

Istraživanje

Esej

(Ostalo upisati)

Eksperimentalni rad

Projekt

(Ostalo upisati)

Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Rad studenata na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: pohađanje nastave(12,5ECTS postotnih bodova), seminarski rad(12,5ECTS postotnih bodova),kolokvij(25ECTS postotnih bodova), kolokvij(25ECTS postotnih bodova), pismeni ispit(25ECTS postotnih bodova) i usmeni ispit(25ECTS postotnih bodova).

2.10.Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjižnici

Dostupnost putem ostalih medija

Russell, B.(2005). Mudrost Zapada. Split:Marjan tisak.

8

Polić, M. (1997). Čovjek-Odgoj-Svijet, Mala filozofskoodgojna razložba, Zagreb:KruZak.

7

Savater, F.(1998). Etika za Amadora. Zagreb:Educa.

7

Polić, M. (1993). K filozofiji odgoja. Zagreb:Znamen.

10

Čehok, I. (ur.)(1997). Filozofija odgoja,Izbor tekstova hrvatskih pisaca. Zagreb: Školska knjiga.

7

2.11.Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)

Aristotel (1992). Politika. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada

Gaarder, J.(2010). Sofijin svijet,Roman o povijesti filozofije. Zagreb:Znanje d.d.

Legrand, L.(1995). Moralna izobrazba danas. Zagreb:Educa

Huizinga, J.(1992). Homo ludens, O podrijetlu kulture u igri. Zagreb:Naprijed.

Težak, D. (1996). Priče o dobru,priče o zlu: priručnik za razvijanje moralnog prosuđivanja u djece. Zagreb:Školska knjiga.

2.12.Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija

Kvaliteta i uspješnost realizacije nastavnog predmeta prati se studentskom anketom, uspjehom studenata na nastavnom kolegiju, periodičnom neovisnom vanjskom provjerom programa i periodičnom internom provjerom godišnjeg detaljnog izvedbenog nastavnog programa i ispitnih procedura.



1.1.Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)


1.6.Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

2+1+0

1.2.Godina studija

I

1.7.Očekivani broj studenata na predmetu

45

1.3.Naziv predmeta

Hrvatski jezik I

1.8.Nositelj predmeta

Doc.dr.sc.Marija Musa


5

1.9.Suradnici

Dr.sc.Slavica Vrsaljko

1.5.Status predmeta

Obvezni

2. OPIS PREDMETA


Cilj je kolegija Hrvatski jezik I sustavno pamćenje, razumijevanje i vježbanje gramatičkih, pravogovornih i pravopisnih sadržaja koji su temelj komunikacijske kompetencije (govorom i pismom) na profesionalnom i osobnom planu. Program kolegija je interdisciplinaran i pretpostavlja znanje teorije standardnog jezika i njegove povijesti, odnosa hrvatskog standardnog jezika i dijalekata hrvatskog jezika, kao i opće teorije komunikacije hrvatskim standardnim jezikom.


Nema


Identificiratii odnose u govornoj komunikaciji.

Nabrojati idiome hrvatskoga jezika i argumentirati razlike u odnosu na hrvatski standardni jezik.

Analizirati izgovor fonema hrvatskoga jezika.

Prepoznati i analizirati alternacije (fonološke i morfološke)

Prepoznati razlike u izgovoru fonema č,ć,dž,đ. te izmjene alternacija ije/je/e/i.

Prepoznati naglaske hrvatskoga standardnoga jezika i uočiti odstupanja u odnosu na standardnojezične naglasne norme.

Prepoznati sve vrste riječi

Samostalno analizirati gramatičke kategorije imenskih riječi (rod, broj, padež)

Samostalno analizirati gramatičke kategorije glagola

Nabrojati i prepoznati nepromjenjive vrste riječi

Prepoznati tvorbene načine u riječima


Objasniti i primijeniti temeljna znanja iz područja pravopisa, pravogovora i gramatike hrvatskoga standardnog jezika (fonologije i morfologije). Analizirati gramatiku teksta. Identificirati kršenje standardnojezičnih norma u govoru i pismu u različitim komunikacijskim situacijama. Baratati temeljnim normativnim priručnicima iz hrvatskoga jezika. Jasnom i argumentiranom komunikacijom na materinskom jeziku demonstrirat će sklonost za timski rad, interakciju i suradnju. Objasnit će načine usvajanja govora i jezika, djetetove stvaralačke potencijale te ukupnost njegova tjelesnog, kognitivnog i socijalnog razvoja. U svoju profesiju će demonstrirati kreativnu dimenziju te samostalno primijeniti načela integriranog kurikuluma u povezivanju jezičnokomunikacijskog s drugim razvojnim područjima. Otkritit će potrebu cjeloživotnog učenja i brigu o kvaliteti rada.


Jezik kao sustav. Odnos jezika i govora. Norme u hrvatskome standardnom jeziku. Povijest hrvatskoga književnog jezika (Pregled povijesti hrvatskoga književnog jezika kroz četiri razdoblja.) Hrvatski pravopis.

Fonologija. Glas (fon) i fonem. Nastajanje glasova. Razdioba glasova. Fonološke opozicije. Glasovne promjene na granici morfema.

Nadodsječna fonološka sredstva. Značajke naglasnog sustava hrvatskoga standardnog jezika – naglasak i zanaglasna dužina.

Morfologija. Vrste morfema. Vrste riječi. Gramatičke kategorije roda, broja, padeža i lica. Vrste i promjena imenica. Pridjevi – podjela po značenju i obliku. Glagoli, glagolski oblici. Pregled ostalih vrsta riječi. Tvorba riječi – sufiksacija, prefiksacija i slaganje.


X predavanja


X vježbe




X samostalni zadaci




FORMCHECKBOX diskusija, konzultacije

2.7.Komentari:


Aktivno sudjelovanje u nastavi, usmeni i pismeni ispit, seminarski rad ili esej.


Pohađanje nastave

0,5

Praktični rad

Kolokvij

1


Referat

Pismeni ispit

1

Domaće zadaće

0,5

Seminarski rad

1

Usmeni ispit

1

Istraživanje

Esej

(Ostalo upisati)

Eksperimentalni rad

Projekt

(Ostalo upisati)

2.10.Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Vrednuje se uspješno napisan seminarski rad, kolokviji, pismeni i usmeni ispit.


Naslov



Silić, J. (1998) Fonologija hrvatskoga jezika, udžbenik za I. razred gimnazije, Zagreb: Školska knjiga.

8

Silić, J. (1995) Morfologija hrvatskoga jezika, udžbenik za II. razred Zagreb: Školska knjiga.

8

Barić, E. i sur.(1995. i sljedeća izdanja) Hrvatska gramatika, Zagreb: Školska knjiga.

7

Težak, S. –Babić S. (2000) Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb: Školska knjiga.

12

Babić,S. – Finka, B.- Moguš, M. (1994) Hrvatski pravopis, Zagreb: Školska knjiga.

12


Moguš, M. (2000) Povijest hrvatskoga književnog jezika, Zagreb: .Globus.

Samardžija, M. (1999) Norme i normiranje hrvatskoga jezika, Zagreb: MH.








2+1+0

1.2.Godina studija

I


45

1.3.Naziv predmeta

Hrvatski jezik II


Doc.dr.sc.Marija Musa

1.4.Bodovna vrijednost (ECTS)

5

1.9.Suradnici

Dr.sc. Slavica Vrsaljko

1.5.Status predmeta

obvezni

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta

Cilj je kolegija Hrvatski jezik II sustavno pamćenje, razumijevanje i vježbanje gramatičkih, pravogovornih i pravopisnih sadržaja koji su temelj komunikacijske kompetencije (govorom i pismom) na profesionalnom i osobnom planu. Program kolegija je interdisciplinaran i pretpostavlja znanje teorije standardnog jezika i njegove povijesti, odnosa hrvatskog standardnog jezika i dijalekata hrvatskog jezika, kao i opće teorije komunikacije hrvatskim standardnim jezikom.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Hrvastki jezik II

2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi

· demonstrirati odgovornost u procesima daljnje osobne i profesionalne afirmacije svojeg stručnog profila, uz istovremeno promicanje značaja stručnog područja rada;

· samostalnim i kontinuiranim radom te različitim izvorima i metodama učenja pokazati napredak u studiju;

· pokazivati, objasniti i vrednovatii koncepte cjeloživotnog učenja zalaganjem za osobni profesionalni razvoj;

· demonstrirati temeljno poznavanje profesionalnog polja rada na različitim i mnogostrukim razinama obrazovnih postignuća;

· organizirati i planirati samostalno učenje i napredovanje kroz studij na način kritičkog i samokritičnog ispitivanja znanstvenih istina.

2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Objasniti i primijeniti temeljna znanja iz područja pravopisa, pravogovora i gramatike hrvatskoga standardnog jezika (fonologije i morfologije). Analizirati gramatiku teksta. Identificirati kršenje standardnojezičnih norma u govoru i pismu u različitim komunikacijskim situacijama. Baratati temeljnim normativnim priručnicima iz hrvatskoga jezika. Jasnom i argumentiranom komunikacijom na materinskom jeziku demonstrirat će sklonost za timski rad, interakciju i suradnju. Objasnit će načine usvajanja govora i jezika, djetetove stvaralačke potencijale te ukupnost njegova tjelesnog, kognitivnog i socijalnog razvoja. U svoju profesiju će demonstrirati kreativnu dimenziju te samostalno primijeniti načela integriranog kurikuluma u povezivanju jezičnokomunikacijskog s drugim razvojnim područjima. Otkritit će potrebu cjeloživotnog učenja i brigu o kvaliteti rada.

2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

Sintaksa. Rečenica i njezino gramatičko, obavijesno i sadržajno ustrojstvo. Gramatičke veze među članovima sintagme. Članovi rečeničnoga ustrojstva. Vrste rečenica prema sastavu. Red riječi. Semantika - značenje, pojam i smisao.

Leksikologija. Leksik kao dio jezičnog sustava. Leksem kao jezična jedinica. Značenje riječi. Tipovi značenja – monosemija i polisemija, sinonimija, antonimija, homonimija; metafora i metonimija. Leksičko raslojavanje (vremensko, područno, funkcionalno i individualno). Termin – terminologija. Frazem – frazeologija. Onomastika.

Osnove teorije standardnoga jezika – jezični i izvanjezični utjecaji. Lingvistički, sociolingvistički, psiholingvistički, etnolingvistički .

Jezična kultura. Pisani i govorni žanrovi.

2.6. Vrste izvođenja nastave:

X predavanja


X vježbe




X samostalni zadaci




Diskusija,konzultacije

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata

Aktivno sudjelovanje u nastavi, usmeni i pismeni ispit, seminarski rad ili esej.

2.9. Raspodjela ECTS bodova prema studijskim obvezama (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

1

Praktični rad

Kolokvij

0,5

2.10.


Referat

Pismeni ispit

1,5

2.11.

Domaće zadaće

Seminarski rad

0,5

Usmeni ispit

1,5

2.12.

Istraživanje

Esej

(Ostalo upisati)

2.13.

Eksperimentalni rad

Projekt

(Ostalo upisati)

2.14. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Studenti polažu ispiti kroz dva kolokvija i cjelovit pismeni ispit.

2.15. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov



Pranjković, I. (1995). Sintaksa hrvatskoga jezika (udžbenik za III. razred gimnazije). Zagreb: Školska knjiga (i kasnija izdanja).'

10

Samardžija, M. (1995). Leksikologija hrvatskoga jezika, (udžbenik za IV. razred gimnazije). Zagreb: Školska knjiga (i kasnija izdanja).

10

Škiljan, D. (1980). Pogled u lingvistiku. Zagreb: Školska knjiga.

10

Barić, E. i drugi (1995, 1997). Hrvatska gramatika. Zagreb: Školska knjiga.

12

Težak, S. –Babić, S. (1992). Gramatika hrvatskoga jezika. Zagreb: Školska knjiga

( i kasnija izdanja).

12

Babić, S. –Finka, B. –Moguš, M. (2000) Hrvatski pravopis. Zagreb: Školska knjiga (i kasnija izdanja).

12

2.16. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)

Moguš, M. (2000). Povijest hrvatskoga književnog jezik. Zagreb: Globus.

Samardžija, M. (1999). Norme i normiranje hrvatskoga jezika. MH, Zagreb.

Katičić, R. (1986, 1991). Sintaksa hrvatskoga književnog jezika. Zagreb: : Globus, HAZU

2.17. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija


2.18. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)





1+0+2

1.2.Godina studija

I


45

1.3.Naziv predmeta

Dijete i računalo




2

1.9. Suradnici

1.5.Status predmeta

obvezni

2. OPIS PREDMETA


Cilj kolegija je unapređivanja i sistematizacija temeljnih informatičkih znanja i koncepata kroz poznavanje osnovnih elemenata informacijskog i računalnog sustava. Studenti trebaju prepoznati primjenu i funkciju osnovnih elemenata informacijskog sustava u odgojno obrazovnom okruženju te razumjeti njihovu povezanost s računalnim sustavom. Isto tako će razumjeti i moći opisati načela rada računala na razini pojedine logičke cjeline te kategorizirati sistemsku i aplikativnu programsku potporu. Na pragmatičkoj razini osigurat će se mogućnost primjene računala u odgojno obrazovnom procesu te pripremu materijala za uspješan rad.


Nema


Prepoznati primjenu i funkciju osnovnih elemenata informacijskog sustava u odgojno obrazovnom okruženju te razumjeti njihovu povezanost s računalnim sustavom.

Prikupljati , grupirati i koristiti informacija u svakodnevnom odgojnom i obrazovnom ciklusu.

Analizirati odgojno obrazovni rad te ga vrednovati u skladu sa naprednim tehnologijama.

Koristiti istraživačke vještine i statističke obrade prikupljenih podataka korištenjem računala.

Razviti sklonost za timski rad, interakciju i suradnju služeći se WEB alatima nove generacije.

Kreirati materijala za rad pomoću Web 2.0 alata.

Za ulogu suradnika na on-line tečajevima kao moderatori ,za sukreiranje svih vrsta on-line tečajeva za korištenje u nastavi u suradnji sa mrežnim administratorima.

Za moderiranje on-line tečajeva , te suradnju i kreiranja u izradi portala za predškolski odgoj ,te www stranice namjenjene najmlađima ...


Prikupiti , grupirati i koristiti informacije u svakodnevnom odgojnom i obrazovnom ciklusu.

Razviti istraživačke vještine i statističke obrada prikupljenih podataka korištenjem računala.

Razviti sklonost za timski rad, interakciju i suradnju služeći se WEB alatima nove generacije.

Kreirati materijala za rad pomoću Web 2.0 alata.


Uvod u izradu WWW stranica Dizajn –story bord,FTP protokol File zilla, rad na serveru.Rad s tekstom i obrada slike.Osnovni html elementi , Microsoft SharePoint Designer.Prvo WWW mjesto "nova www stranica" linkovi.Source kod.Umetanje Java skripti.Rad s zvukom.

Web 2.0 alati.Izrada CMS internet stranica ( Content i Cours)

Moodle.On-line tečajevi.Content management system (pregled Open source sustava).Drupal.


X predavanja

FORMCHECKBOX seminari i radionice

X vježbe


X mješovito e-učenje


X samostalni zadaci

X multimedija i mreža



FORMCHECKBOX (ostalo upisati)

2.7.Komentari:


Studenti su dužni prisustvovati predavanjima i vježbama, pisati domaće zadaće, dva kolokvija i završni ispit.


Pohađanje nastave

0,25

Praktični rad

0,25

Kolokvij

0,25


Referat

Pismeni ispit

Domaće zadaće

0,25

Seminarski rad

Usmeni ispit

Istraživanje

Esej

Završni rad

Eksperimentalni rad

Projekt

(Ostalo upisati)


Pohađanje nastave će se vrednovati 12,5 ECTS postotnih bodova;praktični rad 12,5 ECTS postotnih bodova; domaće zadaće 12,5 ECTS postotnih bodova; kolokvij 12,5 ECTS postotnih bodova, a usmeni ispit se vrednuje 50 ECTS postotnih bodova.


Naslov



Bott E., Siechert C., Microsoft Windows XP Inside Out, Microsoft Press, 2001

Korać, Milan:Microsoft Word 2007 , Zagreb : Algebra, 2008

Davor Bašić:Excel - brzo, korisno, uspješno ,Zagreb : "Anagram", 2004

E-Moderating The kay to teaching and Learning online –Gilly Salomon,, London

McVay Lynch, M. (2002): The Online Educator: A Guide to Creating the Virtual Classroom, RoutledgeFalmer, London.

Materijali s :moodle.carnet.hr

10


Driscoll, M. (2002): Web-based training: Creating e-learning experiences, Jossey-Bass/Pfeiffer, San Francisco.

Laudon K.C., Laudon J.P.: Management Information Systems, Prentice-Hall, USA, 2007.

Englander I., The Architecture of Computer Hardware and Software Systems, John Wiley & Sons Inc., USA, 2000.

Joinson, A. et al. Oxford Handbook of Internet Psychology. Oxford University, Oxford, 2009.

Različiti priručnici za programske alate koji se koriste na vježbama.








1+1+0

1.2. Godina studija

II


1.3. Naziv predmeta

Zaštita zdravlja i njega predškolskog djeteta


Doc.dr.sc. Marijana Matek Sarić


2

1.9.Suradnici

Mr. sc. Nataša Skitarelić


Obvezan

2. OPIS PREDMETA


Upoznati sudenta s principima i osnovnim mjerama zdravstvene zaštite majki i djece predškolske dobi; s faktorima rizika nepovoljnim za zdravlje djeteta te načinima njihova prepoznavanja. Omogućiti studentu usvajanje temeljnih saznanja o psihofizičkom rastu i razvoju dojenčadi i predškolske djece te upoznati ga s preventivnim mjerama zaštite zdravlja djece. Omogućiti studentu usvajanje temeljnih znanja iz prehrane djece neophodnih za razumijevanje pravilne prehrane djece različitih dobnih skupina: do 1. godine, od 1.-3. godine, od 3.-6. odnosno 6.-10. godina života.


Nema

Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi

· opisati najčešće zarazne i nezarazne bolesti djece predškolske dobi, obavezno cjepljenje, psihofizički rast i razvo te pravilna prehrana

· prikupljati, analizirati i objasniti podatke znanstvenih i stručnih istraživanja

- objasniti znanstvene i stručne rezultate na razumljiv i sažet način u usmenom i pisanom obliku


1. Nabrojati osnovne postavke zaštite zdravlja majki i djece predškolske dobi te rizicima za zdravlje

2. reproducirati temeljna znanja o psihofizičkom rastu i razvoju dojenčadi i predškolskog djeteta

3. objasniti temeljne preventivne mjere zaštite zdravlja, obevezatno cijepljenje protiv zarazanih bolesti

4. identificirati najčešće zarazne i nezarazne bolesti predškolske dobi, načine pružanja prve pomoći

5. opisati najčešće nasljednebolesti a i genetske poremećaje

6. analizirati različite načine prehrane

7. razlikovati vrste makronutrijenta i mikronutrijenta u hrani kao i njihovu učestalost u kompletnom obroku djece i njihovu ulogu u organizmu

8. razlikovati i izračunati energetske potrebe pojedinih dobnih skupina

9. procijeniti jelovnik sukladno fiziološkim potrebama djeteta-pojedinca i grupe

10. koristiti osnovne antropometrijske metode za ocjenu stanja uhranjenosti pojedinca i populacijske grupe

- kritički prosuditi higijenu i zdravstvenu ispravnost namirnica


Uvod u kolegij. Oblici provođenja nastave. Način provjere znanja i polaganje ispita.Osnovni principipi pravilne prehrane djece predškolske dobi. Rast i razvoj dojenčeta i predškolskog djeteta. Prehrana dojenčeta, dojenje i dohrana. Najčešće zarazne bolesti i cijepljenje. Najčešće nezarazne bolesti, kronične bolesti. Simptomatsko i preventivno liječenje.

Prirođene i nasljedne bolesti, nesreće i udesi. Anatomija probavnog sustava, probava hrane i tekućine. Makronutrijenti (ugljikohidrati i vlakna) Makronutrijenti (bjelančevine i masti) Mikronutrijenti (vitamini i minerali) i voda u prehrani. Planiranje i evaluacija obroka predškolske djece. Zdravstvena ispravnost hrane, higijena namirnica, djece i dječjih vrtića Seminar. Izlažu studenti prema unaprijed dogovorenim grupama.


x predavanja

x seminari i radionice










2.6. Komentari:


Za dobivanje potpisa studenti su obvezni: prisustvovati nastavi 70%, odnosno 50% ako se radi o izvanrednim studentima i samostalno izraditi seminarski rad


Pohađanje nastave

0,75

Praktični rad

Kolokvij


Referat

Pismeni ispit

1

Domaće zadaće

Seminarski rad

0,5

Usmeni ispit

0,75

Istraživanje

Esej

(Ostalo upisati)

Eksperimentalni rad

Projekt

(Ostalo upisati)


Aktivnost na nastavi: 10%

Seminarski rad: 20%

Parcijalni testovi ili pismeni ispit: 40%

Usmeni ispit: 30%


Naslov



Mardešić, D i suradnici (2000) Pedijatrija, Školska knjiga

7

Mandić, M. (2007) Znanost o prehrani-Hrana, prehrana i čuvanje zdravlja, Skripta sveučilišta u Osijeku, (dostupna na internetu)

8

Katalinić, V (2007) Temeljna znanja o prehrani, Skripta Sveučilišta u Zagrebu

10


Vučemilović, LJ, Vujić Šisler, LJ. (2007) Prehrambeni standardi za planiranje prehrane djece u dječjim vrtiću-jelovnici i normativi. Hrvatska udruga medicinskih sestara. Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport, Sektor predškolski odjel.

Leach, P, (2004) Vaše dijete, Algoritam, Zagreb

Kaić-Rak A. i Antonić K. (1990) Tablice o sastavu namirnica i pića. Zavod za zaštitu zdravlja SR Hrvatske, Zagreb.


Baza podataka o prisustvovanju nastavi, obavljenim zadacima i aktivnosti studenata, studentske evaluacije rada nastavnika i suradnika, analiza uspješnosti studenata na kolokvijima i ispitima.






1+1+0

1.2.Godina studija

II


45

1.3.Naziv predmeta

Dijete i jezik


Doc.dr.sc. Ivica Vigato


2

1.9. Suradnici

1.5.Status predmeta

2. OPIS PREDMETA


Razvijanja jezičnih sposobnosti predškolske djece


Nema


· demonstrirati refleksiju osobne prakse te kontinuirano vrednovanje učinaka svojih postignuća;

· demonstrirati sposobnost prilagođavanja novim i neočekivanim situacijama na način aktivne primjene stečenih znanja, vještina i sposobnosti;

· pokazivati, objasniti i vrednovati koncepte cjeloživotnog učenja zalaganjem za osobni profesionalni razvoj;

· imenovati i objasniti najnovije znanstvene spoznaje o prirodi učenja djeteta u ranom djetinjstvu i oblicima njihova kultiviranja i socijalizacije;

· kreirati, primijeniti i vrednovati integrirani kurikul u ukupnosti svih razvojnih područja (kineziološkom, glazbenom, likovnom, jezično-komunikacijskom te istraživačko-spoznajnom) koristeći aktivnosti i materijale u skladu sa suvremenim razvojnim teorijama kojima se tumači dječji razvoj;

· primijeniti učinkovite strategije u poticanju ukupnih razvojnih dosega djeteta u ranom djetinjstvu.


Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će:

· objasniti procese usvajanja djetetova jezika kako bi stvorili uvjete za razvoj komunikacijskih sposobnosti predškolske djece na razini svih priopćajnih idioma materinskog jezika;

· prepoznati osnovne jezične osobitosti svih hrvatskih narječja kako bi kroz cjeloživotno obrazovanje mogli produbiti dijalektološko znanje zavičajnog idioma kraja gdje se vrtić nalazi;

· kontrastivno procijeniti različitim jezičnim sustavima kojima se dijete koristi;

· prema jezičnim osobitostima zavičajnoga idioma planirati obrazovne sadržaje;

· pozitivno vrednovati zavičajni idiom uvažavajući njihove osobitosti i pridonositi čuvanju jezične zavičajne baštine;

· prepoznati i podržavati djetetovu kreativnu uporabu jezika i razlikovati je od dijalektalnih pogrešaka;

· individualno podržavati djecu s poteškoćama u govoru.


Jezik- govor – mišljenje

Teorije o usvajanju jezika

Proces usvajanja materinjskog jezika: razvoj glasovnog sustava

Proces usvajanja materinjskog jezika: razvoj jezičnih oblika

Proces usvajanja materinjskog jezika: usvajanje značenja jezičnih elemenata

Nejezični sustav govora

Mjesni govor, interdijalekt, standardni jezik

Komunikacijska kompetencija i priopćajni idiomi hrvatskoga jezika

Dvojezičnost predškolske djece (vertikalni i horizontalni bilingvizam)

Odnos zavičajnog idioma i standardnog jezika u predškolskim ustanovama

Odgojiteljevo poznavanje zavičajnog idioma kao preduvjet razvijanja komunikacijskih sposobnosti predškolske djece

Zavičajni idiom i planiranje obrazovnih sadržaja

Dramska igra kao sredstvo upoznavanja zavičajnog idioma polaznika predškolskih ustanova


FORMCHECKBOX predavanja











2.7. Komentari:


Studenti moraju redoviti pohađati predavanja, pripremiti seminarski rad ili voditi radionicu te na osnovi audio zapisa zabilježenih u predškolskim ustanovama izraditi samostalne zadatke.


Pohađanje nastave

0.25

Praktični rad

0,25

Kolokvij

0,5

2.10.


Referat

Pismeni ispit

2.11.

Domaće zadaće

0,25

Seminarski rad

0,25

Usmeni ispit

0,5

2.12.

Istraživanje

Esej

(Ostalo upisati)

2.13.

Eksperimentalni rad

Projekt

(Ostalo upisati)


Redovitost pohađanje nastave, redovitost pisanja domaćih zadaća, izrada i prezentiranje praktičkoga rada, izrada i prezentiranje seminarskoga rada. rezultati kolokvija ili pismenog ispita, rezultat usmenoga ispit.


Naslov



Mirjana Prebek-Vilke (1991)Vaše dijete i jezik, Zagreb: Školska knjiga

8

Pavličević Franić (2005) Komunikacijom do gramatike, Zagreb: Alfa.

6

Pavličević Franić, Jezik i nejezični sustav govora, Jezik, 55 (2008/2) str. 41-53

9

Ivo Škarić (1982) U potrazi za izgubljenim govorom, Zagreb: Školska knjiga – SN Liber

10


Dubravko Škijan (1987) Pogled u lingvistiku, Zagreb: Školska knjiga.

Teodora Vigato i Ivica Vigato (2010) Zavičajni govor i dramska igra ( referat sa znanstvenoga skupa Rano učenje hrvatskoga jezika), Zagreb.

Pavličević, Franić, Paralelni jezični kodovi, Napredak, 148 (2007/23) str. 157-172.








1+0+1

1.2. Godina studija

II


45

1.3. Naziv predmeta

Matematička kultura


prof.dr.sc. Nikica Uglešić


2

1.9.Suradnici

dr.sc. Maja Cindrić


obvezni

2. OPIS PREDMETA


Upoznati studente sa osnovnim matematičkim konceptima temeljenim na znanstvenim spoznajama, s ciljem pravilnog razumijevanja i primjene istih.


Poznavanje elementarnih matematičkih znanja iz područja aritmetike i geometrije, na razini prepoznavanja u području geometrije i na razini primjene u području aritmetike.



· samostalno konstruirati, implementirati i evaluirati integrirani kurikul u ukupnosti svih razvojnih područja (kineziološkom, glazbenom, likovnom, jezično-komunikacijskom te istraživačko-spoznajnom) koristeći aktivnosti i materijale u skladu sa suvremenim razvojnim teorijama kojima se tumači dječji razvoj

· učinkovito i djelotvorno konstruirati odgojno-obrazovni kontekst kao poticajno - razvojni, po mjeri djece i svakog djeteta posebno, u odnosu na njihove sposobnosti, mogućnosti, potrebe i interese te na tim osnovama ostvarivati integriranu odgojno-obrazovnu praksu;


Nabrojiti teorijske osnove u pristupu brojenju

Opisati korake i aspekte u usvajanju koncepta prirodnog broja do 10

diskutirati i predvidjeti postupke i aktivnosti u realizaciji koncepta prirodnog broja do 10

identificirati i analizirati dječje reakcije, kognitivne razine i sposobnosti u pristupu konceptu prirodnog broja do 10

predvidjeti i prezentirati aktivnosti za dijagnosticiranje miskoncepcija kod djeca pri usvajanju koncepta prirodnog broja do 10

kreirati nastavne aktivnosti na temu koncepta prirodnog broja do 10

Nabrojiti teorijske osnove u pristupu konceptima računskih radnji

Opisati korake i aspekte u usvajanju koncepta računskih radnji

diskutirati i predvidjeti postupke i aktivnosti u realizaciji koncepta računskih radnji

identificirati i analizirati dječje reakcije, kognitivne razine i sposobnosti u pristupu konceptu računskih radnji

predvidjeti i prezentirati aktivnosti za dijagnosticiranje miskoncepcija kod djeca pri usvajanju koncepta računskih radnji

kreirati nastavne aktivnosti na temu koncepta računskih radnji

Nabrojiti teorijske osnove u pristupu algebarskim konceptima

Opisati korake i aspekte u usvajanju algebarskih koncepata

diskutirati i predvidjeti postupke i aktivnosti u realizaciji koncepta računskih radnji

identificirati i analizirati dječje reakcije, kognitivne razine i sposobnosti u pristupu algebarskim konceptima

predvidjeti i prezentirati aktivnosti za dijagnosticiranje miskoncepcija kod djeca pri usvajanju algebarskih koncepata

kreirati nastavne aktivnosti na temu algebarskih koncepata

Nabrojiti teorijske osnove u pristupu geometrijskim konceptima

Opisati korake i aspekte u usvajanju geometrijskih koncepata

diskutirati i predvidjeti postupke i aktivnosti u realizaciji geometrijskih koncepata

identificirati i analizirati dječje reakcije, kognitivne razine i sposobnosti u pristupu geometrijskim konceptima

predvidjeti i prezentirati aktivnosti za dijagnosticiranje miskoncepcija kod djeca pri usvajanju geometrijskih koncepata

kreirati nastavne aktivnosti na temu geometrijskih koncepata

Nabrojiti teorijske osnove u pristupu konceptu mjerenja

Opisati korake i aspekte u usvajanju koncepta mjerenja

diskutirati i predvidjeti postupke i aktivnosti u realizaciji koncepta mjerenja

identificirati i analizirati dječje reakcije, kognitivne razine i sposobnosti u pristupu konceptu mjerenja

predvidjeti i prezentirati aktivnosti za dijagnosticiranje miskoncepcija kod djeca pri usvajanju koncepta mjerenja

kreirati nastavne aktivnosti na temu koncepta mjerenja

Kreirati matematičku diskusiju i predvidjeti moguće tokove diskusiju, te u skladu s predviđanjima kreirati kognitivni konflikt

Izreći definiciju koncepta i konceptualnog polja prema Gerardu Vergnaudu

Dati i interpretirati definiciju koncepta i konceptualnog polja na primjerima osnovnih matematičkih koncepata, kao što su broj i računske radnje, te geometrijski koncepti

Razlikovati modele i klase situacija koje utječu na izgradnju pojedinih koncepata

Kritički prosuđivati razlike u pristupima poučavanju matematike


Brojanje; Vještina brojanja, Teorije o razvoju koncepta broja i Koncepti i vještine povezani s brojenjem. Broj; Intuitivni koncepti zbrajanja i oduzimanja, Intuitivni koncepti množenja, dijeljenja i razlomka, Problemske situacije koje uključuju matematičke koncepte. Nizanje; Razvoj matematičkog razumijevanja kroz nizanje i uzorke, Aktivnosti koje uključuju ponavljanje uzorka. Oblik i prostor; Kako djeca uče o prostoru i obliku- rezultati istraživanja, Prostorno iskustvo i rani razvoj geometrijskih koncepata. Mjerenje; Što znači mjeriti veličine, Kako djeca uče o mjerenju – rezultati istraživanja i Aktivnosti koje razvijaju koncept mjerenja


X predavanja



X on line u cijelosti



X samostalni zadaci

X multimedija i mreža




2.7.Komentari:


Studenti su dužni prisustvovati predavanjima i vježbama, pisati domaće zadaće, dva kolokvija i završni ispit.


Pohađanje nastave

0,1

Praktični rad

Kolokvij

1

2.14.


Referat

Pismeni ispit

2.15.

Domaće zadaće

0,1

Seminarski rad

0,6

Usmeni ispit

0,2

2.16.

Istraživanje

Esej

(Ostalo upisati)

2.17.

Eksperimentalni rad

Projekt

(Ostalo upisati)


· Redovito sudjelovanje na nastavi - studenti su dužni redovito aktivno sudjelovati na nastavi, što podrazumijeva otvorenu diskusiju na danu temu i pripremu za diskusiju izvan nastave

· Pisanje domaćih zadaća – studenti su dužni redovito pisati domaće zadaće i pripremati se za nastavni sat

· Pisanje kolokvija – dva puta tijekom semestra studenti će pisati kolokvij. Prolaznost na kolokviju podrazumijeva 50% točnih odgovora.

· Završni ispit – studenti koji su redovito izvršavali gore navedene obaveze pristupit će završnom usmenom ispitu

· Studenti koji nisu uspjeli izvršiti obaveze navedene pod 1. – 4. Polažu pismeni i usmeni dio ispita. Pismeni dio ispita je eliminacijski, tj. ako student nije položio pismeni dio ne izlazi na usmeni dio ispita.


Naslov



Montague-Smith A.(2002.) : Mathematics in Nursery Education, David fulton Publishers, New York

3

Carpenter T.P., Fennema E., Franke M.L., Levi L., Empson, S.B.(1999.) : Children's Mathematics – Cognitively Guided Instruction, Heinemann, Portsmouth.

4


Nunes T., Bryant P.(1997.) : Learning and Teaching Mathematics, Psychology Press LTD.

Musser G. L., Burger W.F., Peterson B. E. (2007.): Matemathics for elementary teacher, Wiley. .Haylock D. (2008.) , Mathematics explaind for primary teacher, SAGE.








0+0+2

1.2. Godina studija

I


45

1.3. Naziv predmeta



Mr. sc. Predrag Saratlija


1

1.9. Suradnici


Obvezni

2. OPIS PREDMETA


Redovitom primjenom kinezioloških aktivnosti pozitivno utjecati na usavršavanje i povećanje fonda motoričkih znanja i informacija, na razvoj i unapređenje motoričkih i funkcionalnih sposobnosti, sve s jedinstvenim ciljem očuvanja i unapređenja zdravlja i kvalitete života.


Nema


· organizirati i planirati samostalno učenj i napredovanje kroz studij na način kritičkog i samokritičnog propitivanja znanstvenih istina;

· primijeniti stečenah znanja, vještina i sposobnosti;

· iskazatij kreativne dimenziju svoje profesionalne uloge;



· iskazivati stalnu brigu o kvaliteti rada

· kreirati odgojno-obrazovni kontekst kao poticajno - razvojni, po mjeri djece i svakog djeteta posebno, u odnosu na njihove sposobnosti, mogućnosti, potrebe i interese te na tim osnovama ostvarivati integriranu odgojno-obrazovnu praksu;


· samostalno konstruirati, implementirati i evaluirati integrirani kurikul u ukupnosti svih razvojnih područja (kineziološkom, glazbenom, likovnom, jezično-komunikacijskom te istraživačko-spoznajnom) koristeći aktivnosti i materijale u skladu sa suvremenim razvojnim teorijama kojima se tumači dječji razvoj


Kontinuirano povezivanje motoričkih znanja, te motoričkih i funkcionalnih sposobnosti. Preporučiti stalnu brigu o kvalitetnijem i zdravijem načinu života sustavno provodeći kineziološke aktivnosti.

Imenovati i objasniti najnovije znanstvene spoznaje koje se odnose na primjenu specifičnih motoričkih znanja, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti. Primjenjivati samostalno vježbanje u svakodnevnom životu i slobodnom vremenu.


Stretching-vježbe istezanja. Pasivni, aktivni, PNF metoda. Stretching- vježbe istezanja uz primjenu različitih rekvizita. Morfološka mjerenja u kineziologiji; mjerenje kožnih nabora. Morfološka mjerenja u kineziologiji; mjerenje voluminoznosti tijela. Vježbe za jačanje gornjih ekstremiteta. Vježbe za jačanje donjih ekstremiteta. Aerobic niskog inteziteta. Aerobic: Pojedinačno izvođenje više koraka u kretanju i mjestu i povezivanje istog. Vježbe za oblikovanje i jačanje trbušne muskulature u sekciji snage kao sastavnog dijela klasičnog sata aerobica. Igra: Elementarna igra bez pomagala i sa pomagalima. Igre: Osnove dječje odbojke, tehnika odbijanja i primanja lopte, rad u kombiniranim grupama. Igra: Osnove dječje odbojke; osnovni stav i kretanje, tehnika servisa. Igra: Mini rukomet; osnove dodavanja, hvatanja i vođenja lopte . Igra: Mini rukomet; vježbe u paru i trojkama, organizacija i provedba igre. Provedba kinezioloških sadržaja u učionici.


FORMCHECKBOX predavanja





X terenska nastava






2.7. Komentari:


Aktivno sudjelovanje u nastavi


Pohađanje nastave

0,25

Praktični rad

0,25

Kolokvij

2.10.


Referat

Pismeni ispit

2.11.

Domaće zadaće

Seminarski rad

0,50

Usmeni ispit

2.12.

Istraživanje

Esej

(Ostalo upisati)

2.13.

Eksperimentalni rad

Projekt

(Ostalo upisati)


Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave , praktičnim radom, te izradom završnog seminara: pohađanje nastave (25,0 ECTS postotnih bodova), seminarski rad (50,0 ECTS postotnih bodova), , praktični rad (25,0 ECTS postotnih bodova).


Naslov



Findak, V. (1985). Izvannastavne i izvanškolske aktivnosti u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. Zagreb: Školska knjiga(odabrana poglavlja)

7

Findak,V. (1994). Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj školi. Zagreb: Školska knjiga

7

Koritnik, M. (1978). 2000 igara, Zagreb (odabrana poglavlja)

10

Juras, V. I., Stanić, Ž. (1979). Tjelesni odgoj učenika oštećena zdravlja. Zagreb: Školska knjiga(odabrana poglavlja)

5

Neljak, B., Milić, M., Božinović Mađor, S., Delaš Kalinski S. (2008). Vježbajmo zajedno 1,2, 3 i 4. Zagreb: Profil (odabrana poglavlja)

10

Pejčić, A., Berlot, S. (1996). Sadržaji tjelesne i zdravstvene kulture za prva četiri razreda osnovne škole (odabrana poglavlja)

7


Fučkar, K. (1997). Aerobika za mlađu školsku dob. Suvremena aerobika- Zbornik radova, šesti zagrebački sajam sporta. Zagreb: FKK.

Kališ, S. (2000). Fitnes za djecu- praktični savjeti za roditelje. Zagreb: Gopal.

Šnajder, V. (1997). Na mjesta pozor...hodanje i trčanje u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu.








0+0+2

1.2.Godina studija

I


45

1.3.Naziv predmeta

Kineziološka kultura II


Mr. sc. Predrag Saratlija


1

1.9. Suradnici

1.5.Status predmeta

Obvezni

2. OPIS PREDMETA


Usavršavanje temeljnih teorijskih i praktičnih kinezioloških znanja, usvajanje metodičkih postupaka, primjenom složenijih metodičkih organizacijskih oblika rada, kojima se utječe na transformaciju motoričkih i funkcionalnih sposobnosti, te usvajanje kinezioloških sadržaja primjerenih radu sa djecom narušene posturalne pozicije.




· organizirati i planirati samostalno učenj i napredovanje kroz studij na način kritičkog i samokritičnog propitivanja znanstvenih istina;

· primijeniti stečenah znanja, vještina i sposobnosti;

· iskazatij kreativne dimenziju svoje profesionalne uloge;



· iskazivati stalnu brigu o kvaliteti rada

· kreirati odgojno-obrazovni kontekst kao poticajno - razvojni, po mjeri djece i svakog djeteta posebno, u odnosu na njihove sposobnosti, mogućnosti, potrebe i interese te na tim osnovama ostvarivati integriranu odgojno-obrazovnu praksu;

· d

Documents

1PO,konacno.doc · Web view1.OPĆE INFORMACIJE 1.1.Naziv studijskoga programa Sveučilišni preddiplomski studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja 1.2.Nositelj/i studijskoga