Upload
others
View
28
Download
5
Embed Size (px)
Citation preview
SISTEMATIKA I EKOLOGIJA
LEKOVITIH BILJAKA
SISTEMATSKA BOTANIKA
• Sistematika biljaka je naučna disciplina koja se bavi svrstavanjem poznatih biljaka u određene sisteme.
• Kriterijumi na osnovu kojih se biljke svrstavaju u sisteme mogu biti različiti, pa se na osnovu toga razlikuju dati sistemi.
• Sistemi koji se baziraju na međusobnim srodničkim odnosima između pojedinih živih bića, nazivaju se prirodni ili filogenetski sistemi.
• Naučna disciplina koja se bavi proučavanjem međusobnih srodničkih ili filogenetskih odnosa izmešu živih bića naziva se filogenija, sistematika koja se zasniva na filogeniji je filogenetska sistematika.
• Najvažnije metode filogenetske sistematike su: paleobotanička, komparativno-morfološka, ontogenetska, geografska, citogenetska, serološka, molekularno-biološka i biohemijska.
Pr. Familije Papaveraceae (alkaloide) i Brassicaceae (glikozide).
Red Papaverales Red Capparidales
Nučnici Tahtadžjan (SSSR), Cronquist (Kanada) i Zimmerman (SR
Nemačka), 1966. godine ustanovili su univerzalnu nomenklaturu koja
se danas koristi.
HIJERARHIJSKI SISTEMI (logički uređeni sistemi)
Carstvo (Regnum)
Razdeo (Divisio) -phyta
Klasa (Klassis) class. -psida
Red (Ordo) -ales
Porodica (Familia) fam. -aceae
Rod (Genus) gen.
Vrsta (Species) sp.
Klasična klasifikacija • Danas su sva živa bića podeljena u šest carstva:
Carstvo Poznato Pretpostavljena
gornja granica
Pretpostavljena
donja granica
Virusi 4000 1000000 50000
Monera 4000 3000000 50000
Protista 80000 1200000 210000
Fungi 72000 2700000 200000
Plantae 270000 500000 300000
Animalia 1300000 10320000 2725000
Ukupno 1730000 18720000 3535000
Prema savremenom sistemu klasifikacije biljak, zasnovanom na njihovom
filogenetskom poreklu, carstvo biljaka (Plantae) se uslovno deli na dva
podcarstva: niže biljke (Thallophyta) i više biljke (Cormophyta,
Embriophyta).
U flori naše zemlje zvanično je registrovano oko 400 vrsta sa lekovitim
svojstvima, što je u proseku oko 10% u odnosu na ukupnu floru Jugoslavije od
oko 4280 vrsta.
Nadrazdeo Bryophyta (mahovine) • Višegodišnje zeljaste biljke.
• Ne razlikuju se tipična tkiva i organi (parenhimatičnu građu).
• Funkciju korena-rizoidi.
• Vegetativno telo-taloidno ili diferencirano na kauloid i listiće filoide.
• Nadrazdeo Bryophyta obuhvata tri razdela embriofita
(Anthocerotophyta, Marchantiophyta i Bryophyta).
Klasifikacija razdela Marchantiophyta
(Goffinet, Shaw, 2008)
Haplomitriopsida
Treubiales
Haplomitriales
Marchantiopsida
Blasiales
Sphaerocarpales
Marchantiales
Jungermaniopsida
Pelliales
Fossombrionales
Metzgeriales
Pleuroziales
Porellales
Jungermaniales
Klasifikacija razdela
Anthocerotophyta (Duff et
al., 2007)
Leiosporocerotopsida
Leiosporocerotales
Anthocerotopsida
Anthocerotales
Notophyladales
Phymatocerales
Dendrocerotales
Klasifikacija razdela
Bryophyta (Goffinet, Shaw,
ed., 2008)
Takakiopsida
Sphagnopsida
Andraeopsida
Andraeobryopsida
Oedipodiopsida
Polytrichopsida
Tetraphidopsida
Bryopsida
Marchantia polymorpha
• Raste na vlažnom
zemljištu ili vlažnim
stenama.
• Ranije su je upotrebljavali
prilikom oboljenja jetre
(jetrenjača), kao i za lečenje
organa za disanje.
• Izaziva mokrenje.
• Svi pretstavnici roda
Sphagnum žive na vlažnim
mestima i formiraju treset.
• Koristi se pri lečenju gnojnih
rana.
• U biljci se nalazi materija-
sfagnol, koja ima antiseptičko
dejstvo.
Marchantia polymorpha
Sphagnum sp.
Nadrazdeo Pteridophyta
(papratnice) • Obuhvata četri razdela: prečice (Lycopodiophyta), koje čine zasebnu granu
filogenetskog drveta, rastavići (Equisetophyta), primitivne papratnice
(Psilotophyta) i prave paprati (Polypodiophyta).
Lycopodium clavatum
Equisetum
arvense
Dryopteris filix-mas
Razdeo Lycopodiophyta (prečice) • Višegodišnje zeljaste (u paleozoiku su živeli i drvenasti oblici), često zimzelene
biljke. Korenovi su prisutni, dihotomo granati, adventivni, sa endarhnim
protoksilemom. Stabla najčešće kratka, retko, kod visećih epifitskih formi, dostižu
1 m. Kod većine vrsta stabla uspravna i polaze sa puzećih stolona ili podzemnog
izdanka, koji podseća na rizom. Stabla su sa egzarhnim protoksilemom. Listovi
(likofili) su jednostavni, uglavnom mali (mikrofili), sa središnjim negranatim (retko
slabo granatim) nervom. Raspored listova na stablu je spiralan, ređe pršljenast ili
naspraman. Sporangije su unilokularne, pojedinačne u pazusima listova
(sporofili), uglavnom grupisane u strobiluse. Među prečicama ima izospornih i
heterospornih oblika. Gametofit je mikorizičan. Prečice mogu biti terestrične,
akvatične ili epifitske.
Sistematski pregled prečica
Classis Lycopodiopsida
Ordo Lycopodiales
Familia Lycopodiaceae Classis Isoetopsida
Classis Selaginellopsida
Ordo Selaginellales
Familia Selaginellaceae
Selaginella
Lycopodium clavatum
• Dodatak dečijem puderu i za
posipanje zguljene ili raspucale
kože.
• U narodnoj medicini se koristi
nadzemni deo biljke kao diuretik i
kod oboljenja bubrega.
• U nekim zemljama kao lek protiv
alkoholizma.
Razdeo Equisetophyta (restavići) • Rastavići su zeljaste, višegodišnje biljke, ponekad visoke i do 1 m. Rizom je
člankovit, veoma razgranat, sa adventivnim korenovima. Stablo je člankovito, sa
tankim, člankovitim granama raspoređenim u pršljenove. Na čvorovima stabla su
pršljenasto raspoređeni listovi, koji grade rukavac. Sporangije rastavića nalaze se
na posebnim tvorevinama – sporangioforima, koji su sakupljeni na vrhu stabla,
gde formiraju sporofilni klas.
Classis Equisetopsida
Ordo Equisetales
Familia Equisetaceae
Rod Equisetum
Equisetum arvense L.
• Koristi se nadzemni de biljke.
• Deluje kao diuretik, protiv
upale mokraćne bešike.
• Arterioskleroze i hipertonije.
• Za bolje varenje.
Equisetum palustre sadrži toksične alkaloide
(palustrin i druge), pa se ne koristi kao lekovita.
Ostale vrste su nedovoljno proučene.
Equisetum arvense
Razdeo Polypodiophytae (paprati) • Mogu se naći kako patuljaste, tako i drvenaste forme. Korenovi su adventivni na
podzemnom izdanku rizomu. Stablo uglavnom monopodijalno. Laminarni oblik
listova. Najčešće perasto deljen, kod nekih predstavnika i višestruko, ali može biti i
ravan, režnjevit, dihotom. Kod sporotrofofila, na naličju lista se nalaze sorusi.
Divisio Polypodiophyta
Subdiv. Eusporangiatae
Classis Marattiopsida
Subcl. Marattiidae
Subdiv. Leptosporangiatae Classis Polypodiopsida
Subcl. Marsileidae
Subcl. Salviniidae
Subcl. Polypodiidae
Adiantum capillus-veneris L.
• Koristi se zeljasti deo biljke.
• Upotrebljava se kao slab ekspektorans,
diuretuk, adstrigens.
• U narodu je poznat u lečenju organa za
disanje, mokraćnih puteva i uređivanje
menstruacije.
Dryopteris filix-mas (L.) Schott
• Koristi se rizom (Filicis maris rhizoma).
• Upotreba: antihelmintik (protiv pantljičare).
Polypodium vulgare L.
• Koristi se rizom (Polypodii rhizoma).
• Upotreba: ekspektorans, antiasmatik
i diuretik.
• Narodni lek protiv kašlja i astme.
Ceterach officinarum DC.
(Asplenium ceterach L.)
• Koristi se list (Ceterach folium).
• Upotreba: narodni lek protiv
proliva, katara pluća i bešike.
Scolopendrium vulgare Sm.
(Asplenium scolopendrium L.)
• Koristi se: list (Scolopendrii folium).
• Upotreba: narodni lek, diuretik,
adstrigens.
Polypodium vulgare
Asplenium ceterach
Asplenium scolopendrium
Nadrazdeo Spermatophyta
(semenice) • Za semenice je karakteristična heterosporna smena generacije. Dobro su
razvijeni svi delovi biljke (koren, stablo i listovi). Glavni koren je nastao od korenka
klice. Poseduju bočno grananje. Prisutna je eustela. Sekundarno rastu u debljinu.
Poseduju cvet, plod i seme.
Razdeo (Divisio) Klasa (Classis)
Cycadophytina
Pinophyta
(Gymnospermae)
golosemenice
Coniferophytina
Magnoliophyta
(Angiospermae)
skrivenosemenice
Liginopteridopsida
Cycadopsida
Bennetitopsida
Gnetopsida
Ginkgopsida
Pinopsida
Magnoliopsida
Liliopsida
Razdeo Pinophyta (golosemnice) • Dominira sporofit, gametofit nesamostalan, redukovan. Mikrosporofili su sa
polenovim kesicama – mikrosporangijama, u kojima se nalaze polenova zrna.
Megasporofili su sa semenim zamecima, koji predstavljaju megasporangije
obavijene integumentom.
Gnetum gnemon
Welwitschia myrabilis
Cycas revoluta
• Rod Ephedra obuhvata više
manje kserofilne i
polukserofilne biljke koje rastu
u pustinjama, polupustinjama,
stepama, kamenjarima…
• Obuhvata veći broj vrsta koje
sadrže alkaloid EFEDRIN. Ovaj
alkaloid se danas veštački
sintetiše. Efedrin se koristi za
regulaciju krvnog pritiska,
reumatizam i dizenteriju.
• Rod Ginkgo je nekada bio široko
rasprostranjen, a danas se u prirodi
može naći samo u Kini.
• Lekovi od ginka zaustavljaju
arteriosklerotične promene na
sudovima, trombozu dubinskih vena,
Alchajmerove bolesti, astme,
odstranjuje nesanicu, dobar je
antioksidans itd.
Ephedra
Ginkgo
Klasa Pinopsida (četinari)
• Cordaitales
• Pinales
Pinaceae
Cupressaceae
• Taxales
Taxaceae
• Većinom drveće, ređe žbunje sa monopodijalnim grananjem. Listovi igličasti ili
ljuspičasti, spiralno, naspramno, a vrlo retko pršljenasto raspoređeni. Na poprečnom
preseku se razlikuju kora i masivno drvo u kojem je srž. Mikro i makrosporofili su
grupisani u šišarke, jednopolne i jednodome, ređe dvodome. Razlikuju se muška i
ženska šišarka. Oplođenje se obavlja pomoću vetra. Razviće semenog zametka je
sporo (traje čak i godinu dana). Javlja se poliembrionija.
Cordaites
Taxus
baccata
Abies alba Mill.
• Koristi se etarsko ulje četina (Abietis
albae aetheroleum) i etarsko ulje
šišarica (Abietis fructum aetheroleum).
Ulja se dobijaju destilacijom pomoću
vodene pare.
• Upotreba: etarsko ulje je sastojak
mirisnih esencija, sredstava za
inhaliranje kod oboljenja organa za
disanje, lekova za utrljavanje kod
reumatizma, išijasa, nekih kožnih
bolesti, sastojak nekih kozmetičkih
preparata. Pinus silvestris L.
• Upotreba: Mladi izdanci se
koriste kao lek kod plućnog
katara, protivu gihta i
reumatizma i protivu nekih
kožnih bolesti. Ulje iz iglica
služi za trljanje. Prilikom
kuvanja izdanka, para što
se tada razvija služi za
inhalacija grla i pluća.
Abies alba
Pinus silvestris
Pinus mugo Turr.
• Iz iglica i mladih izdanaka dobija
se etarsko ulje, koje služi za
inhalaciju, a upotrebljava se i kod
oboljenja bubrega i gihta.
Juniperus communis L.
• Koristi se plod (Juniperi fructus ili J.
baccae), drvo (J. lignum) i etarsko ulje
iz plodova (J. aetheroleum).
• Upotreba: plod je diuretik i
uroantiseptik. Etarsko ulje se
upotrebljava spolja kao rubefacijens.
Taxus baccata L.
• Koristi se drvo, kora, listovi i
semenke.
• Sadrži alkaloid taksin, koji je jako
otrovan.
Pinus mugo
Juniperus communis
Taxus baccata
Razdeo Magnoliophyta
(skrivenosemenice) • Najznačajnija grupa biljaka, koja čini 98% biljnog pokrivača na Zemlji. Obuhvata
oko 226000 do sad pozmatih vrsta, razvrstanih u oko 13000 rodova i 400 familija.
Razred, klasa (Classis) Podrazred, podklasa (Subclassis)
Magnoliopsida
dikotiledone
Liliopsida
monokotiledone
Magnoliidae
Hamamelidae
Caryophyllidae
Dillenidae
Rosidae
Asteridae
Alismatidae
Arecidae
Commelinidae
Zingiberidae
Liliidae
Podklasa Magnoliidae • U okviru podklase Magnoliidae, opisano je šest familija sa lekovitim
predstavnicima:
Myristicaceae
Lauraceae
Aristolochiaceae
Ranunculaceae
Berberidaceae
Papaveraceae
*P(3) A(2-5)G1 ili *P(3) A(6-12)G1
↑P(3) [A4-40G(4-6) ]
*Ca5Co5A∞G∞
*Ca3+3Co6 A6G1
Ca2Co4A∞G∞
♂*P(4)A8-12 ♀*P(4) AstamG(3)
Asarum europaeum L.
• Koristi se: cela biljka sa korenjem (Asari
herba cum radicibus).
• Upotreba: ekspektorans, emetik,
vermifug.
Adonis vernalis L.
• Koristi se: zeljasti nadzemni deo biljke u
cvetu (Adonidis vernalis herba).
• Upotreba: kardiotonik i diuretik.
Papaver rhoeas L.
• Koristi se: cvet (Rhoeados flos).
• Upotreba: blag antitusik i sedativ,
uglavnom narodni lek.
Asarum europaeum
Adonis vernalis
Papaver rhoeas
Podklasa Hamamelidae • U okviru podklase Hamamelidae, opisano je sedam familija sa lekovitim
predstavnicima:
Ulmaceae
Moraceae
Cannabaceae
Urticaceae
Fagaceae
Betulaceae
Juglandaceae
*P (4-6) A(3-4)G(2)
*Ca4Co- A4G0
*Ca4Co- A0G(2)
*P4A4
*P(4)G1
*P4A6-20
*P4G(2)
*P(4-6)A8-12
*P3+3 G(3)
*P(4-6)A8-12
*P3+3 G(3)
*P5A5
*P5G2
Cannabis sativa L.
• Koristi se: seme (Cannabis semen) ređe lišće
(C. folium).
• Upotreba: protiv kožnih osipa, upala bešike i
prostate.
Urtica dioica L.
(Urtica major Kan.)
• Koristi se: list (Urtica folium) i koren
(U. radix).
• Upotreba: za jelo, diuretik, metabolik,
antidijaroik.
Betula pendula Roth.
(B. verrucosa Ehrh., B. alba L.)
• Koristi se: list (Betulae folium) i lisni pupoljak (B.
gemma).
• Upotreba: diuretik, uroantiseptik, blag dijaforetik i
holagog.
Cannabis sativa
Urtica dioica
Betula pendula
Podklasa Caryophyllidae • U okviru podklase Caryophyllidae, opisane su četri familije sa lekovitim
predstavnicima:
Portulaceae
Caryophyllaceae
Chenopodiaceae
Polygonaceae
Dianthus *Ca5Co5A5+5G(2)
Polygonum *P5A3+3G(2-3)
*P4-5A4-5G(2-8)
*P3-5A3-5G(2)
Herniaria glabra L.
• Koristi se: nadzemni deo biljke u cvetu
(Herniariae herba).
• Upotreba: diuretik.
Saponaria officinalis L.
• Koristi se: koren (Saponariae rubrae
radix), ređe nadzemni deo biljke u cvetu.
• Upotreba: ekspektorans.
Polygonum bistorta L.
• Koristi se: rizom (Bistortae rhizoma).
• Upotreba: adstrigens.
Herniaria glabra
Saponaria officinalis
Polygonum bistorta
Podklasa Dillenidae • U okviru podklase Dillenidae, opisano je deset familija sa lekovitim
predstavnicima:
Hypericaceae
Violaceae
Cucurbitaceae
Brassicaceae
Salicaceae
Ericaceae
↑Ca5 Co5A5G(3)
Ca0Co0A2-∞G0
Ca0Co0A0G(2-4)
*Ca4Co4A4+2G(2)
* Ca5 Co(5)A5G(3)
* Ca(5) Co(5)A5G(5)
* Ca5 Co5A∞G5-3
Podklasa Dillenidae
Primulaceae
Tiliaceae
Malvaceae
Euphorbiaceae
*Ca(5)(Co5A(∞))G(5-∞)
*Ca(5)(Co(5)A(5))G(5)
*Ca4-5 Co4-5A∞G(2-∞)
* G(3)
* A1
Primula veris Euphorbia amygdaloides Althaea officinalis
Hypericum perforatum L.
(H. plasoni Form.)
• Koristi se: zeljasti nadzemni deo biljke u cvetu
(Hyperici herba).
• Upotreba: blag sedativ i poznat narodni lek za
raznovrsnu unutrašnju i spoljnu upotrebu.
Tilia cordata Miller
• Koristi se: cvet (Tiliae flos).
• Upotreba: dijaforetik i mucilaginozum,
čaj za znojenje, za ublažavanje kašlja,
kod prehlada...
Malva silvestris L.
•Koristi se: cvet (Malvae flos) i list (M. folium).
•Upotreba: mucilaginozum.
Hypericum perforatum
Tillia cordata
Malva silvestris
Podklasa Rosidae • U okviru podklase Rosidae, opisano je osamnest familija sa lekovitim
predstavnicima:
Crassulaceae
Saxifragaceae
Droseraceae
Rosaceae
Fabaceae
Myrtaceae
Sedum *Ca5Co5A5+5G5
*Ca5Co5A5+5G(2)
Rosa *Ca5Co5A∞G∞
Faboideae K(5)C5A(9)+1G1
K(5)C5A(10)G1
*Ca(4-5)Co4-5A10-20G(3-5)
*Ca4-5Co4-5A∞G(2-3)
Hippocastanaceae
Linaceae
Geraniaceae
Apiaceae
Podklasa Rosidae
↑Ca(5) Co4-5A5-8G(3)
*Ca5Co5A5G(2-5)
↑Ca5 Co5A10G3-5
*Ca5Co5A5G(2)
• Familije sa manje zastupljenim lekovitim vrstama su: Punicaceae, Rutaceae,
Oxalidaceae, Cornaceae, Araliaceae, Aquifoliaceae, Rhamnaceae, Vitaceae.
Sempervivum tectorum L.
•Koristi se: svež list (Sempervivi
folium recens) ili sok (S. succus).
•Upotreba: narodni lek protiv upala.
Rosa canina L.
•Koristi se: Cynosbati fructus ili Rosa
caninae fructus).
•Upotreba: tonik, holagog.
Anthyllis vulneraria L. (Vulneraria
heterophylla Moench)
•Koristi se: cvet (Anthyllidis flos) i
nadzemni deo biljke u cvetu (A. herba).
•Upotreba: dermatik, diuretik, depurativ.
Sempervivum tectorum
Rosa canina
Anthyllis vulneraria
Podklasa Asteridae • U okviru podklase Asteridae, opisano je šesnest familija sa lekovitim
predstavnicima:
Caprifoliaceae
Valerianaceae
Rubiaceae
Convolvulaceae
Boraginaceae
Solanaceae *Ca(5)[Co(5)A(5)]G(2)
* Ca(5)[Co(5)A5]G(2)
* Ca5[Co(5)A5]G(2-8)
Ca5[Co(5)A1-4]G(3)
* Ca5[Co5A5]G(2)
*Ca5[Co(5)A5]G(2)
Scrophulariaceae
Verbenaceae
Lamiaceae
Asteraceae
Podklasa Asteridae
• Familije sa manje zastupljenim lekovitim vrstama su: Dipsacaceae,
Loganiaceae, Apocynaceae, Asclepiadaceae, Menyanthaceae, Plantaginaceae.
Ca(5)[Co(5)A(4)]G(2)
Ca(4)[Co(4)A2-5]G(2)
* Ca∞[Co(5)A5]G(2)
Ca5[Co(5)A4]G(2)
Lamium purpureum L.
• Koristi se: nadzemni deo biljke u cvetu
(Lamii purpuri herba), ili samo cvetovi
(Lamii purpuri flos).
• Upotreba: mucilaginozum, blag
adstrigens i antihemoragik.
Achillea millefolium L.
• Koristi se: zeljasti nadzemni deo biljke
u cvetu (Millefolii herba), ređe samo
cvasti (M. flos) ili samo list (M. folium).
• Upotreba: gorko-aromatična droga,
stomahik, karminativ, holagog,
antiflogistik, spazmolitik, hemostatik.
Atropa belladonna L.
• Koristi se: list (Belladonnae folium) i
koren (B. radix).
• Upotreba: parasimpatolitik, spazmolitik i
midrijatik. Atropa belladonna
Lamium purpureum
Achillea millefolium
Podklasa Liliidae • U okviru podklase Liliidae, opisano je pet familija sa lekovitim predstavnicima:
Liliaceae
Amaryllidaceae
Iridaceae
Zingiberaceae
Orchidaceae
*P3+3A3+3G(3)
*P3+3A3+3G(3)
*P3+3A3G(3)
[ Ca3Co3 ] A1G(3)
P3+3A2+1G(3)
Allium cepa L.
• Koristi se: sveža lukovica (Allii cepae
bulbus recens).
• Upotreba: hrana, začin i lek.
Colchicum autumnale L.
(Colchicum bulgaricum Vel.)
• Koristi se: seme (Colchici semen) i krtola
(C. tuber).
•Upotreba: antiurik, citostatik, antimitotik.
Convallaria majalis L.
• Koristi se: ceo nadzemni deo biljke u
cvetu (Convollariae herba), ređe samo list
(C. folium), ili cvet (C. flos).
• Upotreba: kardiotonik, diuretik.
Allium cepa
Colchicum autumnale
Convallaria majalis
1. Droge koje deluju na kardiovaskularne sisteme
2. Droge koje deluju na organe za varenje
3. Droge koje deluju na organe za disanje
4. Droge za lečenje centralnog i perifernog nervnog sistema
5. Droge koje deluju na autonomnio nervni sistem
6. Droge za lečenje urogenitalnih organa
7. Droge za lečenje kožnih bolesti
8. Droge za regulisanje prometa materija
9. Antidijabetici
10. Antihistaminici
11. Fitoncidno bilje
12. Galaktagozi
13. Tonici
14. Droge za popravku ukusa i mirisa raznih lekova
Klasifikacija lekovitog bilja-
farmakodinamska svojstva
Klasifikacija lekovitog bilja-
komponente koje sadrži 1. Alkaloidi
2. Glikozidi ili heterozidi
3. Saponini ili saponizidi
4. Tanini
5. Etarska ulja
6. Masna ulja
7. Sluzi
8. Pektini i srodne materije
9. Vitamini
10. Antimikrobne materije
11. Insekticidi