13 Dali znaete

  • Upload
    -

  • View
    226

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

  • 8/8/2019 13 Dali znaete

    1/3

    Mo{ti (mo}i, relikvija), vo hristijanskata Crkva vid relikvii,

    ostatoci od telata na svetitelite. Spored tolkuvaweto, toa se oduhoveni

    prebivali{ta Bo`ji - vo oblik na delovi ili cel skelet, balsamirani

    tela ili samo ~esti~ki od koski (nekoga{ obi~aj za raspar~uvawe na

    mo{tite zaradi mo`nost da gi vidi {to pogolem broj na vernici, da gi

    dopre i celiva, kako i zaradi polagawe vo ^esnata Trpeza i antiminsot -

    so simboli~no pretstavuvawe na nebesnata Crkva na koja{to po~iva zem-

    nata, no i zaradi veruvaweto vo nivnata apotropejska, za{titni~ka mo}).

    Se ~uvaat vo kivot i drugi relikvijari.

    Mo{ti na svetite

    Stariot slovenski izraz mo{ti e imenka vo mno`ina izvedena od pra-

    slovenskiot glagol mokti - mo`e. Preku teloto vo celina, koe{to ne

    podlegnalo na fizi~ko-hemiskiot zakon na razlo`uvawe na materijata ili

    preku negovi poedine~ni so~uvani delovi se projavuvaat natprirodni

    dejstva; tie se Bo`ji, a ne na svetitelite - vsu{nost, toa e prodol`uvawe na

    bogo~ove~kata sinergija i posle biolo{kata smrt na svetitelot.

    Mo{tite kako telo koe{to ne podlegnalo na raspa|aweto na mate-

    rijata pretstavuvaat prethodno svedo{tvo za besmrtnosta na li~nosta i

    predznak za voskresenieto vo idniot vek i svet. Od vremeto na SedmiotVselenski Sobor vo antiminsot se v{iva ~esti~ka na sveti mo{ti.

    (Pravoslavna enciklopedija)

    DALI ZNAETE...DALI ZNAETE...

    [to zna~i po[to zna~i poimot:imot:

    MO[TI ?MO[TI ?

    82

    Prem

    in,

    Ro`destvoHristovo2004

  • 8/8/2019 13 Dali znaete

    2/3

    Omraza

    Du{evna sostojba apsolutno sprotivna na qubovta (Mat. 6,

    24), du{evna sostojba koja se temeli na prirodnata reakcija na qu-

    bovta. Toa e tipi~en vnatre{en naboj na sodr`ina sprotivna na qu-

    bovta, taka {to ne e vo pra{awe nedostatok na qubov, odnosno na do-

    bro, koga e vo pra{awe zloto (Lajbnic), tuku silna, no sprotivna so-

    dr`ina, N. Loski.

    Omrazata me|u lu|eto postoi od po~etokot na istorijata na

    svetot (Bitie 4, 2 - 8), a Biblijata veli deka omrazata e zlo, plod na

    grevot, oti Bog gi sozdade lu|eto da `iveat vo vzaemna bratska

    qubov. No omrazata, koja{to od svoite dale~ni po~etoci se pri-

    menuva vo istata smisla (bezbo`nikot go mrazi pravednikot inastapuva kako negov neprijatel), ima i ista {ema (zavist - omraza -

    ubistvo): Kain protiv Avel, Isav protiv Jakov, sinovite na Jakov

    protiv Josif, Egiptjanite protiv Izrailcite, bezbo`nicite pro-

    tiv Prorocite... Toa e zna~i postojan zakon: glavno Bog, preku

    Svojot izbranik stanuva cel i predmet na omraza. On e Bog na qubo-

    vta, za kogo bi bila navreda obvinenieto deka go mrazi Svojot narod,

    no samata Negova qubov ja vklu~uva omrazata kon idolopoklonstvo-

    to, kon pohotta, zlostorstvoto, i voop{to kon site grevovi nabro-

    jani vo Noviot Zavet. Vsu{nost, gre{nicite Mu se sprotistavile

    na Boga i se isklu~ile sebesi od Negovata qubov, pa ottamu Bog go

    mrazi grevot, zloto i sli~nite sostojbi.

    A to~no vo svetot koj{to e potresen od strastvena omraza se

    pojavuva Gospod Isus Hristos i do`ivuva taa omraza vo razni obli-

    ci da se svrti i protiv Nego. Toa e omraza protiv Sinot Bo`ji na

    Kogo{to Mu zaviduvaat (Mat. 27, 18; Luka 19, 14), omraza protiv

    pravednicite, podocna omraza protiv u~enicite Hristovi i na kra-

    jot, omraza na svetot protiv hristijanite.

    No, so u~eweto na Gospod Isus Hristos jasno e zacrtan

    stavot kon omarzata: da se mrazi zloto, a ne lu|eto, oti samo qubov-ta dava `ivot i go pravi ~ovekot sli~en na bog; vo ovoj kontekst

    mo`e soodvetno da se sfati Hristovoto u~ewe za qubovta kon onoj

    {to n# mrazi (Mat. 5, 44; Luka 6; 27, 35).

    DALI ZNAETE...

    [to zna~i poimot:

    OMRAZA ?OMRAZA ?

    83

    Prem

    in,

    Ro`destvoHristovo2004

  • 8/8/2019 13 Dali znaete

    3/3

    Potomci na Sim, sinot na Noe. Grupa narodi koi{to `iveele

    vo Zapadna Azija. Od okolu 3000 godina pred Hrista pa natamu

    tie se raseluvale od Arabija, a me|u niv bile i Izrailcite.

    Kulturite i religiite im se razlikuvale, no jazicite im bile

    bliski. Hananci, Sirijci, Fenikijci, Amoniti, Arabjani,

    Asirci i Vavilonci. Site tie se semitski narodi. Na tloto na

    semitskite jazici nastanale pismata, kako i religiite:

    evrejskata, hristijanskata i islamskata.

    DA

    L

    I

    Z

    N

    A

    ET

    E koi se:

    SSE M I T I T EE M I T I T E ??

    84

    Prem

    in,

    Ro`destvoHristovo2004