11. PREDAVANJE

Internet (Ružić, D.: e – marketing, 2009.), str. 13 -61.

POJMOVNO ODREĐENJE INTERNETA

• Internet ima kratku, aIl prilično eksplozivnu povijest. PočeciInterneta sežu u šezdesete godine prošlog stoljeda, te seupotrebljavao isključivo u vojne svrhe radi sigurnekomunikacije. Komercijalizacije Interneta zpočinje 1991.osnivanjem Commercial Internet Excange Association.

• Internet je najveda svjetska računalna mreža. Riječ je okompleksno povezanim regionalnim i lokalnim mrežama kojese prostiru preko cijelog svijeta. Računala između povezana suTCP/IP protokolom koji omogudava komunikaciju izmeđuračunala.

• Glavna ideja Interneta je ostvarivanje trenutačnog i uvijekotvorenog pristupa informacija u cijelom svijetu.

• Internet nam omogućuje:

• brz pristup informacijama,

• transfer dokumenata uz minimalne troškove,

• otvorenost informacija,

• vrlo široko rasprostranjene informacije,

• kreiranje baze klijenata,

• analizu proizvoda, analizu tržišta,

• savjete i pomod stručnjaka, regrutiranje novih namještenika.

Popis glavnih poslovnih koristi korištenja Interneta premaEllkswothu i Ellswothu:

- poboljšana komunikacija kroz korištenje e maila (interno ieksterno),

- poboljšana korporacijska logistika kroz razne alate čijim sekorištenjem postiže komunikacija na distancu u realnomvremenu,

- globalizacija i izjednačavanje uloge malih i srednjih poduzedau internacionalizaciji,

- korištenje Interneta u podizanju konkurentske prednostipoduzeda,

- uštede u troškovima,

- online podrška suradnji unutar poduzeda,

- korištenje Interneta kao pretraživačkog alata,

- uspostavljanje web-sitea tvrtke zbog promocije i prodaje,

- olakšava transmisiju različitih datoteka.

INTERNETSKI SERVISI I APLIKACIJE

WWW – World Wide Web - World wide web (www, web) sudistribuirani hipertekst dokumenti. Ti dokumenti su pisani u HTMLformatu i pored teksta sadrži slike, zvukove i sve to povezanolinkovima na druge stranice i poslužitelje. Počeci www-a sežu u1989. godinu, a prvi preglednik je ugledao svijetlo dana 1992.

Kako bi pristupili određenom sadržaju na web site-u moramo znatinjegovu jedinstvenu adresu, odnosno URL (Uniform ResourceLocator) koji se sastoji od protokola za pristupanje datoteci, tj.imena područja, mrežne adrese računala, odnosno opisa mjesta uglavnom računalu na kojem se dokument nalazi, te imena datotekeili dokumenta, pri čemu su različiti dijelovi jedinstvene adreseodvojeni dvotočkama i kosim crticama.Zbog veličine interneta veliku ulogu imaju web pretraživači, međukojima su najpopularniji Google,Microsoft Internet Explorer, GoogleChrome, Opera,Bing i Yahoo. Bez njih vedina stranica bi vjerojatnoostala neprimjedena.

Neki najvažniji elementi koje bi neka komercijalna webstranica trebala imati su:

1. Jednostavnost stranica za uporabu – trebaju biti takodizajnirane da čitatelji troše najmanje mogude vrijeme zaotkrivanje načina kako de se kretati kroz njih. Tekst mora bitijezgrovit, dobro napisan i efektan. Multimedijalni sadržajimoraju biti jasno označeni (slike, zvukovi, videozapisi).

2. Poruka mora biti jasna – s obzirom kako je wwwinternacionalan potrebno je upotrijebiti izravan i jasanengleski, ili neki drugi jezik, te se izražavati jednostavnimrječnikom.

3. Informacija treba biti svježa – mijenjati sadržaj stranica štoje češde mogude. Potrebno je datirati svaku objavljenuinformaciju, te imati na umu ciljanu publiku kojoj jeinformacija upudena.

4. Isticanje najvažnijih informacija – informacije moraju bitiprecizne, točne i jasne.

Web 2.0 - odnosi se na drugu generaciju internetskih usluga,poput stranica društvenih mreža i alata za komunikaciju.Osnovne karakteristike Web 2.0 su otvorenost, sloboda ikolektivna inteligencija. Web se definira kao platforma akorisnici imaju kontrolu nad podacima na nekoj stranici.

WEB 2.0 APLIKACIJE

DRUŠTVENI SOFTWARE (WEB 2.0 APLIKACIJE)

Termin društveni software postao je popularan tek nekolikoposljednjih godina. Ovaj oblik komunikacije potiče dinamikudruštvenih odnosa u online okruženju.

Društveni software temelji se na podržavanju želje pojedincada se uklopi, želje da se uključi u grupu i ostvari osobneciljeve.

Karakteristike društvenog software-a: - besplatni su ili jeftini, - najčešde se oslanjaju na web platformu, - relativno su jednostavni za upotrebu, - rade na individualnoj razini, ali omogudavaju i nove i često izuzetno bogate interakcije.

Elektronička pošta - Elektronička pošta jedan je od osnovnih i najstarijih internetskih servisa. E-mail poruka je elektronička poruka poslana s jednog računala na drugo. Mogude je slati ili primati poslovne ili privatne poruke s dodatcima poput slika ili dokumenata. Za elektroničku trgovinu e-pošta je važna jer online trgovcima pruža efikasan način komuniciranja s kupcima i poslovnim partnerima, te brzu povratnu informaciju

Najočiglednija prednost e-pošte je brzina i mali troškovi.Poruka može biti poslana na vedi broja adresa u bilo koji krajsvijeta. Najčešde rabljen program za slanje e-pošte jeMicrosoft Outlook Express iako postoje i drugi programi za e-poštu, zasebni ili u okviru pretraživača.

Pored specijaliziranih aplikacija za upravljanje računom e-pošte, postoje i e-mail računi kojima se upravlja iz webpreglednika. Elektroničke poruke se sastoje od: zaglavlja(sadrži adresu primatelja, (polje To:), adresu osobe koja primakopiju pisma (polje CC:) i naslova (Subject:)), te body-a (donjidio prozora u koji se upisuje tekst poruke).

Dostavne liste - E-mail se u poslovne svrhe najčešde koristi zakreiranje mailing lista, na koje se potencijalnim kupcima ikorisnicima šalju određene poruke. Mailing lista se stvara takošto se kreira grupa pod određenim imenom, te se u njudodaju e-mail adrese korisnika kojima želimo slati poruke istogsadržaja.

Internetsko telefoniranje - Internet telefoniranje je prijenosglasa putem Interneta, nastale na potrebi da se glasovnakomunikacija uklopi u tehničke mogudnosti Interneta,pružajudi dodatnu kvalitetu komunikacije sve vedeg brojakorisnika.

Prednost Internet telefonije dolazi do punog izražaja kada seradi o telefoniranju na veliku udaljenost. Programi smogudnošdu govorne komunikacije su: MSN Messenger, ICQ,AIM, Yahoo Massenger, Net2Phone, te Skype koji senametnuo kao standard za govornu komunikaciju putemInterneta.

• Osim navedenih postoje još i drugi internet servisi, a to su:prenošenje datoteka (File Transfer Protocol), rad ukorisničkim diskusijskim grupama (UseNet DiscussionGroups), te rad na udaljenom računalu (Telnet).

DRUŠTVENE MREŽE

• Društveni networking je postao sinonim za Web 2.0., onoznačava aktivno sudjelovanje u virtualnim zajednicama,tj.skupinama korisnika zajedničkih interesa okupljenih okonekog internetskog servisa. Ti servisi primarno su fokusiranina stvaranje zajednice istomišljenika, ili povezivanje određeneskupine ljudi prvenstveno putem Interneta. Ponekad to mogubiti prijatelji, osobe iz akademske zajednice, škola..najpopularniji društveni web-ovi su Facebook, Twitter iMyspace,Tumblr,Linkedln YouTube,Instagram,Flickr,GooglePlus, Pinterest….

• Kako bi se pristupilo nekom servisu potrebno je izraditi profilkojim se korisnik logira na servis i koji predstavlja korisnika kaoosobu na tom servisu. Princip društvene interakcije odvija sedodavanjem ljudi na svoju listu prijatelja. Potom semeđusobno razmjenjuju komentari, poruke, slike i sl.

• Društvena mreža je sociološka struktura koja opisujemeđusobne odnose između pojedinaca. On-line društvenemreže čine nevidljive društvene poveznice vidljivima na načinda vidimo tko su naši prijatelji, tko su prijatelji naših prijatelja ito sve pod okriljem vrlo pristupačnog i jednostavnog sučelja.

• Svaka on - line društvena mreža je stvorena sa ciljemimplementiranja oglašivačkog modela na temelju kojeg seostvaruju prihodi.

• U tom smislu društvene mreže iznajmljuju oglasni prostor iprivlače korisnike generiranjem raznih dodatnih vrijednosti.Oglašavanje daje korisne informacije koje su usmjerene točnodefiniranoj ciljnoj skupini segmentiranoj na osnovu kreiranihprofila , te na takav način izravno komunicira sa nizompojedinaca.

• Vezano za konkretnu bududnost on - line društvenih mrežavrlo je teško predvidjeti u kojem de se smjeru razvijati. Jednaod neprijepornih činjenica je ta koja ukazuje na brzomijenjane site - ova on - line društvenih mreža u svrhu bolje ikvalitetnije prilagodbe novim i postojedim korisnicima.Također, mnoge inovacije danas se dešavaju svakodnevno.Velike tvrtke danas koriste prednosti društvenih mreža, teubacuju elemente društvenog umrežavanja na vlastite web -siteove kako bi izgradile svijest i pojačale lojalnost premavlastitim brandovima kroz internetske lokacije koje ljudiposjeduju i na kojima se druže.

• Određeni web sit - eovi omogudavaju korisnicima i kreiranjesamostalnih društvenih mreža vezanih uz određena područja iinterese.

FACEBOOK-OVE GRUPETvrtka može kreirati svoj specifičan profil, ali uz to i grupu.Grupe povezuju korisnike sa istim interesima. Ona omogudavakomunikaciju sa svim članovima grupe kroz poruke štomožemo tretirati kao svojevrsni interni e-mail servis. Profiltvrtke je svojevrsni web site, a grupa način komuniciranja sačlanovima. Članovi grupe na nekoj razini rade za grupu ipromoviraju je.

OGLAŠAVANJE NA FACEBOOK-UDruštveni oglasi na Facebook-u se mogu pojavljivati kaobaneri koji se prikazuje na stranicama korisničkih profila sadesne strane ili kao baner koji se prikazuje kao sponzoriranisadržaj među novostima koje korisnik vidi. Ti oglasi mogu sekupiti na temelju tisudu prikaza (CPM) ili na temelju brojaklikova koje je baner generirao (CPC). Uz svako oglašavanjedolazi i detaljna analitika koja pomaže u analiziranjuuspješnosti oglašivačke kampanje. Svaki oglas se sastoji odnaslova, slike i teksta.

APLIKACIJE ZA FACEBOOK

Facebook aplikacije uključuju dodavanje slika i video zapisa,kreiranje grupa i događaja, sudjelovanje na marketplace-u(besplatni oglasnik), objavljivanje informacija o eksternimsadržajima (adrese drugih web site-ova) i slanje virtualnihpoklona. Aplikacije mogu biti razvijene od strane Facebook-aili pak od strane korisnika (aplikacije trede strane).

Prema Facebook-ovim podacima, više od 70% Facebook-ovihkorisnika aktivno rabi aplikacije.

MOBILNI INTERNET

• Važno je naglasiti činjenicu kako razvojem tehnologije mobilnihkomunikacija dolazi do ekspanzije mobilnog Interneta, samim time ido razvoja m-commerce-a, gdje svoj prostor po ekonomskoj logicidobiva i m-marketing (mobilni marketing), koji je u biti najvedimdijelom mobilni internet marketing.

• Dakle kombinacijom snage i brzine Interneta i zemljopisne slobodemobilne telefonije javlja se posebna podvrsta ekonomije: m-ekonomija.

• Mobilni uređaji sve više dobivaju na popularnosti, poprimajudiobilježja i funkcije prijenosnih računala. Ne govorimo samo orapidnom rastu korištenja mobilnih uređaja, ved i o razvoju novihmultimedijalnih usluga koje otvaraju jednu novu evolucijsku fazu ukojoj potrošači sve više odluka donose „u pokretu“, sa mogudnošduparticipacije u kreiranju sadržaja na web-u te stalnom razmjenominformacija

• Informacija u mobilnom okruženju može biti isporučena glasovnimaplikacijama, tekstualnim aplikacijama tipa SMS (Short Message Service)korištenjem e-mail-a (I-mode application), i putem web posredovanihisporuka.[1 ]

• - mogudnost brzog pretraživanja, lakog pristupa informacijama, tedobivanja brzih odgovora na zahtjeve, upite putem SMS-a , maila ilidruštvenih komunikacijskih alata.

• Mobilni uređaji su postali vrlo osobni uređaji koji predstavljaju važnu vezus ostatkom svijeta u svakom trenutku, te se zbog toga smatraju jednom odnajvažnijih vrijednosti svakog pojedinca. Važno je spomenuti da kodanalize mobilne komunikacije, nije riječ samo o mobilnim telefonima, vedopdenito o bežičnom, tj. mobilnom načinu komunikacije gdje mobilnitelefoni predstavljaju samo jedan od uređaja. [2]

2 Robins, F.: The Marketing of 3G, Marketing Intelligence & Planning, Vol. 21., No. 5.,2003., str. 370.

1 Ružid, D., Andrlid, B., Ružid, I.: Internet Marketing in Hospitality- Balance, Options andTrends, Zbornik radova s XXI. Kongresa CROMAR-a, Ekonomski fakultet Osijek, 2009.

• U Hrvatskoj, prema nekim istraživanjima, mobilni telefon posjeduje 80% građana. *1 +Zbog njezinog značaja mobilna komunikacija postaje osnovno sučelje za komunikaciju i preko drugih tehnologija (npr. pristupa televiziji, radiju, Internetu). Ona postaje sve više uključena u cjelokupni sustav prikupljanja, analize i distribucije informacija omogudavajudi:*2+

• pravovremeno obavještavanje osoblja o promjenama znanja bez obzira gdje jesu;

• potrošačima dobivanje trenutačnih informacija o dostupnosti različitih proizvoda / usluga;

• komuniciranje ne samo s osobama ved i strojevima (npr. kupovina u dudanu preko mobitela, parkirna karta preko mobitela, kupovina na automatima telefonom, i sl.);

• pladanje preko mobitela;

• GPS (ground positioning system) omogudava pozicijski marketing, tj. omogudeno je kontaktiranje potrošača koji se nalaze u blizini određenog tržišnog subjekta;

• pristup radio signalima preko mobilnih uređaja;

• pristup televizijskim signalima preko mobilnih uređaja;

• korištenje Interneta preko mobilnih uređaja.

• 1 http://www.mobil.hr/novosti/one.php?sid=3229, 17.03.2010.

• 2 Newell F., Newell Lemon, K.: Wireless Rules - New Marketing Strategies for Customer Relationship Management Anytime, Anywhere, McGraw Hill, New York, 2001., str. 53.

• Postoje brojne aplikacije korištene u mobilnim uređajima, a tosu: J2ME, Symbian i Flash Lite.[1] Treba istaknuti i GoogleApps, koji sadrže jednostavne alate za komunikaciju ikolaboraciju u organizacijama. U okviru Google Apps korisnicimogu koristiti aplikacije poput Gmail webmail servisa, GoogleTalk sustava za VoIP i instant messaging, Google Calendarservisa za upravljanje vremenom i sastancima, Google Docs zakolaborativnu izradu dokumenata (tablica, anketa i upitnika,tekstova i prezentacija), Google Sites web aplikacije te GoogleVideo za poduzeda kako bi zaposlenici mogli efikasnijesurađivati u svojoj domeni.2

• 1 Michael, A., Salter, B.: Mobile Marketing-AchievingCompetitive Advantage through Wireless Technology,Butterworth-Heinemann, Oxford, 2006., str. 23.

• 2

http://www.dnevno.hr/auto_techno/techno/hrvatska_dobila_prvu_autoriziranu_tvrtku_za_google_apps_rjesenja_/175935.html, 19.01.2011.