Upload
behija-hasecic
View
190
Download
8
Embed Size (px)
Citation preview
SISTEMATIKA BILJAKA
proučava
– srodstvene i razvojne odnose između biljaka
svrstava– biljke po filogenetskom redu
- od najprimitivnijih do najrazvijenijih
ZADATAK SISTEMATIKE BILJAKA
ustanoviti uzajamno srodstvo pojedinih oblika
* komparativnim istraživanjima vanjskih i unutrašnjih morfoloških svojstava
opisati biljke – koje danas postoje
odrediti ih i
svrstati u filogenetski sustav
SVRHA
omogućiti pregled velikog broja biljnih vrsta
prikazati plan građe i odstupanja od njega
u svezi s filogenijom (povijest razvitka biljnog svijeta)
BROJNOST BILJNIH VRSTA370 000 živućih vrsta biljaka
2/3 SJEMENJAČE (226 800)
800 golosjemenjača 226 000 kritosjemenjača
172 000 dvosupnice
54 000 jednosupnice
1/3 SVE OSTALE SKUPINE
(141 000)
33 000 algi 50 000 gljiva 20 000 lišajeva 26 000 mahovina 12 000 papratnjača
SVRSTAVANJE BILJAKA
- čovjek – svrstavao biljke od najstarijih vremena
prema praktičnoj primjeni
- za hranu
- ljekovite
- otrovne
2 OSNOVNA SUSTAVA klasifikacije (svrstavanja) biljaka
UMJETNI
1 ili 2 svojstva(slučajno uzeta)
PRIRODNI
srodnost biljaka
podrijetlo
povijesni razvoj (tj. filogenetske odnose)
- više umjetnih sustava
Teofrast - 4. st p.n.e.
1. umjetni sustav opisao oko 500 biljaka
zeljasta biljke grmovi drveće
kultivirane vodene zimzelene listopadne
Cesalpini – 16.st.
razvrstao biljke
na osnovi građe ploda
Liné – 18. st.
najpoznatiji umjetni sustav – u radu - “Systema nature”
“Species plantarum” – knjiga – početak znanstvene sistematike biljaka
razvrstao biljke u 24 klase:
Phanerogamia – cvjetnice – u 23 klase – iz sjemena* građa cvjetova* broj, raspored i dužinski odnosi prašnika
Cryptogamia – u 24 klasu – iz spora - mahovine, papratnjače, alge, gljive- neke cvjetnice – sa slabije primjetnim cvjetovima
Liné – 18. st.
dao nazive – više od 10 000 biljaka
opisao – oko 1 500 novih vrsta
predložio binarnu nomenklaturu
Vitis vinifera
Olea europaea
Ficus carica
Liné – 18. st.
- razvrsta biljni svijet na:
razrede redove porodice rodove i vrste
Liné – 18. st.
uvidio nedostatak umjetnog sustava
pokušao izraditi prirodni sustav
njegovu ideju – razradili drugi autori
* uz morfološka svojstva uzimali u obzir i * anatomsku građu
nisu uzimali u obzir * filogenetske odnose
Darwin – 19. st
Teorija evolucije - descedentna teorija
svi živući organizmi
razvili
od drugih jednostavnije građenih
nova era u razvoju prirodnih znanosti
Darwin – 19. st
1859. g. – “Porijeklo vrsta”
stvaranje prirodnih sustava biljaka
srodnost biljaka
njihovo podrijetlo i
povijesni razvoj (tj. filogenetske odnose)
odlučujući utjecaj na
19. – 20. st.
Wettstein – prvi pravi filogenetski sustav
Engler – najdetaljnije razrađen prirodni sustav (do danas)
- u novije vrijeme u botaničkoj praksi sve više se primjenjuje filogenetski sustav
Takhtajana iz 1966. g
različiti autori – primjenjuju različite sustave svrstavanja kritosjemenjača
u knjizi – novi filogenetski sustav Takhtajana
- uz izvjesne dopune prema Engleru i Hutschinsonu i dr.
TAKSONOMSKE JEDINICE
VRSTA (species) - sp.osnovna sistematska (taksonomska)
jedinica
skup biljaka, odnosno individua (jedinki)
srodne u najvećem broju bitnih karakteristika
zauzimaju određeni prostor (areal)
Niže (infraspecijske) jedinice
PODVRSTA (subspecies) – ssp.- međusobno ograničene svojte unutar vrste- često se radi o geografskim- ili ekološkim prijelazni populacijama
VARIJETET – var.- upotrebljava se za razlikovanje podvrsta- za još nedovoljno poznate infraspecijske svojte
SORTA (kultivirane vrste) – odlikuju se specifičnim morfološkim, biološkim i proizvođačkim
svojstvima
Više (supraspecijske) jedinice
Rod
Porodica
Red
Razred
Odjeljak
Carstvo
Pododjeljak
I odjeljak: SCHIZOPHYTA – bakterije i modrozelene alge
II odjeljak: PHYCOPHYTA – alge
III odjeljak: MYCOPHYTA – gljive
IV odjeljak: LICHENES – lišaji
V odjeljak: BRYOPHYTA – mahovine
VI odjeljak: PTERIDOPHYTA – papratnjače
VII odjeljak: SPERMATOPHYTA - sjemejnače
MORFOLOŠKI STUPNJEVI ORGANIZACIJE
Protofite Talofite Briofite Kormofite
Jednostanični organizmi
Talus ili steljka StabljikaListoviRizoidi
StabljikaListoviKorijen
BakterijeModrozelene alge
Alge Gljive
Lišajevi
Mahovine PapratnjačeSjemenjače
Protofite
Cenobiji - stanični sklopovi
Plazmodiji - gole protoplazmatične mase
BakterijeModrozelene algeJednostanični organizmi
Talofite
Talus ili steljka
* niži stupanj organizacijePlektenhim - staničje poput pletiva
Pseudoparenhim - prividno staničje
* viši stupanj organizacije oran nalik na:
– list - filoid– stabljiku - kauloid- korijen - rizoid
Alge GljiveLišajevi
filoid
rizoid
kauloid
Briofite
StabljikaListoviRizoidi
- staničja:
jednostavno građena
Mahovine
osnovno staničje provodno staničje kožno staničje
Kormofite
StabljikaListoviKorijen
- staničja:
kožnoosnovno
(provodno) žiljno
PapratnjačeSjemenjače