5. svibnja 1789. sazivanje Generalnih stalea - plemstvo odbijalo prijedloge za reformu drave

Utjecaj i snaga plemstva porasli tijekom 18. stojea, nakon smrti Louisa XIV. Poseban socijalni i politiki status, Podjela na plemstvo po mau i ono po odjelu; uporite u zemljitu, posjeduju petinu zemljita i najvanije urede, mnogi mirovine. Izuzeti od direktnih taksa i posebna prava pred zakonom.Crkva - Stratifikacija; sekularizacija; prihodi od poreza i zemlje, izuzeta od taksa, periodine uplate novcem plaa sveenstvo i uzdrava bolnice, kole i dobrotvorne ustanove.Trei stale: 1. Bogata buroazija. 2. Filozofi program revolucije protumerkantilizam, ustavna monarhija. 3. Gradski proleterijat. 4. Seljaci- 2/5 zemlje, stratifikacija.Zasjedanje zamiljeno kao trodomni parlament Trei stale dvostruko delegata kralj udovoljio Parlament Pariza svaki stale odvojeno: prijedloge moraju odobriti sva tri stalea u zajednikim sjednicama trei stale inferioran Zato zahtijevaju glasovanje po glavi a ne po staleima. Glavni problem: financije, odnosno reforma poreznog sustava ratovi 18. stoljea nagomilali dravni dug sakupljanje taksa neefikasno i s izuzeima

Sans culottesRevolucionarni slubenik

Kako glasovati? 13. 6. Trei stale proglasio Nacionalnom skuptinom 20. 6. Zakletva u Teniskoj sali sastaviti Ustav.Vlada paralizirana u Versaillesu, nestaica hrane, seljaci ne plaaju poreze, naoruane skupine po cestama.14. srpnja 1789. Bastille kralj priznao Pariku opinu srednja klasa za zatitu formirala Nacionalnu gardu (Marquis de Lafayette), kralj raspustio trupe, zajedniko zasjedanje Skuptine. Pariz spasio Nacionalnu skuptinu.

Veliki strah unititi arhive! Skuptina 4-5. kolovoza ukidanje feudalizma (seljaci platiti kompenzacije)26. kolovoza, Deklaracija o pravima ovjeka i graana derivacija Amerike deklaracije i eng. Bill of Rights (1689.)Ljudi se raaju slobodni i jednaki u pravima. Ljudska prirodna prava su: sloboda, vlasnitvo, sigurnost i otpor prema nasilju. Sloboda misli i vjere, jednakosti pred zakonom, nema osude bez procesa graanska prava. Nacija jedini suveren slubenici i vojne snage u njeno ime. Trodioba vlasti. Predstavnici nacije ili generalne volje kroz izbore politiko pravo.

Deklaracija - citoyenZasijedanje Tri staleaDeklaracija o pravima ovjeka i graanina 26. 8. 1879. godine

Tisue kopija Deklaracije, IDEOLOGIJA Revolucije, Izvan Francuske.

Svae u Skuptini oko pozicije kralja, ne odobrava njene odluke- 5. listopada 1789. pohod ena na Versailles kralj i nacionalna skuptina u Pariz u ralje Pariana.

10. listopada konfiskacija crkvene imovine i izdavanje assignata inflacijaCrkva ostala bez prihoda i drutvenih funkcija stoga Skuptina - Graansku konstituciju klera, srpanj 1790.Sveenstvo dravni slubenici, biskupi nezavisni od pape samo ga informiraju, Crkva ruka drave Dravna crkva, Papa osudio Revoluciju Skuptina trai zakletvu lojalnosti (1791.) podjela sveenstva, stanovnitva, Crkva protivna Revoluciji.

Travanj, 1791. smrt MirabeauaLipanj 1791., bijeg kralja Varennes kuni pritvor3. rujna 1791. proklamacija Ustava Ustavna Monarhija snaga jednodomnom Parlamentu, Slabosti: Decentralizacija lokalne vlasti jae od nacionalne; cenzus: aktivni i pasivni, elektori (samo 50.000 kvalificiranih), laissez-faire ekonomija. Uloga kralja Ustavna monarhija s kraljem koji eli pobjei, Rasputanje Ustavotvorne skuptine mnogi delegati u politike klubove, jer ne mogu u Zakonodavnu skuptinu (Robespierre). - Jakobinski klub

Zakonodavna skuptina (neiskusna)emigres intervencija, restauracija zabavljeni Poljskom (Katarina II, Leopold II, Fridrih Wilhelm II), Engleska Reforma ParlamentaProvokacije Francuza aneksija Avignona kolovoz 1791. Deklaracija iz Pillniza 27. 8. 1791. Leopold II. i Fridrih Wilhelm II. upozorenje, zatita Luja XVI. Austrija u rat samo AKO se drugi pridrue, alibi za nedjelovanje ipak, u Francuskoj strah, nervozu i otpor: irondinska frakcija Jakobinaca za rat i izvoz revolucije, konzervativci prilika za povratak kraljevog prestiaZanemarili AKO: Travanj 1792. Deklaracija rata Caru kralju Ugarske i Bohemije - Marseillese25. srpnja 1792. Manifest vojvode od Brunswicka komandant pruskih snaga osveta ako ugroze kralja

Marseillaise 1792.Kompozitor kapetan Rouget de Lisle

Deklaracija uzrokovala unutranje previranje: inflacija, povratak emigranata, nepovjerenje prema kralju, peta kolona

10. kolovoza 1792. DRUGA REVOLUCIJA Parika rulja i mobilizirani vojnici, Napad na Tuileries Kralj suspendiran - u Hram Templara, ukinut Ustav, Novi izbori, uspostavljena revolucionarna Parika komuna, 2.-7. rujna Rujanski masakri

20. Rujan, 1792. Konvent do 1795. (najradikalnija faza revolucije) Proglasio Republiku Novi kalendar (Godina I.) Republika kao vojna diktatura istoga dana pobjeda kod Valmyja, kontranapad i aneksija Nice, Savoje, Basela i Belgije.Prva koalicija 1. veljae 1793. (Britanija, Nizozemska, Pruska, Austrija)

Druga revolucija 10. 8. 1792.Napad na Tuileries, ukinue MonarhijeBitka kod Valmy-ja, 20.9.Poetak Rujanskog masakraKralj zatoen u HramuDumoireuz

PlaninaDantonRobespierreMarat

Unutar Konventa Jakobinci najjai ali podijeljeni: irondinci iz provincija, manje promjene, pokuali spasiti kralja 361:360,21. 1. 1793. pogubljen, irondinci kao kontrarevolucionari Druga jakobinska frakcija: Planina (Pariani, regicid, bez povratka).Proljee 1793. vojni porazi. Pariki radikali - Bijesni (enrags) pobuna, trae reguliranu ekonomiju (kontrolu cijena, zamrzavanje teaja, distribuciju dobara) Planina voljna raditi s njima 31. svibnja 1793. Bijesni podrani od Komune i dijelova Nacionalne garde NAPAD NA KONVENT i uhienje irondinaca bijeg i giljotina Planina kontrolira Konvent problemi: invazija, seljaki ustanci protiv novaenja, regionalni ustanci (Lyon, Vandeja) , bezakonje- zadaci: suzbijanje anarhije i graanskog rata, ratna pobjeda, uvoenje demokracije bez ekstrema Parike komuneStvaranje Komiteta Javnog spasa (Vlada [ratni kabinet, 12 lanova mijenjaju mjeseno, zakone kroz Konvent, lanovi Robespierre politiki ekspert, Lazare Carnot organizator pobjede 14 armija]), zatim Komiteta Javne sigurnosti (policija) i Revolucionarnih tribunala (sudstvo) TEROR (lipanj, 1793. srpanj, 1794.)- 40.000 (2600 u Parizu) pogubljeno.Predstavnici na misiji s vojnim jedinicama, nacionalni agenti umjesto lokalno izabranih slubenika, leve en masse 800.000 ljudi 1794., ekonomska kontrola zapljena zlata, srebra, kontrola plaa i cijena, rekvizicija Komitet napisao USTAV iz 1793. republika, univerzalno glasovanje, ukidanje obaveza seljaka, ropstva, obavezno obrazovanje nikad usvojen, jer Vlada ostati revolucionarna do uspostave mira

GirondeBrissotPogubljenje kralja 21. 1. 1793. Konvent

Francuska revolucija III.

Komitet Javnog spasa protiv individualaca i grupa suprotne politike: Najekstremniji revolucionari Hbertisti ime po voi, lanu Parike komune. stranka ekstremnog terora, dekristijanizacije i revolucionarnog kalendara iroka, nestrukturirana grupa, mnogi lanovi Konventa protiv trgovaca i buroazije za radikalne mjere svake vrste.

Komitet Javnog Spasa na Herbertiste kao provokatore, prijee izvravanje naredbi i programa. U jesen 1793. progon Herbertista. Do proljea 1794. smaknuti voe. Parika komuna pod kontrolu Robespierrovih slubenika.

Robespierre protiv progona Herbertista, Komitet e izgubiti podrku radnika. Nova uprava Pariza protiv trajkova, plae dolje radnici smatraju REVOLUCIJU BUROASKIM POKRETOM.

U oajnikom pokuaju dobijanja podrke radikali Komiteta okrenuli protiv Mirotvoraca ili Indulgenta voenih Dantonom poslali ih na giljotinu izgubili konzervativce, nisu dobili radikale.

U proljee 1794. Francuzi istjerali napadae, osvojili Nizozemsku saveznici oko Poljske. Sada Francuzi protiv Diktature Komiteta. lanovi Konventa zaplaeni Tko je slijedei?

27. srpnja 1794. Konvent izvan zakona Robespierra Jakobinci bez vrlina, alju na giljotinu slijedeeg dana (zajedno s Saint-Justeom i Coulthonom) poputanje TeroraKonvent smanjuje ovlasti Komiteta, zatvara Jakobinski klub i ukida ekonomske regulacije.

TerorUbojstvo Marata 1793.HebertSt-JustGuillotine

Poetak TERMIDORSKE reakcije - inflacija i spekulacije rastu radnici najugroeniji, nasilje Svibanj 1795. Konvent pozvao vojsku uguiti Prairialski ustanak rojalista i svjetinesada krupna buroazija kontrolira revoluciju jo vjeruju u revoluciju obrana od ekscesa jednakost ispred zakona i pisani ustav protiv demokracija vladavina rulje i teroraNapisali Ustav iz 1795. ili iz Godine III. koja je ustanovila Francusku vladu DIREKTORIJ