23

Tehnike upute za obnovu drvene kue

Temelji Danas se najee susreu dva tipa temelja

graenih punom opekom starog formata: tra-kasti, izveden kontinuirano, ispod vanjskih, uzdunih i poprenih nosivih stijenki, te od pojedinano zidanih stupaca ispod toaka sjecita tih stijenki. iroki su 25 ili 30 cm kolika je i duina jedne opeke, a izvedeni su dijelom u zemlji, dijelom iznad zemlje (nadtemelji). U nadtemelju mjestimice su ostavljani otvori za prozraivanje.

Temelji trijema redovito su izvedeni na zi-danim stupcima

Preko temelja postavlja se nadtemeljni dr-veni okvir od greda, tzv. podsek, na kojemu se od drvenih planjki formiraju stijenke kue.

Vrste oteenja

Temelji i podseki na posavskim su kuama najugroeniji dio konstrukcije, jer su izravno izloeni zemnoj vlazi. Temelji u zemlji poputaju i slijeu se zbog preplitkoga temeljenja (samo 3 do 4 reda opeke), slabog ili nikakvog veziva, zbog djelovanja podzemnih i oborinskih voda

U starije vrijeme kao temelji u poplavnim krajevima sluili su i hrastovi stupci (bapke preitak iz vremena sojenica)

Truljenje podseka u dodiru s vlanim temeljem Detalj poda prizemlja iznad tla s podsekom i zidanim temeljem

ibra od ljeskovine

zemljani pod (glina)

10 - 15 cm

planjka (pod prizemlja)

modanik

planjka

podsek

GRAFIKO MJERILO

0 10 20 30 cm40 50

tlak (nabaaj gline s pljevom)

2

umetanje hidroizolacije prije zidanja nadtemelja radi izoliranja nadtemeljnog zida

(napose kad kue nemaju ljebove), potom zbog smrzavanja tla ispod plitkih temelja i dr. Podseki (grede temeljae) izloeni su truljenju u dodiru s vlanom opekom temelja.

Zbog svega navedenog temelji kua poputaju, kua se naginje, tone u teren, a dr-vene se stijenke pritom deformiraju. Temelji se oteuju i zbog izmijenjenoga okolnog terena (gradnja ceste, nasipa i sl.), odnosno zbog promjene razine podzemnih voda, pri emu su podseki izloeniji vlazi i truljenju.

Kako sanirati temelje

Temelje drvene kue jednostavnije je sani-rati nego temelje zidanih kua.

Pri sanaciji temelja kuu je potrebno podu-prijeti, u pravilu, samo na tokama krianja dr-venih stijenki; po potrebi kuu podii i u kam-padama (segmentima) temelje podbetonirati do propisane dubine (od oko 80 cm). Vidljivi dio temelja izvesti u opeci. Preporuuje se na vidljivim dijelovima temelja rabiti staru opeku i zidati je kvalitetnim vezivom (produenim vapneno-cementnim mortom). Pri sanaciji visinu temelja treba uskladiti s razinom ceste, koja je zbog nasipavanja i asfaltiranja via od nekadanje razine. Ujedno je nuno nivelirati i dvorite (nasipavanjem), a potrebno je izvesti i odgovarajuu drenau oko kue s odvodnjom prema vrtu, koji je obino nii od dvorita.

Primjer 1Opeka se u nadzemnom dijelu raspala

no, temelj zida od opeke stabilan je i dovoljne dubine.

Sanacija se izvodi u segmentima (kampada-ma) bez dodatnog podupiranja.

a) Temeljni se zid paljivo razgradi izmeu

Sanacija nadtemelja od opeke

Hidroizolacija podseka

za sluaj kad izmeu podseka i opeke ostane meuprostor manji od visine opeke za prijenos optereenja s podseka, na temelj iznad hidroizolacije moe se umetnuti drveni komad ili uliti tekui cementni mort

viak hidroizolacije svanjske strane odsjei

planjke

planjke poda prizemljapodsek

hidroizolacija ispod podseka

prezidani nadozid

postojei zidani temelj ili zamjenski od betona

1. faza zamjene 2. faza zamjene 1. faza zamjene 2. faza zamjene

GRAFIKO MJERILO

0 50 cm

2

klinovi

Detalj sanacije natrulog podseka s dizanjem (niveliranjem) kue i sanacijom temelja

2. FAZA: zamjena natrulih dijelova

1. FAZA: podupiranje i iskop temelja

popreni presjek kroz stijenu

natruli podsek

platica na tluklinovi

uzduni podmeta

iskopani rov za temelj nakonuklanjanja temelja

iskopani rov za temelj nakonuklanjanja temelja

klinovi

uzduni podmeta

natruli podsek

izrezivanje trulog dijela kutnom

pilom i zamjena zdravim koma-

dom ili zamjena dijela podseka

poprena podvlaka

uzduni podmetaplatica na tlu

umetnuti zdravi

komad

poprena podvlaka

uzduni podmeta

temelj u zemlji u iskopanom rovu

klinovi

uzduni podmeta

platica na tluplatica na tlu

hidroizolacija

GRAFIKO MJERILO

0 50 cm

3. FAZA: podbetoniranje u zemlji i podzidavanje nadtemelja

0. FAZA: prikaz oteenog podseka ili temelja

uzduni pogled na stijenu

klinovi

uzduni podmeta

natruli podsek

poprena podvlaka

klinovi

2

Radi ouvanja autentinosti graevine, u vidljivoj zoni iznad terena, ne izvoditi nadtemelje od betona, nego na tradicijski nain, od opeke.

Podizanje stijenke kue vintama (autodizalicom) pri niveliranju

Podzidavanje nadtemelja ispod poduprtih podseka

Zamjena trulih greda u podseku s podzidavanjem i hidroizolacijom nadtemelja

oslonaca drvenih stijenki, a upotrebljive se opeke sauvaju.

b) Kapilarna se vlaga prekida u razini tla postavljanjem horizontalne hidroizolacije (lje-penka) na povrinu temelja koji je prije toga izravnan cementnim mortom.

c) Sauvanom zdravom opekom uz doda-tak nove temelj se ponovno zida u vapnenom mortu u omjeru 1:3 (ili u produnom cement-nom mortu 1:3:9). Nova bi opeka na vidljivom dijelu temelja trebala biti istoga formata i boje kao stara. Puna opeka starog formata 30 x 15 x 7 cm moe se nai na uruenim starim graevinama, a na tritu se moe nabaviti samo opeka novog formata 25 x 12 x 6,5 cm.

d) Izmeu opeke i nadtemeljne grede (pod-seka) postavlja se horizontalna hidroizolacija. Izolacija (ljepenka) ne smije viriti ispod grede, no moe se iriti prema unutranjosti radi eventualnog spajanja s podnom hidroizolaci-jom. Ako se nakon zavrenog zidanja pojavio razmak izmeu opeke i nadtemeljne grede, meuprostor iznad hidroizolacije moe se popuniti itkim cementnim mortom, a nakon njegova stvrdnjavanja viak vanjske izolacije odsjei.

Primjer 2Utonuli temelj - temelj je neravnomjerno

utonuo pa je graevina horizontalno i ver-tikalno deformirana.

Sanacija se izvodi po svim fazama kao u pri-mjeru 1., samo uz:*prethodno podupiranje kue i podizanje (vintama, autodizalicama ili polugama) u zo-ni ispod podseka. *podizanje treba izvoditi polagano, po potrebi i nekoliko dana, da deformirana graa ne po-puca (graa starijih kua izgubila je elastinost

2

Obnovljeni nadtemelj od opeke sa saniranim i hidroizoliranim podsekom

Sanacija temelja s niveliranjem kue

pa je nije mogue dovesti u prvobitno stanje). Stoga treba prihvatiti injenicu da se pri sana-ciji zgrada deformacije mogu samo djelomino ispraviti.

Drvene stijenke Drvene stijenke kue graene su od horizon-

talno sloenih tesanih hrastovih planjki debljine 7-12 cm i visine 25-30 cm. Planjke su, kako je ve spomenuto, na uglovima preklopljene na hrvaki ili nemki vugel, a meusobno su spojene drvenim klinovima (modanicima). Vei broj kua graen je ve prije rabljenim planjkama, to se vidi po tragovima ranijih konstrukcija i povezivanja.

Vrste oteenja

Povrinsko oteenje stijenke (truljenje) najee nastaje zbog procurivanja vode, ako je krovite dulje oteeno ili su ne-dostajali zatitni krovii, a truljenje planjki uz temelje nastaje zbog zemne vlage. Stijenke u unutranjosti kua trunule su zbog kondenza-cije vlage u zimskim mjesecima (isparavanje mokre odjee, kuhanje) na unutarnjoj povrini planjke ispod buke od ilovae.

Vertikalno izboenje stijenke nastaje zbog izvijanja planjki pod optereenjem zbog upotrebe tavana kao spremita (ito, i sl.). Takve su deformacije najee na katnicama.

Kako sanirati oteenja planjki

Izboenje planjki sanira se pritezanjem i ubacivanjem drvenih vertikalnih stupaca s unutarnje ili vanjske strane stijenke. Takav je nain saniranja uobiajen, pa se na mnogim kuama mogu vidjeti naknadno dodani drveni stupci, koji su na planjke pritegnuti metalnim vijcima. Preporuujemo zahvat izvesti s unu-tarnje strane stijenke da se ne bi naruio vanj-

2

Nemki vugel

KARAKTERISTINI DETALJ UGLOVNOG VEZA KOD MLAIH GRAEVINA

izgled jedne strane kontura zuba na eonoj (lijevo)i na sudarnoj (desno) plohi

tlocrt

izgled druge strane

vanjska strana platica jednog i drugog kraka

aksonometrijska slika M 1:20

Kovani vijci na ulinom proelju priteu stupac

dodan s unutarnje stranje stijenke za izravnanje planjki

Hrvaki vugel

karakteristini detalj uglovnog vezana spoju poprene i uzdune stijenekod starijih graevina

ski izgled graevine. Pri eventualnoj izvedbi toplinske izolacije

koja se kod posavskih drvenih kua izvodi s unutarnje strane stijenke, takve je pritege mogue djelomino sakriti u termoizolacijski sloj. Zahvat treba izvesti iskusna ekipa tesara i graevinara.

Prije uvrivanja trajnih pritega stijenke je poeljno izravnati pritezanjem obostrano postavljenih stupaca, koji se nakon trajnog uvrenja skidaju.

2

Sanacija oteene konzole

Vano je napomenuti da vanj-skim stijenkama kue, koje su najee ve zatiene krov-nom strehom i zatitnim krovcima, nije potrebna do-datna zatita, a srebrnasta pri-rodna patina nastala djelo-vanjem atmosferilija, najljepi je izvorni izgled kue.

Pri sanaciji povrinskih oteenja drvenih planjki najprije je potrebno procijeniti dubinu oteenja i prema tome odrediti postupak sanacije koji se provodi na sljedei nain:

a) Struganjem trulih dijelova planjke alatima za obradbu drveta da bi se dolo do zdrave strukture. Potom je te povrine potrebno premazati zatitnim fungicidno-insekticid-nim sredstvima (npr. lignocid). Oiene i premazima zatiene dijelove planjki zatvori-ti kitom od hrastove piljevine izmijeane s razrijeenim ljepilom za drvo (npr. drvofiks), a eventualne vee rupe nadomjestiti koma-dom drveta.

b) Budui da je cijelu planjku vrlo teko za-mijeniti jer su meusobno povezane drvenim klinovima, trnovima (moenjakima), zamjena trulih dijelova izvodi se parcijalnim umetanjem zdravoga komada planjke.

Takav zahvat mogu je i na gredama i kon-zolama. Truli dio drveta se isijee i nadomjesti zdravim komadom. Veza novog elementa s postojeim uspostavlja se stolarskim vijcima, tesarskim vijcima s glavom i maticom, po potrebi uz dodatak veznoga plosnog eljeza.

Obradba vanjskih povrina kod presloenih kua

Ako je potrebno kuu u cijelost presloiti, dio e se planjki pri ponovnom slaganju mora-ti odstraniti i zamijeniti novim.

Tako obraene povrine moemo prepustiti djelovanju klimatskih utjecaja i s vremenom e i nova graa poprimiti prirodni srebrnasti ton.

Ako elimo da nam povrine kue budu odmah jednakoga tona, preporuuje se prije

Ne preporuuje se premaziva-ti drvo: * lakovima, koji povrini drve-ta daju neprirodan sjaj, a uz to vrlo ubrzo ispucaju pa se povrina premaza polako ljuti* izgorenim uljem iz automo-bilskih motora i slino, jer ta, neprirodna crna boja nagruje plemenitu drvenu povrinu.

sidreni vijak zavaren za gornju povrinu plosnog eljeza

30

Krovac (potkrovek) na zabatu karakteristina

konstrukcija i oblik zatitnog krovia

podronica s ureenom okapnom stranom

Konzolna greda ureenog podgleda.Na konzolu se oslanja podronica, a na podronicu roii.

Krovac (potkrovek) na boku graevinekarakteristina potkonstrukcija za bone krovce, podkrovekeroii su oslonjeni na konzolne istake stropnih greda prizemlja

Krovac (potkrovek) na zabatu

Krovac (potkrovek) na boku graevine

ponovne montae vanjsku povrinu starih planjki preblanjati ili prebrusiti, pa e se tako boja starih i novih planjki ujednaiti.

Zdravu drvenu povrinu mogue je prema-zati lazurama prirodne boje hrastovine ili bez-bojnim lazurama.

Krovite i pokrovKrovita posavskih kua dvostrena su, i

u novije doba, kako je navedeno, u pravilu, pokrivena biber-crijepom. Strmog su nagiba (od 45 do 60), roenike konstrukcije s pa-jantom, s razmakom roenica najee oko 1 m. Pri takvoj se konstrukciji optereenje krova prenosi na vanjske uzdune stijenke, a drveni stropni grednik popreno ih povezuje i pritom stabilizira krovnu konstrukciju.

Kod katnica, u zoni stropa prizemlja, obodno se izvode krovci, za zatitu stijenki prizem-lja od oborina. Roii krovaca oslanjaju se najee na podronice, obino ukraene pro-filacijom na okapnoj strani. Podronice se os-lanjaju na konzolno isputene stropne grede prizemlja. Isto vrijedi za zatitne krovce u zoni stropa kata. Kod skromnijih graevina roii krovaca su preko kratkih kosnika oslonjeni na stijenku kue.

Vrste oteenja

Najee oteenje krovita nastaje zbog neodravanja pokrova, to kao posljedicu ima truljenje krovne konstrukcije.

Kako sanirati oteeno krovite

Sanacija krovne konstrukcije provodi se izmjenom oteenih dijelova. Pri tom zah-

31

Rodino gnijezdo na krovu

GRAFIKO MJERILO

armirana auminijska folija

snop od granja

ica

ica

armirana auminijska folija

snop od granja

0 0,5 1 1,5 2 2.5 cm

vatu treba sauvati krovne letve, koje su u veini sluajeva izvedene od tvrdoga drveta i konzervirane aom, pa ih je kadkad potrebno samo djelomino zamijeniti.

Pri sanaciji krovita svakako treba sauvati karakteristine otvore za prozraivanje tavana koji se nalaze na zabatima kua. Ti su otvori na glavnome proelju vrlo dekorativni i gdje-gdje iznutra zatvoreni daanim poklopcem. Ako pak na krovu jo postoje i otvori za dim (bada), i ako nisu u funkciji, treba ih sauvati kao izvorne tradicijske elemente kue.

Rodino gnijezdo pri sanaciji krovita

Gnijezda bijele rode, smjetena ba na krovovima tradicijskih drvenih kua, sastavni su dio identiteta posavskoga kraja. Neposred-ni suivot ovjeka i bijele rode ini jednu od glavnih turistikih atrakcija. Stoga gnijezdo na krovu drvene kue treba svakako zadrati, i to ne samo zbog injenice da je bijela roda zatiena vrsta, nego i radi turistikoga i ekonomskog razvoja Posavine.

Kada se obnavlja krovite, a rodino se gni-jezdo nalazi na njemu, svakako treba obavijes-titi Javnu ustanovu Park prirode Lonjsko polje ako se kua nalazi u parku prirode Lonjsko polje, ili ovlatenu ustanovu za zatitu prirode pri upaniji. U pravilu, gnijezdo se nikako ne smije dirati za vrijeme gnijedenja, a kada se uz prethodno doputenje mjerodavnoga dravnog tijela makne (najbolje u rujnu i lis-topadu), ne treba ga vratiti u cijelosti, nego treba postupiti po prikazanom nacrtu. Prika-zani valjci mogu se izraditi od materijala staroga gnijezda.

32

pokrovna letvica 3,0 x 2,2 cm

pokrovna letvica 3.0 x 2,2 cm

opavna daska 2,4 cm

crijepcrijep

krovna letva 3 cm

Vjetrovna letva do crijepa - sluaj 1 Vjetrovna letva do crijepa - sluaj 2.

SLUAJ 1) kad zabatna streha prelazi preko roga,tavan je prazan (bez ureenog potkrovlja)

detalj zabatnog zavretka pokrova s nevidljivim limom

vjetrovna letva

rog

pajanta

opav zabata daskom 2,4 cm

detalj rubnog limenog opava NAPOMENA: u veem dijelu Posavine meusobni sudar zabatnih dasaka ne pokriva se pokrovnom letvicom (ime je bilo omogueno bolje prozraivanje tavanskoga prostora u kojem se suilo ito)

2

1,5

4 5

~51

SLUAJ 2) kad zabatna streha prelazi preko roga, potkrovlje se ureuje

vjetrovna letva

letva 3 x 5 cm

crijep

crijep

krovna letva 3 cm

odizna letva 2,4 cmdaana oplata po

rogovima 2,4 cm

mineralna vuna 10,0 cm

gipskartonske ploe 1,25 cm

pokrovna letva 3,0 x 2,0 cm

daska 2,4 cm

krovna ljepenka

mineralna vuna 10,0 cm

pe folija

gipskartonske ploe 1,25 cm

GRAFIKO MJERILO

0 5 10 15 20 25 cm

Sanacija oteenoga pokrova i krovne letve

Ako je pokrov oteen, pri pretresanju stari crijep treba zadrati, a trone crjepove, po mogunosti, zamijeniti starima (polovni-ma). Ako takvih mogunosti nema, pokrov se zamjenjuje novim biber-crijepom (po mogunosti ravnim - bez uzdunih ljebia).

U pravilu pokrov na zabatnoj strani zavrava krovnom vjetrovnom letvom, koja titi pokrov od vjetra. Pribijena je na roenice ili na istak krovnih letava. Pokrov bez zavretka s krov-nim letvama susree se samo na manjim gospodarskim zgradama. Pri sanaciji pokrova biber-crijepom posebnu panju treba obratiti pravilnom postavljanju vjetrovne letve.

Postavljanje krovne (vjetrovne) letve

Vjetrovna letva ispod crijepa Na starijim kuama zabatni rubovi zavravaju

vjetrovnom letvom koja se zabija u ela krovnih letava i uvruje ih. Crijep prelazi preko letve. Krovne letve odozdo su opivene daskom, koja titi crijep od ispadanja pod utjecajem vjetrovnih vrtloga. Tako postavljena krovna letva ne titi crijep od bonog udara vjetra i ne sprjeava pomicanje i ispadanje crjepova.

Vjetrovna letva najee je ukraena trokutastim ili zaobljenim urezima na okapnoj strani.

Vjetrovna letva do crijepaU novije vrijeme istak letava na zabatu kue

dobiva vjetrovnu letvu, koja bono zatvara rubne crjepove. Tehniki je to dobro rjeenje za stabilnost crjepova, ali je trajnost letve

33

ograniena. Da bi bila trajnija, na letvu s gor-nje strane treba dodati limeni opav. Da bi se sauvao tradicijski izgled krovnoga ruba, taj opav ne smije prijei u okapnicu.

6-8 cm

Detalj zatite strehe i poculice limom

Danas se vrlo esto na vjetrovnoj letvi, na-pose na novim kuama, za trajniju zatitu upotrebljava limeni opav s okapnicom. No, takvo rjeenje naruava tradicijski iz-gled krova pa ga pri obnovi starih kua treba izbjegavati.

GRAFIKO MJERILO

0 5 10 15 20 25 cm

NAPOMENA zbog suvremenosti tehnikog rjeenja ne

upotrebljavati na graevinama, koje su registrirane kao kulturna batina

a

a

B

A

lim dupli tefalc

letve

rog

rog poculice

razuporna podronica

A

B

3

Ia, velika soba.