13. Razmnožavanje Voćaka_17.11.2015

8/19/2019 13. Razmnožavanje Voćaka_17.11.2015

1/9

16.11.2015

Razmnožavanje vo ć aka• Značajan dio voćarske proizvodnje

– Klasične tehnologije

– Nove tehnologije- (veća produktivnosti uz nižu cijenu)

Voć arstvo - Materijalis predavanja -Doc.dr.sc. Martina Skendrovi ć Babojeli ć

Vrste razmnožavanja

GENERATIVNO( sjemenom )Samo kod pojedinih vrsta -uglavnom kada nema drugemogućnosti

IN VITRO organogeneza,somatske embriogenezemikropropagacijasve više u uporabi

V E G ETAT I V N O

(dijelovima biljke ili korijena )

• cijepljenje• reznice (zelene, poluzrele i

zrele i korjenove)• nagrtanje• grebenice, položenice

Voć arstvo - Materijalis predavanja-Doc.dr.sc. Martina Skendrovi ć Babojeli ć

• Voćna sadnica – simbiont 2 individua:

- korijena (hipobionta) -PODLOGE

- nadzemnog dijela (epibionta) -PLEMKE


PodlogeGENERATIVNE

VEGETATIVNE

u uporabi naj č eš ć e vegetativne podloge

generativne podloge prisutne samo kod nekih vr sta

Kvalitetnim odabirom korijena (podloge) postiže se ujedna č ena bujnost,

produktivnost, adaptabilnost na razli č ite edafske i ekološke uvjete, otpornost

na bolesti i štetnike i sl.


• Kvalitetan odabir korijena (podloge) - niz prednosti:

Ujednačena bujnostRaniji ulazak u rodnostBolja adaptabilnost na različite edafske i ekološke uvjete

Veća otpornost na negativne temperature, sušu, teška tla

Otpornost na veće količine vapna u tluBolja kvaliteta plodova Veća rodnostOtpornost na bolesti i štetnike (bakterioze, krvava uš)


• Voćke koje se razvijaju na vlastitom korijenu:smokva, maslina,kivika, kupina, malina, ribiz, ogrozd, jagoda NEMA SIMBIOZE



2/9

16.11.2015

Vegetativno razmnožavanje podloga• Temelji se na:

sposobnosti voćaka da obnove izgubljene dijeloveili se od izdvojenih dijelova razviju novi organizam (izcijepljenog pupa razvije se novo stablo)

• matičnjaci vegetativnih podloga

• Vegetativnim razmnožavanjem potomci su identični roditeljima(klonsko razmnožavanje)

• U rasadnicima se podloge najčešće proizvode nagrtanjem, zrelimreznicama, a drugi načini se manje koriste

• In vitro – bez virusni materijal (jagoda)


Postupak formiranjamati č nog grma za

proizvodnju vegetativnih podloga


Nagrtanje• Najrašireniji način proizvodnje vegetativnih podloga jabuka, dunja, nekih šljiva i

krušaka.• Proizvodnja se vrši u matičnjaku vegetativnih podloga, koji se podiže na dubokim

propusnim tlima s povoljnim kapacitetom za vlagu.• Matičnjak se podiže dobro ukorijenjenim jednogodišnjim izbojima na razmaku 1,2x0,5

m.• Nakon sadnje nadzemni dio se reže na 40-50 cm, a po završetku vegetacije prikrati se

na 3 cm i nagrne tlom.• Nakon nagrtanja prskanje sa IBA (beta indol maslačna k., 2-3000 ppm) – pospješuju se

ukorijenjavanje• U jesen se odgrne tlo, a iz adventivnih pupova razvije se nekoliko mladica. U proljeće

kad mladice narastu do 30-tak cm, ponovo se nagrnu vlažnim tlom, a tokom vegetacijese vrše 2-3 nagrtanja tako da donja polovica bude uvijek u tlu.

• Za nagrtanje se može koristitifermentirana piljevina ( zbog smanjenja deficijencije vode u tlu i bolje je ukorijenjivanje)


• Nakon nagrtanja donji dio mladice etiolira i iz adventivnihpupova razvija se korijen

• završetkom vegetacije i opadanjem lišća ukorijenjeni izboji seodvajaju od matičnog grma i u proljeće se sade u cjepiljnjak.

• Rane na matičnom stablu se izglade nožem, a pred zimu seponovo nagrne tlom da se zaštiti od pozebe.

• Jedan grm može dati i do 12 podloga (ukorijenjenih izboja), a roktrajanja grma je oko 20 godina.


Nagrtanje

- izgled formiranogmati č nog

grma


Razmnožavanje grebenicama (položenicama)

• Za proizvodnju podloga trešnje i šljive, koje se teže ukorjenjuju.

• Jedna ili više jednogodišnjih izboja matičnog grma se položi u tlo, pa iz pazušnihpupova potjeraju mladice, koje se tokom vegetacije ukorijene

• Baza mladice etiolira odmah nakon izbijanjačime se pospješuje stvaranje adventivnogkorijenja

• Obična grebenica – samo centralni dio izboja (na kojem se odstrane pupovi) povije se utlo, a vrh ostaje vani. U jesen ili proljeće u mirovanju vegetacije kad temperature nepadaju ispod 0°C

• Kineska grebenica – položi se jedna (ili više) mladica u vodoravni položaj i prekrijetlom, a pupovi se ne odstranjuju, već iz njih izbijaju mladice

• Grebeničanje je skupo - koristi se samo iznimno

• Mađ arska grebenica – čelična mreže 10 mmmmVoć arstvo - Materijalis predavanja -

Doc.dr.sc. Martina Skendrovi ć Babojeli ć


3/9

16.11.2015

Obi č na grebenica


Kineska grebenica


Razmnožavanje podloga korijenovim izdancima

• Rijetko se koristi u rasadničarstvu, jer zahtijeva veliku površinu

• Obično se koriste spontano razvijeni izdanci iz korijena šljiva (nepreporučuje se zbog širenja virusa šarke) i višanja

• Izbijanje se pospješuje ranjavanjem ili podrezivanjem korijena(malina i kupina)

• Iz adventivnih pupova korijena voćke (osobito blizu rane) razvijuse mladice koje se tokom vegetacije ukorijene, a presijecanjemkorijena odvajaju se od matičnog stabla

• Korijenovim izdancima mogu se prenositi virusne bolesti, pa netreba koristiti izdanke nepoznatog porijekla


Korijenovi izdanci


Razmnožavanje podloga zrelim reznicama

• Zrela reznica – dio vegetativnog tkiva (odrvenjeli) bez listova

• Zrelim reznicama razmnažaju se tipovi dunje, jabuke, kruške, kivike,masline, smokve, ribiz, ogrozd, malina, kupina

• Nakon opadanja lišća narežu se reznice 20-30 cm, vežu u snopove(do 100 kom.) ičuvaju u vlažnom pijesku preko zime na 0-5°C.

• Prije sadnje reznice se tretiraju prvo u alkoholu pa onda u IBA (betaindol maslačnom kiselinom)


• U proljeće se sade u prporište da vire 2 pupa iz kojih se razvijumladice, a iz adventivnih pupova razvije se korijenje.

• Jedan dio se sadi i u staklenicima, kontrolirane temperature i visoka relativna vlaga zraka (bazalno zagrijavanje – na toplimstolovima)

• U jesen ili sljedeće proljeće presađ uju se u cjepiljnjak

• Reznice rezati što ranije u jesen, prije migriranja hraniva u donjedijelove – bolje reznice iz bazalnih dijelova šiba

• Za pospješivanje ukorjenjivanja koriste se hormoni –auksini igiberelini



4/9

16.11.2015

Zrele reznice


Razmnožavanje podloga zelenim reznicama

• Rašeljka,đ anarika, dunja, maslina, kivika i ostale podloge• Vrhovi mladica početkom ljeta se odrežu sa matičnih stabala• Na reznici se ostave 2 vršna pupa a 3-4 donja se skinu

• Prije sadnje reznice se tretiraju prvo u alkoholu a potom u IBA (betaindol maslačnom kiselinom)

• Donji dio posadi se u rahlo tlo, pomiješano sa tresetom, a iznad supstratplojke listova se odrežu na pola kako bi se smanjila transpiracijskapovršina

• Ukorjenjivanje se provodi u stakleniku (da transpiracija bude minimalnajer nema korijena koji bi crpio vodu, pa se reznice vlaže orošavanjem(zamagljivanjem) – postiže se 100 % vlažnost zraka


Zelene reznice


Razmnožavanje podloga korijenovim reznicama

• Koristi se samo iznimno, kad se ne može napraviti dovoljnopodloga drugim načinima proizvodnje, ili u istraživanjima

• Mogu se proizvesti podloge krušaka, bresaka, trešanja šljiva,tj. vrste koje se teško vegetativno razmnažaju

• Nakon vađ enja stabla sakupi se korijenje debljine 5-15 mm iizreže na reznice 8 cm, pričemu se skinu sve sitne žilice.

• Za vrijeme zimečuvaju se utrapljene, a u proljeće se posade umješavinu pijeska i treseta

• Vrh treba biti 1-2cm pod zemljom• Da bi postupak uspio treba održavati povoljnu vlagu.• Nakon vađ enja matičnih stabala jabuke, korijenje se može

iskoristiti za proizvodnju reznica, ali se to ne preporuča

Voć arstvo - Materijalis predavanja - Doc.dr.sc.Martina Skendrovi ć Babojeli ć

Korijenova reznica

Voć arstvo - Materijalis predavanja- Doc.dr.sc.Martina Skendrovi ć Babojeli ć

“Topli stol”



5/9

16.11.2015

Rasadnik • Prostor gdje se proizvode voćna sadnice

• Sastoji se od: –

klijališta, – prporišta,

– matičnjaka vegetativnih i generativnih podloga,

– cjepljenjaka,

– Trapilišta (trapa)


• SJEMENIŠTE – prostor gdje se sije sjeme za dobivanje generativnih podloga – Koštićave voćne vrste se siju u redove (koštice breskve se siju na razmak 3 cm jedna od druge, a

trešnje i višnje jedna do druge u redu, dvostruko ili trostruko dublje od debljine)

• PIKIRIŠTE – mjesto gdje se biljke presađ uju da bi se bolje razvile – danas sepokušava izbjeći, već se siju direktno u redove (u jesen), gdjeće se cijepiti (u ljeto)

• MATIČNJAK GENERATIVNIH PODLOGA – stabla sa kojih se uzima sjeme kojese stratificira i nakon startifikacije se sije

• MATIČNJAK VEGETATIVNIH PODLOGA – stabla sa kojih se uzimaju plemke

• TRAPILIŠTE (trap)– prostor gdje se u jesen spremaju sadnice (duboki jarci 45- 50cm),

– Moraju se tretirati mamcima zbog zaštite od glodavaca – Sadnice mogu još ičuvati u hladnjači (intenzivna proizvodnja)


Trapilište


Vađ enje razvijenih sadnica i spremanje u komore doprodaje


Vo ć arstvo - Materijalis predavanja -Doc.dr.sc. Martina Skendrovi ć Babojeli ć

Kontejnirane sadnice - Čuvanje do prodaje



6/9

16.11.2015

Proizvodnja elitnog sadnog materijala

• A) uzdržni matični materijal u stakleniku pod kontrolom znanstvenog institutakontrola od virusa, mikoplazmi, …

• B) Osnova kontroliranog materijala u premultiplikaciji za daljnje širenje (pod mrežama,zaštita od ptica, kukaca,…)

• C) Matična biljka za davanje plemki: to su selekcionirani klonovičisti od virusa• D) Sadnice sa certifikatom

Voć arstvo - Materijali s predavanja - Doc.dr.sc.Martina Skendrovi ć Babojeli ć

Raspored mati č njaka za podloge

1 tabla4 reda zauzimaju 2840 m(7,1 m x 400)

U redu podloge na 0,5 m

1 red ima 800 podloga ( 800 podloga x14 redova= 11 200 panjeva/ha)

Voć arstvo - Materijali s predavanja - Doc.dr.sc.Martina Skendrovi ć Babojeli ć

Mati č njak za proizvodnju izdanaka (1 ha)

Vo ć arstvo - Materijalis predavanja -Doc.dr.sc. Martina Skendrovi ć Babojeli ć

Cjepljenjak

Razmaci:Izmeđ u redova 120 cmProhodi 260 cmU redu 15 cmDužina table 400 m

Red sadrži 2800 podloga Tabla sadrži 2240018 redova/ha=50.000 podl.

Voć arstvo - Materijali s predavanja -Doc.dr.sc. Martina Skendrovi ć Babojeli ć

Plodored cjepljenjaka

Voć arstvo - Materijalis predavanja - Doc.dr.sc.Martina Skendrovi ć Babojeli ć

• U cijepljnjaku se podloge sade rano u proljeće

• Prije sadnje se korijen skraćuje da bi presjeci ostali glatki (takverane brže zarastu)

• Nakon sadnje podloge se prikrate na 25 cm (koliko cm udubinu toliko ostaje i iznad tla)

• Slijedi cijepljenje na spavajući pup i njega naredne vegetacije – au jesen vađ enje gotovih sadnica (ciklus proizvodnje traje 2godine)



7/9

16.11.2015

Sadnice s prijevremenim granama


• Generativnim razmnožavanjem se ne prenose vjerno svojstva napotomstvo, zbog heterozigotnosti voćaka,.

• Sjemenjaci uvijek predstavljaju križance.

• Zbog toga kulturne sorte ne razmnažamo sjemenom nego uvijek vegetativnim putem, pa je sorta vegetativno potomstvo jednebiljke.

• Sposobnost lakog ukorjenjivanja nemaju sve vrste i sorte, pasamo neke možemo uzgajati na vlastitom korijenu.

• Većinu voćnih vrsta razmnažamo cijepljenjem (vegetativnimpupovima).

• Plemku razmnažamo uvijek vegetativno, dok podloge možemo i vegetativno i generativno

Generativno razmnožavanje


Proizvodnja generativnih podloga

• Izbor matičnih stabala (uzima se sjeme iz plodova)• Podizanje matičnih nasada za proizvodnju sjemena• Skupljanje plodova i vađ enje sjemenki• Prosušivanje, klasiranje ičuvanje sjemenki• Ispitivanje klijavosti i energije klijanja sjemena• Stratificiranje(pospješuje se razgradnja dormena i klijanje) i sjetva

sjemena• Njega sjemenjaka• Vađ enje, klasiranje i trapljenje sjemenjaka


Stratifikacija• Dolazi od riječi stratus = sloj• Slaganje sloja muljevitog pijeska i sloja koštica• Može se provoditi: u sanducima slaganim naizmjenično pijesak

koštica u podrumskim prostorijama oko 8 o(slika)• Direktnom sijetvom u jesen u cijepljenjak ili u sjemenište• Na otvorenom: gdje se takođ er slaže sloj pijeska, sloj koštica• Najbolje je slagati u jednom sloju, eventualno dva, jer ako ima

više slojeva efikasnost stratifikacije je loša zbog smanjene vlage ineadekvatne temperature

• Koštice sijemo kada se koštica malo otvori• Ukoliko koštica nije otvorena dolazi do upiotnosti klijanja• Specifičnost oraha: sjetvu oraha obavljamo kada se pojavi

korijenčić koji prethodno prikratimo skalpelom. Tim postupkomosiguravamo bolje razgranjenje korijena oraha


Sanduk za stratifikaciju

Položaj sjemena oraha prisjetvi


Stratifikacija koštica vinogradarskebreskve

Klijavost (%)Genotip Stratifikacija A Stratifikacija BDubrovnik 43,10 75,44

• A – konstantna temperatura 2oC

• B – izmjena temperatura 2/8oC izmjenično po 14 dana



8/9

16.11.2015

Koštice vinogradarske breskve zasijane 25.11.03 , a 19.04.04. se ocjenjivao broj isklijalihsjemenkiU tom periodu naizmjeni č no su sjemenke držane 14 dana u hladnja č i na 1 oC i u laboratorijuna oko 10 oC

• Zasijano je bilo po 35 sjemenki• I – suha stratifikacija• II – mokra stratifikacija (tretirano 5 minuta na 45oC)• a – sjemenka sa endokarpom• b – sjemenka bez endokarpa• c – sjemenka bez endokarpa, oštećene ovojnice

a b c UKUPNO

I 29 27 15 61II 22 35 25 82

UKUPNO 51 62 40

Voć arstvo - Materijali s predavanja -Doc.dr.sc. Martina Skendrovi ć Babojeli ć

Promjene u produkciji hormona u procesustratifikacije


Trajanje stratifikacije sjemena pojedinih vrsta vo ć aka prematemperaturama (Hartmann, KAster 1968)

VRSTA TEMPERATURA oC TRAJANJEMarelica 5 3-4 tjednaBajam 5 4 tjednaKaki 10 2-3 mjesecaJabuka (M.Silvestris) 2-7 2-3 mjesecaKruška (P. communis) 0-4 2-3 mjesecaJagoda 0-1 3 mjesecaMirobalana 2-4 3 mjesecaOrah (J. regia) 2-4 3 mjesecaVinova loza 0,5-4 3 mjesecaRašeljka (P. mahaleb) 4 3-5 mjesecaBreskva 4 3-4 mjesecaTrešnja 2-4 4 mjesecaŠljiva 5-8 5 mjesecaLijeska 0-4 Nekoliko mjeseciKesten (C.mollissima) 0-4 Nekoliko mjeseci


Utjecaj vremena dozrijevanja plodova, razvijenosti embriona iostalih faktora na klijavost embriona pojedinih sorti bresaka

(%)

KLIJAVOST (%)U KULTURI

Neposredno * Poslije stratifi.**SORTABROJ DANA

OD PUNECVATNJE

TEŽINASUHOG

EMBRIONA mg + - + -Florence 83 19,2 0 0 0 0Robin 91 27,4 6 0 0 0Triumph 91 49,6 5 0 0 0ARP 93 46,6 4 0 0 0Rosebund 99 117,0 58 83 0 0 Nectar 107 119,0 67 70 0 0St. John 112 146,0 95 100 0 0Vedette 113 141,0 100 100 0 0Honey 123 153,0 95 95 100 100Red Muir 126 212,0 100 100 100 100Lovell 154 284,0 100 100 100 100

* pokus postavljen odmah nakon berbe plodova** poslije stratificiranja sjemena sa (+) i bez (-) dodatka saharoze u hranjivi supstrat


Utjecaj podloge na dubinu rasprostranjenosti korijenja jabukeantonovke na č ernozemu (Krisanov)

Dubina tla u cm Vegetativna podloga (%) Generativna podloga (%)0-60 50,45 40,30

60-100 14,14 16,40100-200 22,15 23,01200-300 12,59 12,25

Dublje od 300 0,67 8,41


Nepodudarnost izme đ u podloge i plemke• Može biti:

Mehani č ka – ne dolazi do kvalitetnog srastanja izmeđ u provodnih snopovapodloge i plemke

Biokemijska – uvjetuje PRUNASIN (cijanovodični glukozid) koji pod izvjesnimuvjetima oslobađ a višak cijanovodične kiseline koja djeluje latentno na stanicekore.Koncentracija slobodne HCN ovisi o koncentraciji glukozida i aktivnosti enzimabeta glukozidaze, temperaturi i koncentraciji glukoze

Fiziološka – uvjetovana različitim osmotskim tlakom

• U novije vrijeme su izolirane iz podloga i plemki inkompatibilne kombinacijeenzima koji izazivaju posmeđ ivanje parenhimatskih stanica na mjestu spoja

• Zbog toga je lignifikacija intermedijarnog parenhima nepotpuna. Spoj podloge iplemke je samo djelomičan



9/9

16.11.2015

Hormonalna nepodudarnost - izazvana je različitim aktivnostimabiljnih hormona kod pojedinih voćnih vrstaPrimjer – trešnja dominantnost giberelina je veća, a kod višnje većaje veća aktivnost citokinina

• Tom spoznajom objašnjava se djelomična nepodudarnost izmeđ utrešnje i višnje.

• Nepodudarnost je više izražena za trešnju ako je podloga višnja, dokse ta nepodudarnost ne pojavljuje ako je trešnja podloga za višnju• Kod ove dvije vrste nepodudarnost nije recipročna – trešnja je dobra

za višnju, a višnja za trešnju nije

• Ako je podloga višnja, a na njoj cijepljena trešnja javlja se slabijirazvitak dijela debla ispod cijepljenog mjesta uz pojavu zadebljanjana cjepljenjom mjestu (guke)

• Iznad cjepljenog mjesta deblo je znatno deblje


Zadebljanje na cjepljenom mjestu - GUKA


Količina sjemenjaka proizvedenih na 1 ha sjemeništa


Potrebna količina sjemena za sjetvu u sjemenište


Utjecaj temperature na stratifikaciju


Documents

13. Razmnožavanje Voćaka_17.11.2015