Sveuilite u Zadru Odjel za arheologiju

NEKROPOLA NIN DRIJACseminarski rad iz kolegijaNacionalna arheologija

Mentor: Studenti:Jure ucur, prof. Ema LukinAnte epina

Zadar, 16. travnja 2012.Sadraj

1. Uvod .................................................................................................................22. Topografski smjetaj groblja ............................................................................33. Karakteristike groblja .......................................................................................64. Oblik i vrste grobova ........................................................................................65. Nain pokapanja, pogrebni obiaji i grobni prilozi ..........................................76. Analiza grobova i nalaza ..................................................................................96.1. Grob 15 ................................................................................................96.2. Grob 40 ................................................................................................96.3. Grob 45 ................................................................................................96.4. Grob 48 ................................................................................................106.5. Grob 62 ................................................................................................106.6. Grob 77 ................................................................................................106.7. Grob 99 ................................................................................................106.8. Grob 161 ..............................................................................................116.9. Grob 180 ..............................................................................................116.10. Grob 216 .............................................................................................. 116.11. Grob 269 .............................................................................................. 126.12. Grob 291 .............................................................................................. 126.13. Grob 301 .............................................................................................. 126.14. Grob 310 .............................................................................................. 126.15. Grob 322 .............................................................................................. 137. Zakljuak ......................................................................................................... 148. Literatura ............................................................................................. 15

1. 2. UvodU ovom seminaru obraditi emo najvee i arheoloki najvanije starohrvatsko groblje koje se nalazi u Ninu na predjelu zvanom drijac. Radi se o groblju s poganskim nainom pokapanja gdje je pronaeno preko 300 grobova. Istraivanja nalazita su vrena u nekoliko kampanja od 1969. do 1977. godine, a nalazi su u potpunosti objavljeni tek prije nekoliko godina od strane Janka Beloevia Janka u knjizi Starohrvatsko groblje na drijacu u Ninu.

3. Topografski smjetaj grobljaNekoliko stotina metara sjeveroistono izvan gradskih zidina Nina, na predjelu zvanom drijac, otkriveno je starohrvatsko groblje s vie stotina grobova (Slika 1).

Slika 1. Plan grada Nina s ucrtanim poloajem drijca (Beloevi, J., 2007., stranica?)

Pjeskovita obala na drijacu uzdie se iznad razine mora od 1 do 2 metra, a prema kopnu prelazi u ravan pjeani plato na kome se prostiralo groblje.[footnoteRef:1] [1: Beloevi, J., 2007., 12.]

Teren na kojem je pronaeno groblje obraivano je dugi niz godina u svrhu uzgoja vinove loze. Samom obradom zemlje esto se nailazilo na ljudske kosti, a grobovi su takoer uoeni na vie mjesta u profilu obale. Teko je sa sigurnou utvrditi broj grobova koji su abrazivnim djelovanjem mora uniteni, meutim prema terenskim zapaanjima smatra se da je broj veliki. Kako se groblje uzdu obale protee od istoka prema zapadu na duini gotovo 200 metara, samo je vei dio obalnog zemljita sa zapadne strane, gdje je obala nia, bio vie unitavan abrazivnim djelovanjem mora, pa su na taj nain unitavani i grobovi, dok na istonom dijelu obale nisu uoeni uniteni grobovi uzrokovani abrarzivnim djelovanjem mora.[footnoteRef:2] [2: Beloevi, J., 2007., 12.]

Godine 1967. arheolog Zdenko Brusi pronalaskom ostataka unitenih kosturnih grobova i jednog cijelog groba zapoinje s istraivanjem i dokumentiranjem starohrvatskog groblja drijac. Zbog nedostatka financijskih sredstava, tek se na ljeto 1969. godine kree sa sustavnim istraivanjem groblja koje je trajalo do 1977. godine. Iskopavanja groblja izvrena su u est istraivakih kampanja. Prva kampanja istraivanja vrena je u ljeto 1969. godine, a istraen je najugroeniji dio terena sa zapadne strane uz morsku obalu (Slika 2.). Na toj su povrini otkrivena 54 groba, a ujedno je definirana i zapadna granica prostiranja groblja.[footnoteRef:3] [3: Beloevi, J., 2007., 14.]

Slika 2. Pogled sa zapadne strane na istraeni dio starohrvatskog groblja (Beloevi, J., 2007., ?)Druga kampanja istraivanja starohrvatskog groblja drijac provodila se tijekom 1970. godine, a otkriveno je 39 grobova te tragovi unitenih grobova (Slika 3.).

Slika 3. Pogled s istone strane na obalni dio lokaliteta (Beloevi, J., 2007., ?)

Najvea od svih kampanja istraivanja groblja je bila trea kampanja kada je istraeno ukupno 156 grobova, a u etvrtoj kampanji, koja se odvijala 1974. godine, otkriveno je daljnjih 50 grobova. Peta kampanja istraivanja imala je sondani karakter, a provodila se tijekom 1975. godine. Sa sigurnou je utvreno da se groblje u pravcu istok-zapad kontinuirano ne protee na 200 metara duine i oko 50 metara irine, nego da na drijacu u Ninu postoje dva meusobno prostorno odvojena groblja: zapadno i istono.[footnoteRef:4] [4: Beloevi, J., 2007., 14.]

Godine 1977. provela se zadnja, esta kampanja istraivanja kada je otkriveno jo 17 grobova. Na zapadnom groblju ukupno je otkriveno 278 grobova, a na istonom groblju 56 grobova.

4. Karakteristike grobljaStarohrvatsko groblje na drijacu u Ninu s pravom se moe ubrojiti u najvee i arheoloki najznaajnije starohrvatsko groblje iz vremena 8. i prve polovice 9. stoljea s poganskim nainom pokapanja koje je do sad sustavno istraeno ne samo na tlu nekadanje Dalmatinske Hrvatske ve i na itavom podruju koje su u ranom srednjem vijeku naseljavali Hrvati.[footnoteRef:5] [5: Beloevi, J., 2007., 17.]

Starohrvatska kosturna groblja s poganskim nainom pokapanja, kojima pripada i groblje na drijacu, esto su se smjetala na najplodnijim podrujima na kojima je ivot kontinuirano trajao od prapovijesnih vremena do danas. Takva groblja su se najee nalazila u blizini prapovijesnih i antikih lokaliteta, meutim neka su starohrvatska groblja poganskog horizonta smjetena uz prapovijesne antike nekropole, kao to je sluaj s grobljem na drijacu.

5. Oblik i vrste grobovaIstraivanjem starohrvatskog groblja na drijacu utvrenao jesu etiri tipa grobova. To su grobovi u zemljanoj raci; grobovi u zemljanoj raci s djelominom uporabom kamena; grobovi s kamenom grobnom arhitekturom i grobovi u drvenim lijesovima spojeni s masivnim eljeznim avlima.[footnoteRef:6] [6: Beloevi, J., 2007., 24.]

Najzastupljeniji tip grobova na drijacu su grobovi u obinim zemljanim rakama preteitog ovalnog oblika. Ti grobovi su pripadali najstarijim grobovima, a u gotovo 80% su pronaeni grobni prilozi. Drugi tip po zastupljenosti su grobovi s djelominom uporabom kamena koji se meusobno razlikuju po koliini, mjestu i nainu polaganja kamena u grobnu raku uz kostur pokojnika. Dvije najkarakteristinije varijante ovog tipa groba na groblju drijac su grobovi s jedan, dva ili tri neobraena kamena postavljena bez ikakva reda uz kostur pokojnika i grobovi s veom koliinom kamena kojima je bio ograen kostur pokojnika s jedne, dvije ili vie strana.Trei su tip grobova koji je zastupljen u starohrvatskim nekropolama s poganskim nainom pokapanja na tlu Dalmatinske Hrvatske i ire grobovi s kamenom grobnom arhitekturom.[footnoteRef:7] Ti su grobovi graeni u suhozidnoj tehnici od nepravilno uslojena kamena a ponekad su se koristili i vezivni materijali kao to je glina ili vapnena buka. Na drijacu je otkriveno je desetak grobova s kamenom grobnom arhitekturom, meutim radi se o grobovima iz 10. 11. stoljea koji su bili naknadno ukopani na dijelu starohrvatskog groblja s poganskim nainom pokapanja. [7: Beloevi, J., 2007., 25.]

etvrti tip starohrvatskih grobova predstavljaju grobovi u primitivnim drvenim ljestovima koji su prvi put sa sigurniou arheoloki dokumentirani na groblju na drijacu u Ninu, gdje su otkriveni u 18 grobova.[footnoteRef:8] Drveni ljesovi su bili nainjeni od masivnih dasaka spojenih sa eljeznim avlima. Ni kod jednog groba s drvenim lijesom nisu pronaeni ostaci drva, meutim u pjeanom terenu ocrtavale su se samo konture istrunula drveta. Grobovi s drvenim lijesom spadaju u arheoloki bogatije grobove na nekropoli. [8: Beloevi, J., 2007., 26.]

6. Nain pokapanja, pogrebni obiaji i grobni prilozi Groblje na drijacu je veliko ranosrednjovjekovno naseobinsko groblje na redove koji nisu bili pravilni kao to i razmaci izmeu grobova nisu bili jednaki. Vea poremeenost redova uoavauje se na zapadnom dijelu groblja, gdje su nastala naknadna ukopavanja mlaega kristijaniziranog ivlja u grobovima s kamenom grobnom arhitekturom.[footnoteRef:9] S obzirom da su pojedini grobovi grupirani pretpostavlja se da su pokojnici bili u bliskom srodstvu. [9: Beloevi, J., 2007., 28.]

Orijentacija grobova na drijacu bila je istok zapad, tj. pokojnik je u grobu leao tako da mu je glava bila na zapadu, a noge pruene prema istoku, s veim ili manjim otklonom od tog pravca prema sjeveru ili jugu.[footnoteRef:10] Najuobiajeniji nain polaganja pokojnika u grob na starohrvatskim grobljima s poganskim nainom pokapanja, a tako i na groblju drijac, je polaganje pokojnika na lea u ispruenom poloaju s glavom na zatiljku, ispruenim nogama i rukama poloenim uz tijelo. [10: Beloevi, J., 2007., 28.]

Prilikom istraivanja groblja na drijacu utvreno je da je u veini grobova pokopan po jedan pokojnik, meutim u 26 grobova bilo je pokopano po dva, a u dva groba po tri pokojnika. Pogrebni obiaji pri ukopu pokojnika na drijacu mogu se tumaiti i kao poganski ritualni inovi to nam potvruju zemljani lonci koji su najzastupljeniji i najkarakteristiniji grobni prilozi na svim starohrvatskim grobljima s poganskim nainom pokapanja. Pronaeno je ukupno 146 zemljanih posuda koji predstavljaju temeljnu arheoloku grau za prouavanje starohrvatske kultne keramike. U zemljane se posude stavljalo pokojniku u grob jelo ili pie, tj. popudbina za zagrobni ivot.[footnoteRef:11] Karakteristinost pogrebnih obiaja za drijac je posipavanje grobne rake sitnim ulomcima zemljanih posuda to je uoeno kod gotovo jedne treine grobova. [11: Beloevi, J., 2007., 30.]

Osim kultne keramike, u grobovima su pronaeni i ulomci rimskog stakla. U enskom grobu broj 76 uz zemljanu posudu pronaeno je dvadesetak ulomaka raznobojnog rimskog stakla. U pet grobova pronaen je rimski bronani neidentificirani novac. U grobu broj 173 u kojem su pronaeni ostaci mukarca i djetaeta, na kostur mukarca bilo je postavljeno 30 puevih kuica vjerojatno zbog praznovjerja. Pretpostavlja se da su pokojnici pokapani u odjei iako nema arheolokih dokaza za tu tvrdnju, meutim u nekim grobovima pronaeni su ostaci tekstila sauvani na predmetima kao to su preice, kresiva, korice noa i na nekim nakitnim predmetima. Grobni prilozi na groblju drijac su bili mnogobrojni, a otkriveni su u dvije treine grobova. Grobne nalaze sa drijaca u Ninu s obzirom na njihovu namjenu moemo podijeliti na dvije vrste: na predmetne kultne namjene, kao to su zemljane posude, drvene vjedrice, stakleno posue i dr., i na predmete kojima su se pokojnici za ivota sluili u svakodnevne svrhe.[footnoteRef:12] Od nakita i ukrasnih dijelova pronaene su naunice, prstenje, ogrlice, medaljoni, a od oruja pronaeni su dvosjekli ma, koplje, noevi i sl. [12: Beloevi, J., 2007., 32.]

7. Analiza grobova i nalaza

Sveukupno na drijacu ima 337 grobova. Nismo ih mogli obraditi sve u ovom seminaru, ali smo izdvojili grobove koji su bogati nalazima ili imaju unikatne nalaze koji se ne javljaju u svim grobovima. Arhitektura (ili je nema ili je djelomice sauvana) grobova je slina. Ima malo primjera koji pokazuju drukije se izdvajaju po tom pitanju.

7.1. Grob 15Zemljana grobna raka ima ovalana oblika. U njemu je loe sauvan kostur ene. Naeno je par srebrnih indentinih naunica s privjeskom u obliku stiliziranog klasa. Imamo ulomke kotanog elja, fragmentiran eljezni no s ostatkom korica.

7.2. Grob 40U raci se nalazio muki kostur u drvenom lijesu s uoljivim obrisima, spojen eljeznim avlima. avli su bili kovani. Pronaen je jo eljezni no i eljezno kresivo oblika 'lire'.

7.3. Grob 45Tu je djelomice sauvana arhitektura. S jedne i druge strane donjeg dijela kostura, do neto iznad koljena, grobnu arhitekturu sainjavaju dvije tanke ploe od pjeanoga kamena, okomito usaena u zemlju i priljubljena uz kostur.[footnoteRef:13] Pronaen je zemljani lonac izraen na runom lonarskom kolu, loe peen, tamanosmee boje s crnim mrljama i eljezni no sa zadebljaenjem na hrptu. [13: Beloevi, J., 2007., 58.]

7.4. Grob 48Raka je ukopana u pjeanu breu. Pronaen je zemljani lonac ( inae est nalaz), eljezni no, eljezni predmet s uicom neutvrene namjene, keramiki prljen crvene boje izraen od rimskog crijepa, bronani prsten (vitica), fragmentarno sauvan kotani iglenik koji je bio kruna presjeka s motivima trokutia. U igleniku je pronaena je eljezna igla s ostatkom konca. Pronaene su i par lijevanih srebrnih naunica sa grozdolikim privjeskom i jedanaest perlica od staklene paste, tamnoplave boje.

7.5. Grob 62U ovom grobu imamao dvojni ukop ene i djeteta. Na cijeloj povrini groba nalazio se kultno razbijen lonac, koji je u cijelosti sastavljen., bio je dDobro je peeni, crne boje. Pronaeni su dva tipoloki i veliinom indentina noia, ulomak prstena od srebrnog lima s romboidnim izrezom, par srebrnih pozlaenih grozdolikih naunica. Pronaen je i srebrni novi franakog cara Lotara I. (840.-855.godina). Na aversu seAv. Uunutar manjeg kruga nalazi se jednakokraki kri s proirenim krajevima, a meu krajevima kria po jedan ispunjen krui. S vanjske strane kruga tee natpis: + HLOTARIVS IMP.[footnoteRef:14] Na Rreversu je. Sstilizirano proelje antikog hrama, i s kriem na zabatu umjesto na akroteriju, a kriem po sredini proelja hrama. Naokolo tee natpis: + CHRISTIANA RELIGIO., Novac je pronaen u pokojniinim ustima.Comment by Jure uur: Brojevi u imenu vladara su redni brojevi (kao i godine), pa se piu s tokom.Comment by Jure uur: Ovako se moe navoditi u katalogu, dok unutar teksta treba biti opisno. [14: Beloevi, J., 2007., 72.]

7.6. Grob 77Zemljana grobna raka je ovalna oblika. U raci su se nalazile dislocirane i djelomice spaljene kosti pokojnika (?), a i pronaen je eljezni no.

7.7. Grob 99U ovom grobu pronaen je kostur mukarca. A to se tie nalaza Uz njega su pronaeni je eljezni no, eljezno kresivo i kremen, dva ulomka rimskogh stakla, bronaani rimski novi. Pronaene su i dvije eljezne strelice oblika 'lastina repa' s tuljcem za nasad. 7.8. Grob 161U grobu je sahranjen kKostur mukarca. pronaen, ovaj je gGrob je bogat nalazima. Pronaen jeNalazi su: bojni eljezni no sa lijebom za otjecanje krvi. Sedam eljeznih strelica naeno je zajedno s vanjske strane pokojnikove desne nadlaktice ( vjerojatno su se nalazile na tobolcu). etiri strelice su oblika 'vrbina lista', a tri oblika iljka, kruna presjeka.[footnoteRef:15]. Pronaen je i par indentinih masivnih eljeznih ostruga karolinskog tipa s garniturom za zakopavanje. Garnitura za pojedinu ostrugu sastoji se od 3 dijela: kope s paetvorinastim i rebrasto profiliranim okovom, trnom i okovom s dvije zakovice. Jo su naeni i eljezni no prelomljen na 3 dijela, eljezna pojasna kopa, ulomak eljeza- neutvrene namjene, eljezno kresivo i bronano dugme. [15: Beloevi, J., 2007., 132. ]

7.9. Grob 180Tu imamo ukop dviju ena. U ovom grobu pronaen je paroak jelenjeg roga, koji je, pretpostavlja se sluio kao recipijent za sol s rupicama za zatvaranje na krajevima krakova., nNa jednoj strani je prikazan shematiziran prikaz lovca, a na drugoj strani prikaz ahovskog polja. Imamo jo nalaze zemljanog lonca izraenog na runom kolu, eljezne noeve,a i pronaene su i dvije perlice od staklene paste.

7.10. Grob 216U grobu se nalazi Ddobro sauvan kostur ene, te. Nalazimo zemljani lonac sa tri vodoravne ugrebene brazde na njemu i eljezni no. U ovom grobu je pronaen i bronani privjesak (medaljon), koji je unikatan. Ima tragove ostataka tekstila, elipsoidna je oblika, s nazubljenim plastinim rubnim okvirom, te uicom i alkicom za vjeanje., uU sredinjem polju, s obje strane ima prikaz dvaju heraldiki postavljenih ljudskih likova ( A. Miloevi vidi tri osobe, pretpostavlja da se radi o Svetom Trojstvu, ali nema analogije o ovom privjesku, u kojem se moda oituju karolinki politiki i vjerski utjecaji na spomeniku batinu Nina, a i Hrvatske). Fusnota?

7.11. Grob 269Rije je o Ddvojniom grobu ukop ena, gdje su obje pokojnice bile su poloene na lea. U ovom grobu je pronaena samo naunica ketlakog tipa -od bronane ice, kruna presjeka, s kukicom i uicom na krajevima i tri privjeska u obliku kruia na sredinjem dijelu karike.[footnoteRef:16] [16: Beloevi, J., 2007., 204.]

7.12. Grob 291Zemljaena grobna raka groba 291 je paetvorinasta oblika. Iznad glave i ispod nogu pokojnica je imala po jednu rimsku tegulu. Ovo je jedini grob na nekropoli u kojem su se upotrebljavale rimske tegule za grobnu arhitekturu.

7.13. Grob 301Zemljana grobna raka je ovalna oblika. Bila je pokrivena tankim kamenim ploama i to je jedini ukop te vrste na nekropoli u drijacu.

7.14. Grob 310U raci se nalazio loe sauvan kostur ene, poloen u drveni lijes iji su se obrisi ucrtavali u zemlji. Pronaeni su eljezni noevi i eljezna strelica u obliku 'lastavijegina repa'. Naeni je i Ppar kariica od srebrne ice te. Ddvije perlice od staklene paste, jedna crna s bijelim prugama, bademastog oblika, a druga kolutiasta, plave boje.[footnoteRef:17] Pronaena je i staklena aa, plavozelena boje, sauvana u mnogo fragmenata od kojih je sastavljena gotovo u cijelosti. aa ima krunu stopu noge, izduenu noicu s polukrunim zadebljenjem, a recipijent u obliku lijevka. [17: Beloevi, J., 2007., 220.]

7.15. Grob 322U grobu je bio trojni ukop u drvenom lijesu, - mukarac, ena (?) i dijete (?), moda dostojanstvenik sa svojom obitelji. Lijes je bio spojen kovanim eljeznim avlima. U grobu je pronaen eljezni dvosjekli ma karolinske provienijencije, prema Petersenovoj klasifikacija tipa 'H'. Otrica maa je iskovana od kvalitetnog elika tehnikom damasciranja, a po sredini s obje strane ima plitki lijeb za otjecanje krvi ( Blutrinne). Ma se nalazio u drvenim koricama na kojima su bili uoljivi tragovi koe i tekstila. Pronaeno je i eljezno koplje oblika 'vrbina lista', par oteenih i manjkavih eljeznih ostruga karolinskog tipa s garniturom za zakopavanje, eljeznih noevi, bronana kopa s paetvorinastom alkom, okov remena od bronanog lima, eljezno kresivo prelomljeno na vie mjesta i tri kamena, dva bronaana praporca loptasta oblika, neidentificiran probueni bronani rimski novac i rimski bronani avao, bronana ukrasna aplika izraena u tehnici lijevanja. Pronaen je i jedan srebrni torkves (jedini na drijacu), naen ispod vrata djejeg kostura., uUkraen je tancanim motivom tekue spirale i koncentrinim krugovima. Imamo i ogrlicu od staklene paste od 80 perlica i staklenu bocu i staklenu au. Staklena boca je izraena tehnikom puhanja, od tankog je ukastozelenog prozirnog stakla. Tijelo boce je loptasta oblika s izduenim koninim vratom koji se jedva primjetno proiruje prema grlu. Izdueni vrat ukraen je s tri prstenasto plastine valovnice, od kojih je sredinja ukastozelene boje, a dvije krajnje kobaltnoplave boje.[footnoteRef:18] Staklena aa od tankog je plavkastozelenkastog prozirnog stakla, ispod ruba oboda ima prerez od ute staklene paste u svojstvu ukrasa. Jo su pronaeni zemljani lonci napuklih stijenki. [18: Beloevi, J., 2007., 230.]

8. ZakljuakGroblje u Ninu je specifino zbog svojih nalaza, a i po utjecaju kulture autohtonoga, romaniziranoga kasnoantikog ivota na materijalno i duhovno stvaranje Hrvata, a s druge strane u grobnoj ostavtini vidljivi su arheoloki utjecaji bizantskog i franakoga kulturnog kruga. Provedenom znanstvenom analizom brojne i tipoloki raznolike arheoloke izvorne grae otkrivene viegodinjim sustavnim istraivanjima starohrvatskoga groblja na drijacu u Ninu, okvirno datirane u 8. stoljee do u prvu polovicu 9. stoljea, ima nedvojbeno veliku arheoloko-povijesnu izvornu vrijednost. Ta nam arheoloki izvorna graa omoguuje bolje poznavanje geneze i razvoja materijalne i duhovne kulture Hrvata neposredno nakon njihova doseljenja u novu postojbinu na obalu i ire zalee istonog Jadrana.

9. Litratura

Beloevi Janko (2007). Starohrvatsko groblje na drijacu u Ninu, Zadar. 15