1. Uvod i Modeli.pptx

Uvod i modeli

Prof. dr. Mugdim Pašić

1

Terminologija

•  Dobra – opipljivi fizički proizvodi koji se koriste za zadovoljene određenih želja

•  Usluge – neopipljivi ekvivalent dobru

•  Resursi, faktori proizvodnje, (proizvodni) inpuH – sve što se korisH u procesu proizvodnje dobara i usluga

2

Proizvodna funkcija

3

Proizvodna funkcija InpuH (L,K) Output (Q)

Ograničenost i efikasnost •  Dvije odrednice:

– Ograničenost – Efikasnost

•  Sva su dobra ograničena, a ljudske želje su neograničene, –  Ne postoji način da se proizvede beskonačno dobara –  Stoga ekonomija neke zemlje ne može proizvesH sve što svaki pojedinac želi, odnosno da zadovolji čak i mali broj želja svojih stanovnika

•  Ekonomija mora pronaći način da dobra i usluge proizvode na najefikasniji mogući način.

•  Efikasnost je druga bitna odrednica savremenih ekonomija.

4

Tri ključna pitanja

•  Koja dobra i usluge proizvodiH (šta proizvodiH) •  Kako ih proizvodiH (način) •  Za koga (raspodjela)

5

Ekonomika

•  Studija o izborima koje pravimo u uvjeHma oskudnosH

•  Ključni koncept koji služi kao osnova za proučavanje ekonomike je oskudnost

•  Ekonomika je posebna naučna disciplina koja proučava kako ljudi alociraju i koriste oskudne resurse u svrhu proizvodnje dobara i usluga kojima zadovoljavaju svoje (neograničene) želje

6

Faktori proizvodnje

7

•  Resursi, faktori proizvodnje, (proizvodni) inpuH

•  Faktori proizvodnje su resursi koji se koriste da se proizvedu dobra ili usluge

•  Sve što se korisH u procesu proizvodnje dobara i usluga

Faktori proizvodnje (Klasični pristup)

8

1. Materijal (M):   Sve ono što možemo naći u prirodi kao što je voda,

zemlja, minerali, na]a, gas, itd., kao i procesirani proizvodi nastali iz prirodnih resursa (aluminij, papir, čelik, drvo, gorivo...)

2.  Radna snaga (L):   Usluge zaposlenika u vidu implementacije njihovih

kompetencija (znanje, vješHne, vrijednosH, fizičke i psihičke mogućnosH zaposlenika) na radnom mjestu u procesu proizvodnje proizvoda ili usluga.

3.  Kapital (K):   InpuH kao što su objekH (npr. objekat fabrike, prodajni

objekat, ...), oprema (mašine, ...), itd. Ne uključuje novac.

Novija shvatanja faktora proizvodnje uključuju ...

•  Ljudski kapital – kompetencije (znanje, vješHne, vrijednosH, fizičke i psihičke mogućnosH zaposlenika)

•  Preduzetništvo •  ali i

–  Informacije – Tehnologije –  Inovacije –  ...

9

PoziHvna i normaHvna analiza

•  PoziHvna i normaHvna analiza: – Razgraničenje između objekHvne (kako jeste) i subjekHvne analize (na bazi vrijednosnog sistema i normi)

10

PoziHvna analiza

•  PoziHvna analiza istražuje funkcionalne i uzročne odnose između varijabli bez vrijednosnih sudova o njima.

•  Ona proučava pojave onakvima kakve one jesu. •  Primjer poziHvnih ekonomskih izjava:

– Prosječna neto plaća je 805 KM – Stopa nezaposlenosH je 27,2 %

•  Tvrdnje koje pokušavaju da opišu svijet kakav jeste .

11

NormaHvna analiza

•  NormaHvna analiza sadrži prosudbe o stvarnosH sa stanovišta određenog vrijednosnog sistema.

•  Primjer normaHvne ekonomske izjave: – “Nizak životni standard je neprihvatljiv, pa rast životnog standarda mora biH jedan od prioriteta”

•  Tvrdnje koje pokušavaju da objasne kakav svijet treba da bude.

12

Mikroekonomika

•  Mikroekonomika proučava ponašanje i funkcioniranje mikroekonomskih subjekata – pojedinaca, domaćinstava, preduzeća i slično.

•  Adam Smith (1723 – 1790) – osnivač mikroekonomike – 1776. objavio “Bogatstvo naroda”

13

Makroekonomika

•  Makroekonomika proučava ponašanje i funkcioniranje privrede jedne države kao cjeline.

•  John Maynard Keynes (1883 – 1946) – osnivač makroekonomike – 1936. objavio djelo “Opća teorija zaposlenosH, kamate i novca” u kojem su daH temelji makroekonomike.

•  Djelovanje mikroekonomskih subjekata događa u makroekonomskom okruženju.

14

•  Korištenje pretpostavki kako bi se eliminirali irelevantni detalji i u fokus stavilo ono što je zaista važno.

•  Pretpostavke su pomoć analiHčkom procesu.

Pretpostavke

15

•  Pojednostavljanja ne moraju biH realisHčna. –  Npr. korisHmo mape da vidimo kako doći od

tačke A do tačke B, znajući da mapa nije precizni opis puta kojim moramo putovaH, već samo apstrakcija realnosH.

Pretpostavke

16

•  Većina ekonomske analize u ovom predmetu je bazirano na dvije pretpostavke: 1.  Pretpostavljamo da ljudi djeluju u svom

vlasHtom interesu, bez razmatranja dejstva te akcije na druge ljude.

2.  Pretpostvaljamo da ljudi prave odluke na osnovu informacija.

Pretpostavke

17

Modeli

•  Model – pojednostavljene realnosH kako bi poboljšali razumijevanje te realnosH

•  U ovom predmetu najčešće će se korisHH formule i grafici

18

Prvi model

Dijagram kružnog toka

19


•  Privreda jedne zemlje se sastoji od miliona ljudi koji se bave mnogim akHvnosHma: – Kupovanjem – Prodajom – Zapošljavanjem – Proizvodnjom – Pružanjem usluga –  ...

20

Dijagram kružnog toka •  Drugim riječima potreban je model koji će objasniH u vrlo poopćenim uvjeHma kako je privreda organizirana i kako sudionici privrede međusobno djeluju

•  Privreda je pojednostavljena tako da sadrži samo dva Hpa donosioca odluka: domaćinstva i preduzeća

•  Preduzeća proizvode dobra i usluge koristeći elemente potrebne za proizvodnju koji se nazivaju faktori proizvodnje

•  Domaćinstva su vlasnici faktora proizvodnje i troše dobra i usluge koje preduzeća proizvode

21


•  Naredna slika predstavlja dijagram kružnog toka

•  Dijagram kružnog toka: – Vizuelni model privrede koji pokazuje tok novca i dobara i usluga između tržišta.

•  Unutrašnji krug: predstavlja tok dobara i usluga

•  Vanjski krug: predstavlja tok novca

22

Prihod preduzeća od prodaBh

dobara i usluga

Tok novca

Tok dobara i usluga Kupljeni faktori proizvodnje

od strane preduzeća

23

TRŽIŠTA DOBARA I USLUGA Preduzeća prodaju Domaćinstva kupuju

TRŽIŠTA FAKTORA PROIZVODNJE

Preduzeća kupuju Domaćinstva prodaju

PREDUZEĆA Koriste faktore proizvodnje Proizvode dobra i usluge

DOMAĆINSTVA Troše kupljena dobra i usluge Posjeduje faktore proizvodnje

Novac koji posjeduju preduzeća za kupovinu

faktora proizvodnje koje nude

domaćinstva

Prihod domaćinstava od prodaBh

faktora proizvodnje

Novac koji posjeduju

domaćinstva za kupovinu

dobara i usluga koje nude preduzeća

Proizvedena dobra i usluge od strane preduzeća

Kupljena dobra i usluge od strane domaćinstava

Faktori proizvodnje koje posjeduju domaćinstva


•  Domaćinstva i preduzeća djeluju na tržištu dobara i usluga – Domaćinstva su kupci, a preduzeća prodavači

•  Domaćinstva i preduzeća djeluju na tržištu faktora proizvodnje – Preduzeća su kupci, a domaćinstva prodavači

24

•  Razmjena se dešava na dva tržišta: •  Tržište faktora proizvodnje (ili inputa):

•  Domaćinstva, kao vlasnici faktora proizvodnje, prodaju ove inpute preduzećima na tržištu faktora proizvodnje

•  Tržište dobara i usluga (ili outputa): •  Preduzeća (proizvođači) proizvodene dobra i usluge prodaju

domaćinstvima (potrošačima) na tržištu dobara i usluga


25

Drugi model

Granica proizvodnih mogućnosH

ProducHon PossibiliHes FronHer Curve PPF kriva

ili ProducHon PossibiliHes Curve

PPC

26

PPF kriva

•  Iako stvarne ekonomije proizvode hiljade dobara/usluga, zamislimo ekonomiju sa samo dva proizvoda: proizvod A i proizvod B

•  Granica proizvodnih mogućnosH kriva (PPF kriva) – kriva koja pokazuje različite kombinacije proizvoda koji se mogu proizvesH kada su resursi u potpunosH i efikasno iskorišteni.

27

PPF kriva

•  PPF kriva prikazuje moguće kombinacije proizvoda i usluga uz uvjet da su svi proizvodni resursi u potpunosH i efikasno iskorišteni.

28

Proizvod

B (k

omad

a)

Proizvod A (komada)

PPF kriva

•  Tačke ispod i lijevo od PPF krive pokazuju da resursi nisu u potpunosH i efikasno iskorišteni

•  Kada je proizvodna kombinacija u tački g, resursi nisu u potpunosH i efikasno iskorišteni.

•  Tačke ispod i lijevo od PPF krive se nazivaju neefikasne tačke

29

Proizvod

B (k

omad

a)

100

30 Proizvod A (komada)

g

Neefikasne tačke

PPF kriva

•  Tačke iznad i desno od PPF krive nisu dosHžne sa dostupnim resursima

•  Tačka h je poželjna proizvodna kombinacija jer rezulHra sa više i proizvoda A i proizvoda B, ali nije je moguće dosegnuH zbog raspoloživih resursa.

•  Tačke iznad i desno od PPF krive se nazivaju nemoguće tačke

30

Proizvod

B (k

omad

a)

320

100

30 60 Proizvod A (komada)

h

g

Neefikasne tačke

Nemoguće tačke

PPF kriva •  Tačke na PPF krivoj pokazuju da su resursi u potpunosH i efikasno iskorišteni.

•  Ne postoji način da se proizvede više jednog proizvoda bez da se proizvede manje onoga drugog uz uslov da su resursi u potpunosH i efikasno iskorišteni.

•  Tačka d je jedna od mogućih proizvodnih kombinacija kada su resursi u potpunosH i efikasno iskorišteni.

•  Tačke na PPF krivoj nazivaju se efikasne tačke.

31

Proizvod

B (k

omad

a)

320

200

100


h

g

d

PPF kriva

•  U tači f proizvode se samo proizvodi A, odnosno svi resursi su namijenjeni za proizvodnju proizvoda A

•  U tači a proizvode se samo proizvodi B, odnosno svi resursi su namijenjeni za proizvodnju proizvoda B

32

Proizvod

B (k

omad

a)

320

200

100


h

g

d

a

f

PPF kriva •  PPF kriva je ispupčena prema vani i sa

negaHvnim nagibom jer resursi nisu savršeno prilagodljivi proizvodnji ovih proizvoda

•  Kada se većina resursa korisH za proizvodnju proizvoda A –  PPF kriva je vrlo strma i teži verHkalnosH –  Svaki neproizvedeni proizvod A rezulHra većim rastom broja proizvedenih proizvoda B

•  Kada se većina resursa korisH za proizvodnju proizvoda B –  PPF kriva teži horizontalnosH –  Svaki neproizvedeni proizvod A rezulHra tek malim rastom broja proizvedenih proizvoda B

33

b

20 30 60 70 Proizvod A (komada)

350 320

200

100

Proizvod

B (k

omad

a)

c

d

e

PPF kriva •  Koje tačke na PPF krivoj

su najbolje za društvo?   Nema najbolje tačke. PPF kriva ne kazuje ništa o preferencijama društva.

  PPF kriva je samo dio priče   A dio priče je i koliko kojeg proizvoda proizvesH, odnosno vodiH računa o preferencijama društva.

34

b


350 320

200

100

Proizvod

B (k

omad

a)

c

d

e

PPF kriva i oskudnost •  Kretanje po PPF krivoj najbolje

pokazuje pojam oskudnosH, odnosno da bi se povećala proizvodnja jednog proizvoda, mora se smanjiH proizvodnja drugog proizvoda sa rastućom stopom.

•  Vježba: •  Koje kretanje na datom grafiku

najbolje pokazuje pojam oskudnosH a)  od d do j b)  od c do i c)  od i do d d)  od d do e

•  Tačan odgovor: d) od d do e 35

b


350 320

200

100

Proizvod

B (k

omad

a)

c

d

j

i

e

•  Oportunitetni trošak – Ono šta žrtvujemo, čega se odričemo, da bismo dobili nešto drugo

– Nešto čega se moramo odreći da bi dobili više nečeg drugoga

•  Moramo se odreći (žrtvovaH) određene količine proizvoda B ako hoćemo proizvesH veću količinu proizvoda A

36

Oportunitetni trošak

PPF kriva i oportunitetni trošak

•  PPF kriva pokazuje princip oportunitetnog troška

•  Pošto je PPF kriva nelinearna i ispupčena prema vani oportunitetni trošak se mijenja duž PPF krive (nije konstantan)

•  Zakon rastućeg oportunitetnog troška

37

PPF kriva i oportunitetni trošak •  Povećavanjem proizvodnje jednog proizvoda, smanjuje se (žrtvuje se) proizvodnja drugog proizvoda sa rastućom stopom (progresivno).

•  Ako izaberemo bilo koju tačku na PPF krivoj, povećavanje proizvodnje proizvoda A znači smanjenje proizvodnje proizvoda B sa rastućom stopom.

•  Odnosno, pošto je PPF kriva nelinearna i ispupčena prema vani indicira postojanje rastućeg oportunitetnog troška 38

b


350 320

200

100

Proizvod

B (k

omad

a)

c

d

e

PPF kriva i oportunitetni trošak

•  Neka je proizvodna kombinacija u tački d. IzračunaH oportunitetni trošak povećanja proizvodnje proizvoda A sa 60 na 70 komada.

39

b


350 320

200

100

Proizvod

B (k

omad

a)

c

d

e

•  Neka je proizvodna kombinacija u tački b. IzračunaH oportunitetni trošak povećanja proizvodnje proizvoda A sa 20 na 30 komada Uputa: izračunaH oportunitetni trošak (OT) proizvodnje jednog više proizvoda A u odnosu na proizvod B, npr. OT= X proizvoda B/jednom proizvodu A.

𝑂𝑇 =∆ 𝑝𝑟𝑜𝑖𝑧𝑣𝑜𝑑 𝐵∆ 𝑝𝑟𝑜𝑖𝑧𝑣𝑜𝑑 𝐴

𝑂𝑇 =350 − 32030 − 20

=3010

= 3 𝑘𝑜𝑚𝑎𝑑𝑎 𝑝𝑟𝑜𝑖𝑧𝑣𝑜𝑑𝑎 𝐵𝑗𝑒𝑑𝑛𝑜𝑚 𝑝𝑟𝑜𝑖𝑧𝑣𝑜𝑑𝑢 𝐴

𝑂𝑇 =200 − 10070 − 60

=10010

= 10 𝑘𝑜𝑚𝑎𝑑𝑎 𝑝𝑟𝑜𝑖𝑧𝑣𝑜𝑑𝑎 𝐵𝑗𝑒𝑑𝑛𝑜𝑚 𝑝𝑟𝑜𝑖𝑧𝑣𝑜𝑑𝑢 𝐴

Pomjeranje PPF krive

•  PPF kriva se pomjera prema vani kao rezultat: 1.  Povećanje raspoloživih resursa 2.  Tehnološke inovacije (nove tehnologije)

40

Pomjeranje PPF krive •  Pretpostavimo da se poboljšala tehnologija

za proizvodnju proizvoda B bez efekta na proizvodnju proizvoda A.

•  Pitanje: –  Šta će se desiH sa PPF krivom?

•  Odgovor: –  PPF kriva se jednim svojim krakom pomjera prema vani, kao na slici.

–  Tačka f se ne pomjera (poboljšanje tehnologije je bez efekta na proizvodnju proizvoda A)

•  Krećući se od tačke c može se proizvesH više proizvoda A (tačka l), više proizvoda B (tačka k) Ili više i jednog i drugog proizvoda (tačke između k i l) 41

Proizvod

B (k

omad

a)

320

200

100


d

a

f

l c

k


42

Proizvod

B (k

omad

a)

320

200

100


d

a

f

n

c m

•  Pretpostavimo da se poboljšala tehnologija za proizvodnju proizvoda A bez efekta na proizvodnju proizvoda B.

•  Pitanje: –  Šta će se desiH sa PPF krivom?

•  Odgovor: –  PPF kriva se jednim svojim krakom pomjera prema vani, kao na slici.

–  Tačka a se ne pomjera (poboljšanje tehnologije je bez efekta na proizvodnju proizvoda B)

•  Krećući se od tačke d može se proizvesH više proizvoda A (tačka n), više proizvoda B (tačka m) ili više i jednog i drugog proizvoda (tačke između m i n)

•  Pretpostavimo da se poboljšala tehnologija za proizvodnju i proizvoda A i proizvoda B. Šta će se desiH sa PPF krivom.

•  Odgovor: –  PPF kriva se u cjelosH pomjera prema vani, kao na slici

•  Krećući se od tačke d može se proizvesH više proizvoda A (tačka p), više proizvoda B (tačka o) ili više i jednog i drugog proizvoda (tačke između o i p)


43

Proizvod

B (k

omad

a)

320

200

100


o

g

d

a

f

p

Pomjeranje PPF krive Vježba – samostalni rad

•  Pitanja: 1.  Pretpostavimo da je sindikat radnika u industriji koja

proizvodi proizvod A organizirao štrajk. NacrtaH novu PPF krivu.

2.  Pretpostavimo da je sindikat radnika u industriji koja proizvodi proizvoda B organizirao štrajk. NacrtaH novu PPF krivu.

3.  Sada pretpostavimo da je elementarna nepogoda (npr. zemljotres) unišHo veliki dio postrojenja koja proizvode oba proizvoda. NacrtaH novu PPF krivu.

4.  Šta znači pomjeranje cijele PPF krive prema unutra?

44

PPF za slične proizvode (supsHtuH)

•  Ako su dva proizvoda vrlo slična jedan drugome, PPF kriva može biH prava linija.

•  IsHm resursima (faktorima proizvodnje) se proizvode oba proizvoda sa jednakom efikasnošću

•  Nagib je konstantan •  Oportunitetni trošak je konstantan duž cijelog PPF pravca.

45

PPF za slične proizvode (supsHtuH)

•  PPF je prava linija •  Nagib je konstantan •  Na primjeru sa slike:

– OT = const = 1 [proizvod B/jednom proizvodu A] –  Za svako jedinično povećanje proizvodnje proizvoda A, smanjuje se proizvodnja proizvoda B za 1. 46

y = -‐x + 100

0

20

40

60

80

100

120

0 20 40 60 80 100 120

Proizvod

B

Proizvod A

PPF

PPF za komplemente

47

Proizvod A

Proizvod

B

Procentualna promjena

48

𝑝𝑟𝑜𝑐𝑒𝑛𝑡𝑢𝑎𝑙𝑛𝑎 𝑝𝑟𝑜𝑚𝑗𝑒𝑛𝑎 =𝑛𝑜𝑣𝑎 𝑣𝑟𝑖𝑗𝑒𝑑𝑛𝑜𝑠𝑡 − 𝑖𝑛𝑖𝑐𝑖𝑗𝑎𝑙𝑛𝑎 𝑣𝑟𝑖𝑗𝑒𝑑𝑛𝑜𝑠𝑡

𝑖𝑛𝑖𝑐𝑖𝑗𝑎𝑙𝑛𝑎 𝑣𝑟𝑖𝑗𝑒𝑑𝑛𝑜𝑠𝑡∙ 100

∆% =𝑛𝑜𝑣𝑎 𝑣𝑟𝑖𝑗𝑒𝑑𝑛𝑜𝑠𝑡 − 𝑖𝑛𝑖𝑐𝑖𝑗𝑎𝑙𝑛𝑎 𝑣𝑟𝑖𝑗𝑒𝑑𝑛𝑜𝑠𝑡


Primjer 1

•  Trenutno se proizvodi u tački E (kombinacija 1.200 računara i 800 automobila)

49

Kombinacija

Količina proizvedenih računara

Količina proizvedenih automobila

A 3000 0B 2800 300C 2200 600D 1800 700E 1200 800F 700 850G 0 900

A B

C

D

E

F

G 0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

0 500 1000

Količina proizved

enih ra

čuna

ra


Granica proizvodnih mogućnosB

Primjer 1 (nastavak) •  Koliki je oportunitetni trošak

povećanja proizvodnje automobila sa 800 na 850 komada godišnje uz pretpostavku da su resursi u potpunosH i efikasno iskorišteni. – Uputa: izračunaH oportunitetni trošak (OT) proizvodnje jednog više automobila u odnosu na računare, npr. OT= X računara/jednom automobilu. 50

Kombinacija



A 3000 0B 2800 300C 2200 600D 1800 700E 1200 800F 700 850G 0 900

Primjer 1 (nastavak)

51

𝑂𝑇 =∆𝑟𝑎č𝑢𝑛𝑎𝑟𝑎∆𝑎𝑢𝑡𝑜𝑚𝑜𝑏𝑖𝑙𝑎

𝑂𝑇 =1.200 − 700850 − 800

=50050

= 10 𝑟𝑎č𝑢𝑛𝑎𝑟𝑎

𝑗𝑒𝑑𝑛𝑜𝑚 𝑎𝑢𝑡𝑜𝑚𝑜𝑏𝑖𝑙𝑢

Kombinacija



A 3000 0B 2800 300C 2200 600D 1800 700E 1200 800F 700 850G 0 900

A B

C

D

E

F

G 0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

0 500 1000

Količina proizved

enih ra

čuna

ra


Granica proizvodnih mogućnosB

Primjer 1 (nastavak) a)  Da li se može ostvariH proizvodna kombinacija

1.800 računara i 600 automobila?   Da. Ovo je neefikasna tačka.

b)  Da li se može proizvodiH kombinacija 2.800 računara i 800 automobila?   Ne. Ovo je nemoguća tačka.

c)  Šta se dešava sa oportunitetnim troškom ako se povećava proizvodnja automobila? –  Vrijedi zakon rastućeg oportunitetnog troška

d)  Koje tačke na PPF krivoj su najbolje za društvo?   Nema najbolje tačke. PPF kriva ne kazuje ništa o preferencijama društva. 52

•  Koliki je oportunitetni trošak povećanja proizvodnje proizvoda A sa 1.450 na 1.500 tona, pod pretpostavkom da se resursi koriste u potpunosH i efikasno.

53

Tačka B (tona) A (tona)A 10.000 0B 9.500 300C 7.500 1.000D 4.500 1.450E 3.900 1.500F 2.000 1.600G 0 1.650

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

0 2000

Proizvod

B

Proizvod A

PPF kriva

Primjer 2

𝑂𝑇 =∆𝐵∆𝐴

𝑂𝑇 =4.500 − 3.9001.500 − 1.450

=60050

= 12 𝑡𝑜𝑛𝑎 𝐵

𝑗𝑒𝑑𝑛𝑜𝑗 𝑡𝑜𝑛𝑖 𝐴


•  Može li se proizvesH kombinacija 7.500 tona proizvoda B i 300 tona proizvoda A i šta ova proizvodna kombinacija govori o korištenju resursa? – Odgovor: DA, Ovo je neefikasna tačka.

•  Može li se proizvesH kombinacija 9.500 tona proizvoda A i 1.600 tona proizvoda B? – Odgovor: NE, Ovo je nemoguća tačka

54

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

0 2000

Proizvod

B

Proizvod A

PPF kriva


•  Šta se dešava sa oportunitetnim troškom ako se povećava proizvodnja proizvoda A. – Odgovor: – Vrijedi zakon rastućeg oportunitetnog troška

– Ako izaberemo bilo koju tačku na PPF krivoj, povećanje proizvodnje proizvoda A znači smanjenje proizvodnje proizvoda B sa rastućom stopom

55

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

0 2000

Proizvod

B

Proizvod A

PPF kriva


•  Neka je proizvodna kombinacija 7.500 tona proizvoda B i 300 tona proizvoda A . IzračunaH oportunitetni trošak povećanja proizvodnje proizvoda A na 1.000 tona, ceteris paribus. –  Odgovor: –  Oportunitetni trošak je jednak nula, jer se pomjeramo od neefikasne tačke do efikasne tačke.

–  Povećanjem proizvodnje proizvoda A ne smanjuje se proizvodnja proizvoda B.

56

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

0 2000

Proizvod

B

Proizvod A

PPF kriva

Procentualna promjena povećanja proizvodnje proizvoda A

sa 1450 t na 1500 t

•  Proizvodnja proizvoda A se povećala za 3,45% 57

𝑝𝑟𝑜𝑐𝑒𝑛𝑡𝑢𝑎𝑙𝑛𝑎 𝑝𝑟𝑜𝑚𝑗𝑒𝑛𝑎 =𝑛𝑜𝑣𝑎 𝑣𝑟𝑖𝑗𝑒𝑑𝑛𝑜𝑠𝑡 − 𝑖𝑛𝑖𝑐𝑖𝑗𝑎𝑙𝑛𝑎 𝑣𝑟𝑖𝑗𝑒𝑑𝑛𝑜𝑠𝑡


𝑝𝑟𝑜𝑐𝑒𝑛𝑡𝑢𝑎𝑙𝑛𝑎 𝑝𝑟𝑜𝑚𝑗𝑒𝑛𝑎 𝐴 = 1500 − 1450

1450 ∙ 100 = 3,45%


•  Pretpostavimo da se poboljšala tehnologija za proizvodnju proizvoda A. Prikaži na grafiku novu PPF krivu i označi je sa I

•  Pretpostavimo da se poboljšala tehnologija za proizvodnju proizvoda B. Prikaži na grafiku novu PPF krivu i označi je sa II

•  Pretpostavimo da se poboljšala tehnologija za proizvodnju oba proizvoda. Prikaži na grafiku novu PPF krivu i označi je sa III.

58

Primjer 2 (nastavak) samostalan rad

Documents

1. Uvod i Modeli.pptx