12. HRVATSKOG SAVJETOVANJA O OBUCI NEPLIVA A · pravom traže odgovori na sva pitanja koja odreuju veu primjenu ili mogu participirati u efikasnijoj eksploataciji individualizacije

��

3

MINISTARSTVO ZNANOSTI OBRAZOVANJA I SPORTA HRVATSKI OLIMPIJSKI ODBOR

KINEZIOLOŠKI FAKULTET SVEU�ILIŠTA U ZAGREBU KINEZIOLOŠKI FAKULTET SVEU�ILIŠTA U SPLITU

HRVATSKI SAVEZ ŠPORTSKE REKREACIJE „ŠPORT ZA SVE“ AGENCIJA ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE

HRVATSKI CRVENI KRIŽ

ZBORNIK RADOVA 12. HRVATSKOG SAVJETOVANJA O OBUCI NEPLIVA�A

INDIVIDUALIZACIJA RADA U PODRU�JU OBUKE NEPLIVA�A

Rijeka, 18.-20. listopada 2012.

��

4

www.bazeni-kantrida.com.hr www.facebook.com/bazeni.kantrida

��

5

ZBORNIK RADOVA

12. HRVATSKOG SAVJETOVANJA O OBUCI NEPLIVA�A

ORGANIZATORI: UDRUGA KINEZIOLOGA GRADA RIJEKE

RIJE�KI SPORTSKI SAVEZ ZAJEDNICA SPORTOVA

PRIMORSKO - GORANSKE ŽUPANIJE

Izdava�: Udruga kineziologa grada Rijeke

Glavni i odgovorni urednik:

Mr. sc. Elida Ruži�

Tehni�ki urednik: Davor Juriša, prof.

Recenzenti:

prof. emeritus dr. sc. Vladimir Findak prof. dr. sc. Nada Gr�i�-Zub�evi�

Ivan Varvodi�, prof.

��

6

Lektor:

Marija Gra�akovi�, prof.

TISAK: Tiskara Sušak

NAKLADA:

250 primjeraka

___________________________________________________________________________

IZVRŠNI ODBOR: Mr. sc. Elida Ruži� – predsjednica

Slobodan Gra�akovi�, prof. – zamjenik Davor Juriša, prof. – tajnik

Viktor Moretti, prof. – zamjenik tajnika Katja Luketi�, prof. – �lan

PO�ASNI ODBOR: Dr.sc. Željko Jovanovi� – ministar znanosti obrazovanja i sporta

Dr. sc. Vojko Obersnel – Gradona�elnik Grada Rijeke Prof. dr. sc. Vidoje Vuji� – župan Primorsko-goranske Županije

Prof. dr. sc. Igor Juki� – dekan Kineziološkog fakulteta Sveu�ilišta u Zagrebu Prof. dr. sc. Boris Maleš – dekan Kineziološkog fakulteta Sveu�ilišta u Splitu

��

7

SADRŽAJ: GLAVNI REFERAT........................................................................................................5

1. INDIVIDUALIZACIJA RADA U PODRU�JU OBUKE NEPLIVA�A Prof.emeritus dr. sc.Vladimir Findak .................................................................................6 KOREFERATI................................................................................................................10

2. INDIVIDUALIZACIJA RADA U PODRU�JU OBUKE NEPLIVA�A S DJECOM PREDŠKOLSKE DOBI Dražen Rastovski, prof. ....................................................................................................11

3. INDIVIDUALIZACIJA RADA U PODRU�JU OBUKE NEPLIVA�A S U�ENICIMA MLA�E I SREDNJE ŠKOLSKE DOBI Zoran Male�i�, prof. .......................................................................................................15

4. INDIVIDUALIZACIJA RADA U PODRU�JU PODUKE NEPLIVA�A ODRASLIH OSOBA Prof.dr.sc. Nada Gr�i�-Zub�evi� ......................................................................................18

5. INDIVIDUALIZACIJA RADA U PODRU�JU OBUKE PLIVANJA OSOBA S INVALIDITETOM Ana Sršen ..........................................................................................................................22

6. Projekt RIJEKA PLIVA Katarina Jusup Dodig, dipl.u�. .........................................................................................28 PRIOP�ENJA..................................................................................................................35

7. INDIVIDUALIZIRANI OBLIK RADA U FUNKCIJI INDIVIDUALIZACIJE RADA U OBUCI NEPLIVA�A Bojan Babin, mag.cin. .....................................................................................................36

8. INDIVIDUALIZACIJA RADA U PLIVA�KOM KLUBU OSOBA S INVALIDITETOM Jasna Luli� Drenjak, prof., Hrvoje Vlahovi�, prof., Verner Marijan�i� prof. .................38

9. RIJEKA PLIVA – PREGLED EVALUACIJA 2009. – 2012. Dr.sc. Asmir Gra�anin ......................................................................................................40

10. “OBUKA NEPLIVA�A ZA TRE�E RAZREDE OŠ U ME�IMURSKOJ ŽUPANIJI” Marin Horvat, prof., Anto Dragi�, prof. savjetnik............................................................42

11. INDIVIDUALIZACIJA RADA U PODRU�JU OBUKE NEPLIVA�A ODRASLIH OSOBA Mario Keški�, prof. ..........................................................................................................44

12. „ME�IMURJE BEZ NEPLIVA�A“ Obuka plivanja za djecu 4. razreda osnovnih škola Goran Kolari�, prof., Anto Dragi�, prof. savjetnik ..........................................................47

13. OBUKA PLIVANJA U OSNOVNOJ ŠKOLI MARIJE JURI� ZAGORKE U ŠKOLSKOJ GODINI 2011./2012. Nikola Papak, prof. ..........................................................................................................50

14. PODUKA NEPLIVA�A POTICANJEM INDIVIDUALIZACIJE RADA U OSOBA S TEŠKO�AMA U RAZVOJU I S PODVRSTAMA STRAHOVA PO HAUCKU Maja Redži� mag.cin., Albin Redži� mag.cin. ................................................................53

��

8

15. VALIDACIJA SKALE PROCJENE PLIVA�KOG ZNANJA NA POPULACIJI STUDENATA/ICA PRIRODOSLOVNO-MATEMATI�KOG FAKULTETA SVEU�ILIŠTA U ZAGREBU Ksenija Fu�kar Reichel, prof., mr.sc. Jelka Gošnik, Natalija Špehar, prof....56

16. ANALIZA UTJECAJA NA ZNANJE PLIVANJA KOD STUDENATA PRIRODOSLOVNO-MATAMETI�KOG FAKULTETA SVEU�ILIŠTA U ZAGREBU Ksenija Fu�kar Reichel, prof., mr.sc. Jelka Gošnik, Natalija Špehar, prof....61

17. SUBJEKTIVNA PROCJENA KVALITETE PROGRAMA ŠKOLE PLIVANJA ''LJETNE IGRAONICE'' JASTREBARSKO Saša Rodi�, prof., Tomislav Rup�i�, prof. Domagoj Šlat, prof. Ratko Stojkovi�, prof....66

18. INDIVIDUALIZACIJA RADA OBUKE NEPLIVA�A I USAVRŠAVANJA PLIVA�KIH TEHNIKA U SKLOPU IZBORNE NASTAVE TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE U GIMNAZIJI Marina Tomac-Roj�evi�, prof., Natalija Šalamon, prof., Filip Šalamon, prof. ...............70

19. INDIVIDUALIZACIJA RADA U PROGRAMU PLIVANJA ZA RODITELJE I DJECU U DOBI OD 6 MJESECI DO 3 GODINE Margerita Rena Stipkovi�, prof., Ivana Turkalj, prof. .....................................................73

��

9

GLAVNI REFERAT

��

10

Prof.emeritus dr.sc.Vladimir Findak Kineziološki fakultet Sveu�ilišta u Zagrebu

INDIVIDUALIZACIJA RADA U PODRU�JU OBUKE NEPLIVA�A

1. UVOD

Kao što je iz naslova ovog uvodnog izlaganja vidljivo, problematiziranje individualizacije rada u podru�ju obuke nepliva�a došlo je na „dnevni red“ tek na 12. hrvatskom savjetovanju o obuci nepliva�a. To, dakako, ne zna�i da se radi o „sporednom“ pitanju u podru�ju obuke nepliva�a. Naprotiv, smatramo da se radi o jednom krucijalnom pitanju, štoviše, jako važnom pitanju u ovom podru�ju našega rada, pa treba o�ekivati da �e ova problematika i nadalje plijeniti pozornost brojnih stru�njaka, a poglavito onih koji se na direktan ili indirektan na�in bave obukom nepliva�a. To iz razloga što individualizaciju rada u ovom podru�ju našega djelovanja treba promatrati u kontekstu mogu�eg i potrebnog doprinosa kvalitetnijem provo�enju u�enja plivanja (Braecklein, 1999).

Smatramo da obuka nepliva�a zaslužuje takav tretman jer su komparativne prednosti znanja plivanja gotovo nesagledive. Naime, pored toga što je plivanje jedna od najzdravijih tjelesnih aktivnosti, što se može nau�iti od najranije mladosti, što se može provoditi ne samo tijekom �itave godine nego i koristiti tijekom cijeloga života, što omogu�uje bavljenje i drugim sportovima u vodi i na vodi, primarna vrijednost znanja plivanja proizlazi iz njegove preventivne funkcije u borbi protiv utapljanja (Findak, 1990). To iz razloga što je upravo neznanje plivanja još uvijek glavni uzrok utapljanja. Složit �emo se sasvim dovoljan razlog da se u�ini sve, pa i više od toga kako bi znanjem plivanja ovladali svi, i to od najranije mladosti.

2. TEORIJSKE PRETPOSTAVKE PROVO�ENJA INDIVIDUALIZACIJE RADA U

PODRU�JU OBUKE NEPLIVA�A

Teorijske pretpostavke provo�enja individualizacije rada u podru�ju obuke nepliva�a determinirane su, uz ostalo, s dvije �injenice. Prva, proizlazi iz spoznaje prema kojoj je problematika vezana uz individualizaciju toliko važna da se od nas ne samo o�ekuju nego i s pravom traže odgovori na sva pitanja koja odre�uju ve�u primjenu ili mogu participirati u efikasnijoj eksploataciji individualizacije u našem radu (Findak, Neljak, 2010., uklju�uju�i i podru�je obuke nepliva�a.

Smatramo da to treba u�initi što prije, da ne kažemo na ovom Savjetovanju, jer nam stanje u podru�ju obuke nepliva�a nalaže da se kao stru�njaci opredijelimo i definitivno dogovorimo (1) kako posti�i još ve�i stupanj individualizacije rada u podru�ju obuke nepliva�a i (2) koje mjere osigurati da se individualizacija procesa u�enja plivanja provodi efikasnije nego do sada u svim sredinama i sa svim kategorijama naših gra�ana, a poglavito u radu s najmla�ima i mladima. I druga, je plod realne situacije u kojoj se, ili u kojima se, organizirana obuka nepliva�a kod nas provodi. Naime, to što su ograni�ene mogu�nosti primjene individualiziranog rada u izvornom smislu rije�i tijekom provo�enja tzv. organizirane obuke nepliva�a ne zna�i da se i u toj obuci nepliva�a ne mogu ili ne moraju poštivati individualne potrebe sudionika uklju�enih u tu vrstu obuke plivanja. Naprotiv, to se ne samo može posti�i nego i mora realizirati, uz ostalo, i zbog toga jer su danas dostignu�a kineziologijske znanosti ili, još konkretnije, postignu�a kineziološke metodike na onoj razini koja omogu�ava uspješno suprotstavljanje tzv,

��

11

limitiraju�im �imbenicima provo�enja individualizacije rada (Findak, 2003.), uklju�uju�i i dio koji se odnosi na obuku nepliva�a.

S obzirom da se pod individualizacijom rada smatra maksimalno približavanje programa vježbanja individualnim obilježjima nekog subjekta za unaprijed definirane ciljeve, temeljni uvjeti za provo�enje individualizacije jesu utvrditi: a) aktualno stanje subjekta, b) definirati cilj vježbanja, c) detektirati �imbenike ograni�enja (Findak, Mrakovi�, Metikoš, 1997., Findak, 2003.).

Dakle, iz ovoga proizlazi, dakako, kada se radi o individualizaciji rada u podru�ju obuke nepliva�a, da je jedan od temeljnih uvjeta za provo�enje individualizacije dobivanje informacija, odnosno osiguranje uvida u aktualno stanje sudionika uklju�enih u proces u�enja plivanja što, uz informacije o stanju njihova zdravlja, antropoloških obilježja, podrazumijeva i informacije o razini njihova znanja plivanja. Pored toga što nam informacije o aktualnom stanju svakog pojedinog sudionika uklju�enog u proces u�enja plivanja služe kao kriteriji, odnosno orijentiri u daljnjem radu, zajedno s �imbenicima ograni�enja predstavljaju osnovu za definiranje cilja.

Eksplicitno definiranje cilja obuke nepliva�a istodobno je temelj za utvr�ivanje ne samo dijagnoze i prognoze stanja, nego i za programiranje rada, odnosno u�enja plivanja (Findak, Mrakovi�, Metikoš, 1997.).

Uvažavaju�i maksimalno tzv. �imbenike ograni�enja, kao što su npr.: raspoloživi fond sati, predvi�eno vrijeme trajanje obuke, radi li se o kondeziranoj obuci ili ne, materijalni uvjeti rada, mogu�i broj sudionika u skupini, radi li se o homogeniziranim ili heterogenim skupinama s obzirom na dob i spol sudionika i drugo, u sklopu programiranja treba izvršiti izbor i distribuciju sadržaja, izbor metodi�kih organizacijskih oblika rada., metoda rada, zatim doziranje i distribuciju volumena rada, te utvrditi na�ine pra�enja i vrednovanja rada u cilju dobivanja valjanih povratnih informacija o tijeku i efektima provo�enja programa, odnosno cjelokupne obuke nepliva�a (Findak, 2003.).

Na temelju do sada izloženog nedvojbeno proizlazi da postoje teorijske pretpostavke provo�enja individualizacije rada u podru�ju obuke nepliva�a. To, dakako, ne zna�i da su time iscrpljene sve mogu�nosti, naprotiv, izloženo treba shvatiti i prihvatiti kao jedan od mogu�ih pristupa u sagledavanju ove problematike, te kao prilog raspravi o njezinom doprinosu u efikasnijem provo�enju obuke nepliva�a.

3. MOGU�I „AGREGATI“ INDIVIDUALIZACIJE RADA U

OBUCI NEPLIVA�A �injenica je da u provo�enju individualizacije rada u podru�ju obuke nepliva�a postoje razlike, kako u pristupu tom fenomenu, tako i u njegovoj neposrednoj realizaciji. To je razlog što treba odgovoriti, ne samo na pitanje što �initi i u�initi u cilju efikasnijeg provo�enja individualizacije rada i u ovom podru�ju u�enja plivanja, nego i na pitanje o mogu�im „agregatima“ individualizacije rada u obuci nepliva�a.

Dakako, na oba pitanja se može odgovoriti, uz ostalo, i zbog toga što su danas kineziologija i njezina primjenjena podru�ja na takvoj razini koja omogu�ava stvaranje preciznih modela organizacije i realizacije individualizacije rada u svim aplikativnim podru�jima, uklju�uju�i i onaj dio rada stru�njaka koji se odnosi na provo�enje obuke nepliva�a.

Shodno tome, treba ustvrditi da je primjereno planiranje i programiranje jedan od temeljnih uvjeta za uspješno provo�enje individualizacije rada u obuci nepliva�a. To iz razloga što samo dobar plan i program omogu�ava stru�njaku da tijekom njegove realizacije to�no zna što, kako i koliko treba raditi, te kakvi su efekti njegova rada, odnosno programa (Kapus, 1990., Wilke, 1999.). Individualizacija rada u obuci nepliva�a sasvim sigurno ovisi o pravilnom izboru i dobroj primjeni izabranog metodi�kog organizacijskog oblika rada. Individualni oblik rada, odnosno individualna obuka plivanja je najbolja obuka. Me�utim, u realnim uvjetima

��

12

svakodnevne prakse, poglavito s aspekta provo�enja tzv. organizirane obuke nepliva�a (ve�i broj sudionika u skupini, rad s heterogenim skupinama s obzirom na dob i spol, skromniji fond sati obuke, ne uvijek primjereni materijalni uvjeti rada i dr.), komparativne prednosti individualnog oblika rada jednostavno se ne mogu ostvariti. To prakti�ki zna�i da se individualno u�enje plivanja, i pored teorijski stvorenih uvjeta, još uvijek ne može realizirati. Io, me�utim, ne zna�i da tijekom provo�enja obuke plivanja i u prethodno spomenutim uvjetima ne postoje mogu�nosti za zadovoljavanje individualnih potreba sudionika u procesu u�enja plivanja. Jedno od najprihvatljivijih rješenja u cilju približavanja procesa u�enja plivanja stvarnim potrebama njegovih sudionika nalazi se u provo�enju individualizirane obuke nepliva�a. Individualizirana obuka plivanja podrazumijeva, uz ostalo, svrstavanje nepliva�a u homogenizirane skupine (Findak, 2003)

Rad u homogeniziranim skupinama ne svodi se samo na izradu programa rada za svaku homogeniziranu skupinu posebno nego i sukladno realizaciji programa, a to zna�i i sukladno stupnju napredovanja svakog pojedinog nepliva�a, prijelaz iz jedne homogenizirane skupine u drugu. Dakako da svrstavanje nepliva�a u homogenizirane skupine nije idealno rješenje, ve� samo jedno od rješenja u situacijama u kojima se još uvijek ne može provoditi individualni oblik rada.

Ho�e li se tijekom u�enja plivanja osigurati ve�i ili manji stupanj individualizacije ovisi i o izboru i primjeni metoda rada. Jasno je da je uvijek najbolja ona metoda rada uz pomo� koje se postižu najbolji rezultati, ali je to�no i to da u njihovu izboru i realizaciji trebamo biti krajnje selektivni. U tome �emo biti uspješniji ukoliko vodimo brigu o definiranom cilju koji se u radu s nepliva�ima želi i objektivno može posti�i, te o aktualnom stanju znanja plivanja, odnosno o napredovanju sudionika tijekom obuke plivanja (Bliner.1999., Findak, 2003).

S obzirom na to da se tijekom obuke plivanja nepliva�i podvrgavaju odre�enim optere�enjima, jasno je da �e individualizacija rada ovisiti i o tome, odvija li se proces u�enja plivanja u uvjetima optimalnog optere�enja ili ne. To iz razloga što se proces u�enja plivanja može približiti autenti�nim potrebama svakog njegovog sudionika samo u uvjetima optimalnog optere�enja.

Individualizacija rada u obuci nepliva�a sasvim sigurno ovisi i o pra�enju i vrednovanju rada sudionika koji su uklju�eni u obuku plivanja. To iz razloga što se bez pra�enja i kontrole tranzitivnih stanja razine znanja plivanja svakog sudionika u procesu u�enja plivanja ne mogu dobiti povratne informacije ne samo o aktualnom stanju njihova znanja plivanja, ve� ni o tome kako dalje upravljati procesom obuke plivanja. I obratno, na temelju dobivenih rezultata tranzitivnim provjeravanjem mogu�e je, ne samo suditi o neposrednim efektima realizacije programa obuke nepliva�a, nego i utjecati na te efekte, da ne kažemo na krajnji rezultat u radu s nepliva�ima.

Dakle, iz do sada izloženog proizlazi da krajnji efekti individualizacije rada u obuci nepliva�a ne ovise samo o neposrednoj organizaciji i uvjetima provo�enja obuke nepliva�a ve� prije svega o spremnosti stru�njaka, da ne kažemo u�itelja plivanja, da iskoristi sve raspoložive „agregate“ individualizacije rada tijekom obuke plivanja kako bi, u što je mogu�e ve�oj mjeri, približio proces u�enja plivanja svakom pojedinom sudioniku, odnosno nepliva�u. 4. ZAKLJU�AK Na temelju svega što je do sada re�eno može se zaklju�iti da istaknuta pitanja koja upu�uju na komparativne prednosti provo�enja individualizacije rada u podru�ju obuke nepliva�a nisu jedina, ali su sasvim sigurno važna za potpunije sagledavanje njezine uloge i mogu�eg doprinosa kvaliteti u obuci nepliva�a.

U skladu s tim, smatramo da temeljne odrednice individualizacije rada u podru�ju obuke nepliva�a, koje su prezentirane u ovom radu, predstavljaju ne samo dobru teorijsku osnovu, nego

��

13

i sigurnu aplikativnu podlogu za efikasnije provo�enje individualizacije rada u podru�ju obuke nepliva�a.

1. äBliner, F. (1999): Zur individualisirung des Lernprozess, Pädagogischer Verlog, Schwann, Düsseldorf

2. Braecklein, H. (1999): Methodische �bungsreihen im Schwimmen, Schormdorf bei Stuttgard 3. Findak, V. (1990).: Znanje plivanja i mjere od utapljanja su pretpostavke svih

aktivnosti ljudi u vodi. U Zborniku: 3.jugoslavenskog posveta o u�enju plavanja in varnosti pred utapljanjem, Portorož

4. Findak, V., Mrakovi�, M., Metikoš, D.,(1997): Kineziološki model za provo�enje individualiziranog oblika rada u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. U Zborniku: U potrazi za suvremenom školom, Institut za pedagogijska istraživanja, Filozofski fakultet Sveu�ilišta u Zagrebu i katehetski salezijanski centar, Zagreb

5. Findak, V. (2003). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture, Školska knjiga, Zagreb 6. Findak, V., Neljak, B. (2010): Individualizacija rada u podru�jima edukacije, sportske rekreacije i kineziterapije. U Zborniku: 19 ljetna škola kineziologa Hrvatske, Ministrastvo znanosti, obrazovanja i športa, Hrvatski olimpijski odbor, Kineziološki fakultet Sveu�ilišta u Zagrebu, Pore� 7. Kapus, V. (1990): Dejavniki uspešnosti u�enja plavanja neplavalcev. U Zborniku: 3. jugoslovenskog posveta o u�enju plavanja in varnosti pred utapljanjem, Portorož 8. Wilke, K. (1999): Anfängerschwimmen, Revolt Verlag, Reinek bei Hamburg

��

14

KOREFERATI

��

15

Dražen Rastovski, prof.

INDIVIDUALIZACIJA RADA U PODRU�JU OBUKE NEPLIVA�A S DJECOM PREDŠKOLSKE DOBI

„Ve� su Sumerani uo�ili važnost individualiziranog pristupa u nastavi, pa su u svojim školama uz glavnog u�itelja i pomo�nih u�itelja osposobljavali starije u�enike za pomo� mla�ima. Nakon dvije godine obrazovanja dje�ak bi dobio kvalifikaciju mla�eg pisara i bio bi mu povjeren zadatak da pomaže pri odgoju mla�eg dje�aka. On bi mu zadavao zadatke koji su primjereni njegovoj razini znanja, pomagao ih riješiti, pomagao pisati zada�u koju bi na kraju pregledavao glavni u�itelj.“

Sir Leonard Woolley 1. UVOD Plivanje je monostrukuralan i individualan sport te je i sama individualizacija zastupljenija nego u drugim, a poglavito mom�adskim sportovima. Pliva� je osu�en na dugotrajno i ponekad monotono druženje sa samim sobom i vodom. Nerijetko je upravo ta �injenica razlog zbog �ega djeca prerano napuštaju pliva�ki sport i drugdje zabavu traže. Mnogi autori su se bavili prou�avanjem utjecaja plivanja na dje�ji organizam. Tako Cuurteix, i sur. (1997) nalaze da intenzivni pliva�ki trening u pretpubertetu pove�ava stati�ke i dinami�ke volumene plu�a, te poboljšava vezu i stanje velikih i malih dišnih putova, pa pretpostavljaju kako intenzivni pliva�ki trening u to doba poti�e rast plu�a, uskla�eno s razvojem brzine prolaska zraka i alveolarnim plu�nim prostorima. Andrew i sur. (1997) zaklju�uju da trening u dobi izme�u 8 i 18 godina utje�e i na stopu fizi�kog rasta i na sr�ane i plu�ne funkcije. Ako smo dakle svjesni �injenice o pozitivnom utjecaju plivanja na djetetov organizam, prava je šteta što nam djeca prerano „bježe“ iz plivanja. Individualizacija, odnosno približavanje aktualnim potrebama, (bilo energetskim, intelektualnim ili emocionalnim) svakom pojedincu je klju� kako zadržati djecu u plivanju. Ukoliko djeci ve� od predškolske dobi primjereno programiramo obuku nepliva�a (u skladu s njihovim individualnim potrebama) i plivanje im u�inimo zanimljivim zasigurno �e dugo ostati u plivanju. Možemo slobodno re�i obuka nepliva�a s djecom predškolske dobi je klju� uspjeha za daljnje bavljenje plivanjem. Pravilan odabir sadržaja, intenziteta, stvaranje homogeniziranih skupina, zadavanje diferenciranih zada�a unutar homogeniziranih odjeljenja odnosno individualizacija rada klju�an je element uspjeha kod obuke nepliva�a s djecom predškolske dobi. 2. INDIVIDUALIZIRANI OBLIK RADA KOD OBUKE NEPLIVA�A

�esto se postavlja pitanje individualni ili individualizirani oblik rada kod obuke nepliva�a. Naravno da se individualni oblik rada �ini najboljim, ali ipak, dijelom zbog organizacijskih problema i specifi�nosti predškolske dobi, prednost dajemo individualiziranom obliku. Igra je najbolji na�in podu�avanja plivanja djece (Gr�i�-Zub�evi� i Marinovi�, 2009). Sama ta �injenica nam govori da je neophodno u radu s djecom predškolske dobi raditi u skupinama i to homogenim. Ukoliko se radi individualno, taj trenutak dje�je igre u grupi je izgubljen i zasigurno �e nam otežati rad. Individualan rad s djecom predškolske dobi može postati monoton i nakon nekoliko uvodnih sati koji su uvijek zanimljivi ovakav oblik rada dosadi. Tada dolazi do problema i nije rijetkost da djeca odustaju. U�itelj je klju�an u ovoj situaciji te pravilnim i pravovremenim izborom sadržaja može premostiti i tu prepreku, ali u praksi naj�eš�e obuku nepliva�a provodimo kroz individualizirani oblik rada.

��

16

Temeljni uvjeti za provo�enje individualizacije (Findak, 2003) su: 1. utvrditi aktualno stanje subjekta 2. definirati cilj vježbanja 3. definirati faktore ograni�enja

Rukovo�eni gore navedenim stvaramo homogene skupine. Nije dovoljno svrstati djecu u skupine rukovode�i se samo kronološkom dobi niti �ak samo razinom znanja, ve� treba uzeti u obzir i njihovu preferenciju k sadržajima te njihovu sklonost razli�itim modelima rada. Neka djeca �e biti vrlo zainteresirana za rad jednostavno ponavljaju�i odre�ene elemente tehnike dok �e drugima biti neophodno to prezentirati kroz druga�ije oblike rada, naj�eš�e igre. Prava vrijednost u�itelja plivanja se o�ituje upravo u dobroj procjeni djetetovih preferencija i potreba i tako treba detektirati uvjete za provo�enje individualizacije.

Korak dalje u radu s djecom u homogeniziranim odjeljenjima su diferencirane zada�e unutar homogeniziranih odjeljenja. Svakom djetetu dajemo zadatke i sadržaje koji su mu upravo u tom trenutku neophodni sukladno cilju koji želimo posti�i. Ne postoji, za svu djecu, univerzalan na�in koji daje uspjeh u obuci nepliva�a. Situacija u razini motori�kih znanja, krivulja optere�enja, i motivacije ne mijenja se samo iz sata u sat, ve� i tijekom jednog sata. Tada u�itelj mora znati prepoznati što je baš u tom trenutku potrebno svakom pojedincu i dati mu diferencirane zada�e. Ovdje postoji velika zamka u koju �esto upadaju u�itelji plivanja. �est je slu�aj zaustavljanja cjelokupnog procesa kako bi se dale diferencirane zada�e pojedinom u�eniku. Na taj na�in ko�imo nastavu i tada to nije individualizirani rad. Gubimo na intenzitetu i dok druga djeca �ekaju imaju priliku biti na neki na�in bez kontrole te do�i u opasnost. Naime, tada se oni sami zabavljaju i nerijetko u takvim situacijama dolazi do ozljeda. Isto tako, kako su dugo bez konkretne aktivnosti, postaje im hladno i tada ne mogu pratiti nastavu. Zadaci koji se daju pojedincu moraju se prezentirati na prikladan na�in i u pravom vremenu, ne ometaju�i druge u radu.

Kontrola inicijalnih, tranzitivnih i finalnih stanja je �esto boljka u kineziološkoj edukaciji, a isto tako i u obuci nepliva�a. Postoji nekoliko razloga zašto u obuci nepliva�a u�itelji vrlo rijetko prate tranzitivna stanja i precizno bilježe napredak u nastavi. Prvi razlog je zacijelo to što smo uvijek u vremenskoj stisci i samo testiranje nam može (ukoliko nije dobro organizirano) oduzeti puno vremena. Naj�eš�e imamo na raspolaganju upravo toliko (ili manje) vremena neophodnih za obuku pa nam testiranje „troši vrijeme“. Istina je zapravo druga�ija. Upravo �e nam stalno pra�enje omogu�iti precizan uvid u razinu znanja i tek tada �emo mo�i svakom djetetu pristupiti sukladno njegovim potrebama odnosno definirati cilj vježbanja. Drugi razlog je što nerijetko u�itelji nisu dovoljno educirani kako bilježiti napredak kod u�enja plivanja. Gr�i�-Zub�evi�, Rastovski i Male�i� (2010) izra�uju tablicu (u prilogu) za razinu usvojenosti znanja plivanja koja sadrži pet stupnjeva i pomo�u njih se vrlo lako može utvrditi inicijalno i finalno stanje, pratiti napredak te na temelju rezultata razvrstavati djecu u homogene skupine. Pra�enjem tranzitivnih stanja, imamo uvid u kojoj se mjeri izvršava planirano te prema potrebi radimo intervencije i korekcije kako u planu tako i u sastavu skupina.

Materijalni uvjeti rada �esto mogu biti ograni�avaju�i faktor za individualizaciju rada s djecom predškolske dobi. Kako smo ve� rekli polazište svake dobre obuke nepliva�a s djecom predškolske dobi je igra. Ukoliko nemamo prikladna pomagala koja �e djeci izme�u ostalog biti i zanimljiva teško �emo mo�i provesti zamišljeno. Nisu sva pomagala primjerena svakom uzrastu djeteta. Tako �emo zasigurno imati bolji uspjeh u obuci nepliva�a ako su pomagala didakti�ki oblikovana i primjerena dobi.

Mjesto izvo�enja je još jedan od ograni�avaju�ih faktora za individualizaciju rada. Ukoliko bazen ne odgovara dubinom, oblikom, temperaturom ne�emo napraviti individualizaciju kakvu smo zaželjeli. Sadržaji koji se provode (igre) s djecom predškolske dobi, a izabrane prema njihovoj preferenciji i njihovim potrebama mogu se provesti u bazenu prikladne dubine. Naravno da �e iskusan i dobar u�itelj na�i modalitet za kompenzaciju problema ali nam to otežava rad.

��

17

Isto tako vrlo bitna je i temperatura vode. Temperatura vode za obuku nepliva�a s djecom predškolske dobi ne bi smjela biti niža od 28°C niti viša od 33° C. Doduše i to je u nekim granicama individualno pa �emo, ukoliko imamo uvjete, djecu rasporediti u bazene s razli�itom temperaturom vode sukladno njihovim individualnim potrebama, a ukoliko je voda hladnija �eš�e praviti aktivan predah i na taj na�in pokušati prebroditi nedostatke. 3. ZAKLJU�AK Individualizirani oblik rada postoji vrlo dugo. On se kroz povijest mijenjao i imao razli�ito nazivlje ali je �injenica da su u�itelji davno uo�ili vrijednost približavanju aktualnim potrebama pojedinca u nastavi. Možda ni u jednom podru�ju edukacije nije takva potreba izražena kao u obuci nepliva�a s djecom predškolske dobi. Približiti se intelektualnim, energetskim i emocionalnim potrebama djeteta je od nemjerljive važnosti. Jedino je neophodno imati dovoljno znanja za primjenu. Samo permanentnom edukacijom i nadzorom u�itelja plivanja možemo ostvariti zacrtano – Hrvatska bez nepliva�a. 4. LITERATURA

1. Andrew, G.M., M.R. Becklare, J.S. Guleria, D.V Bates (1997), Heart and lung functions in

swimmers and nonathletes during growth. Journal of Applied Physiology, 32(2): 245-251. 2. Cuurteix, D., P. Obert, A.M. Lecoq, P. Guenon. G.Koch (1997), Effect of intesive swimming

training on lung volumes, airway resistance and on the maximal expiratory flow-volume relationship in prepubertal girls. Eur J Appl Physiol, 76(3): 264-9.

3. Findak, V. (2003). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture, Školska knjiga, Zagreb 4. Gr�i�-Zub�evi�, N., D. Rastovski, Z. Male�i� (2010). Usvojenost znanja plivanja. Centar za

edukaciju Gradskog društva Crvenog križa Orahovica. 5. Gr�i�-Zub�evi�, N., V. Marinovi� (2009). 300 igara za djecu predškolske dobi. Zagreb:

izdanje autora. 6. Sir Leonard Woolley (1996). Po�eci civilizacije. Zagreb: Naprijed. Prilog: PROCJENA USVOJENOSTI ZNANJA PLIVANJA 1. STUPANJ

� ulazi u vodu uz asistenciju � puše mjehuri�e u vodu s licem u vodi � pluta uz asistenciju � hoda u vodi samostalno

2. STUPANJ

� ulazi u vodu samostalno � može izvesti 3 uzastopna disanja u vodi (izvan vode udah, u vodi izdah) � pluta na prsima samostalno � kre�e se po vodi klizanjem � pliva do 10 metara bilo kojim na�inom

��

18

3. STUPANJ � ulazi u vodu skokom � može izvesti 10 uzastopnih disanja u vodi (izvan vode udah, u vodi izdah) � pluta na le�ima � pliva bilo kojim na�inom od 10 do 25 metara uz disanje � može izroniti predmet �u�njem u plitkoj vodi (do grudiju)

4. STUPANJ - PLIVA� PO�ETNIK

� ulazi u vodu skokom na noge � može izvesti više od 10 uzastopnih disanja u vodi (izvan vode udah, u vodi izdah) � pliva bilo kojim na�inom od 25 do 50 metara � održava se u vodi u okomitom položaju više od 10 sec � može izroniti predmet s dna uronom na glavu, u vodi dubine do grudiju

5. STUPANJ - PLIVA�

� ulazi u duboku vodu skokom na glavu � pliva 50 m (25 m na prsima i 25 m na le�ima) � održava se u vodi u okomitom položaju samo rukama više od 10 sec � može izroniti predmet s dna uronom na glavu, u vodi dubine preko glave

��

19

Zoran Male�i�, prof.

INDIVIDUALIZACIJA RADA U PODRU�JU OBUKE NEPLIVA�A S U�ENICIMA MLA�E I SREDNJE ŠKOLSKE DOBI

1. UVOD

Suvremena koncepcija upravljanja procesom vježbanja, kao uostalom cjelokupnog

odgojno-obrazovnog procesa, nezamisliva je bez poštivanja principa individualizacije. Naime, uspjeh u svakoj ljudskoj djelatnosti, a posebice u onima koje se odnose na rad s ljudima, ovisi o tome koliko su zadovoljene njihove autenti�ne potrebe, interesi i želje (Findak, 1999).

U kineziološkoj edukaciji koja podrazumijeva transformaciju antropološkog statusa pojedinca uz istodobno podizanje razine motori�ke i teorijske informiranosti te razine motori�kih postignu�a, individualizacija postaje jedini mogu�i put. Individualizacija postaje nezamisliva bez poznavanja antropološkog statusa (Findak, 1999) – bitne odrednice pojedinca i polazištem individualiziranog rada. Antropološki status je polazište individualizacije budu�i da je individualizacija po definiciji maksimalno približavanje programa tjelesnog vježbanja individualnim obilježjima nekog subjekta s unaprijed definiranim ciljevima (Findak, 1999). Sljede�i uvjeti kojima se treba voditi u procesu individualizacije procesa vježbanja, uz ve� spomenut antropološki status, jesu jasno definiranje cilja vježbanja te faktori ograni�enja (Findak, 2003).

Kada se sve to uzme u obzir pri obuci nepliva�a u�enika mla�e i srednje školske dobi, može se re�i da pravilnim odabirom metodi�kih organizacijskih oblika rada i metoda rada uvelike možemo individualizirati nastavni proces. Tako�er, razvrstavanje u�enika u homogenizirane skupine pridonosi rješavanju tog problema isto kao i postavljanje diferenciranih ciljeva kako za cijelu grupu, tako i za pojedince unutar same grupe.

Sama bi se obuka nepliva�a najbolje i najkvalitetnije, i to zbog više razloga, trebala provoditi tijekom školovanja u nižim razredima osnovne škole. Treba koristiti ve� postoje�e planove i programe, kao npr. plan i program škole u prirodi i drugih vanškolskih aktivnosti, u sklopu kojih bi u�enici prošli obuku nepliva�a. Viši razredi osnovne škole trebali bi biti zadnja instanca gdje propusta ne bi smjelo biti i do tada bi svi u�enici morali pro�i nekakav vid poduke plivanja. 2. INDIVIDUALIZACIJA RADA U OBUCI NEPLIVA�A, U�ENIKA ŠKOLSKE DOBI

Na�in na koji se može individualizirati rad u obuci nepliva�a u�enika mla�e i srednje školske dobi uvjetovan je, osim antropološkim statusom, rasporedom u�enika u homogenizirane skupine te razinom poznavanja metodi�kih organizacijskih oblika rada u podru�ju kineziološke edukacije skupine koja sudjeluje u obuci nepliva�a. Upravo su nam metodi�ki organizacijski oblici rada alat za postizanje cilja, a on je: nau�iti u�enike plivati. Raspored u�enika u homogenizirane skupine, osim što se može raditi na na�in da je u�enik cijelo vrijeme trajanja obuke u jednoj skupini, može biti i takav da pojedina skupina za svakog u�enika bude i povremena i privremena i promjenjiva. Ovisno o potrebi pojedinca, u�enik se i svrstava u pojedinu skupinu. Slijede�i korak u radu u homogeniziranim skupinama je distribucija diferenciranih zada�a unutar same skupine. To još više pridonosi individualizaciji procesa u�enja plivanja.

Poštuju�i princip postupnosti, treba po�eti s jednostavnijim prema složenijim metodi�kim organizacijskim oblicima rada pa je tako prvi metodi�ki organizacijski oblik rada - frontalni rad. Osim komparativnih prednosti koje ovaj oblik rada daje u odnosu na druge, ima i svoje nedostatke u vidu nemogu�nosti da se proces vježbanja odvija prema stvarnim potrebama i

��

20

interesima pojedinca pa ga je preporu�ljivo koristiti samo u prvim satima obuke nepliva�a i u dijelovima sata kada je to mogu�e i potrebno (uvodni, pripremni i završni dio). Nakon frontalnog, slijede grupni oblici rada gdje se u�enici razvrstavaju u grupe (parovi, trojke, �etvorke...) i unutar grupe izvršavaju iste ili razli�ite zadatke, ovisno o svojim pravim potrebama i interesima. Odgovor na pitanje koji �e to metodi�ki organizacijski oblik rada biti, dat �e nam kako analiza aktualnog antropološkog statusa svakog pojedinog u�enika, tako i samo poznavanje primjene razli�itih metodi�kih organizacijskih oblika rada.

Nakon inicijalne analize i po�etka rada obuke nepliva�a u homogeniziranim skupinama, važna, ako ne i najvažnija, operacija je pra�enje stanja u�enika. Budu�i da nam samo trenutno stanje pojedinca daje pravu sliku o njegovim sposobnostima i znanjima, a to stanje nam je i pokazatelj daljnjih potreba svakog pojedinca, potreba za teku�im i tranzitivnim provjeravanjima je od krucijalne važnosti pri odre�ivanju ekstenziteta i intenziteta optere�enja za svakog pojedinca u procesu u�enja i vježbanja. Upravo ta pravilna distribucija optere�enja, kako fiziološkog tako i psihološkog, dovodi do željenih posljedica samog procesa u�enja i vježbanja, a to je u ovom slu�aju uspješno usvojeno znanje plivanja.

Budu�i da su djeca, ve� i mla�e školske dobi, upoznata s na�inom pra�enja i vrednovanja njihovog rada i zalaganja tijekom njihove edukacije u školi, pa tako i s na�inom pra�enja i vrednovanja u podru�ju kineziologije, u�itelju plivanja je lakše provesti inicijalno, teku�a, tranzitivna i finalno provjeravanje. A uvid u trenutno stanje pojedinog u�enika je osnova od koje kre�emo k željenom cilju. No, u praksi se �esto doga�a da se upravo to presko�i iz raznih razloga. Od objektivnih kao što su materijalni uvjeti rada, mjesto izvo�enja obuke, temperatura vode, nedostatak vremena pa sve do subjektivnih kao što je nedovoljno dobro organizirano teku�e i tranzitivno provjeravanje te nedovoljna educiranost o na�inu kako evidentirati i vrednovati napredak u procesu obuke nepliva�a (Gr�i�, Rastovski i Male�i�, 2010, prema Male�i�, Rastovski i Gr�i�-Zub�evi�, 2010). Kako je vrlo teško utjecati na materijalne uvjete rada i ostale objektivne razloge koji su van dosega samog u�itelja plivanja, njegova permanentna edukacija u podru�ju obuke nepliva�a može i mora postati alat kojim �e uspješno rješavati probleme na koje se neminovno nailazi u radu s u�enicima. Pra�enje i vrednovanje nam daje uvid u efekte programa koji smo odabrali da bi došlo do transformacije svakog u�enika i upozorava nas ako je potrebno intervenirati u sam program radi što kvalitetnijeg ispunjenja zadanog cilja, a to je zadovoljiti individualne potrebe svakog pojedinca.

Samo u�enje plivanja za u�enike, posebice one mla�e školske dobi, treba usko povezati sa njihovom kronološkom dobi. Kako se tu ipak radi o djeci, ne trebamo smetnuti s uma ono što je njima svakodnevica, a to je igra. Igra je njihovo kretanje, igra je stvaranje, igra je njihova nezamjenjiva potreba kao i pokreta�ka snaga. Motiv koji uvla�i djecu u igru je primarna ljudska potreba, a to je potreba za kretanjem i upravo takve igre sa svim njezinim pogodnostima trebamo koristiti kod u�enja plivanja (Gr�i� i Marinovi� 2009). Dijete u igri ima priliku pokazati sve što zna, naj�eš�e i sve što može, što ga ispunjava osje�ajem velikog zadovoljstva (Andrijaševi�, 2000), a to je upravo i cilj bilo koje kineziološke edukacije pa tako u u�enja plivanja. Dijete se kroz igru može maksimalno iskazati i izraziti kao pojedinac i upravo je to na�in koji trebamo koristiti u obuci nepliva�a jer nam omogu�ava direktno djelovanje na transformacijski proces, a tako�er nas i približava kona�nom cilju – znanju plivanja. 3. ZAKLJU�AK

Na pitanje je li potrebna individualizacija rada u obuci nepliva�a, odgovor može biti

samo jedan – ona je nužnost! Približiti se potrebama svakog pojedinog u�enika i ispuniti ih na kvalitetan i stru�an na�in obaveza je koju nikako ne smijemo smetnuti sa uma. Permanentnom edukacijom pomo�i �emo sami sebi, a što je još i važnije i samim u�enicima kojima znanja prenosimo.

��

21

S obzirom na kronološku dob, antropometrijske karakteristike, motori�ke i funkcionalne sposobnosti, kognitivne sposobnosti i konativne dimenzije li�nosti upravo je mla�e školsko doba najbolje za obuku nepliva�a i tu priliku ne bi trebalo olako propustiti jer je kasnije samo teži put do cilja.

Dakle, može se re�i da perspektiva individualizacije rada u obuci nepliva�a nalazi svoje osnove na znanstveno utemeljenoj dijagnostici, poštivanju individualnosti svakog pojedinog u�enika kroz primjenu složenijih metodi�kih organizacijskih oblika rada, svrstavanjem u�enika u homogenizirane skupine, kontinuiranu edukaciju stru�nog kadra koji provodi obuku i primjeren stru�ni nadzor. Uz ispunjavanje tih uvjeta u radu, zadovoljstvo u�enika te kroz njih i samog u�itelja plivanja, zasigurno �e biti veliko i pridonijet �e rješavanju problema nepliva�a. A ako znamo da znanje plivanja može spasiti i sam život, zadovoljenje svih tih uvjeta nam se name�e kao obaveza. 5. LITERATURA 1. Andrijaševi�, M. ur. (2000). Slobodno vrijeme i igra. Zagreb: Fakultet za fizi�ku kulturu

Sveu�ilišta u Zagrebu. 2. Findak, V. (2003). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture. Zagreb: Školska knjiga. 3. Gr�i�-Zub�evi�, N., Marinovi�, V. (2009). 300 igara u vodi za djecu predškolske dobi.

Zagreb: izdanje autora. 4. Male�i�, Z., D. Rastovski, N. Gr�i�-Zub�evi� (2010). Metodi�ki organizacijski oblici rada s

u�enicima osnovne škole. Sport za sve, glasnik Hrvatskog saveza sportske rekreacije, Zbornik radova 11. hrvatskog savjetovanja o obuci nepliva�a, Orahovica 21.-23.11.2010. str. 16-19.

5. http://www.hrks.hr/skole/19_ljetna_skola/1.1-Prskalo.pdf 6. http://www.hrks.hr/skole/19_ljetna_skola/1.1-Findak.pdf

��

22

Prof.dr.sc. Nada Gr�i�-Zub�evi� Kineziološki fakultet Sveu�ilišta u Zagrebu

INDIVIDUALIZACIJA RADA U PODRU�JU PODUKE NEPLIVA�A ODRASLIH OSOBA

1. PROBLEM

Te�ajevi u�enja plivanja odraslih osoba u zadnje vrijeme su sve traženiji, a pogotovo u predsezoni i ljetnim mjesecima. Istraživanja zadnjih nekoliko godina na zagreba�kom podru�ju pokazuju da godišnje nau�i plivati dvjestotinjak odraslih osoba (Marinovi�, 2008, Gr�i�-Zub�evi� 2010.). Ve�i interes za poduku pokazuju žene koje obuhva�aju dvije tre�ine polaznika, dok je muškaraca jedna tre�ina. Na te�ajeve za odrasle nepliva�e javljaju se �esto i srednjoškolci, te ostali mladi koji više ne mogu pristupiti te�ajevima za djecu. Otprilike 10% mladih pojavljuje se na te�ajevima za odrasle nepliva�e. Najve�i interes za u�enje plivanja kod oba spola je u dobi izme�u 25-29 godina (Gr�i�-Zub�evi�, 2010) što je dob ulaska u svijet odraslih (Berk, 2008.). Tada dolazi do �uvstvenog i socijalnog sazrijevanja, težnjom za slobodom, nezavisnoš�u i afirmacijom, te prihva�anja odgovornosti za vlastite postupke. Ipak, najve�i broj polaznika su odrasle osobe do 64. godine. One su u dobi koju obilježavaju svi aspekti zrelosti, kao i ekonomske samostalnosti.

Pregledom grafikona može se uo�iti kako se interes za u�enje plivanja javlja od adolescentske pa sve do starije životne dobi. Takav sastav polaznika te�aja �ini vrlo heterogenu skupinu, koja je primarno razli�ita po dobi, a time i po svim ostalim parametrima karakteristi�nim za pojedinu dob.

��

23

2. INDIVIDUALNA ILI INDIVIDUALIZIRANA PODUKA

U�itelji plivanja skupine sudionika odrasle dobi, imaju težak zadatak s obzirom na veliku heterogenost nepliva�a. Teorijski re�eno za odrasle nepliva�e potreban je individualizirani ili �ak individualni oblik rada koji je daleko najprimjereniji oblik rada za tu skupinu (Findak, 1989; Tušak, 1994; Gr�i�-Zub�evi�, 2010). Bez obzira na teorijski model u�enja anketa me�u odraslim polaznicima govori kako bi 65% njih voljelo raditi u maloj grupi do 6 polaznika dok bi individualnu poduku željelo 29% polaznika. Budu�i da su to odrasle osobe kod kojih su, uz ostalo, zasigurno prisutni psihološki i sociološki faktori pojedinaca, 9% ispitanika izjasnilo se da bi voljelo raditi u istospolnim grupama, dok je ostalima (91%) svejedno kojeg su spola polaznici u grupi (Gr�i�-Zub�evi�, 2010). Odrasli nepliva�i ve�inom žele raditi u manjim grupama. Motivacija za u�enje plivanja odraslih danas je u velikoj mjeri socijalno uvjetovana. Stariji shva�aju kako je potreba za znanjem plivanja jedna je od osnovnih bioloških potreba uz potrebu za sigurnoš�u od utapanja. Društveni život starijih je skromniji nego kod mladih pa i kod same poduke daju prednost rada u

manjim grupama od individualnog rada u�itelj-nepliva�. Prema tome individualizirani oblik rada je pogodniji od individualnog. Individualizacija podrazumijeva temeljno didakti�ko i op�e pedagoško na�elo, što individualne razlike unutar op�ih i posebnih obilježja pojedinca uzima kao osnovno polazište op�e spoznaje. Individualizacija poduke nepliva�a podrazumijeva maksimalno približavanje programa individualnim sposobnostima odraslih osoba kao subjekata u provo�enju procesa u�enja. Prema tome individualizirani pristup ne odnosi se na sadržajnu prilagodbu ve� na prilagodbu na�ina rada i zahtjeva prema pojedincu (Stan�i� i Ivan�i�, 2002). U�itelj plivanja se za individualizirani pristup mora posebno pripremiti što nije jednostavno. U ve�im i heterogenim skupinama to gotovo i nije mogu�e jer bi zna�ilo da u�itelj mora poznavati individualne karakteristike svakog nepliva�a i prema tome prilagoditi svoj na�in rada svakom pojedincu. U malim skupinama to je mogu�e i neophodno. Prilago�avanje rada svakom pojedincu mora uvažavati individualne postupke kroz neke od navedenih sljede�ih zahtjeva. Zahtjevi s obzirom na dob nepliva�a Iz gore navedenog grafikona može se vidjeti da na jednom te�aju u�enja plivanja za odrasle u�e razli�ita godišta, od adolecsenata do starije životne dobi. Takva heterogena skupina obavezno zahtijeva veliki u�iteljev angažman kroz prvenstveno poznavanje specifi�nosti dobnih karakteristika polaznika, te prilago�avanje na�ina rada za postizanje postavljenih ciljeva.

��

24

Zahtjevi s obzirom na samostalnost – psihi�ku prilagodbu na vodu Provjeravanje po�etnog znanja plivanja tj. prilagodbe na vodu ukazat �e nam na psihi�ku prilagodbu pojedinca. Starije osobe se ve�inom uklju�uju u te�ajeve bez ikakvog predznanja 52% polaznika ne zna uop�e plivati, dok njih 48% zna malo plivati ali su nesigurni pogotovo u dubokoj vodi. Nesigurnost je uvjetovana strahom koji polaznici žele prevladati. Strah kod ispitanika bio je u 37% slu�ajeva neutemeljen dok je samo kod 17% ispitanika bio posljedica traume (Gr�i�-Zub�evi� (2010.). Zna�i, u�itelj plivanja mora itekako obratiti pozornost na ponašanje odraslih polaznika pogotovo na prvim satima radi prisutne anksioznosti i ostalih strahova. Obavezno je da na po�etku u�itelj plivanja bude u vodi kako bi u svakom trenutku mogao pružiti potporu i sigurnost odraslom nepliva�u.

Zahtjevi s obzirom na zdravstvene poteško�e Zdravstvene tegobe se kod odraslih nepliva�a pojavljuju samo kod 11% polaznika (Gr�i�-Zub�evi�, 2010.). Vrstom zdravstvenih problema mora u�itelj plivanja unaprijed biti upoznat kako bi na�in rada bio primjeren i takvim pojedincima. Posebno je to važno kod osoba sa sr�anim, dišnim (astma) ili psihi�kim (epilepsija) problemima. Standardne tegobe lokomotornog sustava (kralježnica, kukovi, koljeno, rame itd.) manji su problem za u�itelja plivanja iako i na to treba obratiti pozornost kako se ne bi zadavali preteški zadatci i na taj na�in pogoršalo zdravstveno stanje. Zahtjevi s obzirom na motori�ke i funkcionalne sposobnosti Starije osobe �esto imaju zdravstvene probleme koji se odražavaju na motori�ke i funkcionalne sposobnosti. Osim toga razina svih ljudskih funkcija i sposobnosti je u negativnoj korelaciji sa životnom dobi. Tako�er polaznici te�aja su naj�eš�e i fizi�ki neaktivne osobe. Uz navedeno, osobe neprilago�ene na vodu i upitne koordinacije i u plitkoj vodi se teško snalaze. S obzirom na koordinacijske i funkcionalne sposobnosti koje su od primarne važnosti u u�enju plivanja u�itelj treba biti razuman i vrlo strpljiv u postavljanju zadataka kako ne bi došlo do destimulacije. Zahtjevi s obzirom na aktivnost - motivaciju Odrasli nepliva�i ve� samim postupkom, upisuju�i se na te�ajeve u�enja plivanja, pokazuju veliku motivaciju za u�enje plivanja kako bi mogli nesmetano uživati u moru i družiti se s prijateljima. Anketa ukazuje (Gr�i�-Zub�evi�, 2010.) kako 48% odraslih nepliva�a želi prevladati strah i još 28% želi ste�i samopouzdanje. Ovakvi visoko postavljeni motivi polaznika

��

25

daju nadu u�itelju plivanja u pozitivno postavljene ciljeve iako �e zasigurno, radi ve� navedenih zahtjeva, trebati duži put do njihovih zadovoljenja.

3. ZAKLJU�AK

Rad s odraslim osobama vrlo je zahtjevan za u�itelje plivanja jer sadrži mnoge probleme. Po�evši od velikog raspona starosti polaznika, psihi�ke neprilago�enosti vodenom mediju, raznih strahova, zdravstvenih problema i smanjenih motori�kih i funkcionalnih sposobnosti postavlja pred u�itelje plivanja odgovoran zadatak. �esto i uvjeti rada, mjesto provo�enja aktivnosti i ostali materijalni uvjeti ograni�avaju proces poduke nepliva�a. Na u�itelju plivanja je da sagleda sve komponente, te uz maksimalno uvažavanje individualnih karakteristika svakog polaznika te�aja i stvaranja ugodne okoline može dovesti do pozitivnih rezultata i ve�eg zadovoljstva odraslih nepliva�a. 4. LITERATURA

1. Berk, L. E. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap. 2. Findak, V. (1989). Metodika obuke nepliva�a odraslih. „Partizan Hrvatske“ Savez za

sportsku rekreaciju: Zagreb. 3. Gr�i�-Zub�evi�, N. (2010). Metodi�ki organizacijski oblici rada u podru�ju poduke

nepliva�a odraslih osoba. Sport za sve, glasnik Hrvatskog saveza sportske rekreacije, Zbornik radova 11. hrvatskog savjetovanja o obuci nepliva�a, Orahovica 21.-23. 11. 2010. str. 20-25.

4. Marinovi�, V. (2008). Antropološke, metodi�ke i stru�ne pretpostavke rada u podru�ju obuke nepliva�a s odraslim osobama. Sport za sve: Zbornik radova (ur.M.Relac) 10. hrvatskog savjetovanja o obuci nepliva�a, Koprivnica 6-8. 11. 2008.

5. Stan�i�, Z., �. Ivan�i� (2002). Priru�nik: Moje dijete u školi. Zagreb: IDEM. 6. Tušak, M. (1994). Psihološki vidiki u�enja plavanja. U: Zbornik radova (ur.v.Kapus) 1.

slovenski posvet o u�enju plavanja in varnosti pred utapanjem. Murska Sobota, str. 262-267.

��

26

Ana Sršen

INDIVIDUALIZACIJA RADA U PODRU�JU OBUKE PLIVANJA OSOBA S INVALIDITETOM

1. UVOD

„Uklju�ivanje djece s posebnim potrebama u redovni odgojno obrazovni proces preduvjet je njihove integracije u društvo jer takva djeca, kao i sva ostala djeca, imaju jednaka prava na uzbu�uju�u i brilijantnu budu�nost“

Nelson Mandela, 1995. Program poduke plivanja po Halliwick konceptu provodi se uz odgovaraju�u primjenu individualiziranih postupaka od 2002. godine u Pliva�kom klubu Natator u Zagrebu. Program je namijenjen djeci s tjelesnim, senzornim i kombiniranim poteško�ama, lakšim i težim teško�ama u razvoju i djeci s motori�kim razvojnim odstupanjima. U program su uklju�ena i djeca bez poteško�a u cilju poticanja pozitivne socijalizacije i integracije. Sudjeluju�i s ostalom djecom u tjelesnom vježbanju, nepobitno �e se dijete s posebnim potrebama bolje socijalizirati i razviti samopoštovanje. Ovakav vid integracije u�enika s posebnim potrebama u podru�ju tjelesne i zdravstvene kulture treba poticati ve� od vrti�ke dobi te nadalje do završetka djetetovog školovanja kada znamo da je ve�a korist od sporta u ranijoj dobi sazrijevanja nego u starosti. (Mišigoj-Durakovi�, 1999). Prilikom rada s djecom s teško�ama u razvoju bitno je dobro upoznati pojedino dijete i rukovoditi se mišlju da granice koje može prije�i ne postoje, te da �e sve što, uz našu pomo�, napravi u podru�ju svog tjelesnog razvoja utjecati na unapre�enje zdravstvenog statusa. (Trajkovski Viši�, Podnar, Mrakovi�, 2010). Prilikom planiranja i programiranja rada treba uzeti u obzir individualne karakteristike svakog polaznika s razvojnim poteško�ama, jer se time omogu�ava maksimalna individualizacija programa vježbanja. Individualizirani pristup u nastavi trebao bi postati sve �eš�i izbor zbog velike mogu�nosti prilagodbe zadataka realnim potrebama osobe, njenog angažmana, a time i maksimalnog mogu�eg uspjeha (Ciliga, Petrinovi� Zekan, Trošt Bobi�, 2010). 2. HALLIWICK KONCEPT Halliwick koncept je pristup podu�avanja svih ljudi, osobito onih s tjelesnim poteško�ama i / ili poteško�ama u u�enju, da bi mogli sudjelovati u aktivnostima u vodi, kretati se samostalno i plivati. Koncept uklju�uje prilagodbu na vodu, u�enje disanja, gibanje u vodi i osnovne pliva�ke zaveslaje. Pliva�ke tehnike podu�avaju se kasnije, tek nakon što se pliva� osje�a sigurnim, kada je dobro prilago�en na vodu i nakon što svlada kontrolu tijela u vodi. Halliwick koncept su razvili Phyl i James Mc Millan sredinom 20. stolje�a u Velikoj Britaniji. Koncept se temelji na programu Deset to�aka i slijedi zakone hidromehanike, hidrostatike i biomehanike (Mc Millan). Prvi Halliwick te�aj za osposobljavanje instruktora u Hrvatskoj organiziran je 2002. godine

2.1. Osnovne zna�ajke Halliwick koncepta Svaki pliva� ima svog pomaga�a/asistenta, a više parova pliva� – instruktor/pomaga� �ine grupu koju vodi licencirani instruktor - voditelj grupe. S obzirom na pliva�evu prilagodbu na vodu, instruktor/pomaga� prilago�uje tjelesnu i mentalnu potporu koju mu pruža. Kako pliva�

��

27

napreduje, tako instruktor/pomaga� postupno smanjuje potporu. Cilj je potpuno samostalan i siguran pliva� u vodi. Halliwick koncept ne dozvoljava upotrebu pomagala za plivanje (rukavica, koluta, daski, peraja, maski, i sl.). Smatra se da rekviziti daju osje�aj lažne sigurnosti, ograni�avaju kretanje, nisu prilagodljivi kao instruktor/pomaga�, onemogu�uju instruktoru/pomaga�u da se približi pliva�u, onemogu�uju svladavanje kontrole disanja, poti�u slabu poziciju tijela u vodi. U programu se od rekvizita koriste oni za u�enje raznih stupnjeva kontrole disanja nad vodom i pod vodom (npr. “šeširi�i”).

2.2. Program Deset to�aka Program Deset to�aka uklju�uje: prilagodbu na vodu, kontrolu disanja, razli�ite oblike rotacije tijela u vodi, kontrolu tijela u vodi i osnovne pliva�ke pokrete.

2.3. Ocjenjivanje pliva�kih sposobnosti Ocjena pliva�kih sposobnosti je sastavni dio u�enja plivanja u Halliwick konceptu. Na ovaj na�in možemo pratiti napredak pliva�a i planirati daljnji program rada. Pliva�i se testiraju za crvenu, žutu, zelenu i plavu zna�ku. U posljednje vrijeme primjenjuje se i novi test za ocjenjivanje pliva�kih sposobnosti “Swimming With Indipendent Measurement” SWIM. (Groleger Sršen, Vre�ar, Vidmar, 2010) Ovo je prva primjena ovog testa u Hrvatskoj.

2.4. Halliwick zna�ke Da bi pliva� položio pojedinu zna�ku potrebno je da uspješno svlada sve kriterije (Halliwick udruženje za terapijsko plivanje). Za CRVENU ZNA�KU pliva� mora izvesti sljede�e zadatke:

1. U�i u vodu samostalno iz sjede�eg položaja, prema instruktoru. 2. Puhati «šeširi�» (s potporom odostraga ako je potrebna), duž 10 metara. 3. Izvesti, uz standardnu pomo�, ‘klokanove skokove’, duž 10 metara. 4. Iz leže�eg položaja na le�ima mora se dignuti u sjede�i uz minimalnu pomo�.

Za ŽUTU ZNA�KU pliva� mora izvesti sljede�e zadatke:

1. U�i u vodu s ruba bazena i zauzeti stabilan položaj u vodi, bez pomo�i instruktora. 2. Sjesti na dno bazena, ili zaroniti na zadovoljavaju�i na�in, i pokazati sposobnost da

izdahne ispod vode. 3. Samostalno izvesti «klokanove skokove» ili samostalno hodanje duž 10 metara. 4. Izvesti kombiniranu rotaciju iz uspravnog položaja u plutanje na le�ima. 5. Izvesti horizontalno okretanje u bilo kojem smjeru, uz minimalnu pomo�. 6. Izroniti predmet s barem 1 metra dubine. 7. Plutati u obliku «gljive» od minimalno tri sekunde.

ZELENA ZNA�KA zna�i da je pliva� samostalan u vodi. Mora izvesti sljede�e zadatke:

• Demonstrirati sposobnost ulaska u vodu na glavu i bez pomo�i. • Izvesti bez pomo�i:

��

28

a. Podizanje iz leže�eg položaja u položaj stolice. b. Kombiniranu rotacija

• Nepomi�no plutati 10 sekundi, ili plutati u obliku «gljive» 3 sekunde. • Veslanje u vertikali 60 sekundi. • Zaroniti na dubinu od najmanje 1.2 metra, zauzeti položaj «gljive» kojeg prati

samostalni kontrolirani povratak na površinu, a potom podizanje u položaj u kojem je disanje sigurno, korištenjem longitudinalne rotacije.

• Plivati 10 metara koriste�i bilo koji na�in plivanja. • Kada se na�e u vrtlogu vode, pliva� mora ili iza�i iz vode preko ruba bazena bez

pomo�i, ili, ako je to fizi�ki nemogu�e, zadržati siguran položaj u kojem mu je mogu�e pružiti pomo�.

Cilj programa za PLAVU ZNA�KU je podu�iti pliva�a širokom rasponu vještina u vodi, za pliva�e razli�itih razina sposobnosti, koje se mogu isprobati, uvježbavati i usavršavati tijekom dužeg vremenskog perioda. To uklju�uje tako�er nešto plivanja na duže staze, ali je zapravo varijanta brzog plivanja za utrke u kombinaciji s plivanjem na duže staze kako bi se postigla ve�a izdržljivost. Plava zna�ka je zamišljena tako da napredni pliva�i mogu uživati u razvijanju što ve�eg broja uklju�enih vještina ovisno o vlastitim mogu�nostima, te kako bi poboljšali svoje vještine preživljavanja ako bi im ikad mogle zatrebati (Halliwick udruženje za terapijsko plivanje).

Testiranje na Halliwick zna�ke ima nedostatke jer je slabo osjetljivo na pliva�e koji imaju ve�e poteško�e u kretanju u vodi tj manje funkcionalne sposobnosti u vodi. Uzimaju�i to u obzir, Kim Peackok je prije 20-ak godina po�ela razvijati test koji preciznije može ocijeniti pliva�ke sposobnosti, te ga je nazvala Swimming With Independent Measurement ili kra�e SWIM (Groleger, Sršen, 2010). SWIM

Test obuhva�a 11 sposobnosti koje su sastavni dio programa Deset to�aka po Halliwick konceptu. Svaka sposobnost ima to�no definirane kriterije kojima se ocijenjuje u rasponu od 0 do 7 bodova. Test uklju�uje slje�e sposobnosti:

A. Ulazak u vodu (uz pomo�i ili bez) B. Prilagodba na vodu (kretanje uz potpunu potporu do samostalnog kretanja u vodi) C. Kontrola disanja (sposobnost izdisanja zraka nad vodom do kontrole disanja pod

vodom) D. Održavanje ravnoteže (od potpune potpore do samostalnog održavanja položaja

plutanja na le�ima u turbulentnoj vodi) E. Transverzalna rotacija prema nazad (zauzimanje položaja plutanja na le�ima od

potpune potpore do samostalne rotacije) F. Transverzalna rotacija prema naprijed (od potpune potpore do samostalne rotacije G. Sagitalna rotacija (od potpune potpore do samostalne rotacije) H. Longitudinalna rotacija (od potpune potpore do samostalne rotacije) I. Kombinirana rotacija (od potpune potpore do samostalne rotacije) J. Razvoj pliva�kog stila (od klizanja s potporom do samostalnog plivanja) K. Izlazak iz vode (uz pomo� i bez)

��

29

3. ISTRAŽIVANJE

Program poduke plivanja po Halliwick konceptu provodi se u Pliva�kom klubu Natator u Zagrebu od 2002. godine. U školskoj godinu 2011./12. program se održavao 6 sati tjedno na 4 bazena za poduku plivanja: Centar Mali dom, Osnovna škola Marija Juri� Zagorka, gradskim bazenima: Zimsko plivalište Mladost i Sportski park Mladost. U programu je sudjelovalo više od 80 polaznika od 1-14 godina s razli�itim tjelesnim i intelektualnim poteško�ama. Po�etno testiranje je provedeno u studenom/prosincu/sije�nju, a završno u svibnju i lipnju. Testirano je više od 30 polaznika, a za potrebe ovog rada koriste se podaci testiranja za 8 polaznika. Za ocjenjivanje su se koristili SWIM test i Halliwick zna�ke. Testiranje se provelo na na�in da je jedan ocjenjiva� �itao test i upisivao ocjene, a drugi ocjenjiva� je provjeravao u vodi pliva�eve sposobnosti za pojedinu vještinu. Nakon toga zbrojeni su bodovi.

Nakon toga analizirale su se prosje�ne vrijednosti pojedina�ne sposobnosti iz testa SWIM za cijelu grupu, ocijenjen je napredak grupe i izra�unato u kojim sposobnostima je bio najve�i napredak. 4. REZULTATI

U ocjenjivanje je bilo uklju�eno 8 djece, 5 djevoj�ica i 3 dje�aka, prosje�ne starosti 7.1 godina na po�etku testiranja. Polaznici nisu imali jednak broj dolazaka na trening tjedno ni u sezoni. Razlog neredovitosti dolazaka su trenutne bolesti ili izbivanje zbog operacije i boravka na rehabilitaciji zbog osnovne dijagnoze.

Pregled djece po dijagnozama i njihova postignu�a pri ocjenjivanju po SWIM testu prikazuje tablica 1. Grupa je po osnovnoj dijagnozi raznolika: jedna djevoj�ica ima intelektualne, a ostala djeca tjelesne poteško�e i to od nisko neurorizi�nog djeteta do cerebralne paralize. Šestero polaznika poha�alo je program drugu godinu u klubu te su imali dobru prilagodbu na vodu, a dva polaznika su se u teku�oj školskoj godini prvi put priklju�ili programu i imali su lošu prilagodbu na vodu. Novi pliva�i (2) su na testovima stekli crvenu Halliwick zna�ku, a polaznici koji su drugu godinu u klubu stekli su žutu (3) i zelenu zna�ku (3). Prosje�ni rezultat pri po�etnom ocjenjivanju s testom SWIM na po�etku je iznosio 50,6 bodova, a pri završnom testiranju prosje�na ocjena je iznosila 60 bodova. Svi pliva�i su napredovali i usvojili nove sposobnosti. Tablica 1. Pregled djece po dijagnozama i njihova postignu�a pri ocjenjivanju po SWIM testu i Halliwick zna�kama

Prvo testiranje Halliwick Drugo

testiranje Br Dijagnoza SWIM zna�ke SWIM 1 Down syndrom 56 crvena 66 2 Proksimalna femoralna deficijencija 35 žuta 50 3 Neurorizi�no dijete 23 crvena 37 4 Myotonija congenita 69 zelena 77 5 Myotonija congenita 70 zelena 77 6 Cerebralna paraliza 48 žuta 59 7 Neurorizi�no dijete 33 žuta 45 8 Cerebralna paraliza 71 zelena 77

��

30

Tablica 2. Prosje�ne vrijednosti pojedina�nih sposobnosti u SWIM testu na prvom i drugom testiranju

SWIM Prosje�na vrijednost na prvom testiranju

Prosje�na vrijednost na drugom testiranju

A Ulazak u vodu 5,5 6,2 B Prilagodba na vodu 5,7 6,3 C Kontrola disanja 4,7 6 D Održavanje ravnoteže 4,6 5,6 E Transverzalna rotacija prema naprijed 4,3 5 F Transverzalna rotacija prema nazad 4,3 5,2 G Sagitalna rotacija 4,7 5,5 H Longitudinalna rotacija 3,2 4,5 I Kombinirana rotacija 3,6 5 J Razvoj pliva�kog stila 3,8 5 K Izlazak iz vode 5,8 6,5

Izra�unat je prosje�an napredak za pojedina�ne sposobnosti. Pokazalo se da su djeca u prosjeku napredovala u svim sposobnostima od prilagodbe na vodu do usvajanja razli�itih vrsta rotacija. Najve�i napredak je postignut kod: kontrole disanja, longitudinalne rotacije i kombinirane rotacije. Nešto manji napredak je postignut kod prilagodbe na vodu, transverzalne rotacije prema nazad i izlaska iz vode.

Slika 1. Napredak pliva�a kod testa SWIM u periodu od studenog 2011. do lipnja 2012. godine za svako dijete. 5. ZAKLJU�AK

SWIM test je pokazao da je osjetljiv na promjenu pliva�kih sposobnosti kod polaznika Halliwick koncepta u�enja plivanja. Napredak je zabilježen kod svih testiranih polaznika.

��

31

SWIM test daje detaljnu analizu sposobnosti pliva�a te omogu�uje preciznu pripremu daljnjih aktivnosti, a u cilju napretka pliva�a. U planiranju pripreme izabiremo zadatke i aktivnosti koji slijede po težini. 6. LITERATURA 1. Association of Swimming Therapy (1992). Swimming for people with disadility. 2.edition,

London, A&C Black. 2. Ciliga,D., T.Trošt Bobi�, L.Petrinovi� Zekan (2010). Individualizacija rada u podru�jima

edukacije, sporta, sportske rekreacije i kineziterapije. Zbornik radova 19. Ljetna škola kineziologa RH (ur. V. Findak), Pore�: Hrvatski kineziološki savez, str. 55 – 60.

3. Findak, V. (1999). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture. Zagreb: Školska knjiga. 4. Halliwick udruženje za terpijsko plivanje: Podu�avanje i testiranje Halliwick ASTzna�ki za

stru�nost 5. Groleger Sršen, Vre�ar, Vidmar / Rehabilitacija – let. IX, št 1 (2010). Halliwick koncept

u�enja plavanja in ocenjivanje plavalnih veš�in 6. McMillan P. The Halliwick Story. Dostupno na: www.halliwick.org.uk 7. Mišigoj Durakovi�, M. i suradnici (1999). Tjelesno vježbanje i zdravlje. Grafos, FFK

Sveu�ilišta u Zagrebu. 8. Nelson Mandela (1995). Govor prilikom otvaranja prvog godišnjeg Južnoafri�kog juniorskog

kampa za sportove u invalidskim kolicima u Johannesburgu. 9. Pliva�ki klub Natator. Dostupno na www.natator.hr 10. Trajkovski Viši�, B., Podnar H., Mrakovi� S. (2010). Individualizacija rada u podru�jima

edukacije, sporta, sportske rekreacije i kineziterapije. Zbornik radova 19. Ljetna škola kineziologa RH (ur. V. Findak), Pore�: Hrvatski kineziološki savez, str. 395 – 399

��

32

Katarina Jusup Dodig, dipl.u�. Voditeljica i autorica projekta

Projekt RIJEKA PLIVA

1. UVOD

Period djetinjstva i mladosti vrijeme je povoljno za stjecanje motori�kih znanja i stvaranje navika za bavljenje motori�kim aktivnostima. Potrebno je kod djece razvijati i poticati brigu i odgovornost o vlastitom zdravlju usmjeravaju�i ih na bavljenje sportom, odnosno tjelesnim aktivnostima.

Plansko i sistematsko djelovanje na razinu i kvalitetu antropoloških karakteristika u�enika u našim se školama osigurava osnovnim organizacijskim oblikom rada - satom tjelesne i zdravstvene kulture. U prva tri razreda osnovne škole sat tjelesne i zdravstvene kulture provodi se tri puta tjedno, a u �etvrtom razredu dva puta tjedno.

Uvažavaju�i specifi�nosti tog uzrasta pored sata tjelesne i zdravstvene kulture izuzetno je zdravo i korisno bavljenje sportom u slobodno vrijeme.

U prošlosti su Stari Grci posve�ivali veliku pažnju plivanju kao dijelu op�eg obrazovanja. Poznata je izreka: „Sramota, ne znaš ni pisati ni plivati.“ ili „Kulturan �ovjek je onaj koji zna �itati, pisati i plivati.“.

Plivanje je sport koji se može svesti u motori�ke aktivnosti pomo�u kojih se u velikoj mjeri može utjecati na rast i razvoj djeteta. U�enjem plivanja osiguravamo usvajanje za život važnog motori�kog znanja i razvijanje cjelokupnog antropološkog statusa (stvaranje optimalnih odnosa morfoloških zna�ajki, razvoja motori�kih i funkcionalnih sposobnosti, konativnih osobina, kognitivnih sposobnosti i dr.).

Jedan od motiva za pokretanje Projekta je ispitivanje koje je provedeno na uzorku od ukupno 3 136 u�enika drugih razreda osnovnih škola grada Rijeke ukupno 1 454 u�enika nije znalo plivati. To je ukupno 46 % nepliva�a u drugom razredu osnovne škole u gradu Rijeci.

Navedene �injenice ukazuju na potrebu organiziranja besplatne obuke plivanja u gradu Rijeci.

Izgradnjom kompleksa Bazena Kantrida stvoreni su optimalni uvjeti za organiziranu obuku plivanja djece osnovnoškolskog uzrasta.

Grad Rijeka i Pliva�ki klub Primorje Croatia osiguranje nosioci su projekta Rijeka pliva. Suradnici u projektu su Agencija za odgoj i obrazovanje, Podružnica Rijeka i U�iteljski fakultet Rijeka.

Svrha Projekta je pou�iti vještini plivanja u�enike drugih razreda osnovnih škola Grada Rijeke.

��

33

Projekt Rijeka pliva pokrenut je u skladu s Državnim pedagoškim standardom kojega je donio Hrvatski sabor 16. svibnja 2008., gdje u �lanku 40. stoji: “Škola je za vrijeme osnovnoškolskog obrazovanja dužna omogu�iti svim u�enicima poduku plivanja. Program poduke plivanja provodi se tijekom II. ili III. razreda.“

Hrvatski sabor je 15. srpnja 2010. donio Izmjene i dopune Državnog pedagoškog standarda gdje u �lanku 10. stoji „�lanak 40. briše se.“. Iako obuka plivanja više nije predvi�ena Državnim pedagoškim standardom Grad Rijeka i dalje nastavlja s provedbom Projekta.

Strateški ciljevi su: obu�iti u�enike vještini plivanja, tehnici plivanja, disanja i snalaženja u vodenom mediju, pozitivno utjecati na psihofizi�ko stanje u�enika, poboljšati pravilan rast i razvoj u�enika, popularizirati bavljenje sportom, motivirati u�enike za bavljenje specifi�nim sportom – plivanjem te nau�iti u�enike organizaciji slobodnog vremena.

O�ekivani rezultati su: smanjiti broj nepliva�a i tako utjecati na smanjenje nesre�a u vodi, podi�i samopouzdanje i hrabrost u�enika usvajanjem novih vještina, pravilan rast i razvoj, ja�anje fizi�kih obrambenih mehanizama �ime bi se smanjio broj izostanaka iz škole, ve�i broj u�enika uklju�enih u sportske aktivnosti, ja�anje svijesti o vrijednosti plivanja i vodenih sportova te ja�anje socijalne osjetljivosti.

U Projekt su uklju�eni drugi razredi jer su, s obzirom na psihofizi�ki razvoj najprikladnija skupina za obuku plivanja. Provedbom projekta predvi�ena je provedba deset sati obuke pod stru�nim vodstvom instruktora.

Za u�enike koji ne nau�e plivati u predvi�enim satima obuke, Klub je, o svome trošku, osigurao dodatni te�aj kako bi se ostvario cilj Projekta.

Prijevoz u�enika odvija se u skladu s izmjenama Zakona o organiziranom prijevozu u�enika. Uslugu prijevoza vrši KD „Autotrolej“ d.o.o.

Razredi dolaze u pratnji najmanje dviju osoba od kojih je jedna njihov u�itelj. Raspored obuke plivanja i broj instruktora u grupi ovisan je o broju u�enika u razredu i

broju u�enika s poteško�ama u razvoju. U�enici s prilago�enim programom imaju kombiniran pristup individualnog i grupnog na�ina rada.

Vrši se evaluacija Projekta. Neovisni stru�njak sastavlja i obra�uje anonimne ankete koje ispunjavaju svi u�enici, roditelji i u�iteljice/u�itelji.

Agencija za odgoj i obrazovanje nadgleda provedbu Projekta. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta dalo je suglasnost za obavljanje programa

projekta Rijeka pliva PK Primorju CO. Agencija za odgoj i obrazovanje Programu projekta Rijeka pliva dala je pozitivno stru�no

mišljenje: „Analizom je vidljivo je da je Program napisan prema temeljnim principima struke, metodi�ki je i sadržajno dobro oblikovan, sukladno Uputama za pisanje programa sportskih aktivnost.“

2. PROJEKT „RIJEKA PLIVA“

Zada�a Projekta je pou�iti vještini plivanja sve u�enike drugih razreda osnovnih škola

grada Rijeke. U�enici imaju pet puta po dva školska sata obuku plivanja. Ukupno deset sati obuke

plivanja. Termini za obuku su od 8:30 do 10:00 te od 10:30 do 12:00 sati. Na prvom satu vrši se inicijalno testiranje u�enika. Na osnovi rezultata testiranja u�enici se

raspore�uju u tri homogenizirane grupe (A, B, C). U grupu C raspore�uju se nepliva�i, u grupu B razvrstavaju se u�enici osrednjeg znanja plivanja i u grupu A raspore�uju se u�enici koji su pokazali najbolju vještinu plivanja.

Svi instruktori borave s u�enicima u vodi. Imaju odijela prilago�ena duljem boravku u vodi.

Finalno testiranje vrši se na zadnjem satu u bazenu olimpijskih dimenzija.

��

34

Za realizaciju programa predvi�eno je pra�enje pliva�kog znanja na po�etku, tijekom i na kraju obuke kroz inicijalno, tranzitno i finalno pra�enje u�enika.

Program se odvija u objektu Bazeni Kantrida, Podkoludricu 2, 51000 Rijeka. Prostor u kojem se odvija obuka plivanja, za u�enike drugih razreda osnovne škole, fizi�ki

je odvojen i ogra�en staklenim stijenama od ostalih bazena na kompleksu. Tijekom obuke plivanja samo u�enici drugoga razreda imaju pristup tim bazenima.

Dva su bazena u tome dijelu: Bazen 25 m: dimenzija 25 m x 10 m, dubina vode je 1,2 m; temperatura je 28 ˚C. Namijenjen je u�enicima A i B grupe; Dje�ji bazen: dimenzija je 10 m x 5 m, dubina vode je 0,7 m; temperatura 30 ˚C. Namijenjen je u�enicima C grupe. Završno testiranje odvija se u Olimpijskom bazenu dimenzija 50 m x 25 m, dubina vode je 2,2 m; temperatura je 27,5 ˚C.

Dje�aci i djevoj�ice imaju odvojene svla�ionice, tuševe i sanitarne prostore. Svla�ionice se zaklju�avaju i nitko osim u�enika, njihovih u�iteljica i instruktora nema im pristup. Cjelokupan prostor Bazena Kantrida je pod video nadzorom. U�enici s posebnim potrebama imaju prilago�ene svla�ionice i pristup bazenima te odgovaraju�a didakti�ka pomagala.

Za obuku plivanja u�enika drugih razreda kupljena je vrhunska oprema testiranog proizvo�a�a sportske opreme Sport Fahnemann, Germany.

Ravnateljima osnovnih škola prije po�etka programa dostavljaju se obavijesti sa svim potrebnim informacijama o Projektu. U�iteljice i u�itelji održavaju roditeljske sastanke na kojima roditeljima prezentiraju Projekt. Roditelji potpisuju suglasnosti o pristupanju Projektu i fotografiranju u�enika na bazenu.

Realizacija Projekta redovito je medijski popra�ena. Studentice U�iteljskog fakulteta sudjeluju u radu Projekta. Svim u�enicima, u�iteljicama i školama uklju�enim u Projekt na kraju obuke dijele se

diplome.

3. MODEL GLOBALNOG PLANA I PROGRAMA RADA ZA 10 SATNU OBUKU PLIVANJA GRUPA A

TJEDNI BROJ SATI: 2 FOND SATI: 10 UKUPAN BROJ NASTAVNIH CJELINA: 9 UKUPAN BROJ NASTAVNIH TEMA: 16 BROJ FREKVENCIJA NASTAVNIH TEMA: 1415+25mx400 UKUPAN BROJ FREKVENCIJA: 1815

��

35

Tablica 1: Model globalnog plana i programa rada za grupu A

NASTAVNA CJELINA

NASTAVNA TEMA

NASTAVNE JEDINICE

NASTAVNI SATI FREKVENCIJA

(ponavljanje x broj treninga)

UKUPNO

FREKV. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

PLIVANJE (teorija)

OSNOVE PLIVA�KOG SPORTA

+ + + 3 3

TESTIRANJE TESTIRANJE + + + 3 3

VJEŽBE NA SUHOM

OP�E PRIPREMNE VJEŽBE + + + + + + + + + + 10 10 VJEŽBE IMITACIJE POKRETA IZ VODE

Vježbe disanja + + + + + + + + + + 10x10 100 Položaj tijela + + + + + + + + + + 10x10 100 Rada nogu le�no + + + + + + + + + + 10x10 100 Rada nogu kraul + + + + + + + + + + 10x10 100 Rada nogu prsno + + + + + + + + + + 10x10 100 Rada ruku le�no + + + + + + + + + + 10x10 100 Rada ruku kraul + + + + + + + + + + 10x10 100 Rada ruku prsno + + + + + + + + + + 10x10 100 Rada ruku germani + + + + + + + + + + 10x10 100

VJEŽBE U VODI

VJEŽBE ULASKA I IZLASKA IZ VODE + + 4x2 8

HODANJE, TR�ANJE, SKAKANJE + + 4x2 8 VJEŽBE DISANJA Puhanje zraka u

vodu (hla�enje juhe)

+ + 10x2 20

Gledanje u vodi + + + + + + + + + + 5x10 50 Ronjenje + + + + + + + + + + 5x10 50 Provla�enje + + + + + + + + + + 2x10 20

VJEŽBE PLOVNOSTI

Na le�ima + + 4x2 8 Na prsima + + 4x2 8 Klizanje + + 4x2 8 Klizanje na trbuhu i okretanje na le�a + + 4x2 8

Klizanje na trbuhu i okretanje na le�a + + 4x2 8

��

36

NASTAVNA CJELINA NASTAVNA TEMA NASTAVNE

JEDINICE

NASTAVNI SATI FREKVENCIJA (ponavljanje x broj treninga)

UKUPNO

FREKV. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

VJEŽBE U VODI

VJEŽBE NOGU Le�no + + + + + + + + + + 25mx4x10 25mx40

Kraul + + + + + + + + + + 25mx4x10 25mx40

Prsno + + + + + + + + + + 25mx2x10 25mx20 VJEŽBE RUKU Le�no + + + + + + + + + + 25mx4x10 25mx40

Kraul + + + + + + + + + + 25mx4x10 25mx40 Prsno + + + + + + + + 25mx2x10 25mx20 Germani + + + + + + 25mx2x10 25mx20

TEHNIKA (koordinacija)

Predvježbe za stil le�no + + + + + + + + + + 25 m x4 x10 25mx40

Predvježbe za stil kraul + + + + + + + + + + 25 m x4 x10 25mx40

Le�no + + + + + + + + + + 25 m x4 x10 25mx40 Kraul + + + + + + + + + + 25 m x4 x10 25mx40 Prsno + + + + + + 25 mx2x6 26 mx12 Germani + + + + 25 mx2x4 26mx8

SKOKOVI

SKOKOVI Odraz i start iz vode + + + + + + + + + + 70 x 10 70 Po želji + + + + + + + + + + 2x10 20 Na glavu + + + + + + + + + + 5x10 50 Start + + + + + + + + 5x10 50

SIGURNOST U VODI

SIGURNOST U VODI Uvod u mogu�e opasnosti u svim vodenim okružjima

+ + + + + + 6 6

Pravila ponašanja u vodenom okružju + + + + + + + + 8 8

Osnovno znanje o sigurnosti i preživljavanju u vodi

+ + + + + + 6 6

Upoznavanje plivališta i pravila ponašanja na bazenu

+ + 2 2

Poziv u pomo�, korištenje razli�itih plutaju�ih predmeta i dolazak do sigurnog mjesta

+ + + + 4 4

Hvatanje pluta�e i sigurno povla�enje do kopna ili zaštite

+ + + + 4 4

Plivanje u odjevnom predmetu

+ + 2 2

��

37

NASTAVNA CJELINA NASTAVNA TEMA NASTAVNE

JEDINICE

NASTAVNI SATI FREKVENCIJA (ponavljanje x broj treninga)

UKUPNO FREKV. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10

.

IGRE

IGRE Štafetne igre s pomagalima + + + + + + + + 2x8 16

Elementarne igre s tr�anjem, bacanjem, skakanjem, dizanjem i nošenjem

+ + + + + + + + + + 2x10 20

Igre za op�u fizi�ku pripremu + + + + + + + + + + 2x10 20

PONAVLJANJE: PLIVANJE

PONAVLJANJE: PLIVANJE

Ponavljanje: Plivanje - Radna bilježnica

+ + + + + 5 5

VJEŽBE OPUŠTANJA VJEŽBE OPUŠTANJA Vježbe opuštanja + + + + + + + + + + 2x10 20

Napomena: Broj ponavljanja prilago�ava se individualnim potrebama u�enika i grupe. Izvor: izradio autor

4. ANALIZA REZULTATA

Projekt se provodi ve� petu školsku godinu. U njemu su svake godine sudjelovale 23 osnovne škole grada Rijeke.

Broj razrednih odjela, broj u�enika kao i rezultati Po�etnog i Završnog testiranja prikazani su u tablici.

U školskoj 2012./2013. godini u Projektu �e sudjelovati 1 016 u�enika iz 56 drugih razreda osnovnih škola grada Rijeke.

Školska godina

Broj razreda

Broj u�enika

Po�etno testiranje Završno testiranje

Pliva�i Nepliva�i Pliva�i Nepliva�i

2008./2009. 49 1071 657 (61%) 414 (39%) 917 (86%) 154 (14%)

2009./2010. 52 1031 468 (45%) 563 (55%) 949 (92%) 82 (8%)

2010./2011. 55 1034 557 (54%) 477 (46%) 949 (92%) 85 (8%)

2011./2012. 56 991 589 (59%) 402 (41%) 935 (94%) 56 (6%)

Ukupno 212 4127 2271 (55%)

1856 (45%)

3750 (91%) 377 (9%)

��

38

5. ZAKLJU�AK

Tijekom �etverogodišnjeg testiranja u�enika drugih razreda osnovnih škola grada Rijeke od ukupno 4 127 u�enika njih �ak 2 271 je nepliva�a, što je 45% u�enika.

Iz navedenog je vidljiva iznimna potreba za organiziranom besplatnom obukom plivanja. Znaju�i koliko pozitivno tjelesna aktivnost, a posebno plivanje utje�e na organizam djeteta

opravdanost i potreba za ovakvim programom je nadasve opravdana. Zahvaljuju�i novom kompleksu objekta Bazeni Kantrida u�enici grada Rijeke imaju vrhunske uviete za stjecanje vještina koje su potrebne u vodenom mediju.

Potrebno je istaknuti da je program sufinanciran od strane grada Rijeke �ime se roditelji u�enika nov�ano ne optere�uju. Instruktori plivanja nisu optere�eni brojem sati u kojem moraju obu�iti nepliva�a plivati jer im je na raspolaganju i dodatna Ljetna obuka plivanja.

Sve se provodi sustavno, prilago�eno individualnim potrebama svakog u�enika u skladu s Državnim pedagoškim standardom.

U�enici usvajaju za život potrebno znanje te je u programu poseban naglasak stavljen na stjecanje vještina, sigurnosti i snalaženja u vodenom okruženju.

Cilj je Projekta ukazati u�enicima na važnost utjecaja sporta te ih motivirati na bavljenje sportskim aktivnostima bilo u rekreativnom ili natjecateljskom smislu.

��

39

PRIOP�ENJA

��

40

Bojan Babin, mag.cin. Kineziološki fakultet Sveu�ilišta u Splitu

INDIVIDUALIZIRANI OBLIK RADA U FUNKCIJI INDIVIDUALIZACIJE RADA U

OBUCI NEPLIVA�A

1. UVOD

Kada se radi o provo�enju tzv. standardne obuke plivanja, tj. obuke nepliva�a koja se organizira u okviru izvannastavnih ili izvanškolskih organizacijskih oblika rada, kao npr. u okviru školskog sportskog društva, logorovanja, ljetovanja i sli�no, individualni oblik u�enja plivanja ne može se primijeniti. Razlog tome je naj�eš�e relativno veliki broj u�enika u grupi ili u grupama, rad u mješovitim grupama, nerijetko rad s nepliva�ima koji nisu iste dobi i drugo.

Me�utim, �injenica da su u takvim uvjetima ograni�ene mogu�nosti primjene individualnog oblika rada ne smije biti razlogom da se u radu s nepliva�ima ne poštuju individualne razlike me�u sudionicima obuke plivanja i njihove individualne potrebe. Naprotiv, to se u radu s nepliva�ima mora uvažavati, a kako se ne može putem individualnog oblika rada, šansa je u primjeni individualiziranog oblika rada (Findak, 2003).

Evidentno je da su u prosje�nim uvjetima rada (relativno velik broj nepliva�a u grupi, ne baš uvijek primjereni materijalni uvjeti rada), mogu�nosti za provo�enje individualnog oblika rada skromne. Me�utim, to što su u provo�enju organizirane obuke nepliva�a ograni�ene mogu�nosti primjene individualnog oblika rada ne zna�i da se tijekom u�enja plivanja ne mogu zadovoljiti njihove individualne potrebe. Naprotiv, to se može ne samo osigurati nego i realizirati, ali putem individualiziranog oblika rada (Babin, J. i Babin, B., 2008).

2. MOGU�I MODALITETI PRIMJENE INDIVIDUALIZIRANOG OBLIKA

RADA U OBUCI NEPLIVA�A Jedan od temeljnih uvjeta rada ne samo za primjenu individualiziranog oblika rada nego i

cjelokupne individualizacije rada uop�e, pa i u obuci nepliva�a predstavlja utvr�ivanje inicijalnog stanja svakog sudionika u obuci nepliva�a. Dakako, inicijalnim provjeravanjem treba, pored ostalog, obuhvatiti i znanje plivanja. Na temelju dobivenih rezultata inicijalnim provjeravanjem u�itelju plivanja se pruža mogu�nost da dobije uvid ne samo u to kakva je razina znanja plivanja svakog po�etnika, nego i informaciju o razlikama me�u sudionicima u grupi, te u �emu su razlike me�u njima (Findak, 2008).

Jasno je da je to sve istovremeno i osnova za izradu osnovnog programa, formiranje homogeniziranih grupa i izradu modificiranih programa za svaku pojedinu homogeniziranu grupu posebno. Na taj su na�in stvoreni uvjeti za realizaciju spomenutih programa, pa se samo po sebi postavlja pitanje o mogu�im modalitetima realizacije programa obuke nepliva�a u uvjetima individualiziranog oblika rada.

Ako se po�e od pretpostavke da se uvodni dio sata, pripremni dio sata, glavni „B“ dio i završni dio sata provodi istovremeno sa svim sudionicima, a da se rad u homogeniziranim grupama odvija u glavnom „A“ dijelu sata, onda izbor sadržaja može biti jedan od modaliteta individualiziranog oblika rada. To sasvim konkretno zna�i da �e se u ovom dijelu sata u�enja plivanja u svakoj pojedinoj grupi primjenjivati posebni sadržaji rada. Dakako, ti �e sadržaji na po�etku rada ovisiti o aktualnom stanju razine znanja plivanja sudionika u odre�enoj

��

41

homogeniziranoj grupi, a kasnije o stupnju njihova napredovanja u tijeku obuke plivanja. Bez obzira na to za koji se kriterij plivanja odlu�imo i po kojoj metodi radimo kada je rije� o obuci nepliva�a, na po�etku i na kraju obuke treba provjeriti znanje plivanja (Findak, 1981).

Kao modalitet individualiziranog oblika rada dolazi u obzir i postavljanje diferenciranih zadataka unutar svake homogenizirane skupine posebno (Babin, J. i Babin, B., 2008). Naime, u cilju što ve�e individualizacije rada, odnosno procesa u�enja plivanja, uputno je u tijeku provo�enja obuke plivanja postavljati pred pripadnike iste homogenizirane grupe posebne zadatke što �e ovisiti ili, još konkretnije, što ovisi prvenstveno o dinamici napredovanja svakog pojedinog nepliva�a u homogeniziranoj grupi.

Sasvim sigurno da i upu�ivanje pojedinih sudionika u procesu u�enja plivanja i njima primjerene oblike individualnog izvo�enja pojedinih vježbi unutar homogenizirane grupe kojoj pripadaju tako�er predstavlja jedan od modaliteta individualiziranog oblika rada. Što više, taj modalitet individualiziranog oblika rada pokazao se kao jedno od boljih rješenja u tzv. ranijoj fazi u�enja plivanja ili, još konkretnije, u razdoblju tzv. uhodavanja rada homogeniziranih grupa.

O realizaciji programa svake homogenizirane grupe posebno i svih grupa zajedno, bolje re�i o efektima rada svake homogenizirane grupe, povratne informacije osiguravamo kontinuiranim pra�enjem i provjeravanjem. Dobiveni rezultati omogu�uju nam da dobijemo informacije o stupnju napredovanja svakog nepliva�a unutar svoje homogenizirane grupe i svih grupa zajedno. U cilju što efikasnije obuke plivanja, odnosno osiguranja da svaki po�etnik napreduje, u skladu sa svojim mogu�nostima, dobro je pribje�i primjeni jednog od modaliteta individualiziranog oblika rada koji se svodi na to da sudionici tijekom u�enja plivanja mogu prelaziti iz jedne homogenizirane grupe u drugu, dakako, sukladno sa svojim napredovanjem.

Naravno, da pored istaknutih primjera postoje i mnoga druga rješenja koja upu�uju na mogu�nost primjene individualiziranog oblika rada u obuci nepliva�a.

3. ZAKLJU�AK Na osnovi onoga što je do sada re�eno može se zaklju�iti o prednostima primjene

individualiziranog oblika rada u podru�ju obuke nepliva�a, posebno u uvjetima kada nije mogu�e primijeniti tzv. klasi�ni individualni oblik rada.

Dakako, evidentno je pri tome da postoje i brojne druge mogu�nosti za primjenu individualiziranog oblika rada u obuci plivanja, pa zato sve re�eno u ovom priop�enju treba prihvatiti kao prilog raspravi o individualizaciji rada u podru�ju obuke nepliva�a.

4. LITERATURA

1. Babin, J., Babin, B. (2008). Individualizacija obuke plivanja – temelj intenzifikacije procesa

u�enja plivanja. „Sport za sve“ �asopis HSŠR, (68), 26-27. 2. Findak, V. (2003). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture. Zagreb: Školska knjiga. 3. Findak, V. (1981). U�imo djecu plivati. Zagreb: Školska knjiga. 4. Findak, V. (2008). Antropološke, metodi�ke i stru�ne pretpostavke rada u obuci plivanja.

„Sport za sve“ �asopis HSŠR, (68), 4-8.

��

42

Jasna Luli� Drenjak, prof. Hrvoje Vlahovi�, prof. Verner Marijan�i�, prof. INDIVIDUALIZACIJA RADA U PLIVA�KOM KLUBU OSOBA S INVALIDITETOM

1. UVOD

Individualizacija rada u pliva�kom klubu osoba s invaliditetom od iznimne je važnosti za uspješnu obuku nepliva�a. Poštuju�i princip individualizacije u kojem prihva�amo tvrdnju da uspjeh u svakoj ljudskoj djelatnosti ovisi o tome jesu li i u kolikoj mjeri zadovoljene ljudske autenti�ne potrebe, interesi i želje (Findak, 1999), omogu�ili smo uspjeh u radu s pliva�ima Pliva�kog kluba Forca. Uvažavaju�i �injenicu da se radi o djeci s poteško�ama u razvoju i osobama s invaliditetom: osobama s tjelesnim ošte�enjima, osobama ošte�ena vida i sluha i osobama sa poreme�ajima u kognitivnom funkcioniranju te da svaka osoba ima druga�ije antropometrijske karakteristike, motori�ke i funkcionalne sposobnosti, karakteristike li�nosti, znanja, dijagnozu, koncipirani su programi koji �e uvažiti njihove postoje�e osobine, naglasiti njihove prednosti i voditi ih ka uspješno završenoj obuci. 2. INDIVIDUALIZACIJA RADA

U Pliva�kom klubu Forca individualnim pristupom u radu omogu�eno je trenerima da obuku izvode na na�in da maksimalno poštuju individualne razlike me�u pliva�ima. Pliva�i mogu samoinicijativno i kreativno sudjelovati u obuci; kretati se, plutati, klizati, roniti, plivati i igrati na njima mogu� i primjeren na�in. Individualizacija podrazumijeva i pojedina�nu komunikaciju sa pliva�em što klubu predstavlja veliko ekonomsko optere�enje, no edukacijom roditelja/skrbnika/obitelji/volontera u asistente uspjeli smo djelomi�no premostiti tu prepreku.

Slika 1. Zauzimanje adekvatne pozicije za plutanje

U praksi se to izvodi na na�in da glavni trener koji vodi sat obuke vodi na na�in da svi imaju isti zadatak, ali ga ne izvode na isti na�in, pri �emu se koristi asistentima u rješavaju zadatka. Ako je zadatak vježba klizanja a radi se o djeci s razli�itim poteško�ama ona �e taj zadatak razli�ito izvoditi jer �e koristiti razli�ita sredstva, opremu, metode i didakti�ne materijale (Ciliga, Petrinovi� Zekan, Trošt Bobi�, 2010). Ako se npr. radi o djetetu s autizmom jasno nam je da je komunikacija otežana te �e trebati više vremena da ista bude uspostavljena, ovisno o složenosti slu�aja. Asistent ne komunicira samo na verbalnoj razini ve� i taktilnoj, vode�i pliva�a kroz vježbu, npr. drže�i ga za ruke dok tijelo pluta i vuku�i ga od jednog do drugog ruba bazena, kasnije zahtijevaju�i da se sam odgurne od ruba i klizi. Asistent može demonstrirati i kako daska klizi površinom vode te navoditi pliva�a da imitira pomagalo. Ako se radi o djetetu s

��

43

cerebralnom paralizom (CP) sa smanjenom mogu�noš�u korištenja nogu u odguravanju od zida bazena, tada asistent gura pliva�a da zapo�ne klizanje. Naravno da tijelo takvog pliva�a, pogotovo ako se radi o spasti�aru ne�e zauzeti idealnu poziciju za klizanje i klizanje nikad ne�e biti "idealno". �esto imamo djecu s dijagnozom CP koja zbog prisutnosti straha i nesigurnosti, nedostatka doticaja sa vanjskim svijetom, nedostatka adaptacije na bilo kakve promjene te prisustvom stereotipnih reakcija (Majki�, 1997) reagiraju s još snažnijim pove�anjem tonusa popre�no prugaste muskulature. Ako imamo slabovidnog pliva�a tada mu dajemo verbalnu i taktilnu uputu. Vodimo ga kroz klizanje asistiraju�i mu, a nakon toga pliva� sam izvodi zadatak. Ako se pod individualizacijom rada smatra maksimalno približavanje programa vježbanja individualnim obilježjima nekog subjekta za unaprijed definirane ciljeve, tada temeljni uvjeti za provo�enje individualizacije jesu: utvrditi aktualno stanje subjekta, definirati cilj vježbanja i faktore ograni�enja (Findak, 2010). U klubu imamo upitnike u kojima uzimamo op�e podatke o polaznicima, antropometrijske karakteristike, osnovne podatke o dijagnozi i funkcionalno motori�kom statusu. Svakog polaznika se testira u vodi po standardnim metodama i Halliwick konceptu. Halliwikov koncept je holisti�ki i donosi znanja o vodi, tijelu, pitanju invaliditeta, motivacije, izazova, pou�avanja i u�enja, aktivnosti i igara, grupa i pliva�kih tehnika (www.ichwatssnew.com). Cilj je nau�iti djecu plivati bez obzira na invalidnost tj. pliva�ki je opismeniti, a posljedica toga cilja ima terapijski u�inak. Faktori ograni�enja vezani su uz dijagnozu polaznika. 3. ZAKLJU�AK

Individualizacija rada u obuci nepliva�a s invaliditetom odvija se na na�in da se nepliva�u pruža podrška od strane asistenta ovisno o sposobnostima, znanju i trenutnom zdravstvenom stanju. Na taj se na�in polaznika poti�e na samostalnost u okvirima osobnih mogu�nosti. Individualnim radom imamo mogu�nost adaptacije zadataka realnim potrebama polaznika �ime garantiramo uspjeh u obuci nepliva�a osoba s invaliditetom. 4. LITERATURA

1. Ciliga, D., Petrinovi� Zekan, L., Trošt Bobi�, T. (2010). Individualizacija rada u podru�ju kineziterapije. Zbornik radova 19. ljetne škole kineziologa Republike Hrvatske, “Individualizacija rada u podru�jima edukacije, sporta, sportske rekreacije i kineziterapije”, Pore�.

2. Findak, V. (1999). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture. Zagreb: Školska knjiga. 3. Findak, V., Neljak, B. (2010). Individualizacija rada u podru�jima edukacije, sporta,

sportske rekreacije i kineziterapije. Zbornik radova 19. ljetne škole kineziologa Republike Hrvatske, “Individualizacija rada u podru�jima edukacije, sporta, sportske rekreacije i kineziterapije”, Pore�.

4. Majki�, M. (1997). Klini�ka kineziterapija (Odabrana poglavlja). Zagreb: Inmedia. 5. (www.ichwatssnew.com)

��

44

Dr.sc. Asmir Gra�anin

RIJEKA PLIVA – PREGLED EVALUACIJA 2009. – 2012. 1. Uvod

Kako bismo procijenili koliko provedba projekta Rijeka pliva odgovara zadanim ciljevima i koliko sam projekt napreduje, kroz 4 smo godine ispitali 2 956 roditelja, 2 959 djece i 186 u�iteljica. Stavovi prema projektu »Rijeka pliva« ispitani su nakon njegove provedbe ve� prve godine, 2009., na svim njegovim korisnicima do kojih se uspjelo do�i, dakle na 678 roditelja, 780 djece te na 36 u�iteljica. Druge godine, 2010., obuhvatili smo više korisnika, 795 djece i 794 roditelja, kao i 45 u�iteljica. 2011. godine ispitali smo nešto manji uzorak od 682 roditelja i jednako toliko u�enika, kao i 46 u�iteljica. Ove, 2012. godine ispitali smo najve�i broj korisnika do sada, ukupno 802 roditelja i jednako toliko u�enika, tj. njihove djece, kao i 59 u�iteljica. 2. Stavovi roditelja

Prve je godine 61% roditelja ocijenilo trenere kao dobre, odnosno zadovoljavaju�e, 4% kao nezadovoljavaju�e a 35% je posebno pohvalilo njihov rad. Idu�ih godina je ocjena trenera znatno sko�ila, pa je na skali od 1 do 5 prosjek za 2010. i 2011. iznosio 4,76, da bi se 2012. popeo na 4,84. Dakle zadovoljstvo radom trenera od strane roditelja je s vremenom poraslo gotovo do maksimuma!

2012. godine 98% roditelja želi da njihova djeca nastave i�i s razredom na plivanje, dok je prosjek prethodnih godina iznosio 96,5% roditelja, pa se opet može govoriti o pozitivnom trendu, a postotak onih koji žele da se plivanje nastavi je toliko visok da se prakti�ki radi o svim roditeljima.

Prve godine ukupna ocjena od strane roditelja za projekt na skali od 1 do 5 (1 –loš, 5 –odli�an) iznosi 5 (4,85), uz minimalnu ocjenu 3! Druge godine, 2010., ocjena je i dalje 4,85. 2011. je ta ocjena sko�ila na visokih 4,94, a 2012. o�ito više nije imala „kamo“ rasti pa se je zadržala na 4,93 (dakle konstantno gotovo �ista petica). Uz to treba naglasiti da je za razliku od 2010. i 2011. godine minimalna ocjena od strane roditelja (što se još onda javilo samo u 0,1% slu�ajeva) ponovno porasla s 1 na 3! Drugim rije�ima, ove, zadnje godine nema niti jednog nezadovoljnog roditelja, a do sada je najviše djece sudjelovalo u projektu i najviše ga je roditelja ocjenjivalo.

Zanimljivo je da me�u 96% roditelja koji su željeli da njihova djeca nastave i�i na bazen kao razloge za to navode: u�enje plivanja (31%), druženje (14%), �injenica da djeca to vole/da uživanju (31%), potom korisnost u smislu psihi�kog i fizi�kog zdravlja i razvoja (27%), važnosti sportskog aspekta ove aktivnosti (10%), i ostalo (u zanemarivim postocima). Iste godine, na pitanje o potrebi da se u projekt unesu promjene, 73% roditelja se izrazilo nije�no dok je 27% roditelja iznijelo mnoštvo razli�itih mogu�nosti. Statisti�ki zna�ajno najve�i broj roditelja koji bi u projektu nešto mijenjali smatra da bi odlasci na bazen trebali biti �eš�i odnosno duže trajati. 3. Kako su djeca ocjenjivala projekt

Govorimo li o zadovoljstvu djece, treba napomenuti da je ve� prve, 2009. godine, 93% djece izvijestilo da želi nastaviti i�i na bazen s razredom. Djeca koja su nije�no odgovorila na prvo navedeno pitanje uglavnom su navodila da nisu bila u mogu�nosti dolaziti na bazen zbog zdravstvenih razloga, a djeca koja nisu zainteresirana za daljnje odlaske na bazen naj�eš�e navode razlog da više vole i�i na bazen sami (7%), više vole i�i na more (7%), da ih odlazak na

��

45

bazen umara (75) ili da jednostavno nemaju volje za takvu aktivnost (18%). Podsjetimo se, radilo se na po�etku o ukupno 7% takve djece. Idu�e dvije godine postotak djece koja žele nastaviti s ovakvom aktivnoš�u porastao je na 95%, da bi kona�no 2012. dosegao 98%, dakle sada se radi o gotovo svoj djeci koja žele nastaviti i�i na bazen s razredom.

Djeca su 2012. trenere ocijenila s 4,85, a prosjek za prethodne godine je nešto manji i iznosi 4,79. Dakle, i ovdje opet imamo porast, iako su treneri cijelo vrijeme ocijenjeni s prosje�nom ocjenom 5.

Dok takav podatak nemamo za 2009. godinu, ukupna ocjena projekta od strane djece je 2010. godine iznosila 4,83, a 2011 raste na 4,91. Kona�no, djeca su 2012. tako�er dala ocjenu od visokih 4,90. Treba napomenuti da s obzirom na visinu ocjene taj rast više ne može biti velik, pa je ta ocjena gotovo jednaka prošlogodišnjoj ali je svakako viša nego li prije dvije godine. 4. Rezultati dobiveni na uzorku u�iteljica

Ve� prve godine je preko 90% u�iteljica izjavilo da je zadovoljno na�inom saop�avanja, koli�inom i sadržajem informacija koje su mogle dobiti o projektu prije njegovog provo�enja.

U�iteljice su u 2012. iznimno visoko zadovoljne radom trenera i dale su im ocjenu tako�er 4,98, koja je opet viša od prosje�ne ocjene tokom prethodnih godina (4,92). Autobusnim prijevozom su gotovo jednako zadovoljne kao i proteklih godina. Ocjena je 4,97 ove godine naspram 4,99 u prethodnim godinama, što je iznimno visoko i gotovo identi�no. Tako�er se slažu da su svla�ionice bile primjerene uz ocjenu od 4,95. Zadovoljstvo svla�ionicama je 2012. nešto ve�e nego li proteklih godina (4,90).

U�iteljice se kroz godine tako�er sve više, sada ve� u potpunosti, slažu da su djeca odlazila rado na plivanje sa prosjekom u 2012. godini od 4,98, što je neznatno više od prosjeka za prošle godine (4,96).

Kroz sve godine sve u�iteljice, osim eventualno po jedne (npr. njih 58 od 59 u 2012.) žele da djeca nastave s odlascima na bazen. Ta jedna koja ne želi daljnje odlaske obi�no daje projektu visoke ocjene ali smatra da je bilo dovoljno u�enja plivanja i da djece od sada na dalje mogu vještine razvijati sama ili smatra da bi se projekt trebao održavati u neko drugo doba godine.

Pri ocjenjivanju ukupne kvalitete projekta na skali od 1 do 5 prosje�na ocjena koju su u�iteljice dale je ve� je prve godine bila �ista petica 5 (4,94), uz minimalnu ocjenu 4. Godine 2012. je ukupna ocjena projekta �ak još i porasla na visokih 4,98. 5. Op�i zaklju�ak

Prema svemu do sada navedenome, svi su aspekti projekta ocijenjeni iznimno visokim ocjenama i gotovo svi su s godinama dobivali sve bolje ocjene. Trend sve pozitivnijih ocjena se usporava jer su one dosegle maksimum iako je vidljivo da se možda nešto može u�initi glede poboljšanja kvalitete svla�ionica i prijevoza. No, s obzirom na iznimno visoke ocjene i u tim dijelovima programa, upitno je postoje li uop�e i potrebe i mogu�nosti da baš svatko bude zadovoljan nekim detaljima. Iz statisti�ke perspektive, gotovo da bi se radilo o besmislenoj težnji. Zaklju�no, korisnici projekta su ga u svim aspektima procijenili maksimalnom mogu�om ocjenom!

��

46

Marin Horvat, prof. Anto Dragi�, prof. – savjetnik

OBUKA NEPLIVA�A ZA TRE�E RAZREDE OŠ U ME�IMURSKOJ ŽUPANIJI

1. UVOD

U Me�imurskoj županiji ve� dugi niz godina, preko �etiri desetlje�a, se organizirano za

u�enike tre�ih razreda osnovnih škola provodi program obuke nepliva�a. Kompletne financijske troškove koji obuhva�aju prijevoz u�enika od njihovih škola do gradskih bazena u �akovcu i natrag u školu, ulaznice za bazen i stru�ni rad pokriva Me�imurska županija tako da je ona za sve u�enike u potpunosti besplatna. Glavni organizator obuke je Savez školskih športskih društava Me�imurske županije, a cijeli program provode Profesori TZK educirani za rad s djecom i za provedbu programa obuke nepliva�a koja se provodi prema Verificiranom programu Zavoda za školstvo RH.

2. PROGRAM RADA

Program koji se sastojao od 20 školskih sati do školske godine 2010./2011. provodio se

na na�in da su u�enici autobusom u pratnji svojih u�itelja dolazili na bazene jednotjedno - pet puta i pritom svaki put odradili po �etiri školska sata. U toku dana imali su dva manja odmora od 5 minuta i jedan ve�i za ru�ak u trajanju od 15 minuta. Svi u�enici po završetku obuke od Saveza ŠŠDMŽ dobiju diplome na kojima je ispisan njihov uspjeh koji su ostvarili na finalnom provjeravanju.

Zbog financijskih poteško�a, a istodobno u želji da kompletna obuka nepliva�a i dalje za

sve u�enike bude besplatna od školske godine 2010./2011. program obuke nepliva�a provodio se po novom, izmijenjenom modelu kojeg su na po�etku školske godine predstavnici Saveza ŠŠDMŽ iznijeli ravnateljima svih osnovnih škola Me�imurske županije i kojeg su oni jednoglasno prihvatili. Po tom modelu program obuke nepliva�a smanjen je na 16 školskih sati, a promjena je bila i u tome što u�enici koji su na kraju dana stekli status pliva�a više nisu dolazili na obuku nepliva�a.

Da bi u�enik stekao status pliva�a morao je zadovoljiti sljede�e standarde kojima su

morali dokazati svoje znanje plivanja i sigurnost u vodi: „skok u duboku vodu na noge, plivanje proizvoljnom tehnikom na udaljenosti od 50 m, tako da se prvi dio (25 m) pliva u jednom smjeru (bez odmora ili hvatanja za okretište), a drugi dio (25 m), u povratku do mjesta ulaska u vodu, prijelaz iz plivanja na prsima preko okomitog položaja u plivanje na le�ima i obrnuto“. Za nagradu u�enicima koji su nakon prvog dana stekli status pliva�a, organiziran je još jedan dodatni dan gdje su svi ti u�enici iz cijele Me�imurske županije organiziranim prijevozom u pratnji profesora TZK još jednom došli na bazene u �akovcu gdje je za njih bilo organizirano natjecanje u plivanju u disciplini 50 m slobodno nakon �ega su najboljima dodijeljene medalje a nakon toga su svi imali organizirano slobodno kupanje, naravno uz nadzor u�itelja plivanja koji su s njima i provodili program obuke nepliva�a.

U novoj školskoj godini 2012./2013. i dalje �e se provoditi ovakav program obuke nepliva�a, ali je na sastanku s odgovornima iz Me�imurske županije i Upravnim odjelom za

��

47

Obrazovanje, kulturu i šport Me�imurske županije dogovoreno da �e se program, �im to financijske mogu�nosti budu dozvoljavale, opet vratiti na 20 sati, a tako�er �e se u obuku uklju�iti u�enici �etvrtih razreda koji u tre�em razredu nisu stekli status pliva�a. 3. REZULTATI

U tabli�nom obliku navedeni su rezultati statisti�kih pokazatelja inicijalnih i finalnih

provjeravanja obuke nepliva�a u zadnjih pet godina. Od ukupnog broja upisanih u�enika svake godine iz opravdanih i neopravdanih razloga jedan manji broj u�enika uop�e ne do�e na inicijalno provjeravanje dok ih u toku nastave opet jedan dio odustane.

Šk. god. Br. u�. INICIJALNO PROVJERAVANJE FINALNO PROVJERAVANJE

1 2 3 4 5 1 2 3 4 5

2007./2008. 1294 528 = 40,8%

186 = 14,3%

220= 17%

356 = 27,5% 0 84 =

6,5% 155 = 12,1%

163 = 12,7%

224 = 17,5%

648 = 50,8%

2008./2009. 1253 514 = 41 %

213 = 16,9%

227= 18%

299 = 23,8% 0 79 =

6,4% 148 = 12 %

130 = 10,3%

228 = 18,5%

641 = 52,2%

2009./2010. 1267 459 = 36,2%

259 = 20,4%

260 = 20,5%

289 = 22,8% 0 80 =

6,3% 185 = 14,6%

166 = 13,1%

221 = 17,4%

613 = 48,4%

2010./2011. 1272 475 = 38,1%

241 = 19,3%

264 = 21,2%

264 = 21,2% 0 72 =

5,8% 167 = 13,5%

149 = 12%

170 = 13,7%

674 = 54,7%

2011./2012. 1241 470 = 38,9%

251 = 20,7%

254 = 21%

233 = 19,2% 0 60 =

5% 111 = 9,3%

125 = 10,4%

174 = 14,5%

723 = 60,6%

Objašnjenje:

• Ocjena 5 - pliva� • Ocjena 4 - pliva� po�etnik - samostalno pliva 25 m sa skokom na noge u duboku

vodu • Ocjena 3 - sudionik - pliva do 20 m • Ocjena 2 - sudionik - pliva 5 - 10 m • Ocjena 1 - sudionik

4. ZAKLJU�AK Svake godine kroz ovu obuke pro�e otprilike 1250 - 1300 u�enika iz 30 osnovnih škola

Me�imurske županije. Otežavaju�u okolnost tokom programa predstavljaju nam u�enici romske nacionalnosti koji su prili�no neredoviti u dolasku na nastavu i koji na po�etku u velikom dijelu pokazuju poprili�nu nezainteresiranost i veliki strah od vode.

��

48

Mario Keški�, prof.

INDIVIDUALIZACIJA RADA U PODRU�JU OBUKE NEPLIVA�A ODRASLIH OSOBA

1. UVOD

Znanje plivanja je civilizacijski pokazatelj kulture življenja te ukazuje na širinu naobrazbe pojedinca. Znati plivati ne bi trebala biti privilegija povlaštenih osoba ve� potreba svakog pojedinca. To je problem društva u cjelini koje bi trebalo svakome omogu�iti da nau�i plivati. �injenice ne idu u prilog ovoj tvrdnji jer smo svjesni da nemamo dovoljno zatvorenih plivališta, a posebno je to vidljivo u kontinentalnom dijelu naše države koja zaostaje u izgradnji zatvorenih plivališta radi materijalne situacije (posebno Slavonija). Nedostatak plivališta rezultira i nedovoljnim brojem osposobljenih pliva�a, posebno onih iz odrasle populacije. Poradi toga odrasloj populaciji je i teže nau�iti plivati jer su ve�inom organizirane škole plivanja usmjerene prema školskoj djeci. Stoga treba provoditi obuku nepliva�a za odrasle kontinuirano cijele godine gdje postoje uvjeti, jer zainteresiranih polaznika te�aja zasigurno ima samo im treba ponuditi i ovu vrstu programa, te prilagoditi termine održavanja.

Svjesni smo �injenice da neznanje plivanja donosi sa sobom niz negativnih i nepovoljnih karakteristika kao što su utapljanje, osje�aj kompleksa i hendikepa u svojoj okolini jer te osobe ne vladaju jednim vrlo bitnim motori�kim gibanjem koji se provodi u vodenom mediju, zatim spoznaje da su uskra�eni za niz zadovoljstava kao što su sport i rekreacija ali i rehabilitacija, koji su vezani za vodu, odnosno aktivnosti koje se provode u vodi ili na vodi. Mnoge takve osobe , kada do�u u stariju životnu dob, postaju svjesne navedenih �injenica i sve više dolaze do spoznaje i želje da trebaju nau�iti plivati. Na tu temu provedeno je ispitivanje (Gr�i�-Zub�evi�, 2010) kroz dobrovoljnu anketu na bazenima grada Zagreba s odraslim osobama koji su prolazili te�aj plivanja, a jedno od pitanja je bilo „Razlog uklju�ivanja u te�aj“ te je 48% polaznika odgovorilo „da prevladam strah“ što nas navodi na raniju konstataciju da odrasle osobe žele nau�iti plivati ali da taj strah nisu imali priliku pobijediti zato što se problematikom u�enja plivanja odraslih osoba ne posve�uje dovoljno pažnje. Zato je na struci da ponudi rješenje i najbolji program za ostvarenje njihovog i našeg cilja-plivanje bez straha ma koliko polaznik te�aja bio star i kakav god hendikep imao.

U procesu u�enja plivanja vrlo je važno obratiti pažnju na nekoliko situacijskih uvjeta: gdje provodimo proces u�enja je li to zatvoreni bazen ili otvoreni, koja je temperatura vode i njezina �isto�a, koje su dimenzije bazena i dubina istog tj. da li je bazen prikladan za obuku nepliva�a, kakvo je dno i vidljivost istog. Nabrojani parametri su dosta bitni i oni pridonose dobrim rezultatima u procesu u�enja plivanja, te opuštenosti nepliva�a pri savladavanju znanja plivanja. Naravno da o tome treba voditi brigu u�itelj plivanja tj.onaj koji izra�uje i provodi program obuke nepliva�a. Kakvi �e biti rezultati u obuci nepliva�a ovisi o mnogobrojnim �imbenicima, me�u kojima i metodi�ki organizacijski oblici rada. Njima pripada zna�ajno mjesto jer oni govore kako raditi! Postoje jednostavni i složeni metodi�ki organizacijski oblici rada i svi su dobri, ali ipak prednost treba dati individualiziranom obliku rada kada je rije� o odraslim osobama nepliva�ima.

��

49

2. MODEL PROVO�ENJA INDIVIDUALIZIRANOG RADA OBUKE NEPLIVA�A Prednost individualnog oblika rada je ve�a sigurnost odraslog nepliva�a jer se radi „jedan

na jedan“ (nepliva� & u�itelj plivanja) zatim bolja upu�enost u aktualno stanje znanja plivanja koje se provodi na samom po�etku u�enja kroz anketni upitnik s pitanjima koja �e nam omogu�iti bolju izradu individualnog programa za tu osobu. Kroz anketni upitnik saznat �emo što je razlog neznanja plivanja, otkuda strah od vode, od kada se pojavio strah i tko ga je uzrokovao… te se u ve�oj mjeri približiti autenti�nim potrebama polaznika te�aja.

Nakon svih pripremnih radnji koje smo obavili na redu je prvi inicijalni sat provjere znanja plivanja koji �e puno toga re�i i u�itelju o nepliva�u ali i nepliva�u o njegovom u�itelju. Na njemu �e iskusan u�itelj odmah percipirati bitne informacije o stvarnoj veli�ini nepliva�evog straha i kojom dinamikom �e se provoditi nastavne cjelina i tema.

Svaki autor programa obuke nepliva�a odraslih osoba ima svoj model provo�enja. Kroz praksu se uvidjelo da je program u trajanju od kontinuiranih 15 nastavnih sati jedan od najdjelotvornijih jer je intenzivan i dinami�an te je lakše pratiti tranzitivna stanja znanja plivanja i vršiti korekcije prema individualnim potrebama polaznika (u odnosu na izvo�enje intervalnog programa npr. 2 do 3 puta tjedno).

Koju tehniku plivanja �emo u�iti ovisi o više �imbenika, tu treba pratiti antropološki status i zdravstveno stanje osobe koju u�imo plivati. Kod ženske osobe u�imo prsni stil na nižoj razini (bez disanja pod vodom) ili le�ni stil, a kod muških osoba kraul na nižoj razini ili le�ni stil jer je naglasak da glava bude iznad vode posebno u prvim satima u�enja kada im je svaka tema kompleksna.

U realizaciji plana i programa kroz 15 sati najviše pažnje i strpljenja treba posvetiti mentalnoj prilagodbi, posebno prva tri sata kada je vrlo bitno u�vrstiti uzajamne veze povjerenja u stvarnim situacijama jer nepliva� mora znati da u�itelj plivanja vlada sigurno u svakoj situaciji a to djeluje motiviraju�e.

Kod realizacije ovog plana i programa slijedi provedba nastavnih cjelina i tema s dinamikom istih i to: 1) vježbe na suhom od 1. do 15. sata, 2) navikavanje na vodu od 1. do 7. sata, 3) disanje od 1. do 15. sata, 4) ronjenje i gledanje u vodi od 3. do 6. sata, 5) plutanje od 3. do 7. sata, 6) klizanje i kretanje od 5. do 10. sata, 7) rad nogama od 1.do 12. sata, 8) rad rukama od 6. do 12. sata, 9) rad nogama i rukama (naizmjeni�no tehnika kraul-le�a ili prsno-le�a) od 7. do 13. sata, 10) plivanje svojom tehnikom od 8. do 15. sata, 11) vježbe sigurnosti od 10. do 14. sata, 12) skokovi na noge ili glavu od 11. do 14. sata, a provjera usvojenih znanja plivanja izvodi se svaki sat. Od svih gore navedenih nastavnih cjelina koje su sve bitne, najvažnija je PLUTANJE jer ono potpuno mentalno opusti odraslu osobu u vodi. Kada ona sama može samostalno plutati na vodi bez naše potpore ili potpore nekog rekvizita možemo biti sigurni da smo na dobrom putu te da �emo ostvariti zacrtani cilj. Zadnji sat je završna provjera znanja plivanja na kojoj se odre�uje koju je razinu usvojenosti programa stekao polaznik i to PLIVA� PO�ETNIK ili PLIVA�. Pliva� po�etnik mora preplivati svojom tehnikom minimalno pola bazena 12,5 metara i nakon dodira sigurnog mjesta vratiti se nazad na start. Pliva� mora preplivati 50 metara odjednom i to ispravnom tehnikom u onom stilu plivanja za koji se samostalno odlu�io.

Metode rada su vrlo bitne u ovom individualnom pristupu u�enja plivanje i izradi programa, a koriste se najviše nastavna metoda te metode u�enja (Findak, 1999) jer olakšavaju izvedbu programa. Treba spomenuti i primjenu specifi�nih principa u kineziološkoj kulturi kao što su: princip jasno�e, princip zornosti, princip svjesnosti i aktivnosti, princip sustavnosti i postupnosti, princip raznovrsnosti, princip prakti�ne primjenjivosti i na kraju svakako princip individualizacije tj. jesu li su zadovoljene individualne potrebe korisnika ovog programa. U

��

50

provedbi individualnog rada u podru�ju obuke nepliva�a s odraslom osobom treba koristiti neka pliva�ka pomagala kao što su tzv. kiflice-crvi�i, pliva�ke daske jer one daju sigurnost nepliva�u posebno u prvim satima provedbe programa, ali ih postupno izbacujemo iz uporabe kada ih uvjerimo da su im ona nepotrebna.

3. ZAKLJU�AK

Na osnovu svega do sada napisanog individualizacija rada u obuci nepliva�a odraslih

osoba je nezaobilazan metodi�ki organizacijski oblik rada koji �e pružiti najbolju poduku u�enja plivanja.

Ipak, mislim da je za uspjeh provo�enja u�enja plivanja najzaslužniji stru�njak-u�itelj plivanja koji posjeduje stru�nu naobrazbu, znanje i dakako iskustvo u ovom poslu.

4. LITERATURA

1. Findak, V. (1999). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture. Zagreb: Školska knjiga. 2. Findak, V. (1989). Metodika obuke nepliva�a odraslih.“Partizan Hrvatske“ Savez za sportsku

rekreaciju, Zagreb. 3. Gr�i�-Zub�evi�, N. (2010). Metodi�ki organizacijski oblici rada u podru�ju poduke nepliva�a

odraslih osoba. Sport za sve, glasnik Hrvatskog saveza sportske rekreacije, Zbornik radova 11. hrvatskog savjetovanja o obuci nepliva�a, Orahovica 21.-23.11.2010. str. 20-25.

4. Keški�, M. (1996). “Program obuke nepliva�a na otvorenom bazenu VPK- Vinkovci”. 5. Relac, M. (2000). Glasnik Hrvatski savez sportske rekreacije “Sport za sve”

��

51

Goran Kolari�, prof. Anto Dragi�, prof. - savjetnik

„ME�IMURJE BEZ NEPLIVA�A“ Obuka plivanja za djecu 4. razreda osnovnih škola

1. UVOD

U Me�imurju se organizirana obuka plivanja odvija više od 40 godina u organizaciji Saveza školskih sportskih društava Me�imurske županije. Temeljem testiranja pliva�kih sposobnosti u�enika srednjih škola na podru�ju Me�imurske županije utvr�eno je da 25-30% u�enika ne savlada program s prolaznom ocjenom, odnosno ne dobe status pliva�a ili pliva�a po�etnika. S obzirom na zna�aj znanja plivanja i uvjete, izgra�eni bazen Udruga za šport djece i mladeži pokrenula je program „Grad �akovec bez nepliva�a“ 2010. godine za u�enika iz škola s podru�ja grada �akovca da bi 2012. godine program obuhvatio podru�je �itavog Me�imurja i s time promijenio naziv u „Me�imurje bez nepliva�a“. 2. OPIS PROGRAMA

Program obuhva�a u�enike 4. razreda koji nakon provedenog redovitog programa obuke plivanja u 3. razredu osnovne škole nisu dobili status A – pliva� (pliva 50 m – skok u vodu, pokazuje tri tehnike kraul, le�no, prsno, okomiti uron) ili B - pliva� po�etnik (pliva 25m). „Me�imurje bez nepliva�a“ provodi se u ukupnom fondu od 20 sati - 5 dolazaka po 4 sata prema verificiranom programu od strane Agencije za odgoj i obrazovanje RH. U�enici imaju organizirani prijevoz od škole do bazena uz pratnju profesora TZK. Nakon što se na prvom satu provede inicijalno provjeravanje u�enici �e biti podijeljeni u homogenizirane grupe po 10 u�enika na jednog u�itelja. Na kraju svakog 4. sata bit �e provedeno tranzitivno provjeravanje kako bi kod idu�eg dolaska grupe opet bile homogenizirane. Finalno provjeravanje bit �e provedeno na zadnjem satu programa. Na kraju programa u�enici �e dobiti diplomu uspješnosti poha�anja programa.

Program se provodi u 3 bazena – bazen za pliva�e (25m x 16m, dubine 1,8m), bazen za nepliva�e (13m x 8m, dubine 0,8m – 1,3m) i dje�ji bazen (promjer 6m, dubine 0,3m).

Cilj programa je nau�iti plivati sve u�enike koji nakon obuke plivanja u 3. razredu osnovne škole nisu nau�ili plivati. 3. REZULTATI

Program „Me�imurje bez nepliva�a“ zapo�eo je 2010. godine. Finalnim provjeravanjem na kraju programa u 3. razredu (2009.) ustanovljeno je da u školama koje obuhva�a grad �akovec postoji �ak 306 u�enika koji nisu nau�ili plivati. Od 306 u�enika u program se uklju�ilo njih 234. Obuhva�eno je 25 škola (Ivanovec, Kuršanec, Puš�ine, Strahoninec, I. OŠ �akovec, II. OŠ �akovec, III. OŠ �akovec, Cirkovljan, Prelog, Mala Subotica, Držimurec-Strelec, Pribislavec, Macinec, G.Hraš�an, Dunjkovec-Pretetinec, Nedeliš�e, N.S.Rok, Krištanovec, Vratišinec, Selnica, Zebanec, Žiškovec, Ma�kovec, Šenkovec i Orehovica).

Tablica 1 prikazuje stanje inicijalnog provjeravanja provedenog na prvom satu i finalnog provjeravanja koje je provedeno na posljednjem satu programa u 2010. godini.

��

52

OPIS OCJENA Ocjena 5 – pliva 50m sa skokom u vodu na noge, može pokazati sve tri tehnike plivanja: kraul, le�no i prsno, s okomitim uronom u olimpijskom bazenu Ocjena 4 – pliva 25m sa skokom u vodu na noge u olimpijskom bazenu, bilo kojom tehnikom Ocjena 3 – pliva 13m u bazenu za obuku nepliva�a Ocjena 2 – pliva do 13m u bazenu za obuku nepliva�a, roni i pluta Ocjena 1 – ne pliva Ocjena 0 – boji se u�i u vodu, ne roni (ne stavlja glavu u vodu)

Tablica 1. Inicijalno i finalno stanje 2010. godine 2010. god. Inicijalno stanje Finalno stanje

Ocjena Broj u�enika Postotak Broj u�enika Postotak 0 35 14,96 0 0 1 102 43,59 8 3,41 2 50 21,37 42 17,94 3 47 20,08 53 22,64 4 0 0 34 14,52 5 0 0 97 41,45

ukupno 234 100 234 100 2011. godine u program je pozvano 146 u�enika od kojih se odazvalo njih 128. Od tog broja je 90 djece je bilo romske nacionalne manjine. Sudjelovalo je 9 škola (I.OŠ �akovec, II.OŠ �akovec, III.OŠ �akovec, Prelog, Belica, Mala Subotica, Pribislavec, Nedeliš�e, Šenkovec i Kuršanec)

Tablica 2 prikazuje stanje inicijalnog provjeravanja provedenog na prvom satu i finalnog

provjeravanja koje je provedeno na posljednjem satu programa u 2011. godini.

Tablica 2. Inicijalno i finalno stanje 2011. godine 2011. god. Inicijalno stanje Finalno stanje

Ocjena Broj u�enika Postotak Broj u�enika Postotak 0 57 44,53 0 0 1 28 21,87 13 10,15 2 27 21,10 21 16,40 3 16 12,50 31 24,21 4 0 0 22 17,18 5 0 0 41 32,03

ukupno 128 100 128 100 2012. godine u program je pozvano 347 u�enika iz 28 škola (Prelog, Sveta Marija, Gori�an, Belica, Štrigova, Kotoriba, Draškovec, Kuršanec, Ivanovec, I.OŠ �akovec, II.OŠ �akovec, III. OŠ �akovec, Pribislavec, Mala Subotica, Strahoninec, Domašinec, Selnica, Lopatinec, Orehovica, Nedeliš�e, G.Mihaljevec, Šenkovec, Podturen, Mursko Središ�e, Vratišinec, Hodošan i Sveti Martin).

��

53

4. ZAKLJU�AK Na temelju rezultata iz prijašnje godine kada je u programu sudjelovalo 128 od ukupno 165 u�enika i njih 60% dobilo status pliva�a ili pliva�a po�etnika možemo konstatirati da su u�enici zainteresirani za ovaj program i da �e svake godine biti sve više onih koji �e se uklju�iti u program. Tako�er moramo napomenuti da je od ukupno 128 u�enika 73% odnosno 90 u�enika romske nacionalne manjine. Ove 2012. godine zabilježeno je 340 kandidata koji nisu zadovoljili kriterije pliva�a i pliva�a po�etnika od �ega je �ak 166 u�enika romske nacionalne manjine.

��

54

Nikola Papak, prof. koordinator plivališta

OBUKA PLIVANJA U OSNOVNOJ ŠKOLI MARIJE JURI� ZAGORKE

U ŠKOLSKOJ GODINI 2011./2012.

1. UVOD

Obuka plivanja na školskom plivalištu OŠ M. J. Zagorke u Zagrebu provodi se kontinuirano od 1979. godine do danas. Obukom plivanja obuhva�ena je 31 škola isto�nog dijela grada Zagreba. Tijekom rujna vrši se provjera svih drugih razreda cca 2 200 u�enika. Svi u�enici koji ne mogu preplivati bazen (dužina 17 m) dolaze na obuku u trajanju od 15 sati. U�enicima nepliva�ima iz drugih razreda na obuci se priklju�uju i u�enici tre�ih razreda koji nisu nau�ili plivati u drugom razredu. Broj nepliva�a u odnosu na ukupni broj u�enika iznosi oko 40%. Najmanje nepliva�a ima u OŠ I. Filipovi�a (15%), dok je najve�i broj nepliva�a u OŠ Jelkovec (90%). 2. PROGRAM

Obuka obi�no zapo�ne od zadnjeg tjedna u rujnu i traje do sredine lipnja teku�e školske godine. Dnevna satnica je 10 sati dnevno kroz cikluse od tri tjedna. Na dispoziciji je 11 ciklusa kroz godinu po 15 sati obuke. Ako nema zastoja i kvara godišnje se obuhvati cca 1 650 nepliva�a ukoliko su grupe maksimalno popunjene s 15 nepliva�a u grupi tijekom obuke.

U�enici koji ranije nau�e plivati nastavljaju rad na usavršavanju znanja plivanja u svojoj grupi. Na bazen u�enici dolaze u pratnji svojih u�itelja koji pomažu kod presvla�enja i sušenja kose, a po potrebi pomažu i na satu na zamolbu u�itelja plivanja. Djeca s posebnim potrebama uvijek imaju osobnog pomaga�a kojeg odre�uje škola. Nastava se provodi po sljede�em okvirnom programu:

Provjera znanja plivanja: • inicijalno, tranzitivno, finalno provjeravanje

Vježbe na suhom • igre, vježbe disanja, imitacija vježbi plovnosti, imitacija rada nogama i rukama

Igre u vodi • elementarne, štafetne, igre loptom

Vježbe disanja • u mjestu, u kretanju

Vježbe plovnosti • u mjestu, u kretanju

Ronjenje i gledanje u vodi U�enje osnovnih motori�kih struktura

• rad nogama, rad rukama, koordinacija Skokovi

• iz vode u vodu, na noge, na glavu

Svaka nastavna jedinica traje 45 minuta dok se 5 min. utroši na tuširanje, zagrijavanje, prozivanje, razgovor s u�enicima. Na kraju 5. i 10. sata provodi se tranzicijsko provjeravanje usvojenog znanja plivanja.

��

55

Na osnovi provjeravanja u�enici drugih razreda koji ranije proplivaju nastavljaju usavršavanje znanja plivanja. U�enici (ponavlja�i) u tre�im i �etvrtim razredima kada proplivaju dobivaju diplomu i osloba�aju se daljnjeg dolaska na obuku, zna�i oni ne ostaju na usavršavanju znanja plivanja.

U�enici drugog razreda koji zatraže osloba�enje daljnjeg dolaska ako su u me�uvremenu proplivali, obvezni su priložiti potvrdu da se bave nekom drugom vannastavnom aktivnoš�u. 3. REALIZACIJA PROGRAMA U ŠK. GOD. 2011./2012.

Prvom provjerom u rujnu obuhva�eno je 2 149 u�enika iz 31 škole isto�nog dijela grada

Zagreba. Nepliva�a je bilo 1 016 ili 47,27% što je 4% više nego prethodne godine. Ponavlja�a od prošle školske godine bilo je 554 što je ukupno 1 570 nepliva�a. Me�utim ukupan broj nepliva�a još je bio pove�an na 1 761. Do pove�anja broja nepliva�a došlo je zato što su se nepliva�ima u drugim i ponavlja�ima u tre�im razredima priklju�ili i u�enici iz 4. razreda na temelju pisane izjave roditelja da ne znaju plivati.

Od sveukupnog broja 1 761 nepliva�a, pliva�a je 1 159 ili 65,10%, pluta�a je 315 ili 17,88%, nepliva�a je 203 ili 11,52%, a sveukupan broj ponavlja�a koji ili nisu prošli obuku ili se nisu pojavili na završnoj provjeri je 337 ili 19,13% svi oni su obvezni do�i na obuku plivanja naredne školske godine i vode se kao nepliva�i-ponavlja�i ciklusa za obuku plivanja. Tablica 1. Prikaz ukupnog broja nepliva�a i stanje realizacije u šk. god 2011./2012..

4. ZAKLJU�AK

Moramo naglasiti da je školski bazen OŠ M .J. Zagorke u potpunosti u funkciji obuke plivanja za u�enike drugih i tre�ih razreda osnovnih škola. Dimenzije bazena su optimalne za takav rad. Tako�er je bitno re�i da u vrijeme kada se ne provodi obuka plivanja bazen je u

��

56

funkciji i za druge programe kao što su programi kineziterapije, rekreacije, u�enja plivanja za osobe s posebnim potrebama i sportsko plivanje za mla�e dobne kategorije. Potrebno je naglasiti da je plivalište OŠ M.J. Zagorke u potpunosti preure�eno i da su uvjeti za rad zna�ajno poboljšani.

��

57

Maja Redži� mag.cin. Albin Redži� mag.cin.

PODUKA NEPLIVA�A POTICANJEM INDIVIDUALIZACIJE RADA U OSOBA S

TEŠKO�AMA U RAZVOJU I S PODVRSTAMA STRAHOVA PO HAUCKU 1. Uvod

Ako je u ikakvoj aplikativnoj antropokineziološkoj aktivnosti potreba provoditi individualizaciju rada, tada je zasigurno u radu u podru�ju poduke nepliva�a osoba s teško�ama u razvoju i s podvrstama strahova po Haucku. Svaki iskusni voditelj poduke potpunih nepliva�a razlikuje kompleksnost raznolikosti osobe koja se suo�ava sa nepoznatim, novim motori�kim zadacima u novome mediju vodi, posebice kada ima otežavaju�i zdravstveni status. 2. Cilj

Cilj rada je ukazati na važnost podu�avateljeva uvažavanja svake povjerene individue s razli�itim zdravstvenim i inim statusima u poduci nepliva�a osoba s teško�ama u razvoju i s podvrstama strahova po Haucku. 3. Problem

Respektiranje individualnih razlika u poduci nepliva�a u suprotnosti je s nekada u prošlosti uporabljanom didakti�kom tlakom (drilom i sli�nim izba�enim metodama rada). Pretpostavka za ulazak u rad s nepoznatim osobama je posjed izvrsnih, op�ih i specifi�nih kompetencija aplikativnog kineziologa iz podru�ja osnovne pliva�ke pismenosti.

Gotovo je nemogu�e provoditi individualizaciju rada u skupini sa neprimjereno velikim brojem nepliva�a. Stoga je potrebno ustrojiti broj�ano primjerene skupine kako bi se voditelj-u�itelj mogao osobno posvetiti baš svakoj povjerenoj osobi. Najbolji na�in rada ostvariv je uporabom svekolikih metoda igre, u kojoj podu�avatelj ima samo jednog nepliva�a. U ovakvom interpersonalnom odnosu podu�avatelja i podu�avonoga postižu se izvrsni rezultati. 4. Osobe s teško�ama u razvoju

Zahtijevaju se posebne pripreme podu�avatelja-kineziologa prije i za vrijeme poduke izme�u sati rada, te specifi�ni obvezatni Dnevnik podu�avateljeva rada pra�enih osoba s teško�ama u razvoju (kao što su osobe s ošte�enjem vida, s ošte�enjem sluha, s poreme�ajima glasovno-govorne komunikacije i specifi�nih teško�a u u�enju, s tjelesnim invaliditetom -motori�kim ošte�enjima, s mentalnom retardacijom, s poreme�ajima u ponašanju uvjetovanih organskim �imbenicima ili s progrediraju�im psihopatološkim stanjem, s autizmom, s postojanjem više vrsta i stupnjeva teško�a u psihofizi�kom razvoju) u kojega se upisuju bitnosti uo�ene po održanome samome satu, a na koje mora voditi ra�una u idu�im edukativnim satima.

U prosje�nu skupinu nepliva�a uvrštavaju se osobe: 1. bez teško�a u u�enju i razvoju i 2. s lakšim teško�ama u razvoju uz sukladno prilago�ene programe osobnim sposobnostima. Osobe s lakom mentalnom retardacijom bez utjecajnih poteško�a u razvoju, mogu biti izazov svakom pliva�kom stru�njaku, koji želi razvijati svoje kompetencije u dodirnom prostoru aplikativne kineziologije i ove specifi�ne osobe s teško�ama u razvoju metodom individualizacije.

��

58

Rad u kojemu uporabljamo isklju�ivo individualizirani rad je kod osobe s ve�im teško�ama u razvoju. Samo s vlasništvom posebnih, specifi�nih, pliva�kih kompetencija može se odvažiti podu�avatelj individualne poduke nepliva�a u ovome prostoru koji zahtijeva budu�a istraživanja.

Osobe sa sniženim intelektualnim sposobnostima ograni�ene su u intelektualnom funkcioniranju i adaptivnom ponašanju. One nisu obuhva�ene ni individualnim programom te�aja za nepliva�e. Nova vremena i novi interdisciplinarni, transdisciplinarni i multidisciplinarni stru�njaci osposobljeni subpecijalisti�kim kompetencijama zdravstveno-kinezioloških stru�njaka uz nova istraživanja potrebiti su i za ove individue 21. stolje�a.

�ulman-Cetin (2010) na osnovi dosadašnjeg dugogodišnjeg iskustva u Centru za autizam u programu mentalne retardacije isti�e nekoliko zahtjeva i prilagodbi koje se koriste u nastavnom radu s u�enicima: 1. op�i zahtjevi (rad na uspostavi pozitivnog odnosa s u�enikom uz pohvalu za uložen rad/trud, prilago�avanje problemskih sadržaja i didakti�ko-metodi�kih postupaka, omogu�avanje u�enicima dužeg vremena za rad, vježbanje i ponavljanje, te razradba sustava poticanja na aktivnosti nagra�ivanjem dobrih u�enika izletima, a osvaja�e medalja slatkišima), 2. zahtjevi u odnosu na nastavne sadržaje (temeljenje planiranja i programiranja na inicijalnoj procjeni znanja i sposobnosti svakog u�enika, pokušavanje približavanja sadržaja na jednostavan na�in bez suvišnih detalja, uz pojednostavljenje sažimanja bitnog, te postupno uvo�enje u�enika u jednostavne zadatke), 3. zahtjevi u odnosu na nastavne metode i postupke (maksimalno korištenje metode demonstracije, davanje smjernica u�eniku u samostalnom radu uz stalno ohrabrivanje u�enika), 4. zahtjevi u odnosu na provjeravanje i ocjenjivanje (�eš�e ispitivanje i provjeravanje manjih cjelina, te u razredima broj�ano ocjenjivanje u�enika od 1 do 5, a opisno ocjenjivanje u odgojno-obrazovnim skupinama), 5. prilago�avanje sredstava i zahtjeva u uporabi (uporaba izvorne stvarnosti, te izradba individualiziranih vizualnih sredstava bez detalja).

Op�e je poznata �injenica kako se o antropomozgu zapravo izuzetno malo zna, unato� brojnim, novim, još uvijek nedostatnim rezultatima, jer prava istraživanja o njemu tek �e krenuti u neka budu�a vremena. Djeca operirana i s pola mozga u dobi od par godina funkcioniraju savršeno zahvaljuju�i neuroplasti�nosti njihovih mozgova, dok odrasle osobe s malim dijelom uklonjenog mozga nemaju dje�ju neuroplasti�nost. 5. Pet stanja podvrste straha po Haucku

Hauck (1991) opisuje 5 stanja podvrste straha: tri svjesna stanja straha, nervoza i zabrinutost, dva podsvjesna stanja straha tjeskoba i fobije, a jedno simboli�no, fobije. Karakteristika odba�ene, neuspješne i nedruštvene osobe može biti i strah od vode. Tjeskoba se javlja kada se ne zna uzrok straha uplašene osobe. Fobije od vode su spoj straha i tjeskobe, jer tada osoba ne zna �ega se boji, a misli kako zna uzrok straha. Kao posebni oblici straha javljaju se znakovi zabrinutosti i nervoze u prvom kontaktu s vodom. Iako zna �ega se boji, osoba svoje misli ne može odvratiti od zabrinutosti i nervoze.

Iskusan podu�avatelj nepliva�a vlasnik je kompetencija o Hauckovom definiranju pet stanja podvrste straha. Stoga, svaki put, kada hipersenzitivna individua osjeti neprijatnost, ona mora znati kako smije napustiti te�aj poduke nepliva�a.

Nepliva�ima stru�njak stvara zabavnu atmosferu koja teži elementima animacije, poletnosti, veselja, šala, zadovoljstva, tolerantnosti i kooperativnosti, a istovremeno je sva ta atmosfera prožeta visokokvalitetnim znanjem i iskustvom profesionalca koji u osnovi radi izuzetno težak i osjetljiv posao (Redži� A., Redži� M.,2006). Glaserovim projektom kvalitetne škole podržavamo 7 navika nastavnika u odnosu na u�enika: podržavanje, ohrabrivanje, slušanje, prihva�anje, povjeravanje, poštovanje i

��

59

pregovaranje, te upozoravamo na 7 razaraju�ih navika nastavnika u odnosu na u�enika: kritiziranje, okrivljavanje, žaljenje, prigovaranje, prijetnje, kažnjavanje i potkupljivanje.

U osiguranim prikladnim, ugodnim, prostornim i materijalnim uvjetima za rad, mogu�e je poštivati interese, želje i emocije podu�avane osobe raznolike dobi i zdravstvenoga statusa. 6. Zaklju�ak

Permanentnim ulaganjem u svekoliku (horizontalnu i vertikalnu) kvalitetu poduke nepliva�a osoba s teško�ama u razvoju i s podvrstama strahova po Haucku razvijamo i poticanje osobnosti svake povjerene individue pri istoj poduci. 7. Literatura

1. Redži�, A., M. Redži� (2006). Pove�avanje poticanja visoke kvalitete rada u obuci nepliva�a. Godina XXIV izvanredni broj, 9. hrvatsko savjetovanje u obuci nepliva�a. Mali Lošinj, 05.-07. X. Hrvatski savez sportske rekreacije “Sport za sve”, str. 55-57.

2. Hauck, P. (1991). Kako savladati strah. Založba Mladinska knjiga. Ljubljana-Zagreb. 3. �ulman-Cetin, A. (2010). Individualizacija rada u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture

za u�enike s posebnim potrebama. Zbornik radova 19. ljetne škole kineziologa Republike Hrvatske, Pore� 22.- 26. lipnja, str. 317-320.

��

60

Ksenija Fu�kar Reichel, prof. Prirodoslovno-matemati�ki fakultet Sveu�ilišta u Zagrebu, Mr. sc. Jelka Gošnik Filozofski fakultet Sveu�ilišta u Zagrebu, Natalija Špehar, prof. Tehni�ko veleu�ilište u Zagrebu

VALIDACIJA SKALE PROCJENE PLIVA�KOG ZNANJA NA POPULACIJI STUDENATA/ICA PRIRODOSLOVNO-MATEMATI�KOG FAKULTETA

SVEU�ILIŠTA U ZAGREBU

UVOD

Plivanje kao jedan od sportskih sadržaja ima zna�ajno mjesto u nastavi Tjelesne i zdravstvne kulture na Prirodoslovno-matemati�kog fakulteta u Zagrebu. Prema istraživanjima (Fu�kar, Dijakovi�, 2001), ( Špehar i sur., 2008), plivanje preferira veliki broj studenata. Razlog tome može biti jednostavnost pokreta, zdravstveni aspekt i mogu�nosti individualnog provo�enja. Program tjelesne i zdravstvene kulture na visokim u�ilištima je obavezan kolegij u prva �etiri semestra preddiplomskog i diplomskog sveu�ilišnog studija i treba biti nadgradnja programima osnovne i srednje škole. Nastavnici na fakultetima trebaju educirati studentsku populaciju o važnosti znanja plivanja te u sadašnjim postoje�im uvjetima prona�i na�in kako organizirati obuku plivanja.

Na temelju istraživanja koja su provedena u zadnjih 10-ak godina na Prirodoslovno-matemati�kom fakultetu Sveu�ilišta u Zagrebu, dobiveni su znakoviti rezultati. Na pitanja iz ankete: Znate li sko�iti u duboku vodu na noge, te nakon toga preplivati bilo kojom tehnikom plivanja udaljenost od 50 metara? odgovorilo je negativno 20,6% studentica i 23,3% studenta. (Fu�kar Reichel i sur., 2010) Mislimo da kroz dosadašnje školovanje preveliki broj studenata ne nau�i plivati, a znamo da znanje plivanja govori o motori�koj pismenosti. Zbog toga zabrinjava mogu�nost da studenti završe fakultet i ne nau�e plivati.

Zbog loše osobne procjene studenata o znanju plivanja, dobiveni su nejasni rezultati ankete. Uz pitanje o subjektivnoj procjeni znanja plivanja, uvrstili smo i dodatno pitanje temeljeno na kriteriju procjene pliva�ke sigurnosti u vodi, prema Gr�i�-Zub�evi� (1996). U rezultatima ankete i povratnim informacijama studenata, kao i iz višegodišnjeg nastavnog iskustva autorica ovog rada, zamije�eno je da su kriteriji o usvojenosti znanja plivanja nerazumljivi studentima. Iz navedenog razloga mislimo da tako postavljeni kriteriji više odgovaraju objektivnoj procjeni stru�nih osoba koje provode testiranja i obuku za nepliva�e. Na temelju uvažene skale, autorice Špehar, Gošnik i Fu�kar-Reichel, konstruirale su još jednu skalu procjene pliva�ke sigurnosti koja je, paralelno provedena s ve� postoje�om, na studentima I. godine u anketi 2010./2011. akad. godine.

CILJ ISTRAŽIVANJA

Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi validaciju skale 1 kriterija pliva�ke sigurnosti u vodi koja se dijeli u 5 kategorija prema Gr�i�-Zub�evi� (1996) i novokonstruirane skale 2 (Špehar, Gošnik, Fu�kar-Reichel, 2010) sastavljene od 12 tvrdnji s višestrukim izborom odgovora od 1 do 5 (ne znam, slabo, osrednje, dobro, izrazito dobro) kojima studenti subjektivno procjenjuju razinu znanja plivanja.

��

61

METODE RADA

Uzorak ispitanika Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku od ukupno 574 studenta (372 studentica i

195 studenata) prve godine Prirodoslovno-matemati�kog fakulteta Sveu�ilišta u Zagrebu tijekom zimskog semestra 2010./2011. godine. Ispitanici/ce su dobrovoljno neanonimno ispunili anketu s ve�im brojem pitanja (32), od kojih su 2 predstavljena u ovom radu.

Uzorak varijabli i metode obrade podataka Prediktorski skup varijabli je definiran kao 12 tvrdnji sa sadržajem koji opisuje subjektivnu

procjenu znanja plivanja. Tvrdnjama su pridružene pet-stupanjske ocjene, od ocjene 1 ne znam do ocjene 5 izrazito dobro. Ocijenjeno je sljede�ih 12 tvrdnji o znanju plivanja: plutanje, držanje otvorenih o�iju pod vodom, plivanje u dubokoj vodi, skok na noge i na glavu, prelazak iz vodoravnog položaja u okomiti i obrnuto, ronjenje, izranjanje predmeta s dna, plivanja prsno, kraul, le�no i delfin.

Kriterijsku varijablu predstavlja tablica s ocjenama usvojenosti znanja plivanja od 1 do 5. Opisani kriteriji registrirani na pet-stupanjskoj skali zna�e: neprilago�en, pluta�, polupliva�, pliva� po�etnik i pliva�. Svaka kategorija razra�ena je kroz nekoliko zadataka koji su vidljivi u Tablici 1. Kako bi se utvrdilo postoji li povezanost jedne skale s drugom, korištena je regresijska analiza.

REZULTATI I RASPRAVA Tablica 1: Distribucija (N) i postotak ukupne populacije studenata/ica Prirodoslovno-matemati�kog fakulteta u akad. god. 2010./11. grupiranih prema skali 1 – ocjena usvojenosti znanja plivanja

SKALA 1 - usvojenost znanja plivanja Ocjena N %

1. ulazak u vodu i plutanje (ležanje) na vodi – sve uz asistenciju; otvaranje o�i pod vodom 1 23 4.01

2. ulazak u vodu samostalno; plutanje (ležanje) na vodi na prsima; kretanje u vodi klizanjem, rad nogama i rukama; plivanje do 10 m bilo kojim na�inom; 3 uzastopna udaha izvan vode i izdaha u vodi

2 107 18.64

3. ulazak u vodu skokom; plivanje bilo kojim na�inom od 10 do 25 m uz disanje; 10 uzastopnih udaha izvan vode i izdaha u vodi; mogu�nost izrona predmeta s dna �u�njem u plitkoj vodi

3 121 21.08

4. ulazak u vodu skokom na noge; plivanje 25 m i više; održavanje u vodi okomito više od 10 sek; 10 uzastopnih udaha izvan vode i izdaha u vodi; plivanje bilo kojim na�inom 25-50 m; mogu�nost izrona predmeta s dna uronom na glavu

4 81 14.11

5. ulazak u duboku vodu skokom na glavu; plivanje 50 m (25 m prsno i 25 m le�no); održavanje u vodi okomito samo rukama više od 10 sek.; mogu�nost izranjanja predmeta s dna uronom na glavu u vodi dubine preko glave

5 233 40.59

U Tablici 1 vidljiv je postotak odgovora o subjektivnoj procjeni znanja plivanja u kojoj su studenti/ce imali mogu�nost odabrati jedan od pet ponu�enih odgovora koji što bliže opisuje stupanj njihovog znanja plivanja. Dobiveni podaci, više su nego zabrinjavaju�i, jer od 574 studenata njih 251 (44%) odgovorilo je pozitivno na prva tri ponu�ena odgovora što bi odgovaralo definiciji nepliva�a i polupliva�a.

��

62

Tablica 2: Frekvencija (N) i postotak odgovora grupiranih prema skali 2 subjektivne procjene pliva�kog znanja s tvrdnjama od 1 do 12

SKALA 2 - tvrdnja Frekvencija/ postotak

Ocjena 1

ne znam 2

slabo 3

osrednje 4

dobro 5

Izrazito dobro 1. Znam plutati (mirno ležati

na vodi). N 9 6 30 96 427 % 1.57 1.05 5.23 16.72 74.39

2. Mogu držati otvorene o�i pod vodom.

N 42 39 79 112 295 % 7.32 6.79 13.76 19.51 51.39

3. Znam plivati u dubokoj vodi N 18 12 35 101 401 % 3.14 2.09 6.1 17.6 69.86

4. Znam sko�iti na noge N 21 9 32 84 421 % 3.66 1.57 5.57 14.63 73.34

5. Znam sko�iti na glavu. N 82 87 102 106 190 % 14.29 15.16 17.77 18.47 33.1

6. Znam iz vodoravnog položaja prije�i u okomiti i

obrnuto

N 25 25 73 136 308 % 4.36 4.36 12.72 23.69 53.66

7. Znam roniti N 29 38 89 125 287 % 5.05 6.62 15.51 21.78 50

8. Mogu izroniti predmet s dna.

N 43 41 84 140 259 % 7.49 7.14 14.63 24.39 45.12

9. Znam plivati prsno. N 22 23 86 156 279 % 3.83 4.01 14.98 27.18 48.61

10. Znam plivati kraul. N 53 74 131 139 168 % 9.23 12.89 22.82 24.22 29.27

11. Znam plivati le�no. N 34 73 120 159 180 % 5.92 12.72 20.91 27.7 31.36

12. Znam plivati delfin. N 136 146 146 70 68 % 23.69 25.44 25.44 12.2 11.85

Tablica 3: Aritmeti�ke sredine (X), standardne devijacije (SD), frekvencija (N) za rezultate subjektivne procjene pliva�kog znanja prema dvjema razli�itim skalama

Usvojenost znanja plivanja Statisti�ki parametri N Mean SD

SKALA 1 566 3.70 1.30

SKA

LA

2

1. Znam plutati (mirno ležati na vodi). 568 4.63 0.77 2. Mogu držati otvorene o�i pod vodom. 567 4.02 1.27 3. Znam plivati u dubokoj vodi 567 4.51 0.94 4. Znam sko�iti na noge 567 4.54 0.95 5. Znam sko�iti na glavu 567 3.41 1.45 6. Znam iz vodoravnog položaja prije�i u okomiti i obrnuto 567 4.19 1.10 7. Znam roniti 568 4.06 1.18 8. Mogu izroniti predmet s dna 567 3.94 1.26 9. Znam plivati prsno. 566 4.14 1.07 10. Znam plivati kraul. 565 3.52 1.29 11. Znam plivati le�no. 566 3.67 1.22 12. Znam plivati delfin 566 2.63 1.30

��

63

Tablica 4: Beta koeficijenti i njihova zna�ajnost me�uovisnosti vlastite procjene usvojenost pliva�kog znanja za dvije testirane skale

Usvojenost znanja plivanja Statisti�ki parametri Beta t p

1. Znam plutati (mirno ležati na vodi). -0.03 -0.85 0.396218 2. Mogu držati otvorene o�i pod vodom. 0.09 2.38 0.017515* 3. Znam plivati u dubokoj vodi 0.05 1.05 0.295738 4. Znam sko�iti na noge 0.04 1.01 0.315110 5. Znam sko�iti na glavu 0.26 6.64 0.000000* 6. Znam iz vodoravnog položaja prije�i u okomiti i obrnuto

0.22 5.24 0.000000*

7. Znam roniti -0.06 -0.95 0.344345 8. Mogu izroniti predmet s dna 0.14 2.52 0.011970* 9. Znam plivati prsno. 0.05 1.12 0.262893 10. Znam plivati kraul. 0.11 2.48 0.013577* 11. Znam plivati le�no. 0.16 3.57 0.000387* 12. Znam plivati delfin -0.11 -3.07 0.002265* R= 0.75; p<0.00000*

Višestrukom regresijskom analizom (Tablica 4) utvr�en je visok, statisti�ki zna�ajan

(p<0.05) stupanj korelacije (R=0,75; p=0,0000) izme�u dviju metoda procjene pliva�kog znanja studenata/ica 1. godine Prirodoslovno-matemati�kog fakulteta, testiranih anketom u akad. god. 2010./11. Iz vrijednosti beta koeficijenata vidljivo je da statisti�ki zna�ajan doprinos korelaciji imaju varijable 2, 5, 6, 8, 10, 11 i 12 �ime je i potvr�ena hipoteza da je subjektivna procjena pliva�kog znanja prema drugoj skali dobar prediktor rezultata dobivenih subjektivnom procjenom prema prvoj skali, iz �ega proizlazi da su obje skale jednako prihvatljive za procjenu navedenog parametra.

ZAKLJU�AK

Rezultati ovog istraživanja pokazali su da se u subjektivnoj procjeni znanja plivanja kao pogodnim mjernim instrumentom može jednako dobro koristiti ve� postoje�a skala 1 kao i novokonstruirana skala 2 što je vidljivo iz rezultata validacije skale utvr�ene višestrukom regresijskom analizom.

Kroz prakti�an rad i provedbu anketa, smatramo da je skala 1 pogodnija za objektivnu procjenu stru�njaka kod koje se unutar jedne ocjene treba zadovoljiti više kriterija, dok bi procjenu na temelju skale 2 sugerirale kod subjektivne procjene specifi�ne populacije koja je sastavljena na jednostavniji i razumljiviji na�in pri �emu se u svakoj tvrdnji ocjenjuje samo jedan kriterij.

Veliki broj studenata koje na ovaj na�in možemo svrstati u kategorije nepliva�a ili polupliva�a svakako je zabrinjavaju�i. Da bi se ovaj problem mogao riješiti potrebno ga je promatrati na razini visokih u�ilišta i omogu�iti svim studentima provjeru plivanja, kako bi se za nepliva�e napravila škola plivanja, usprkos velikim materijalnim ograni�enjima i velikom broju studenata.

Plivanje, odnosno znanje plivanja, ima visok koeficijent vrijednosti ne samo s aspekta utiliteta nego i svakodnevnih potreba suvremenog �ovjeka, stoga treba ustrajati u radu.

��

64

LITERATURA

1. Fu�kar, K., Dijakovi�, T. (2001). Analiza stavova i interesa prema sportu studenata Prirodoslovno-matemati�kog fakulteta u Zagrebu. U: V. Findak (ur.) Zbornik radova 10. ljetne škole pedagoga fizi�ke kulture Republike Hrvatske, Rovinj, 2001., (114-119.). Zagreb: Savez pedagoga fizi�ke kulture.

2. Fu�kar Reichel, K., Vuli�, J., Krošnjar, N. (2010). Razlike u razini sportskih aktivnosti studentica i studenata Prirodoslovno-matemati�kog fakulteta Sveu�ilišta u Zagrebu. U: V. Findak (ur.), Zbornik radova 19. ljetne škole kineziologa kulture Republike Hrvatske, Pore�, 2010. (437-441). Zagreb: Savez pedagoga fizi�ke kulture.

3. Gr�i�-Zub�evi�, N. (1996). Efikasnost razli�itih programa te mogu�i �imbenici uspješnosti u�enja plivanja. (Doktorska disertacija). Zagreb: Fakultet za fizi�ku kulturu.

4. Gr�i�-Zub�evi�, N. (1994). Prijedlog eksperimentalnog u�enja plivanja nepliva�a. U: V. Kapus (ur.), Zbornik radova 1. Slovenski posvet o u�enju plavanja in varnosti pred utapljanjem, Murska Sobota.

5. Gr�i�-Zub�evi�, N. (1997). Pra�enje i vrednovanje rezultata rada u obuci plivanja. U: Zbornik radova 6. ljetne škole pedagoga fizi�ke kulture Republike Hrvatske, Rovinj, 1997. (45-47). Zagreb: Savez pedagoga fizi�ke kulture.

6. Gr�i�-Zub�evi�, N. (1998). Prilog unapre�enju nastave u�enja plivanja. U: V. Findak (ur.), Zbornik radova 7. ljetne škole pedagoga fizi�ke kulture Republike Hrvatske, Rovinj, 1998. (64-66). Zagreb: Savez pedagoga fizi�ke kulture.

7. Špehar, N., Gošnik, J., Fu�kar Reichel, K. (2008). The Preferences Toward sports of Students in Institutions of Higher Education. U: Proceedings Books of 5th International Scientific Conference on Kinesiology, Zagreb, 2008 ''Kinesiology Research trends and applications'' (561-566). Zagreb: Faculty of Kinesiology, University of Zagreb, ISBN 978-953-6378-79-1.

8. Špehar, N., Gošnik, J., Fu�kar Reichel, K. (2010). Subjektivna procjena znanja plivanja studentske populacije. U: V. Findak (ur.), Zbornik radova 11. hrvatskog savjetovanja o obuci nepliva�a, Orahovica, 2010. (65-68). Zagreb: Hrvatski savez sportske rekreacije.

��

65

Ksenija Fu�kar Reichel, prof. Prirodoslovno-matemati�ki fakultet Sveu�ilišta u Zagrebu, Mr. sc. Jelka Gošnik Filozofski fakultet Sveu�ilišta u Zagrebu, Natalija Špehar, prof. Tehni�ko veleu�ilište u Zagrebu

ANALIZA UTJECAJA NA ZNANJE PLIVANJA KOD STUDENATA

PRIRODOSLOVNO-MATAMETI�KOG FAKULTETA SVEU�ILIŠTA U ZAGREBU

UVOD Studenti su specifi�na populacija koja ima razli�ite interese i stavove o vježbanju, zdravom

na�inu života, usvojenim navikama, te razli�itim razinama usvojenih motori�kih znanja, ste�enih motori�kih i funkcionalnih sposobnosti tijekom školovanja.

Plivanje kao jedan od ponu�enih kinezioloških sadržaja u nastavi Tjelesne i zdravstvene kulture biraju podjednako studentice i studenti. Dosadašnjim istraživanjima na studentskoj populaciji Prirodoslovno-matameti�kog fakulteta unatrag nekoliko godina došli smo do zabrinjavaju�ih saznanja da 20% studenata/ica ne zna plivati ili su polupliva�i. (Fu�kar Reichel, 2010.; Gošnik, Špehar, Fu�kar Reichel, 2010).

Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj nekih osoba na znanje plivanja tijekom odrastanja kod studentica i studenata. Pretpostavka je da osobe koje okružuju dijete u doba odrastanja ne utje�u u jednakoj mjeri na znanje plivanja te smo željeli utvrditi tko i koliko ima utjecaj na znanje plivanja. Ponu�ene varijable su: roditelji, baka i djed, sestra i/ili brat, prijatelji, profesori u osnovnoj školi, profesori u srednjoj školi i u�itelji u školi plivanja. Tako�er smo, željeli utvrditi postoji li statisti�ki zna�ajna razlika izme�u studentica i studenata.

METODE RADA

Uzorak ispitanika Istraživanje je provedeno na uzorku od ukupno 574 studenta (372 (64,81%) studentica i 195 (33,97%) studenata) prve godine Prirodoslovno-matemati�kog fakulteta Sveu�ilišta u Zagrebu tijekom zimskog semestra 2010./2011.

Uzorak varijabli i metode obrade podataka Podaci su dobiveni ispunjavanjem neanonimne ankete s ve�im brojem pitanja (32), od kojih je jedno predstavljeno u ovom radu: Tko je najviše utjecao na vaše znanje plivanja? s ponu�enim odgovorima (roditelji, baka i djed, sestra i/ili brat, prijatelji, profesori u osnovnoj školi, profesori u srednjoj školi, u�itelji u školi plivanja) koje su morali ocijeniti na skali od 1 - nimalo, 2 - malo, 3 - osrednje, 4 - mnogo do 5 - izrazito mnogo. Za statisti�ku obradu podataka korišten je programski paket STATISTICA 7.0. Deskriptivna statistika je korištena za odre�ivanje frekvencija i postotaka pojedine varijable u ukupnoj populaciji. Razlika utjecaja pojedinih osoba na znanje plivanja izme�u studentske populacije je utvr�ena t-testom dok je za utvr�ivanje potencijalne razlike u utjecaju na znanje plivanja izme�u pojedinih osoba korišten Newman-Keuls test. U svim t-testovima korištena je razina zna�ajnosti p<0,05.

REZULTATI I RASPRAVA Tablica 1. Frekvencija i postotak cjelokupne populacije studenata I godine PMF u odnosu na utjecaj na njihovo znanje plivanja za varijable; roditelji, baka i djed, sestra i/ili brat, prijatelji,

��

66

profesori u osnovnoj školi, profesori u srednjoj školi, u�itelji u školi plivanja, te prema subjektivnoj procjeni; 1. Nimalo, 2 – Malo, 3 – Osrednje, 4 – Mnogo, 5 – Izrazito mnogo.

Utjecaj osoba na znanje plivanja

Subjektivna procjena

Cjelokupna populacija Studentice Studenti

N % N % N %

Roditelji

1 29 5.05 13 3.49 16 7.96 2 43 7.49 30 8.04 13 6.47 3 91 15.85 65 17.43 26 12.94 4 152 26.48 95 25.47 57 28.36 5 236 41.11 159 42.63 77 38.31

Nedostaje 23 4.01 11 2.95 12 5.97

Baka i djed

1 344 59.93 227 60.86 117 58.21 2 50 8.71 32 8.58 18 8.96 3 37 6.45 18 4.83 19 9.45 4 35 6.10 26 6.97 9 4.48 5 35 6.10 21 5.63 14 6.97

Nedostaje 73 12.72 49 13.14 24 11.94

Sestra i/ili brat

1 239 41.64 134 35.92 105 52.24 2 72 12.54 49 13.14 23 11.44 3 79 13.76 58 15.55 21 10.45 4 72 12.54 51 13.67 21 10.45 5 40 6.97 32 8.58 8 3.98

Nedostaje 72 12.54 49 13.14 23 11.44

Prijatelji

1 217 37.80 139 37.27 78 38.81 2 78 13.59 53 14.21 25 12.44 3 117 20.38 75 20.11 42 20.90 4 58 10.10 33 8.85 25 12.44 5 29 5.05 21 5.63 8 3.98

Nedostaje 75 13.07 52 13.94 23 11.44

Profesori u osnovnoj školi

1 388 67.60 251 67.29 137 68.16 2 39 6.79 24 6.43 15 7.46 3 36 6.27 23 6.17 13 6.47 4 22 3.83 14 3.75 8 3.98 5 13 2.26 10 2.68 3 1.49

Nedostaje 76 13.24 51 13.67 25 12.44

Profesori u srednjoj školi

1 471 82.06 307 82.31 164 81.59 2 9 1.57 5 1.34 4 1.99 3 9 1.57 3 0.80 6 2.99 4 3 0.52 1 0.27 2 1.00 5 1 0.17 1 0.27 0 0.00

Nedostaje 81 14.11 56 15.01 25 12.44

U�itelji u školi plivanja

1 349 60.80 223 59.79 126 62.69 2 34 5.92 27 7.24 7 3.48 3 33 5.75 22 5.90 11 5.47 4 31 5.40 21 5.63 10 4.98 5 67 11.67 40 10.72 27 13.43

Nedostaje 60 10.45 40 10.72 20 9.95

��

67

Tablica 2. Aritmeti�ke sredine (X), standardne devijacije (SD), za utjecaj pojedinih �imbenika (varijabli) na procjenu pliva�kog znanja za studentice i studente i rezultati t-testa razlike izme�u studentica i studenata I godine, * statisti�ka zna�ajnost p<0.05

Varijable Studentice Studenti T test Mean ±SD Mean ±SD t p

Roditelji 3.89 1.25 3.98 1.13 -0.91 0.360714 Baka i djed 1.79 1.29 1.71 1.26 0.67 0.504938

Sestra i/ili brat 1.89 1.24 2.37 1.41 -3.85 0.000134*

Prijatelji 2.22 1.26 2.20 1.28 0.20 0.840558 Profesori u osnovnoj

školi 1.42 0.90 1.47 1.02 -0.53 0.595602

Profesori u srednjoj školi 1.12 0.48 1.06 0.36 1.54 0.125012

U�itelji u školi plivanja 1.92 1.52 1.89 1.44 0.26 0.795688

Slika 1. Srednje vrijednosti (SV), standardne pogreške (SP) i standardne devijacije za utjecaj pojedinih �imbenika (varijabli) na procjenu pliva�kog znanja za ukupnu populaciju studenata I godine PMF-a za akademsku godinu 2010./2011.

Iz rezultata prikazanih na slici 1 i u tablici 2 je vidljivo da roditelji imaju najve�i utjecaj na znanje plivanja kako na ukupnu populaciju tako i promatrano odvojeno za žensku i mušku populaciju studenata nakon �ega slijede prijatelji (srednje vrijednosti utjecaja 1,89 za studentice i 2,37 za studente).

Rezultati t testa (tablica 2) su pokazali da je jedina statisti�ki zna�ajna razlika na razini zna�ajnosti p<0,05 izme�u studenata i studentica na�ena za utjecaj bra�e i sestara na znanje plivanja.

��

68

Tablica 3. Rezultati Newman-Keuls testa utjecaj pojedinih �imbenika (varijabli) na procjenu pliva�kog znanja za ukupnu populaciju studenata I godine PMF-a, za p<0.05

Roditelji Baka i djed

Sestra i/ili brat Prijatelji

Profesori u

osnovnoj školi

Profesori u

srednjoj školi

Baka i djed 0.000017*

Sestra i/ili brat 0.000009* 0.000008*

Prijatelji 0.000022* 0.000022* 0.991867

Profesori u osnovnoj školi 0.000020* 0.000205* 0.000017* 0.000008*

Profesori u srednjoj školi 0.000026* 0.000022* 0.000020* 0.000017* 0.000009*

U�itelji u školi plivanja 0.000008* 0.031015* 0.000107* 0.000039* 0.000022* 0.000008*

Rezultati Newman-Keuls testa (Tablica 3) kojim je testirana razlika izme�u utjecaja pojedinih osoba na znanje plivanja ukupne populacije studenata su pokazali statisti�ki zna�ajnu razliku izme�u utjecaja ve�ine osoba uz izuzetak razlike izme�u utjecaja sestra i/ili brat i prijatelja (p=0.991867).

ZAKLJU�AK Rezultati su pokazali da statisti�ki zna�ajan doprinos utjecaja na znanje plivanja ima

varijabla roditelji a zatim prijatelji. Roditelji su oduvijek bili temelj sigurnog i „kvalitetnog” razvoja djeteta u svakom pogledu pa time i sportskom (Knjaz i sur., 2010).

Smatramo da je od velike važnosti stvaranje pozitivnih navika od najranijeg djetinjstva za redovitim vježbanjem i plivanjem. U svakom slu�aju svaka ova varijabla utjecaja je važna, u pojedinom segmentu odrastanja.

Subjektivna procjena autorica ovog rada direktno na nastavi plivanja ukazuje da veliki broj studentica i studenata nema zadovoljavaju�u tehniku plivanja. Ovo istraživanje ukazuje na mali utjecaj u�itelja u školi plivanja vjerojatno zato jer ve�ina djece niti ne pro�e neku formalnu obuku plivanja. Sugeriramo uklju�ivanje što ve�eg broja djece u škole plivanja kroz osnovne škole kao i mogu�nost provjere znanja plivanja i/ili obuka nepliva�a u srednjoj školi i na visokim u�ilištima.

LITERATURA

5.1. Findak, V. (1989), Metodika obuke nepliva�a odraslih, Partizan – Savez za sportsku rekreaciju, Republi�ki odbor za obuku nepliva�a, Zagreb, 16 – 17.

5.2. Fu�kar Reichel, K., Vuli�, J., Krošnjar, N. (2010). Razlike u razini sportskih aktivnosti studentica i studenata Prirodoslovno-matemati�kog fakulteta Sveu�ilišta u Zagrebu. U: V. Findak (ur.), Zbornik radova 19. ljetne škole kineziologa kulture Republike Hrvatske, Pore�, 2010. (437-441). Zagreb: Savez pedagoga fizi�ke kulture.

5.3. Gošnik, J., Špehar N., Fu�kar Reichel, K. (2010). Procjena pliva�ke sigurnosti studentica na tri u�ilišta u Zagrebu, Ljubljani i Beogradu. U: V. Findak (ur.), Zbornik radova 11. hrvatskog savjetovanja o obuci nepliva�a, Orahovica, 2010. (65-68). Zagreb: Hrvatski savez sportske rekreacije.

��

69

5.4. Gr�i�-Zub�evi�, N. (1997). Pra�enje i vrednovanje rezultata rada u obuci plivanja. U: Zbornik radova 6. ljetne škole pedagoga fizi�ke kulture Republike Hrvatske, Rovinj, 1997. (45-47). Zagreb: Savez pedagoga fizi�ke kulture.

5.5. Gr�i�-Zub�evi�, N. (1998). Prilog unapre�enju nastave u�enja plivanja. U: V. Findak (ur.), Zbornik radova 7. ljetne škole pedagoga fizi�ke kulture Republike Hrvatske, Rovinj, 1998. (64-66). Zagreb: Savez pedagoga fizi�ke kulture.

5.6. Gr�i�-Zub�evi�, N. (1996). Efikasnost razli�itih programa te mogu�i �imbenici uspješnosti u�enja plivanja. (Doktorska disertacija). Zagreb: Fakultet za fizi�ku kulturu

5.7. Knjaz, D., Alikalfi�, V., Lukenda, Ž., Pavlovi�, D., Rup�i�, T. (2010). Prilog analizi uloge roditelja kao temelja razvoja djeteta sportaša. U: Zborniku radova 19. ljetne škole kineziologa Republike Hrvatske, Pore�, 2010. (119-123). Zagreb: Savez pedagoga fizi�ke kulture.

��

70

Saša Rodi�, prof. Srednja škola Jastrebarsko Tomislav Rup�i�, prof. Kineziološki fakultet Sveu�ilišta u Zagrebu Domagoj Šlat, prof. Osnovna škola ''Ljubo Babi�'' Jastrebarsko Ratko Stojkovi�, prof. Osnovna škola ''Ljubo Babi�'' Jastrebarsko

SUBJEKTIVNA PROCJENA KVALITETE PROGRAMA ŠKOLE PLIVANJA ''LJETNE

IGRAONICE'' JASTREBARSKO

1. UVOD Ako se vodimo �injenicom da znanje plivanja danas nije potrebno samo nekima, da ne

kažemo odre�enoj skupini ljudi nego svima, i to bez obzira na dob, spol, mjesto boravka i zanimanje što kvalitetnije provo�enje obuke nepliva�a i škole plivanja je iznimno važno u razvoju društva i pojedinaca (Findak, 2010). U okviru razvojnog programa sportske rekreacije i edukacije koje provodi Grad Jastrebarsko u sklopu programa škole plivanja ''Ljetne igraonice'' za u�enike osnovnih škola s podru�ja Jastrebarskog u suradnji sa stru�no osposobljenim kadrom došlo se do zaklju�ka kako je program škole plivanja nositelj edukativnih sportsko-rekreacijskih programa (Rodi�, Rup�i�, Stojkovi�, Šlat, 2010). To se moglo zaklju�iti na temelju zainteresiranosti djece za poha�anjem ovakvog tipa programa koji se provodi 10 godina.

Uz mogu�nost poboljšavanja zdravstvenog statusa ovakvim oblikom vježbanja, škole plivanja su se pokazale kao izvrstan na�in utjecaja na psihosocijalnu adaptaciju djeteta koja se razvija kroz rad u kolektivu, druženje i igru. Kada se sagledaju te tvrdnje može se zaklju�iti da �e samo kvalitetan program koji �e se realizirati na najve�em mogu�em stru�nom i organizacijskom nivou dati mogu�nost animacije što ve�eg broja djece.

Dosadašnja istraživanja s podru�ja rada ustaljenim metodama i programima ukazuju na uspješne rezultate kod obuke nepliva�a (Gaši�, Škegro, Matijevi�, 2010; Gr�i�-Zub�evi�, Zoreti�, Zub�evi�, 2010; Zegnal, Breslauer, 2009) stoga smo odlu�ili dobiti povratne informacije od polaznika škole plivanja i njihovih roditelja, te provjeriti kako su oni percipirali i doživjeli provedeni program rada škole plivanja.

2. CILJ ISTRAŽIVANJA

Cilj istraživanja bio je da se putem mjernog instrumenta, tipa anketni upitnik, pokuša

napraviti evaluacija kvalitete programa škole plivanja Ljetne igraonice, ali isto tako da se dobije povratna informacija o kvaliteti op�enite usluge bazena koju nudi Bazeni Utrine gdje se provodi program.

3. METODE ISTRAŽIVANJA 3.1. Uzorak ispitanika

Istraživanje je provedeno na uzorku kojeg su sa�injavali polaznici programa škole plivanja. Uzorak sa�injava 108 polaznika razli�itih dobnih skupina raspona od 1. – 6. razreda osnovne škole. Istraživanje je provedeno pri završetku programa škole plivanja, a koja se realizirala u vremenskom periodu od 02.-13.07.2012.godine

4. METODE OBRADE PODATAKA

Za svaku pojedinu �esticu (pitanje) prikazane su frekvencije odgovora na temelju kojih je napravljena analiza dobivenih rezultata.

��

71

5. REZULTATI I DISKUSIJA 1.PITANJE: Jeste li zadovoljni Vašom nau�enom vještinom plivanja ?

Ponu�eni odgovori:

ZADOVOLJAN SAM

NISAM ZADOVOLJAN

PRILI�NO SAM

ZADOVOLJAN UKUPNO

Frekvencije 89 0 19 108

Postoci 82 % 0% 18 % 100 % Tablica 1: prikaz frekvencija odgovora na pitanje broj 1.

Na temelju dobivenih frekvencija i postotaka može se zaklju�iti da su ispitanici izuzetno zadovoljni nau�enom tehnikom plivanja. Može se vidjeti da je od ukupno 108 polaznika njih 89 odgovorilo da su zadovoljni s nau�enom tehnikom plivanja, 19 je prili�no zadovoljno, te da nitko nije odgovorio da je nezadovoljan nau�enom tehnikom plivanja. Na temelju tih podataka može se zaklju�iti da je program škole plivanja bio uspješan i da se realizirao osnovni cilj škole plivanja, a to je bio da djeca uspješno savladaju tehniku plivanja.

2. PITANJE: Što smatrate nedostatkom tijekom škole plivanja

Ponu�eni odgovori

NEMAM PRIMJEDBI

KVALITETA RADA

U�ITELJA

MATERIJALNI UVJETI RADA OSTALO UKUPNO

Frekvencije 99 0 3 6 108 Postoci 92 % 0 % 3 % 5 % 100 %

Tablica 2: prikaz frekvencija odgovora na pitanje broj 2. Na pitanje vezano uz nedostatke programa škole plivanja prema dobivenim odgovorima

može se zaklju�iti da su sudionici bili izuzetno zadovoljni s uvjetima u kojima se realizirao program. Njih 99 smatra da se program realizirao bez ikakvih primjedbi, 3 ih je obratilo pažnju na materijalne uvjete rada škole plivanja, a 6 ih je pod ostalo navelo ili više slobodnog vremena za kupanja ili dulje vrijeme koje bi željeli provesti na bazenu. Naposljetku svi su bili zadovoljni kvalitetom rada u�itelja, što �ini jedan od bitnih faktora uspješnosti škole plivanja.

3. PITANJE: Molimo Vas da ocijenite kvalitetu rada vašeg u�itelja škole plivanja (zaokruži)

Ponu�eni odgovori: Ocjena 1

Ocjena 2

Ocjena 3

Ocjena 4

Ocjena 5 UKUPNO

Frekvencija 0 0 0 7 101 108 Postotak 0% 0% 0% 6% 94% 100%

Tablica 3: prikaz frekvencija odgovora na pitanje broj 3. Na pitanje koje se odnosi na kvalitetu rada u�itelja škole plivanja ispitanici su dodijelili

u�iteljima visoke ocjene. S obzirom da je program provodilo 9 u�itelja plivanja, 7 profesora kineziologije i 2 trenera plivanja �ime su osigurani uvjeti da se program provodi u kvalitetnom odgojno-obrazovnom okruženju u kojem se djeca osje�aju ugodno možemo zaklju�iti da su provoditelji programa uspostavili pozitivan kontakt s djecom i time im uvelike pomogli u izvršavanju zadanog programa.

4. PITANJE: Jeste li zadovoljni sadržajima koji se provode na školi plivanja?

Ponu�eni odgovori: DA NE UKUPNO

Frekvencija 107 1 108 postotak: 99 % 1 % 100%

��

72

Tablica 4: prikaz frekvencija odgovora na pitanje broj 4. Iz velike frekvencije pozitivnih odgovora možemo zaklju�iti da su polaznici iznimno zadovoljni sadržajima koji su im ponu�eni u sklopu škole plivanja. 5. PITANJE: Molimo Vas da ocijenite kvalitetu materijalnih uvjeta rada škole plivanja kao što su bazen, rekviziti, svla�ionice, prijevoz.

Ponu�eni odgovori: Ocjena 1

Ocjena 2

Ocjena 3

Ocjena 4

Ocjena 5 UKUPNO

Frekvencija 0 0 0 18 90 108 Postotak 0% 0% 0% 17% 83% 100%

Tablica 5: prikaz frekvencija odgovora na pitanje broj 5. Na pitanje vezano uz materijalne uvjete rada škole plivanja na temelju dobivenih odgovora

može se zaklju�iti da su polaznici bili zadovoljni s uvjetima. Na temelju toga smatramo da su uvjeti korektni, ali moramo pratiti trendove i redovito obnavljati potrebne rekvizite za narednu sezonu.

6. PITANJE: Želiš li se aktivno baviti plivanjem u nekom pliva�kom klubu? Ponu�eni odgovori: DA NE UKUPNO

Frekvencija 42 66 108

postotak: 39 % 61 % 100% Na pitanje o aktivnom bavljenju plivanjem skoro 40% polaznika je odgovorilo da se želi

baviti plivanjem što nam govori da smo ipak uspjeli polaznicima približiti ljepotu i kvalitetu plivanja kao sporta, a postaje vodilja nadležnim osobama u Gradu o reaktivaciji postoje�eg bazena u neposrednoj blizina Jastrebarskog koji je zatvoren ve� 5. godinu.

6. ZAKLJU�AK

Na temelju dobivenih rezultata može se zaklju�iti da su zadovoljeni osnovni ciljevi škole

plivanja koji polaze od kvalitete nau�ene tehnike plivanja, uvjeta u kojima se program realizirao, ali isto tako i o kvaliteti u�itelja koji taj program provodi. Vrlo je bitno da djeca nisu polaznici škole plivanja samo zbog toga da nau�e plivati, nego i da sudjeluju u jednom odgojno-obrazovnom procesu putem kojega �e se socijalno adaptirati na okolinske faktore.

7. LITERATURA

1. Findak,V. (2010) Metodi�ki organizacijski oblici rada u podru�ju obuke nepliva�a. U V.Findak (ur.) Zbornik radova 11.hrvatkog savjetovanja o obuci nepliva�a, Zagreb, Hrvatski savez sportske rekreacije ''Sport za sve''. Str. 3-8

2. Gaši�, S., Škegro, A., Matijevi�, M. (2010). Obuka nepliva�a osnovnih škola u gradu Osijeku. U V.Findak (ur.) Zbornik radova 11.hrvatkog savjetovanja o obuci nepliva�a, Zagreb, Hrvatski savez sportske rekreacije ''Sport za sve''. Str. 34-37

3. Gr�i�-Zub�evi�, N., Zoreti�, D., Zub�evi�, J. (2010). Analiza rezultata redovite poduke nepliva�a u�enika osnovnih škola na zagreba�kim plivalištima u školskoj godini 2008./2009. U: V.Findak (ur.) Zbornik radova 11. hrvatkog savjetovanja o obuci nepliva�a, Zagreb, Hrvatski savez sportske rekreacije ''Sport za sve''. Str. 41-44

��

73

4. Rodi�, S., Rup�i�, T., Stojovi�, R., Šlat, D. (2010). Evaluacija programa Škole plivanja ''Ljetne igraonice'' Jastrebarsko. U V.Findak (ur.) Zbornik radova 11. hrvatkog savjetovanja o obuci nepliva�a, Zagreb, Hrvatski savez sportske rekreacije ''Sport za sve''. Str. 57-59

5. Zegnal, M., Breslauer, N., (2009). Obuka djece nepliva�a elementima metode Agazzi. U: V.Findak (ur.) Zbornik radova 18. ljetne škole Kineziologa Republike Hrvatske, Zagreb, Hrvatski Kineziološki savez, str. 536-540

��

74

Marina Tomac-Roj�evi�, prof. Natalija Šalamon, prof. Filip Šalamon, prof. INDIVIDUALIZACIJA RADA OBUKE NEPLIVA�A I USAVRŠAVANJA PLIVA�KIH TEHNIKA U SKLOPU IZBORNE NASTAVE TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE

U GIMNAZIJI 1. Uvod

U Gimnaziji „Fran Galovi�“ u Koprivnici od 2007. godine, u sklopu izborne nastave tjelesne

i zdravstvene kulture provodi se obuka nepliva�a i daljnje usavršavanje pliva�kih tehnika. Nastava se provodi za u�enike tre�eg i �etvrtog razreda Op�e gimnazije za sportaše. Važnost

provo�enja ovakvog oblika izborne nastave je u tome što ve�ina u�enika iz tih odjeljenja planira upisati Kineziološki fakultet pa je ovakav oblik nastave izuzetno dobar i kao priprema za sam razredbeni postupak te za kasniju nastavu iz predmeta plivanje i vaterpolo. Prvi problemi javljaju se nakon provo�enja inicijalnog provjeravanja kada neki od u�enika pokažu strah od ulaska u vodu i nemogu�nost plivanja. Upravo takvim u�enicima potrebna je individualizacija rada. U cilju pove�anja efikasnosti procesa u�enja plivanja osobitu pažnju treba u narednom razdoblju posvetiti individualizaciji rada u provo�enju obuke nepliva�a (Findak, 2006). 2. Ciljevi i zada�e individualizacije rada

Osnovni je cilj savladati kod u�enika strah od ulaska u vodu i nau�iti ih plivati. U kasnijim fazama ciljevi su:

o U�enje pliva�kih tehnika - kraul, le�no, prsno i delfin. o Unapre�enje motori�kih znanja i postignu�a iz plivanja. o Unapre�enje funkcionalnih sposobnosti – pliva�ke izdržljivosti.

3. Materijalni uvjeti za provedbu individualizacije rada

Bazeni „Cerine“ u Koprivnici su u neposrednoj blizini Gimnazije. U sklopu bazena nalaze se

srednji bazen za obuku nepliva�a dubine do 120 cm i temperaturom vode do 32°C (idealan bazen za individualizaciju rada) te veliki bazen dubine od 200 do 300 cm i temperaturom vode do 30°C. Od nastavnih sredstava i pomagala za obuku nepliva�a Gimnazija posjeduje pliva�ke daske i „propelere“. Nastava se provodi u trajanju od dva školska sata (blok sat) jednom tjedno u tijeku drugog polugodišta jer se u prvom polugodištu provodi teorijska nastava prema Odluci o donošenju programa za izborne predmete Kondicijska priprema, Psihologija sporta, Sociologija sporta i Fiziologija sporta koju je donijelo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (2010). 4. Individualizacija rada

Nakon provo�enja inicijalnog provjeravanja koje se sastoji od ljestvice od 1 – 11 za ponašanje u vodi (Gr�i�-Zub�evi�, 1994) provodi se klasi�na obuka nepliva�a u trajanju od 12 sati na kraju koje se provodi finalno provjeravanje. Budu�i da neki od u�enika (ukupno njih dvojica) nisu postigli dobre rezultate na inicijalnom provjeravanju (4 i 5 na ljestvici za ponašanje u vodi) krenulo se s individualizacijom rada kako bi se ti u�enici što ranije mogli uklopiti u grupu. Individualizacija rada postignuta je na na�in da se s tim u�enicima radilo individualno „jedan na jedan“. Budu�i da tre�e i �etvrto odjeljenje op�e gimnazije za sportaše broje malo u�enika (12 i 14 u�enika), ovakav oblik rada nije bilo teško izvesti. Naime, dok se sa boljim

��

75

u�enicima provodila klasi�na obuka nepliva�a u velikom bazenu s jednim u�iteljem, sa slabijim u�enicima je radio drugi u�itelj u malom bazenu predvi�enom za obuku nepliva�a. S tim u�enicima provodili su se postupci u�enja plivanja (vježbe disanja na suhom, imitacija vježbi plovnosti na suhom, imitacija rada nogu i ruku na suhom, vježbe disanja u vodi na mjestu, vježbe disanja u vodi u kretanju, vježbe plovnosti na mjestu, vježbe plovnosti u kretanju, ronjenje i gledanje u vodi, u�enje osnovnih motori�kih struktura – rad nogu i ruku, koordinacija, skokovi na noge, skokovi na glavu), ali uz stalnu pomo�, nadzor i motivaciju u�itelja. To nam potvr�uje i jedno od ukupno deset obilježja dobre nastave, a to je upravo individualno poticanje. Individualno poticanje - zbog sloboda, strpljivosti i vremena, analize individualnih postignu�a u u�enju, posebnog poticanja u�enika iz rizi�nih skupina (Gr�i�-Zub�evi�, 2006). Kasnije su se isti postupci ponovili u paru s boljim u�enicima. Nakon šest sati obuke ti u�enici su na tranzitivnom provjeravanju postigli ocjenu 8 na ljestvici za ponašanje u vodi, a nakon dvanaest sati postigli su ocjenu 11 na istoj ljestvici i bez ve�ih poteško�a su se uklju�ili u daljnji rad grupe u u�enju kraul i le�ne tehnike plivanja. Tabela 1. Pregled Ljestvice za ponašanje u vodi i postupka u�enja plivanja u individualizaciji rada kod obuke nepliva�a u Gimnaziji Ljestvica od 1 – 11 za ponašanje u vodi (Gr�i�-Zub�evi�, 1994)

Postupci u�enja plivanja u individualizaciji kod obuke nepliva�a

Nastavne cjeline i teme 1. Ne želi u�i u vodu ni uz nagovor. 2. Ulazi u vodu uz nagovor i pomo�, ali

ne zna ništa. 3. Ulazi u vodu i hoda u vodi. 4. Pokušava plivati, odvaja noge od tla. 5. Kre�e se po vodi 2 – 5 m bez disanja. 6. Pliva s disanjem 5 – 7 m. 7. Pliva s disanjem 7 – 10 m. 8. Pliva s disanjem 10 – 15 m. 9. Pliva s disanjem 15 – 20 m. 10. Pliva s disanjem 20 – 25 m. 11. Pliva s disanjem 25 m i više.

Prema ljestvici od broja 1 do 10 su nepliva�i, a broj 11 su pliva�i.

Plivanje – postupci u�enja plivanja 1. Provjeravanje znanja plivanja 2. Vježbe disanja na suhom 3. Imitacija vježbi plovnosti na suhom 4. Imitacija rada nogu i ruku na suhom 5. Vježbe disanja u vodi na mjestu 6. Vježbe disanja u vodi u kretanju 7. Vježbe plovnosti na mjestu 8. Vježbe plovnosti u kretanju 9. Ronjenje i gledanje u vodi 10. U�enje osnovnih motori�kih struktura – rad nogu 11. U�enje osnovnih motori�kih struktura – rad ruku 12. U�enje osnovnih motori�kih struktura – koordinacija 13. Skokovi na noge 14. Skokovi na glavu 15. Elementarne igre i štafete

��

76

4. Zaklju�ak Možemo zaklju�iti da je ovakav oblik individualizacije rada izuzetno kvalitetan i koristan. U�enici tako na brži i bezbolniji na�in dobivaju op�a znanja iz plivanja, iz prve ruke – od svog u�itelja. U kasnijim fazama obuke pomažu im i prijatelji iz razreda što kod njih utje�e na podizanje samopouzdanja i želje za što ve�im uspjehom. Zadatak je trenera da poduzme sve raspoložive postupke koji se ne kose s etikom i moralom, a teže ostvarenju zajedni�kog cilja (Vol�anšek, 2002), što u ovom slu�aju zna�i da uvijek treba prona�i na�in kako bi se postigla individualizacija rada i tako dovelo u�enike do željenog cilja. 5. Literatura

1. Findak, V. (2006). Kvaliteta rada u obuci plivanja. U: Zbornik radova 9. hrvatskog

savjetovanja u obuci plivanja, Mali Lošinj, str. 3 -6. 2. Gr�i�-Zub�evi�, N. (1994). Prijedlog eksperimentalnog programa u�enja plivanja

nepliva�a. U: Zbornik radova 1. Slovenski posvet o u�enju plavanja in varnosti pred utapljanjem (ur. V.Kapus), str. 116-119, Ljubljana: Fakulteta za šport.

3. Gr�i�-Zub�evi�, N. (2006). Kvaliteta rada u obuci plivanja u�enika mla�e, srednje i starije dobi. U: Zbornik radova 9. hrvatskog savjetovanja o obuci nepliva�a, Mali Lošinj, str. 13 -16.

4. Odluka o donošenju programa za izborne predmete Kondicijska priprema, Psihologija sporta, Sociologija sporta i Fiziologija sporta. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (Klasa:602-03-/10-05/00107 Ur broj:533-09-10-0007 Zagreb, 29. rujna 2010).

5. Vol�anšek, B. (2002). Bit plivanja. Zagreb: Kineziološki fakultet Sveu�ilišta u Zagrebu.

��

77

Margerita Rena Stipkovi�, prof. Ivana Turkalj, prof. INDIVIDUALIZACIJA RADA U PROGRAMU PLIVANJA ZA RODITELJE I DJECU U

DOBI OD 6 MJESECI DO 3 GODINE

1. Uvod

Iako je primarni cilj programa plivanja za djecu i roditelje u Društvu sportske rekreacije Patak stimuliranje pravilnog razvoja organizma te bioti�kih motori�kih i senzomotiri�kih sposobnosti uz druženje i zabavu, naša se metoda rada pokazala izuzetno efikasnom i kao obuka nepliva�a. Naši su uspjesi rezultat dobre suradnje s roditeljima, strogo individualiziranog oblika rada i stru�nog voditeljskog tima koji maštovitim igrama i stalnim ohrabrivanjem motiviraju djecu (i roditelje).

Za u�enje pojedine motori�ke aktivnosti postoji optimalna dob ovisna o razvojnoj fazi djeteta (Kosinac, 2011). Individualizirani rad podrazumijeva uvažavanje individualnih osobina i razli�itost prolaska kroz faze psihomotornog razvoja svakog djeteta te izvo�enje onih vježbi koje su u skladu s njegovim interesima i psihofizi�kim sazrijevanjem. O izboru metoda, oblika rada i metodi�kih postupaka te o njihovoj interpretaciji odlu�uje sam stru�ni voditelj (Findak, Prskalo, 2004), a provode ih roditelji s djecom.

2. Program rada

Razvojna faza Vježbe u vodi

6-8 mjeseci

Sjedenje i priprema za puzanje; može se di�i u sjede�i položaj i u tom se položaju naginjati naprijed-nazad; primiti predmet jednom rukom i premjestiti ga u drugu; koristi šaku i pokre�e ruku od struka

Plutanje i kretanje na trbuhu i le�ima*; poticanje aktivnosti nogu; hvatanje i premještanje igra�aka iz ruke u ruku; poticanje podizanja brade iznad površine vode; imitacija skoka iz sjeda s ruba bazena*

9-10 mjeseci Priprema za uspravljanje, stajanje uz pridržavanje, priprema za hodanje; penjanje uz prepreku; ruka prati pogled; javlja se voljno hvatanje

Plutanje, kretanje i rad nogu na trbuhu i le�ima s leptiri�ima*; hvatanje igra�aka pružanjem ruku te premještanje iz ruke u ruku; podizanje brade iznad površine vode, izbacivanje vode iz usta i puhanje balon�i�a; penjanje na rub bazena s podizanjem koljena*; bacanje u bazen iz sjeda*

11-12 mjeseci

Ustaje i po�inje hodati uz oslanjanje; diže bo�icu i hrani se prstima; razvija se i voljno otpuštanje predmeta (bacanje); po�inje igrati jednostavne igre (skrivanja)

Plutanje na trbuhu i le�ima samostalno s leptiri�ima te uz asistenciju bez leptiri�a; samostalno kretanje na trbuhu s leptiri�ima; okretanje za pozivom roditelja; kretanje u željenom smjeru za igra�kama; prebacivanje iz položaja na le�ima u položaj na trbuhu i obrnuto*; vježba polijevanja i puhanja balon�i�a; jednostavne igre s igra�kama u vodi (bacanje, hvatanje, sakupljanje predmeta); igra skriva�a

��

78

12-15 mjeseci

Hoda široko razmaknutim nogama padaju�i prema naprijed; drži šalicu s dvije ruke; baca i ispušta predmete; lupa priborom za jelo

Plutanje bez leptiri�a*; poticanje samostalnog kretanja s leptiri�ima; rad nogu na trbuhu s leptiri�ima, sa i bez daskice; uvo�enje malih peraja; vježbe disanja; samostalno skakanje iz sjeda; igra pokazivanja nogu na trbuhu i le�ima; igra vožnje igra�aka na daskici

15-18 mjeseci

Samostalno hoda; samostalno grabi hranu i primi�e je ustima; pažnja, koncentracija i koordinacija vrlo je nestabilna

Plutanje bez leptiri�a*; samostalno kretanje s leptiri�ima i daskicom uz vježbe disanja; rad nogu na rubu bazena; rad nogu na trbuhu i le�ima s leptiri�ima; skakanje iz staja�eg položaja*; samostalna igra; igra imitacije vožnje brodi�a

18-24 mjeseca

Mora ovladati složenim motori�kim aktivnostima i držanjem ravnotežnog položaja; penje se i silazi stubama; udara nogom loptu; oponaša radnje odraslih; služi se žlicom; pridržava �ašu dok pije; puni lon�i�e; bacanje predmeta je nespretno ali se usavršava

Plutanje s daskicom*; rad nogu s daskicom uz vježbe disanja; samostalno prelaženje iz malog u veliki bazen; skakanje iz staja�eg položaja*; jednostavne igre s igra�kama koordinacijom ruku; igre oponašanja odraslih („tko �e prije“, bacanje i hvatanje lopte, ga�anje u koš)

2-3 godine

Javlja se nekoordiniranost pokreta; penje se uz stepenice i mijenja nogu; pokušava stajati na jednoj nozi; reagira na nare�enje da stavi igra�ku u, na i ispod; nosi vodu i posipa je iz posude kontroliraju�i je

Poticanje samostalnog plutanja; samostalno kretanje u plitkom i dubokom bazenu; rad nogu (s perajama i bez) s daskicom; vježbe disanja; gledanje pod vodom; mali uroni pod vodu; skok na noge u plitki bazen; igre tr�anja kroz vodu, skakanja na jednoj i obje noge; igre bacanja, hvatanja i manipulacije igra�kama; igre prolijevanja i nošenja vode

* uz asistenciju roditelja 3. Rezultati

Djeca u dobi: • do 10 mjeseci potpuno se opuste u vodi te s pomagalima (leptiri�i) samostalno plutaju na

le�ima • do 18 mjeseci samostalno se s pomagalima (leptiri�i) kre�u u željenom smjeru, bradu

drže visoko iznad površine vode te se samostalno bacaju s ruba bazena iz sjede�eg položaja

• do 24 mjeseca samostalno s pomagalima (leptiri�i i peraje) plivaju imitacijom pravilnog rada nogu te ska�u u vodu iz staja�eg položaja uz pridržavanje

• do 3 godine samostalno s pomagalima (leptiri�i ili daskica i peraje) plivaju u dubljem bazenu, pravilno dišu te samostalno ska�u na noge u bazen.

Navedene rezultate postiže ve�ina (90-95%) polaznika našeg programa plivanja za djecu i roditelje. Dio redovitih polaznika, njih oko 10-15%, samostalno (samo s perajama) propliva u dobi od 2 godine. Najmla�e dijete proplivalo je u dobi od 16 mjeseci.

��

79

4. Zaklju�ak

Iskustvo je pokazalo da se aktivnim vježbanjem od najranije dobi mogu posti�i izuzetni rezultati neovisno o uro�enim sposobnostima djeteta. Presudnu ulogu ima individualnizirani pristup vježbanju u vodi, odnosno metodi�ka stru�nost voditelja u odabiru onih vježbi koje su u skladu s trenutnim potrebama i psihofizi�kim sposobnostima djeteta. Budu�i da se radi o vrlo maloj djeci, vježbanje provode sami roditelji te je za uspjeh neophodna i kvalitetna suradnja stru�njaka i roditelja.

5. Literatura

1. Kosinac, Z. (2011). Morfološko-motori�ki i funkcionalni razvoj djece uzrasne dobi od 5 do

11 godina. Split: Savez školskih športskih društava Grada Splita. 2. Findak, V. (1999). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture. Zagreb: Školska knjiga. 3. Findak, V. (1981). U�imo djecu plivati. Zagreb: Školska knjiga. 4. Findak, V., Prskalo, I. (2004). Individualizirana obuka plivanja i metode rada. Zagreb: U

Zborniku: 8. hrvatsko savjetovanje o obuci nepliva�a. Hrvatski savez sportske rekreacije „Sport za sve“, str. 29-31

��

80

POKROVITELJI

Grad Rijeka www.rijeka.hr

Turisti�ka zajednica Grada Rijeke www.tz-rijeka.hr

Primorsko-goranska županija www.pgz.hr

��

81

www.udrugakineziologarijeke.blog.hr

Documents

12. HRVATSKOG SAVJETOVANJA O OBUCI NEPLIVA A · pravom traže odgovori na sva pitanja koja odreuju veu primjenu ili mogu participirati u efikasnijoj eksploataciji individualizacije