Evolucija ptica
Archaeopteryx lithographicaLondonski primjerak, 1861
izolirano pero
Archeopteryx Znaajke gmazova Zubi Kotani rep Prsti s kandama
Znaajke ptica perje
Archaeopteryx lithographica,Berlinski primjerak, 1876
rekonstrukcija
pili hoacina
Archaeopteryx
Teorije leta ptica arborealna teorija od jedrenja ka letenju
kursorijalna teorija od tranja ka poskakivanju i letenju
kursorijalna teorija
arborealna teorija
Microraptor gui
Caudipteryx Dinosaur s perjem Nije letio Tranzicijski fosil
Udovi dinosaura Zubi dinosaura Samo poetni dio gornje eljusti
Perje ptice
Archaeopteryx 147 milijuna godina Tranzicijski fosil Znaajke
gmazova Znaajke ptica
AVES
PTICE
oko 9672 vrste u cijelom svijetu 100 200 milijardi jedinki na
svijetu najbrojnija vrsta je crvenokljuna Quelea (Quelea quelea)
populacija od 1,5 milijardi odraslih jedinki, a jedna od najrjeih
vrsta je i
Crvenomorska hridna lastavica (Hirundo perdita) koja je
vienajedanput 1984 u Sudanu od 1600-te pretpostavlja se da je
izumrlo oko 115 vrsta ptica
domai vrabac Passer domesticus je zahvaljujui
ovjekunajrasprostranjenija vrsta i obitava na 2/3 kopna Zemlje
Dinornus maximus izumrla 1800
najvea ptica za koju se zna da je obitavala je Dinornus maximus
koja je bila visoka 3,7 m; dok je najvea ivua ptica Noj Struthio
camelus koja je visoka i 2,74 m i teka 160 kg. najtea ptica koja
leti (oko 18 kg) je veliki potrk Otis tarda i crvenokljuni labud
Cygnus olor to se tie raspona krila rekorde dre andski kondor (3 m)
i kraljevski albatros (3,5 m) Bee Hummingbird (Mellisuga helenae)
je najmanja ptica na svijetu sa svojih 1,6 g
najvee jaje - ivue = noj najvee jaje ikada = Aepyornis maximus
sa Madagaskara 39 cm dugo = 12 litara (220 kokojih jaja)
najmanje jaje ivue = Vervain Hummingbird (Mellisuga minima) =
veliina graka
Jedna od najfascinantnijih ptica je Arktika igra najdue
migracije s Arktika na Antarktik (18000 km) Najbra ptica je sivi
sokol prilikom obruavanja oko 290 km/h Ptica sa najosjetljivijim
osjetom njuha je crvenoglavi leinar Turkey vulture - Attenborough
je dokazao da moe osjetiti komad zakopanog mesa sa vie od 800 m
udaljenosti u tropskoj umi Ptice koje najbre ive su kolibrii i do
1000 otkucaja srca u minuti (16 u sec.) Pingvini su ptice koje mogu
najdublje roniti i preko 400 m dubine i brzinom od 12 km/h; sa
zauujuih 11 minuta pod vodom
PTICE Simbol aktivnosti Vrlo vidljive i uoljive najvie
istraivane Osnovna znaajka let odreuje sve njihove ivotne procese
Prilagodba na let uzrokovala niz anatomskih, morfolokih i
fiziolokih promjena kao i promjene ponaanja Sve podreeno postizanju
manje mase i vee snage
ZNAAJKE PTICA prilagodbe za let Perje lagane, a vrste strukture
Krila uzgon i kretanje Kostur Lagani kostur - saaste, pneumatske
kosti Redukcija kostiju skraenje itave kraljenice fuzija kostiju
(npr. pygostyl, synsacrum, lubanja) Poveana prsna kost prihvat
letnih miia dugi vrat ravnotea fleksibilni dugi vrat 1 condylus
occ. Redukcija mase tijela kljun lagan - nemaju zube nema mokranog
mjehura nema penisa samo jedan jajnik
Ostale prilagodbe Metabolizam efikasna probava - let je
metaboliki izuzetno zahtjevan endotermija i etverodijelno srce
efikasna probava - brzi metabolizam mala akumulacija masti zrane
vreice i protona plua
iskljuiva oviparnost sloeno kretanje snano razvijen CNS i osjeti
(vid) syrinx pjevalo ljuske na nogama jedna lijezda g. Uropygi
ronati proizvod koe (pousmine i usmine) - modificirane
epidermalne strukture ne pokrivaju ravnomjerno kou ve smjeteno u
karakteristinim podrujima pterylia za razliku od nepokrivenih
dijelova apteria (slue za izmjenu topline)
Perje
Funkcija perja termika izolacija letenje obojenje pigmenti i
strukturna obojenost socijalna komunikacija (najbitnija komponenta)
zatita od predatora raspruje toplinu odbijanje vode epirenje
proizvodnja zvuka ili priguenje
Pero - graa sastoji se od betakeratina, 1% masti, 8% vode pero
raste iz konog mjeia (papile ili folikula) pod kontrolom potkonih
miia skupina pera se pomie pojedino pero se sastoji od: scapus -
badrljica calamus cijev (superiorni i inferiorni umbilicus ) rachis
struak vexillum zastavica (Rami i Radi)
Nastanak pera
RadiiRachis
Rami
4 0 X
4 0 0 X
Radii 1. reda
Radii 2. reda - s kukicama
tipovi pera:
letna (pennae) letenje i odravanje u zraku; na krilima
(remiges), alula i repna (rectrices) konturna, pokrilno (tectrices)
sve strukture karakteristine za pero. Oblik tijelu, zatita i
odbijanje vode. semiplumulae prijelaz izmeu konturnih pera i
paperja; smjetene ispod konturnih pera paperje (plumulae) - kratki
rachis, pahuljaste. Slue za izolaciju; kod mladih itavo tijelo
osjetna pera (filoplumulae) nalik na dlaku sa uperkom na vrhu Za
primanje osjeta tlaka i vibracija etinasta pera vrsti rachis. Oko
oiju, kljuna, nogu i stopala. Uloga: osjet, hvatanje hrane,
zatita
Letna pera - remiges
Krila
tipovi krila
Kostur
kosti vrlo lagane pneumatine kraljenica maksimalno skraena
Redukcija i fuzija
Zbog razliitih uvjeta nastali razliiti oblici ponaanja, izgled
tijela i snaga leta, izgled kljuna, izbor hrane, izgled nogu., a
sve su to prilagodbe na tipove stanita. Unato tome morfologija im
je puno uniformnija nego u sisavaca ba zbog prilagodbe
letenju.Ptice ive svuda i predstavljaju sve trofike nivoe.
generalni tip
lom oraha
Prilagodbe kljunovafiltriranje lov kukaca
sisanje nektara trganje mesa zadravanje ribe
buenje drveta lom sjemenki
izbiranje sjemenki
prosijavanje mulja
lov ribe
prosijavanje
crvi u rupama
Tipovi nogu
Tipovi nogu
Tipovi nogu
Tipovi nogu
Tipovi nogu
MIII u letu sudjeluje oko 40 ak miia posebni potkoni miii za
micanje pera
letni miii vrlo veliki (m. pect. major i do 20% mase)
KRVOTOK veliko etverodijelno srce snane kontrakcije velika
lijeva klijetka
Probava vrlo brza i efikasna brz metabolizam drobljenje i
usitnjavanje hrane prebaeno iz usta u volju i miini eludac
Mokrano-spolni sustav
mala plua povezana sa 9 zranih vreica dozvoljavaju jednosmjerno
strujanje zraka kroz plua vie kisika u pluima Broj vreica se kree
od 6 (pletilje) do 12 (rode i urlini) zavreci zranih vreica
zavravaju u upljim kostima
Disanje
zrane vreice
2 cervikalne1 interklavikularna 2 prednje torakalne 2 stranje
torakalne 2 abdominalne
Dunik ptica je 2.7 puta dui i 1.29 puta iri nego u sisavaca.
Dunika ventilacija je 1.5 do 1.9 puta vea
ULOGA
pomau pri disanju olakanje tijela
hlaenje organizma smanjuju trenje meu organima
pomau pri istiskivanju jaja
KRETANJE ZRAKA Prvi udisaj kroz dunik i dunice u stranje vreice
Drugi udisaj zrak iz plua u prednje vreice
KRETANJE ZRAKA Prvi izdisaj zrak iz stranjih vreica u plua Drugi
izdisaj iz prednjih vreica u dunik i van
najvanije osjetilo ptica do 8 puta otriji od ljudskog sposobnost
neovisnog pomicanja
Vid
oi spljotenije nego u sisavaca oko ronice bjelooniki prstenak
(od kotanih ploica) akomodacija pomou ciliarnih miia mrenica bogata
unjiima 3x vie od ovjeka
Kod veine ne postoji stereoskopski vid kompenzira se brzom i
preciznom akomodacijom Fovea mjesto najpreciznije slike kod nekih
ptica u udubljenju vrlo dobar vid Gustoa fotoreceptora (unjia) u
fovei moe biti 65,000 po mm2 u nekih dnevnih grabljivica; kod
ovjeka je npr. oko 38,000 po mm2 Pekten nabor koji stri iz mrenice
poveava donos O2 u mrenicu, pomae pri akomodaciji, pomae u
regulaciji onog tlaka
Sluh vrlo vaan osjet odmah iza vida Vrlo bitan za none ptice
posebno grabljivice sove Sluni aparat slian onom u sisavaca tri
polukruna kanala
Pjevalo syrinx na dnu dunika prije samog grananja par
polumjeseastih membrana unutar dunika koje se napinju vanjskim
miiima u goluba su samo 2 para, a u ptica pjevica ih moe biti do 9,
najee 7 pari; papige 3 para, sokolovke 2 para; rode, leinari,
ratites i veina pelikana ih nemaju Glasanje vrlo vano i koristi se
u razliitim
prilikama: teritorijalnost, udvaranje, prepoznavanje partnera i
mladih, upozorenje na opasnost, obavjetavanje o hrani.
Let
Tipovi leta: jedrenje: statiko - na termalama aktivno na vjetru
s oceana aktivno letenje treperenje - kolibri
Uzdizanje (uzgon) - ovisi o povrini krila, o brzini kretanja
(proporcionalan s brzinom na kvadrat) Svako udvostruenje mase mora
pratiti poveanje za faktor od 2.25 snage letenja odnos
duljine/irine krila vrlo vaan
Velike ptice uz potrebu za veom snagom imaju problema i sa
frekvencijom udaranja krila koja je sporija (mehaniki i
aerodinamiki razlozi).Zato je 12 kg je neka granica iznad koje
letenje nije previe isplativo zbog aerodinaminih principa.
Ptice koje ne lete ne moraju troiti energiju za letenje i nemaju
ogranienja to se toga tie, a opet nemaju veliinu tijela
sisavaca.
Let kolibria
Krilo ptice moe se kretati u mnogo smjerova
Mnoge vrste koriste rep kao kormilo
Reproduktivna strategija Altricialni mladi (nidicoli) uavci malo
jaja kratka inkubacija dugi period ovisnosti sloen proces imprinta
papige, sokolovke, vraparke Precocialni mladi (nidifugi) potrkuci
vie jaja dugo se inkubiraju kratko ovisni o roditeljima jednostavan
imprint kokoke, guarice,
Hvala!
