IVOT I KOLA br. 18 (2/2007.)

97

UDK 371.3.811.163.42 Pregledni lanak

JADRANKA NEMETH-JAJI

STJEPKO TEAK AUTOR (OSNOVNO)KOLSKIH UDBENIKA

Izrada kolskih udbenika samo je jedno od podruja djelovanja Stjepka Teaka. Iz njegovih su udbenika, u brojnim ponovljenim izdanjima, itavi narataji uili hrvatski knjievni jezik.

Metodika polazita odreena funkcionalnim pristupom i lingvistiko-komunikacijskim sustavom odrazila su se i na udbenike hrvatskoga jezika i jezinoga izraavanja kojima je bio autorom. Prvi je poeo primjenjivati metodike postupke koje prihvaaju mnogi dananji autori udbenika. Odnosi se to na funkcionalno iskoritavanje crtea, stripa, grafikih i shematskih prikaza, na ukljuivanje jezinih igara, humora, dosjetaka, aljivih pjesama i pria, te uenikih uradaka. Metodiki osmiljenim, slikovitim i metaforinim objanjavanjem gramatikih pojmova uputio je i na tu mogunost pribliavanja jezinih sadraja uenicima. Njegovi najnoviji udbenici pokazuju znatno rastereenje metodike opreme, razigrani su i manje teki, to ga pribliava onoj struji autora koji nastoje to vie iskoritavati mogunosti knjige kao medija i u to veoj mjeri pribliiti udbenik njegovoj pravoj namjeni, a to je da bude knjiga za uenike, a ne uitelje.

Okuao se kao autor osnovnokolskih i srednjokolskih udbenika, no ipak je najvei broj njih izradio za uenike od petoga do osmog razreda osnovne kole. Dugogodinje bavljenje udbenikom problematikom, i teorijsko i praktino, a koje je uvijek bilo na visini zadatka, osiguralo mu je mjesto jednog od najveih, ako ne i najveeg autoriteta na podruju teorije i prakse izrade udbenika hrvatskoga jezika i jezinoga izraavanja u hrvatskome kolstvu.

Kljune rijei: (osnovno)kolski udbenici Stjepka Teaka, nastava hrvatskoga jezika i jezinoga izraavanja, funkcionalni pristup, lingvistiko-komunikacijski sustav, metodiki postupci u udbenicima, osuvremenjivanje metodike opreme udbenika.

Uvod Kao autor udbenika Stjepko Teak prisutan je u nastavi hrvatskoga jezika ve vie od etiri desetljea, od pojave udbenika Na jezik 1959. pa sve do danas, u uvjetima eega trinog nadmetanja, kada su i u ovoj kolskoj godini njegovi udbenici na popisu odobrenih udbenika Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.1

Dr. sc. Jadranka Nemet-Jaji, Filozofski fakultet, Split

1 To su ovi udbenici: Teak Bacan Boban ubri Mesi Paun: Hrvatski jezik 5: udbenik

hrvatskog jezika za 5. razred osnovne kole, kolska knjiga, Zagreb; Teak Klini: Moj hrvatski 5: udbenik hrvatskog jezika s CD-om za 5. razred osnovne kole, kolska knjiga, Zagreb; Teak Boban Mesi Paun: Hrvatski jezik 6: udbenik hrvatskog jezika za 6. razred osnovne kole, kolska knjiga, Zagreb; Teak Dikli: Moj hrvatski 6: udbenik iz hrvatskog jezika za VI. razred osnovne kole, Znanje, Zagreb; Teak Boban Mesi Paun: Hrvatski jezik 7: udbenik hrvatskog jezika za 7. razred osnovne kole, kolska knjiga, Zagreb; Teak Boban Mesi Paun: Hrvatski

IVOT I KOLA br. 18 (2/2007.)

98

Kada mu je kao mladomu, ali ve afirmiranu profesoru povjerena izrada udbenika, taj je izazov prihvatio kao priliku da provede i primijeni nove pristupe u nastavi hrvatskoga jezika i nove teorijske zasade koje su nastajale i u jezikoslovlju i u pedagokoj misli. Sustavno i jasno izlaui poglede na jezik i nastavu jezika u prateim prirunicima za nastavnike, ujedno je pridonosio njihovoj strunoj i nastavnikoj kompetenciji, postavi glavnim autoritetom za nastavu hrvatskoga jezika, metodiarom od kojega su uili brojni narataji i uenika i njihovih uitelja, a mnogi su se od njih nali u objema ulogama. Po naravi svojega posla, kao fakultetski profesor metodike uvijek na izvoru, postavljao je teorijske smjernice u nastavi gramatike, koje je provodio i provjeravao u praksi. Tomu dijelu njegova rada pripadaju i udbenici koje je izradio sam ili u suautorstvu, prvo sa Zvonimirom Dikliem i Dragutinom Brigljeviem, a u novije doba i s drugim metodiarima i praktiarima.

U nastavku izlaganja promotrili smo kako su se metodika polazita Stjepka Teaka odrazila na njegove udbenike, zatim smo istaknuli obiljeja pojedinih udbenika, te pokuali utvrditi to im je zajedniko i novosti koje su unijeli. U zakljuku iznosimo miljenje o doprinosu Stjepka Teaka teoriji i praksi izrade udbenika hrvatskoga jezika i jezinoga izraavanja. lanku smo priloili tablini prikaz Teakovih udbenika.

Metodika polazita Stjepka Teaka u nastavi hrvatskoga jezika i njihovo odraavanje u njegovim udbenicima

Teorijsko promiljanje nastave hrvatskoga jezika i praktino djelovanje Stjepka Teaka, u koje uvrtavamo i rad na izradi udbenika, nikada nisu obiljeile krajnosti. Imajui uvijek u vidu i predmet (hrvatski knjievni jezik)2 i uenika i tradiciju hrvatskoga kolstva, isticao je zahtjev da nastava gramatike3 bude u struji suvremenih kretanja lingvistike znanosti, ali i upozoravao da to ne znai nekritiko prihvaanje jezikoznanstvenih novosti (Teak, S., 1974., 15; 1980., 34; 1996., 95), to jest nasilno guranje znanstvene metodologije u nastavni proces niti aurno informiranje uenika o najnovijim znanstvenim

jezik 8: udbenik hrvatskog jezika za 8. razred osnovne kole, kolska knjiga, Zagreb; Teak Klini Bacan: Moj hrvatski 8: udbenik hrvatskog jezika s CD-om za 8. razred osnovne kole, kolska knjiga, Zagreb. Svi navedeni udbenici objavljeni su 2007. godine kao nova izdanja prijanjih udbenika pod istim nazivom usklaenih s Nastavnim planom i programom za osnovnu kolu (2006.) Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta. 2 Prihvaajui moderniji naziv standardni jezik, Teak nikada nije napustio ni u hrvatskoj tradiciji

uvrijeen naziv knjievni jezik. Na oba naziva upuuje i u svojim udbenicima, primjerice: Za knjievni jezik moe se rabiti izraz standardni jezik (Teak Kanajet: Moj hrvatski 5: udbenik za V. razred osnovne kole, kolska knjiga, Zagreb, 1997., str. 5) ili Zajedniki hrvatski jezik zove se hrvatski knjievni ili standardni jezik (Teak Klini: Moj hrvatski 5: udbenik hrvatskoga jezika za peti razred osnovne kole, kolska knjiga, Zagreb, 2006., str. 7). 3 I naziv gramatika Teak rabi u irem znaenju, to je razvidno i iz sadraja knjige koju naslovljava

Gramatika u osnovnoj koli, a to takoer obrazlae tradicijskim razlozima: Kada je rije o predmetu gramatike, iako se u suvremenoj lingvistici uglavnom prihvaa najue znaenje termina, nemamo jakih razloga da se u metodici odreknemo i onog najireg. Naziv naih gramatika, i kolskih i znanstvenih, starih i novih, obuhvaa uz fonetiku/fonologiju, morfologiju i sintaksu i elemente povijesti jezika, dijalektologije, ope lingvistike pa i drugih jezinih disciplina () (Teak, S., 1980., 22-23).

IVOT I KOLA br. 18 (2/2007.)

99

dostignuima po diktatu vladajuih teorija (1974., 15). Viekratno je isticao kako u prihvaanju jezikoslovnih novosti mjerilo moraju biti uenike mogunosti i potrebe (1974., 6-9; 1976., 15-16; 1980., 35; 1996., 95), ali je takoer upozoravao na opasnost da iz tenje za pribliavanjem jezinih apstrakcija uenicima ne nastane takvo pojednostavnjivanje koje se moe izroditi u vulgarizaciju, pa ak i izdaju znanstvene egzaktnosti (1980., 33-34).

Nije se priklonio ni zagovornicima gramatiziranja niti je bio pristaa kampanja antigramatiziranja koje su gramatiku gotovo izgnale iz osnovne kole (Teak, S., 1980., 19).4 Mjeru u ostvarivanju triju osnovnih zadaa nastave hrvatskoga jezika (osposobljavanje uenika za pravilno govorenje i pisanje standardnim jezikom, stjecanje osnovne lingvistike naobrazbe kao dijela ope kulture, razvijanje miljenja) (Teak, S., 1976., 7; 1980., 10; 1996., 31-32) naao je u funkcionalnoj nastavi gramatike, to jest u takvu pouavanju i uenju gramatike koje mora omoguiti ueniku shvaanje funkcije jezika i pomoi mu da usavri vlastitu jezinu komunikaciju (1980., 25), ali i u takvoj nastavi koja teite pouavanja uspostavlja s obzirom na dob uenika: Kvaliteta jezine komunikacije raste u funkciji, potvruje se i usavrava u praksi, pa kad je rije o uenju gramatike, bez sumnje, bit e najbolji put koji udruuje praksu i teoriju ostvarujui istodobno sve tri svrhe: razvoj misli, izraza i znanja () u skladu sa psihofizikim napredovanjem uenika (1980., 27). Stoga najprikladnijim pristupom u nastavi jezika od treeg do osmog razreda dri jezinoizraajni pristup,5 koji prihvaa i kao osnovu za izradu udbenika: Udbenik za razdoblje od III do VIII razreda zasniva se na jezinoizraajnom pristupu i na funkcionalnoj didaktikoj gramatici (Koncepcija udbenika za jezino-umjetniko odgojno-obrazovno podruje, 1981., 12).6

Uvodei novosti, Stjepko Teak gradio je na postignuima svojih prethodnika. Mislimo pritom na stajalita koja su zastupali Tone Peruko i Ljudevit Jonke. Jonke je istaknuo potrebu sustavnog uenja gramatike u nastavi materinskoga jezika,7 dok je Peruko, razmiljajui kako to provesti u osnovnokolskoj nastavi, naao izlaz u dijalektikom jedinstvu dviju krajnosti, koje je nazvao prigodnost i sistematinost te u nunosti da se one pomiruju

4 Osvrui se na odraavanje teorijskih stajalita u nastavnoj praksi, Teak navodi da je

gramatiziranje, to jest pretjerano formalistiko uenje gramatike obiljeilo razdoblje izmeu dvaju svjetskih ratova, dok se u prvim poratnim godinama u tvrdnji da se govorna praksa razvija neovisno o ovladavanju osnovnim jezinoteorijskim znanjem pronalazilo uporite za izgon gramatike iz opeobrazovne kole (Teak, S., 1980., 19). 5 Taj je pristup utemeljen na funkcionalnoj didaktikoj gramatici (koji uz praktine vjebe jezinog

komuniciranja obuhvaa i spoznavanje odabranih jezinih injenica nuno za bre i uspjenije ovladavanje standardnim jezikom) (Koncepcija udbenika za jezino-umjetniko odgojno-obrazovno podruje, 1981., 12). 6 Izrada koncepcije udbenika za jezino-umjetniko odgojno-obrazovno podruje povjerena je Joi

Skoku i Stjepku Teaku (isto, 1). 7 Pouavanje jezika koje je samo sebi svrhom udaljava uenika od prave funkcije materinskog jezika i

vodi u formalizam. A ono drugo pouavanje, koje se temelji na razmiljanju i zapaanju, rascjepkano je, nesistematino, ne daje jezik u cjelini. Jezik je sistem znakova, pa i sistem sistema, i potrebno je uvoditi postepeno u njegovu cjelovitost i funkcionalnost, sistematski i smiljeno, ne od sluaja do sluaja, ne parcijalno, nego cjelovito (Jonke, Lj., prema Teak, S., 1980., 18).

IVOT I KOLA br. 18 (2/2007.)

100

didaktikim sredstvima (Teak, S., 1980., 18). Te dvije krajnosti Teak je pak pomirio naelom sustavnosti i nesustavnosti, pri em je metodika/didaktika sustavnost nezaobilazna: Ovo naelo cilja na jezikoznanstvenu sustavnost: neki se jezini sadraji ue prema sustavu dotinoga jezinoga gradiva, a drugi nesustavno prema didaktikim naelima sustavno (Teak, S., 1996., 194). U srednjokolskoj nastavi sve se gramatiko gradivo ui sustavno: fonetika, fonologija, morfologija, sintaksa, leksikologija (isto, 105). Valja imati na umu i to da sustavnost, kako istie Teak, ne znai i potpunost, to jest sustavnost pretpostavlja samo bitne sastavnice jezinih struktura bez kojih bi sustav bio okrnjen ili ne bi funkcionirao kao sustav (isto, 105).

Zahvaljujui, izmeu ostaloga, i takvim metodikim polazitima, Stjepko je Teak ve na poetcima svojega znanstvenoga i strunog rada u lingvistiko-komunikacijskom sustavu8 vidio najprikladniji oslonac u pouavanju materinskoga jezika, a ijoj je afirmaciji u nastavi hrvatskoga jezika uvelike i sam pridonio: () u hrvatske je kole (lingvistiko-komunikacijski sustav, moja nap.) uveden vjebenicom Na jezik za IV. razred 1959. godine i nizom udbenika koji su slijedili pod istim naslovom i potom pod nazivom Jezik, izraavanje i stvaranje za sve vie razrede osnovne kole (1996., 120).9 Iako taj sustav navodi kao osnovicu svojih udbenika, u njima su ugraena i obiljeja analitiko-eksplikativnoga sustava, to obrazlaemo u nastavku izlaganja.

Udbenici Na jezik (1959. 1986.)10

U prvim udbenicima kojima je Stjepko Teak bio autorom, u udbenicima Na jezik, odraavanje analitiko-eksplikativnoga sustava, u

8 Taj sustav nastoji uskladiti lingvistiku naobrazbu s uenikim komunikacijskim potrebama. Uenici

se upoznaju s jezinim znanostima i teorijom komuniciranja u mjeri i na nain koji ih osposobljava za usmeno i pismeno priopavanje prema njihovim aktualnim i skoranjim potrebama (Teak, S., 1996., 120). 9 Glede podnaslova vjebenica koji prati udbenike Na jezik, valja podsjetiti da je na izbor upravo

toga naziva utjecala injenica to je to bio jedinstven udbenik s brojnim zadatcima za uenike. To napominje i autor u prvome izdanju: Sav udbenik protkan je raznolikim i brojnim zadacima. () Ovaj udbenik zapravo je jezina vjebenica pisana s tenjom, da se pomogne djetetu, kako bi to lake i to bre steklo i razvilo odreenu jezinu kulturu (Teak, S.: Na jezik. Vjebenica za V razred osnovne kole, kolska knjiga, Zagreb, 1959., str. 80). S pojavom razgranatih udbenika Jezik, izraavanje i stvaranje (od 1984.) izrauje se i posebna radna biljenica za uenika, ali je naziv vjebenica supostojao uz naziv radna biljenica ne samo uz udbenike hrvatskoga jezika nego i drugih predmeta, primjerice matematike i stranih jezika, sve do ove kolske godine kada je u uporabi naziv radna biljenica (usp. Katalog odobrenih udbenika za osnovnu kolu za k. god. 2007./2008. Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta, internetske stranice Ministarstva). 10

U skladu s utjecajem politike na naziv hrvatskoga jezika u podnaslovu tih udbenika stajalo je: u izdanjima od 1959. do 1964. samo vjebenica za etvrti, peti itd. razred osnovne kole, u izdanjima od 1965. do 1971. vjebenica hrvatskosrpskog jezika, a od 1972. do posljednjih izdanja toga udbenika 1986. vjebenica u nastavi hrvatskog ili srpskog jezika. Kao to je dobro poznato, svojim su imenom Hrvati slubeno mogli nazvati svoj jezik tek nakon stjecanja dravne samostalnosti pa ovdje upuujemo na lanak Stjepka Teaka Sjaj i bijeda imenovanja i svrstavanja jezika hrvatskoga (u knjizi: Hrvatski na osebujni, 1995., kolske novine, Zagreb, str. 1721) koji donosi sve nazive kojima se u prolosti imenovao hrvatski jezik.

IVOT I KOLA br. 18 (2/2007.)

101

kojem se uz heuristiki razgovor afirmira indukcija, samostalno izvoenje definicija, pravila i paradigma i tekstovna analiza (Teak, S., 1996., 115), ponajvie se oituje u strukturi udbenike jedinice. Metodike dionice u izlaganju gramatikoga, pravopisnoga i gradiva jezinoga izraavanja slijede induktivni spoznajni put. Nakon polaznoga teksta, iz kojeg se izdvajaju i zapaaju jezine pojave (Promotrimo), slijedi utvrivanje njihovih bitnih obiljeja (Razmislimo i Odgovorimo), uopavanje i izvoenje definicija i pravila (Zapamtimo/Imajmo na umu), provjeravanje na novim primjerima (Provjerimo) i uvjebavanje - primjena (Zadaci).11 Ovisno o sloenosti i znaajkama gradiva pojedine se etape ponavljaju ili izostavljaju (Teak, S., 1976., 24). Metodike dionice izlaganja novoga gradiva oblikovane su dijaloki, pitanjima i odgovorima, a odgovori su iscrpni i uglavnom opseni. Na heuristiki razgovor upuuju i autorove napomene u Priruniku za nastavnika: U ovoj etapi (Razmislimo; moja nap.) uenici po mogunosti samostalno rjeavaju postavljeni problem. Treba im sugerirati da promatraju i razmiljaju nad oznaenim primjerima i da ne trae odgovor u Vjebenici prije nego sami nau svoje rjeenje (isto, 25), te dalje: Odgovor najprije mora formulirati sam uenik. () Nakon toga od nekoliko dobrih odgovora razred izabire ili preoblikuje zajedniku formulaciju i usporeuje ju s onom u udbeniku (isto, 25). Iako je istaknuto kako su za koncepciju udbenika Na jezik od didaktikih zahtjeva osobito bila relevantna dva, a to je da je udbenik knjiga za uenika i da je to radna knjiga, opsena metodika oprema s metodikim dionicama koje uglavnom slijede strukturu nastavnoga sata takoer je bila pouzdan vodi uiteljima u metodikoj pripravi za nastavu. Na taj nain udbenici i pratei prirunici Stjepka Teaka bili su knjige iz kojih su uili ne samo uenici nego i mnogi nastavnici hrvatskoga jezika. Valja, meutim, napomenuti da je Teak, pruajui model nastave hrvatskoga jezika, pravopisa i jezinoga izraavanja, uvijek pozivao uitelje na stvaralaki pristup: Nain obrade pojedinih pojmova samo je jedan od mnogih moguih, i ne treba da poslui nastavniku kao recept ili propis, ve kao poticaj za iznalaenje novih i specifinim uvjetima prilagoenih puteva12 ili, petnaestak godina poslije, kada navodi: Ni jedan udbenik ne moe biti jednako upotrebljiv za sve sredine i za sve uenike. Ba zato nastavnik mora svaki put razmisliti: Koji je postupak najuspjeniji? Onaj u udbeniku, ili vea odnosno manja njegova modifikacija, ili pak sasvim drukiji, originalni pristup? (Teak, S., 1976., 28).

11 Usp. Teak, S., 1996., 106.

12 Teak, S. (1959.), Na jezik. Vjebenica za IV razred osnovne kole, kolska knjiga, Zagreb, str. 80.

IVOT I KOLA br. 18 (2/2007.)

102

Udbenici Jezik, izraavanje i stvaranje (1984. 1998.)13

S novim nastavnim planom i programom, uvedenim osamdesetih godina prologa stoljea, u kojem je nastavni predmet hrvatski jezik uvrten u jezino-umjetniko odgojno-obrazovno podruje, nastaju i novi udbenici Jezik, izraavanje i stvaranje. U skladu s korelacijsko-integracijskim pristupom, na kojem se temeljio novi nastavni program, u tim se udbenicima nastojalo ponuditi vie polaznih tekstova preko kojih se mogu uspostaviti unutarpredmetne i meupredmetne korelacije, te ostvariti vre povezivanje sa sadrajima ponuenima u udbeniku knjievnosti (itanci). Udbenik dobiva i naziv prema programskim cjelinama jezinoga i umjetnikog odgojno-obrazovnog podruja koje obuhvaa, a to su: jezik i izraavanje i stvaranje.14 Metodika je oprema, inae, i nadalje opsena, zadrani su podnaslovi i slijed metodikih dionica iz udbenika Na jezik, s tom razlikom da je unesena nova dionica Razgovaramo o tekstu. Jo jedna razlika proizala je iz prihvaanja razgranatog tipa udbenika,15 to je podrazumijevalo uvoenje radne biljenice pa su zadatci za uenike na kraju udbenike jedinice preteito izostavljeni ili ponueni u manjem broju, jedan do tri zadatka. Objanjenja gramatikih pojmova, pravopisnih pravila i oblika jezinoga izraavanja, koje na nain heuristikoga razgovora daje autor udbenika, i u tim su udbenicima iscrpna i opsena, to pridonosi njihovoj naglaenoj informativnosti. Udbenici Jezik, izraavanje i stvaranje takoer pruaju model rada uitelju.

Ostali udbenici Stjepka Teaka

Stjepko Teak u drugoj polovini devedesetih godina prologa stoljea izrauje udbenike od petoga do osmog razreda, suraujui s vie autora. S Ladom Kanajet izrauje udbenik za peti razred Moj hrvatski, prvo izdanje 1996., zatim pod istim nazivom sa Zvonimirom Dikliem udbenik za esti razred, prvo izdanje 1997., sa Zoricom Klini udbenik za sedmi razred, prvo izdanje 1998., te s istom autoricom i s Marijanom Bacanom udbenik za osmi razred, prvo izdanje 1999. Koncem devedesetih sa Zvonimirom Dikliem okuao se i kao autor srednjokolskih udbenika. Od 1998. uzastopce nastaju

13 I kod tih su udbenika politiki razlozi utjecali na naziv hrvatskoga jezika. Puni naziv tih udbenika

do hrvatske samostalnosti bio je Jezik, izraavanje i stvaranje: udbenik za hrvatski ili srpski jezik, zatim od 1991. Jezik, izraavanje i stvaranje: udbenik hrvatskoga jezika, a od 1993. Hrvatski jezik: jezik, izraavanje i stvaranje. Izmjene i dopune uglavnom su se odnosile na sadraje povezane s drutvenim i politikim promjenama, dok je koncepcija udbenika i metodika oprema najvema ostala nepromijenjena. 14

Usp.: Sadraji jezinog i umjetnikog odgojno-obrazovnog podruja rasporeeni su u tri programske cjeline: umjetnost, jezik i izraavanje i stvaranje (Dikli, Z., 1980., 184). 15

Razgranati tip udbenika sastoji se od udbenika za knjievnu, filmsku i scensku umjetnost i prirunika za nastavnika uz taj udbenik; udbenika za jezik i izraavanje i stvaranje te prirunika za nastavnika; jedinstvene radne biljenice za knjievnu, scensku i filmsku umjetnost te za jezik, izraavanje i stvaranje; ostalih tekstovnih, vizualnih, auditivnih i audiovizualnih sredstava (vieizvorni sklop) (Koncepcija, 1981., 3).

IVOT I KOLA br. 18 (2/2007.)

103

udbenici za prvi, drugi i trei razred trogodinjih strukovnih kola, koji su bili u uporabi do 2003. godine. U najnovije doba, 2005. godine voditelj je autorske skupine koja je izradila udbenike od petoga do osmog razreda pod nazivom Hrvatski jezik, a ine ju za udbenike u petom i estom razredu Marijan Bacan, Marcela Boban, Marina ubri, Ana Mesi i Milan Paun, te za udbenike u sedmom i osmom razredu Marcela Boban, Ana Mesi i Milan Paun.

Svi se ti udbenici odlikuju pouzdanim predstavljanjem sadraja, te definicijama i pravilima koji ne iznevjeravaju naelo znanstvenosti, a nastoje se tako oblikovati da budu primjereni ueniku. Glede udbenika te skupine, posebno emo se osvrnuti na udbenik za peti razred Moj hrvatski, Teak Klini, zbog primijenjenih metodikih rjeenja koja predstavljaju znaajniji pomak u osuvremenjivanju udbenika. U tom se udbeniku ve na prvi pogled zamjeuje osjetno rastereenje metodike opreme. Polazni lingvometodiki predloci preteito su vrlo kratki i privlanih naslova temeljenih na igri rijei (primjerice: Trojka VE VE VE, Zvijezda izmeu zvijezda u zvijeu, U potrazi za smijehom, smjeiem ili smijekom, Nije vrijeme za nevrijeme). Zanimljiva je novost kohezivna uloga lingvometodikih predloaka, to se oituje u tematskoj cjelini Nepromjenjive rijei. Cjelina poinje motivacijskom priom o djeaku koji je pronaao kartu skrivenoga blaga: u svakoj udbenikoj jedinici te cjeline (Prilozi, Prijedlozi, Usklici i estice, Veznici) jedna je epizoda u potrazi za skrivenim blagom koja korisnika udbenika uenika ini sudionikom pustolovine i to dovodei ga u situaciju da sam proizvodi ciljane vrste rijei. Priom o skrivenom blagu povezuju se pojmovi koji su i u gramatici povezani nepromjenjive vrste rijei pa ona pridonosi kategorizaciji gramatikih pojmova. Na taj nain lingvometodiki predloci integriraju gramatike sadraje (nepromjenjive vrste rijei) i udbenike jedinice u tematsku cjelinu, dok otvorenost prie omoguuje i ukljuivanje uenika.

Nadalje, rastereenju metodike opreme pridonosi i naputanje navoenja opirnih i iscrpnih odgovora u heuristikom razgovoru autora udbenika s uenikom, te postavljanje pravih pitanja16 koja potiu uenikovu aktivnost. Primjerice, uz podnaslov Mjesni govori umjesto objanjenja autora nalazimo upute i pitanja: Pozorno u oblaiima proitaj tekst koji izgovaraju Vedrana, Veselko i Vesna. Uoi po emu se razlikuju mjesni govori Splita, Varadina i Mostara. Da je meu njihovim slikama i tvoja slika, to bi pisalo u oblaiu iznad tvoje glave? Razlikuje li se tvoj mjesni govor od njihova? (Teak Klini, 2006., 8). U izlaganju gradiva u tom se udbeniku funkcionalno iskoritavaju slikovni i grafiki prikazi, to pridonosi smanjenju opsega udbenike jedinice, a svaka udbenika jedinica obrade novoga gradiva zavrava metodikom dionicom Nauili smo, u kojoj se saeto istie najvanije. Na taj se nain u veoj mjeri iskoritavaju mogunosti knjige kao medija, a navedeni postupci ujedno pridonose smanjivanju informativne i

16 U udbenicima se mogu razlikovati prava pitanja i pseudopitanja. Prava su ona pitanja na koja

odgovara uenik, dok kod pseudopitanja odgovor daje autor udbenika.

IVOT I KOLA br. 18 (2/2007.)

104

jaanju metakognitivne uloge udbenika. Udbenika jedinica samo djelomice prua model rada uitelju, to upuuje na to da se u veoj mjeri razluuju kompetencije udbenika i kompetencije uitelja.

Po navedenim obiljejima taj se udbenik ukljuuje u onu struju izrade udbenika za koju drimo da naznauje smjer kretanja izrade udbenika u skoroj budunosti. Udbenici e, naime, vie upuivati na sekundarne izvore, u jo e se veoj mjeri smanjiti informativnost udbenika, te razgraniiti kompetencije udbenika i kompetencije uitelja, to e dovesti do naputanja koncepcije izrade udbenika prema koncepciji nastave (Nemeth-Jaji, J., 2007., 182) i u skladu s tim utjecati na opseg udbenika koji e biti smanjen, a udbenici osloboeni `teine` (isto, 182).

to smo uili i to smo nauili od Stjepka Teaka kao autora udbenika

Ima nekih postupaka u nainu predstavljanja gramatikoga, pravopisnoga i gradiva jezinoga izraavanja, koje do sada jo nismo istaknuli, a zastupljeni su, u veoj ili manjoj mjeri, u svim udbenicima Stjepka Teaka.

U svojim je udbenicima Teak pokazao kako funkcionalno iskoristiti crte, te grafike i shematske prikaze u zornom predoivanju gramatikoga gradiva. Pokazao je mogunosti iskoritavanja stripa,17 ijoj su afirmaciji u nastavi hrvatskoga jezika i jezinoga izraavanja uvelike pridonijeli upravo njegovi udbenici, zatim jezinih igara, dosjetaka, humora. Prvi je u svoje udbenike unosio aljive pjesme i prie temeljene na igri rijeima a zasiene jezinim injenicama koje se obrauju.18 Kao lingvometodike predloke uvrtavao je uenike uratke i time neizravno poticao ueniko stvaralatvo. Navedeni se postupci primjenjuju i u dananjim udbenicima.

Vrijednim drimo istaknuti jo jedan nain pribliavanja apstraktnih gramatikih pojmova i pravopisnih pravila uenicima, a na ije su mogunosti takoer uputili udbenici Stjepka Teaka. Rije je o metodiki osmiljenom, slikovitom i metaforinom nainu objanjavanja gramatikih pojmova i izlaganja pravopisnih pravila, koji ne samo to pridonosi predoljivosti apstraktnih pojmova nego potie i stvaralako miljenje.19 Tako se, primjerice, sluba glagola u reenici predouje metaforom srce reenice (Glagol je srce

17 Strip (stripovanu priu, stripovanu priicu) uvrtava kao polazni lingvometodiki predloak ve u

prve svoje udbenike Na jezik od 1959. godine. 18

Primjerice, pjesma Grigora Viteza Krava ita novine u udbeniku Na jezik za etvrti razred polazni je tekst udbenike jedinice Imenice u reenici (Teak, S., 1974., 54; II. neizmijenjeno izdanje), zatim u udbenicima Hrvatski jezik: jezik, izraavanje i stvaranje za peti razred pjesma Zvonimira Baloga Svaka glava svoju kapu ima lingvometodiki je predloak za obradu genitiva (1994., 46; IV. neizmijenjeno izdanje), a Zelena pria Vlade Halovania (isto, 69) za deklinaciju pridjeva. 19

Usp.: Metafora razvija analogije i bogati asocijacije, to su odlike kreativnosti. Neuobiajena, deautomatizirana metafora ini da svijet vidimo drukije, na nov nain, povezuje ono to se na prvi pogled ne moe povezati. Stoga se i proces nastajanja, smiljanja metafore i proces razumijevanja njezina znaenja temelji na kreativnom miljenju. Osim toga, kao i druga sredstva slikovitog izraavanja metafora govor ini predoljivim. To olakava praenje i razumijevanje govora, a kada je rije o apstraktnim pojmovima, razina se apstrakcije uvelike smanjuje i pojmovi se naglo bistre (Nemeth-Jaji, J., 2003., 150).

IVOT I KOLA br. 18 (2/2007.)

105

reenice)20 i poredbom: Kao srce reenice, glagol otvara mjesto drugim rijeima ().21 Personifikacija se pak iskoritava u udbenikoj jedinici Reenini i pravopisni znakovi (Teak Dikli: Moj hrvatski 6, 1997., 18-21): ti su znakovi oivljeni i predstavljaju se ueniku (trotoje, crtica, toka sa zarezom, izostavnik i zagrada), te u prvoj osobi jednine kazuju svoju slubu u reenici i pravila o biljeenju. Slikovitost i metaforinost u objanjavanju gramatikih pojmova primjenjuju se i u udbenicima drugih autora.22 Sve su to postupci kojima su udbenici Stjepka Teaka pridonosili osuvremenjivanju nastave gramatike i pravopisa.

Promotrimo li udbenike Stjepka Teaka u vremenskom slijedu od starijih prema najnovijima, zamijetit emo da je uio i on. Njegovi dananji udbenici u usporedbi s prijanjima ve na prvi pogled djeluju privlanije i razigrano. Nije tome razlog samo zavidna razina likovno-grafike opreme dananjih udbenika nego i takva metodika oprema koja ostavlja puno vie slobode i ueniku i uitelju, to se meu novijim udbenicima kojima je suautorom, kako smo prethodno istaknuli, najvie oituje u udbeniku Moj hrvatski 5 (Teak Klini).

Djelujui kao autor udbenika dugi niz godina, Stjepko Teak svojim nas je primjerom uio kako pristupati udbenicima kao metodiari: i danas su nezaobilazna njegova promiljanja svrhe uenja hrvatskoga standardnoga jezika u odnosu na dob uenika i implikacije koje imaju i na nastavu hrvatskoga jezika i na izradu udbenika; pokazao je nunost izrade koncepcije udbenika na jasnim teorijskim postavkama, spremnost na ukljuivanje suvremenih metodikih spoznaja i u skladu s tim spremnost na osuvremenjivanje svojih udbenika, i to s mjerom koja mu je davala vrst oslonac zahvaljujui kojem nikada nije gubio iz vida ni hrvatski knjievni jezik ni uenika. Odgovarajui zahtjevima vremena i ugraujui nove didaktike spoznaje, udbenici Stjepka Teaka bili su uvijek na razini suvremenih dostignua te vrste knjiga, a neki postupci koje je primjenjivao nadahnjuju i danas. Sve nas to navodi da izustimo reenicu: da Profesor nije sam rastao, ne bismo ni mi rasli s njim.

Zakljuak

Izradom udbenika, koje je bilo samo jedno od podruja njegova djelovanja, Stjepko Teak bavio se dugi niz godina. Potvrdivi se svojim znanstvenim i praktinim djelovanjem kao zaetnik i promicatelj moderne

20 Teak Dikli: Hrvatski jezik: jezik, izraavanje i stvaranje. Udbenik za VI. razred osnovne kole,

kolska knjiga, Zagreb, 1993., str. 11; Teak Dikli: Moj hrvatski 6. Udbenik za VI. razred osnovne kole, Znanje, Zagreb, 1997., str. 9. 21

Isto, str. 11 i 9. 22

Usp. udbenik Centner Peko Pintari Zlatni dani 3, u kojem se za objanjenje pojma subjekta iskoritava metafora (2005., 120-121), i udbenik Falak Puljak deri Uim hrvatski 3, u kojem su personificirani subjekt i predikat (1998., 33).

IVOT I KOLA br. 18 (2/2007.)

106

nastave hrvatskoga jezika, Stjepko Teak takoer je dao golem doprinos teoriji i praksi izrade udbenika.

Bio je autorom i suautorom udbenika u irokom rasponu od treega razreda osnovne kole do treega razreda trogodinjih strukovnih kola, ali se najvie i najdue bavio izradom udbenika za vie razrede osnovne kole, gotovo cijeli svoj profesionalni vijek. To je i razlogom to je ime Stjepka Teaka kao autora udbenika s vremenom u strunoj javnosti postalo jamstvom za pouzdane i kvalitetne udbenike hrvatskoga jezika i jezinoga izraavanja na tom stupnju kolovanja, a to potvruju i udbenici koji su i danas u uporabi.

Prilog 1. Tablini prikaz udbenika Stjepka Teaka. Udbenici su poredani po stupnju kolovanja (po razredima) i naslovima.23

AUTOR/AUTORI NASLOV IZDAVA GODINA Teak, S. Na jezik: vjebenica za III.

razred kolska knjiga

1973. 1983.

Teak, S. Na jezik: vjebenica za IV. razred

kolska knjiga

1959. 1984.

Teak - Brigljevi24 Na jezik: vjebenica za V. razred kolska knjiga

1960. 1982.

Teak - Brigljevi Na jezik: vjebenica za VII. razred

kolska knjiga

1960. 1985.

Teak - Brigljevi Na jezik: vjebenica za VIII. razred

kolska knjiga

1962. 1986.

Teak, S. Jezik, izraavanje i stvaranje: udbenik za hrvatski ili srpski jezik u 5. razredu osnovne kole

kolska knjiga

1984. 1990.

Teak - Dikli Jezik, izraavanje i stvaranje: udbenik za hrvatski ili srpski jezik u 6. razredu osnovne kole

kolska knjiga

1985. 1990.

Teak - Brigljevi Jezik, izraavanje i stvaranje: udbenik za hrvatski ili srpski jezik u 7. razredu osnovne kole

kolska knjiga

1985. 1990.

Brigljevi - Teak Jezik, izraavanje i stvaranje: udbenik za hrvatski ili srpski jezik u 8. razredu osnovne kole

kolska knjiga

1985. 1990.

Teak, S. Jezik, izraavanje i stvaranje: udbenik za hrvatski jezik u V. razredu osnovne kole

kolska knjiga

1991. 1992.

Teak - Dikli Jezik, izraavanje i stvaranje: udbenik za hrvatski jezik u VI. razredu osnovne kole

kolska knjiga

1991. 1992.

Teak - Brigljevi Jezik, izraavanje i stvaranje: udbenik hrvatskoga jezika u VII. razredu osnovne kole

kolska knjiga

1991. 1992.

23 Vjebenicu Na jezik za esti razred osnovne kole izradio je Ivo Brabec (prvo izdanje 1960.,

posljednje izdanje 1984.). 24

Prva izdanja sastavio je s Brigljeviem, poslije samo Teak.

IVOT I KOLA br. 18 (2/2007.)

107

Teak - Brigljevi Jezik, izraavanje i stvaranje: udbenik hrvatskoga jezika u VIII. razredu osnovne kole

kolska knjiga

1991. 1992.

Teak, S. Hrvatski jezik: udbenik za jezik, izraavanje i stvaranje u V. razredu osnovne kole

kolska knjiga

1993. 1995.

Teak - Dikli Hrvatski jezik: jezik, izraavanje i stvaranje: udbenik za VI. razred osnovne kole

kolska knjiga

1993. 1996.

Teak - Brigljevi Hrvatski jezik: jezik, izraavanje i stvaranje: udbenik za VII. razred osnovne kole

kolska knjiga

1993. 1997.

Teak Brigljevi Hrvatski jezik: jezik, izraavanje i stvaranje: udbenik za VIII. razred osnovne kole

kolska knjiga

1993. 1998.

Teak - Kanajet Moj hrvatski 5: udbenik za V. razred osnovne kole

kolska knjiga

1996. 2005.

Teak - Dikli Moj hrvatski 6: udbenik za VI. razred osnovne kole

Znanje 1997.

Teak - Klini Moj hrvatski 7: udbenik za VII. razred osnovne kole

kolska knjiga

1998. 2006.

Teak Klini - Bacan

Moj hrvatski 8: udbenik za VIII. razred osnovne kole

kolska knjiga

1999.

Teak - Klini Moj hrvatski 5: udbenik hrvatskoga jezika za peti razred osnovne kole

kolska knjiga

2006. -

Teak i sur. Hrvatski jezik 5: udbenik za peti razred osnovne kole

kolska knjiga

2005. -

Teak i sur. Hrvatski jezik 6: udbenik za esti razred osnovne kole

kolska knjiga

2005. -

Teak i sur. Hrvatski jezik 7: udbenik za sedmi razred osnovne kole

kolska knjiga

2005. -

Teak i sur. Hrvatski jezik 8: udbenik za osmi razred osnovne kole

kolska knjiga

2005. -

Teak - Dikli Hrvatski jezik: udbenik za I. razred trogodinjih strukovnih kola

Znanje 1998. 2003.

Teak - Dikli Hrvatski jezik: udbenik za II. razred trogodinjih strukovnih kola

Znanje 1999. 2003.

Dikli - Teak Hrvatski jezik: udbenik za III. razred trogodinjih strukovnih kola

Znanje 2000. 2003.

Napomene: 1. Udbenici kod kojih je naznaena samo godina prvoga izdanja usklaeni su s novim Nastavnim planom i programom za osnovnu kolu i u uporabi su ove, 2007./2008. kolske godine. 2. Popis udbenika Stjepka Teaka sastavljen je prema katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu i Sveuiline knjinice u Splitu.

IVOT I KOLA br. 18 (2/2007.)

108

Literatura Bendelja, N. (1975.), Na jezik za IV razred osnovne kole. Prirunik za nastavnika, kolska knjiga, Zagreb. Brigljevi Dikli Gudelj-Velaga Suboti Teak (1979.), Na jezik za VI razred osnovne kole. Prirunik za nastavnika, kolska knjiga, Zagreb. Centner Peko Pintari (2005.), Zlatni dani. Udbenik hrvatskoga jezika za trei razred osnovne kole, kolska knjiga, Zagreb. Dikli, Z. (1980.), Neka metodika objanjenja i tumaenja programskih sadraja umjetnikog podruja, Suvremena metodika, br. 4, str. 184200. Dikli - Teak (1987.), Jezik, izraavanje i stvaranje. Prirunik za nastavnika za VI. razred osnovne kole, kolska knjiga, Zagreb. Falak Puljak deri (1998.), Uim hrvatski 3. Udbenik za trei razred osnovne kole, Profil, Zagreb. *** Katalog odobrenih udbenika za osnovnu kolu za k. god. 2007./2008., Internetske stranice Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta. *** Koncepcija udbenika za jezino-umjetniko odgojno-obrazovno podruje (1981.), Suvremena metodika, br. 1, str. 115. *** Nastavni plan i program za osnovnu kolu (2006.), Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, Zagreb. Nemeth-Jaji, J. (2003.), Naelo stvaralatva u udbenicima hrvatskoga jezika za 3. i 4. razred osnovne kole, Zbornik radova 3. dana osnovne kole Splitsko-dalmatinske upanije Prema kvalitetnoj koli, HPKZ - Ogranak Split, str. 150157. Nemeth-Jaji, J. (2007.), Udbenici hrvatskoga jezika u razrednoj nastavi, Redak, Split. Peruko, T. (1961.), Materinski jezik u obaveznoj koli, Pedagoko-knjievni zbor, Zagreb. Teak, S. (1974.), Na jezik za III razred osnovne kole. Prirunik za nastavnika, kolska knjiga, Zagreb. Teak, S. (1976.), Na jezik za V razred osnovne kole. Prirunik za nastavnika, kolska knjiga, Zagreb. Teak, S. (1980.), Gramatika u osnovnoj koli, kolska knjiga, Zagreb. Teak, S. (1995.), Hrvatski na osebujni, kolske novine, Zagreb. Teak, S. (1996.), Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1, kolska knjiga, Zagreb. Teak Klini (1999.), Moj hrvatski 7. Prirunik za uitelja, kolska knjiga, Zagreb. *** Udbenik (1978.), IX. meunarodni kolokvij Giessen / Basel / Leuven / Montecastelo / Winchester / Crikvenica, kolska knjiga, Zagreb.

SUMMARY

STJEPKO TEAK AUTHOR OF PRIMARY SCHOOL TEXTBOOKS

Writing textbooks was only one of Stjepko Teak's activities. His Croatian textbooks were used by generations to learn standard Croatian.

Methodological underpinnings determined by a functional approach and a linguistic and communication system influenced his numerous Croatian language textbooks. This refers to the use of drawings, cartoons, figures, schemas, language games, humour, jocular poems and stories, as well as students' work. Teak also used a methodologically based, figurative and metaphorical presentation of grammar terms to make grammar more student-friendly. His latest textbooks illustrate a more relaxed and a more playful approach, trying to make them the books for students and not for teachers.

IVOT I KOLA br. 18 (2/2007.)

109

Most of his textbooks are written for the fifth to eight grade primary schools, even though he wrote a wide range of textbooks for all grades of primary and secondary school. His textbook-work, both theoretical and practical, made him one of the authorities in the theory and practice of making Croatian textbooks.

Key words: Stjepko Teak's textbooks, teaching Croatian language, functional approach, functional and communication system, methodology in textbooks, modernization of textbooks.

Primljeno: 25. rujna 2007.