13402290 Eksploatacija i Odrzavanje Vozila Predavanja

UVODPoveanja efektivnosti i efikasnosti koritenja vozila i voznog parka izuava nastavni predmet eksploatacija i odravanje vozila.EKSPLOATACIJA VOZILA je izraz za iskoritenje vozila (voznog parka) u odnosu na njihov tehniki (instalisani kapacitet) propisan tehnikim prirunikom za odravanje. Eksploatacija se moe pratiti sa obimom prevoza kao osnovnim mjerilom za praenje stepena koritenja kapaciteta.

**Eksploatacija i odravanje vozila

Maksimalni obim transportnih usluga, zadati nivo proizvodnosti voznog parka, minimum cijene kotanja jedinice proizvodnje, najvea akumulacija itd.Stohastiko i intuitivno planiranje i upravljanje u autotransportuEfikasno i efektivno upravljanje transportnim procesomKomleksni izmeritelji procesi rada: vremensko iskoritenje voznog parka, elementi preenog puta vozila, pokazatelji iskoritenja kapaciteta vozila, proizvodnost vozila, jedinini trokovi transporta,


Najednostavniji su jednoparametatrski modeli, gdje figurie jedan eksloataciono tehniki parametar, TO NEZADOVOLJAVA PRAKSUProizvodnost automobila mo vozila za obavljanje procesa rada u jednom vremenskom razdoblju, pri zadatim uslovima eksloatacije (vremenski uslovi, uslovi puta, itd)Proizvodnost vozila se analizira u funkciji izmjene pojedinih eksloataciono tehnikih parametara, (jedan faktor, dva faktora i rijetko tri i vie)**Eksploatacija i odravanje vozila

Kriterijumi i pokazatelji inteziteta eksploatacije vozila i efektivnosti transportnog procesa:PROIZVODNI:prosjena nosivost (statika i dinamika), kapacitet voznog parka, obim prevoza, transportni rad, preeni put sa teretom, proizvodnost transportnog sredstva, proizvodni uinak po jednom radnikuINTEZITET EKSPLOATACIJE: autodani rada vozila, autoasovi rada i vonje, srednji dnevni i godinji preeni put vozila, obim prevoza i transportni rad vozila, EFIKASNOST EKSPLOATACIJE VOZILA: vremensko iskoritenje vozila, iskoritenje preenog pute i korisne nosivosti, srednja saobraajna brzina, vrijeme utovara i istovara tereta po vozilu ili toni,


ELEMENTI ORGANIZACIJE I TEHNOLOGIJE TRANSPORTA: vrsta prevoznog puta, sistem rada vozaa i vozila, , prevozna i eksloataciona brzina, sinhronizacija rada vozila i utovarno istovarne stanice, eksploatacione karakteristike vozila, stepen tehnike ispravnosti i zaposlenosti vozila,TEHNIKOTEHNOLOKE I EKONOMSKE KARAKTERISTIKE PREDMETA I SREDSTAVA RADA : eksploataciona svojstva vozila, standardizacija vozila i tovarnih jedinica tereta, trokovi goriva po jedinici preenog puta, ili transportnog rada, trokovi odravanja i opravke vozila na jedinicu preenog puta,EKONOMSKA EFEKTIVNOST TRANSPORTA: cijena kotanja jedinice proizvodnje, akumulacija (dobit), ekonominost, rentabilnost, i drugi pokazatelji efikasnosti koritenja vozila, tehnikih sredstava i radne snage.


Eksploatacija i odravanje vozilaNa proizvodnost rada u automobilskom transportu utie veliki broj faktora:PROIZVODNO-TEHNIKI FAKTORIPUTNI USLOVI I USLOVI SAOBRAAJAORGANIZACIONI FAKTORIORGANIZACIJA I TEHNOLOGIJA TRANSPORTAEKSPLOATACIJA TEHNIKIH SREDSTAVATEHNIKO ODRAVANJE VOZILAPRIRODNO-KLIMATSKI USLOVIDRUTVENO.EKONOMSKI FAKTOR **

EKSPLOATACIJA TEHNIKIH SREDSTAVA: kapacitet vozila, reim rada vozila (dnevni, nedeljni, godinji), iskoritenje nosivosti i preenog puta vozila, vrsta i duina prevoznog puta vozila, efikasnost izvrenja operacije utovara-istovara, saobraajna-prevozna i eksploataciona brzina, standardizacija i specijalizacija vozila i mehanizacije za utovar i istovar tereta iz vozila, usklaenost reima eksploatacije i odravanja vozila.**Eksploatacija i odravanje vozila

TEHNIKO ODRAVANJE VOZILA: reim tehnikog odravanja i opravke vozila, kvalitet radova tehnikog opsluivanja i opravke vozila, obim radova tehnikog odravanja na jedinicu preenog puta vozila, kapacitet i tehnika opremljenost servisn-remontnihobjekata, efikasnost snabdijevanja rezervnim dijelovima i materijalima, proizvodno-tehnika saradnja autotransportnih preduzea, ergosfera vozakog radnog mjesta.**Eksploatacija i odravanje vozila

EKSPLOATACIONO-TEHNIKI PARAMETRI KAO FAKTORI PROIZVODNOSTI VOZILAKorisna nosivost teretnog automobila (qs) statika (kada je heterogen vozni park) i dinamika (qQ) kada nije heterogenKoeficijent iskoritenja korisne nosivosti (,)Koeficijent iskoritenja preenog puta ()Srednja saobraajna brzina (Vs),srednja duina vonje pod teretom (Kstl)vrijeme utovara i istovara vozila po jednoj vonji sa teretom (tui) **Eksploatacija i odravanje vozila

Slika 1. Izokvanta i izoklina na proizvodnoj povrini funkciji u trodimenzionalnom prostoru **Eksploatacija i odravanje vozila

q=aX1X2 Coob Douglas-ova funkcija**Eksploatacija i odravanje vozila

Vanu ulogu u eksploataciji i odravanju vozila igra:struktura voznog parka, tj. odnos broja putnikih i teretnih vozilaPogonska energija motornih vozila Putevi su veoma vaan uslov za dobru i pravilnu eksploataciju motornih vozila Objekti za odravanje motornih vozila, AUTOSERVISIServisno-garana oprema


Zadatak i cilj pravilne tehnike eksploatacije motomog vozila je da se organizuje ekonomino i pouzdano korienje motornog vozila kao i pravilno i to bolje iskorienje raspoloivih kapaciteta (to vee eksploatacione i putne brzine, to vie auto-dana rada, to vie prevezenih putnika i tkm).Racionalna organizacija eksploatacije motornih vozila buhvata:organizaciju rada voznog parkatehniko odravanje i opravketehniku snabdijevanja vozila gorivom, mazivom, rezervnim dijelovima, gumama i drugim materijalima**Eksploatacija i odravanje vozila

Osnove tehnike eksploatacije i odravanja motornih vozilaJedan od osnovnih zadataka tehnike eksploatacije motornih vozila je njihovo odravanje u tehniki ispravnom stanju. Na tehniko stanje motornog vozila utiu slijedei inioci :klimatski i putni uslovioptereenost i brzina kretanjakvalitet goriva i mazivakvalitet odravanja i remontakvalitet konstrukcije i izrade vozilanain rukovanja**Eksploatacija i odravanje vozila

**Eksploatacija i odravanje vozilaSezonski karakter eksploatacije nekih kategorija vozila

Vana karakteristika odravanja su trokovi radne snage tj. usluga i rezervnih dijelova. U tom smislu servise je potrebno opremiti savremenom opremom za otkrivanje kvarova (dijagnostika opema) to znatno utie na skraenje vremena utroenog na odravanje. Ovdje je naroito dobre rezultate postigao Volkswagen smanjivi prosjeno vrijeme zadravanja svojih vozila u servisu, na nekim tipovima i poslovima, i za 11 puta (sa 275 na 25 minuta),**Eksploatacija i odravanje vozila

**Eksploatacija i odravanje vozilaTendencija skraivanja vremena servisiranja vozila

Osnovni uticaji na vijek upotrebe motornog vozilaSvako sredstvo za rad, maina ili alat, pa prema tome i motorno vozilo, ima ogranien vijek upotrebe. Na vijek trajanja motornog vozila utiu: tehniki, ekonomski i eksploatacioni elementi.Tehniki elementi su: konstrukcija i kvalitet izrade vozila u cjelini, mehaniko habanje, korozija, rukovanje vozilom, odravanje i opravka vozila i sl.Ekonomski elementi bi bili: nabavka novog vozila (cijena kotanja), snabdjevenost trita rezervnim dijelovima, cijena odravanja, standard i mogunost rashodovanja.Eksploatacioni elementi su: klimatski uslovi, putna mrea, intenzitet i karakter upotrebe vozila, kultura i obuenost vozaa, odravanje i sl.**Eksploatacija i odravanje vozila

U toku eksploatacije, radi kvarova, zamijenjujemo vie puta sledee elemente vozila:svjeice nakon 10-20.000 preenih kilometaragume nakon 20-50.000 preenih kilometaraopruge nakon 100.000 i vie preenih kilometaraGrijae, svjeiceFiltere goriva, ulja i vazduha,Kugle, opruge, amortizereBlok motora i asija traju gotovo cijeli vijek upotrebe motornog vozila.**Eksploatacija i odravanje vozila

Pravilno i blagovremeno odravanje i podeavanje radnih performansi i drugih tehnikih parametara, prema uputstvima proizvoaa, kao i zamjena pojedinih dijelova, produava vijek upotrebe motornih vozila. Do danas je "potroeno", tj. odravano, priblino 300 miliona raznih tipova motornih vozila i steeno bogato iskustvo na njihovom odravanju koje je kasnije ugraeno u nove konstrukcije.**Eksploatacija i odravanje vozila

Zahtjevi koje postavljamo pred vozilaZahtjevi koji su uslovljeni klasom i kategorijom vozila a koji se postavljaju pred vozilima najee se svrstavaju u tri grupe: (1) opti, (2) eksploatacioni i (3) zahtjevi vezani za bezbjednost.(1) Od optih zahtjeva najee se navode:vuno dinamika svostvaunifikacija sklopova i dijelovazadovoljavanje standarda i drugih zakonskih propisamogunost modifikacija bez velikih ulaganjaaerodinaminost, estetinost i funkcionalnost karoserijefunkcionalnost, ekonominost i kompaktnost gradnje i niski trokovi proizvodnjeto povoljniji odnos ukupne i sopstvene masepouzdanost u radu, otpornost na zamor, koroziju i habanjekomfor sa aspekta vibracija, ventilacije, buke, upravljanja, grijanjadobra upravljivost i dranje pravcamali specifini pritisak tokova na podlogu**Eksploatacija i odravanje vozila

(2) Osnovni eksploatacioni zahtjevi su:to nii trokovi koritenjato bolje iskoritenje nosivostito vee srednje brzine kretanjato manji trokovi odravanjaminimalna potronja goriva i mazivaminimalni broj mjesta i vremena za podmazivanje i podeavanjekonstrukcija mehanizama i elemenata vozila koji eliminiu mogunost pojave neispravnosti pri rukovanjulak pristup svim mjestima za opsluivanjelakoa i brzina utovara i istovaralako sklapanje i rastavljanje sklopova pri opravkama**Eksploatacija i odravanje vozila

(3) Zahtjevi vezani za bezbjednost:funkcionalnost, efikasnost i pouzdanost sistema za koenje i upravljanjevisoka stabilnost kretanja u svim uslovimadobra upravljivostefikasan sistem za osvjetljenje puta i ienje vjetrobranskog staklapreglednost i vidljivost sa vozakog sjeditafunkcionalnost signalnih ureajaudobnost i podesivost vozakog sjeditaobezbjeenje zatitne zone za svakog putnikaprimjena sigurnosnih stakalakonstrukcija koljke koja obezbjeuje zatitu putnika u sluajevima havarije i lako naputanje vozilakonstruktivna rjeenja karosorije koja titi putniki prostor u sluaju sudara ili prevrtanjato manji uticaj vozila na okolinu i njegova to vea uoljivost u svim vremenskim uslovima**Eksploatacija i odravanje vozila

Kvalitet vozila najee se ocjenjuje preko: (1) performansi, (2) pouzdanosti, (3) ekonominosti i (4) bezbjednosti.

Performanse predstavljaju one karakteristike koje daju uspjenost izvravanja osnovnih funkcionalnih zadataka vozil.Pouzadnanost je svojstvo vozila, koja se sastoji u njegovoj sposobnosti da radi bez pojave neispravnosti i da ispuni odreene zadatke u datim uslovima kontenja.Ekonominost obuhvata sve one komponente koje se odnose na ekonomsku opravdanost koritenja vozila.Bezbjednost obuhvata komponente sigurnosti pri koritenju vozila sa stanovita vozaa i putnika ali i tereta koji se prevozi, kao i okoline.**Eksploatacija i odravanje vozila

Zahtjevi koji se postavljaju pred vozilo zavise prvenstveno od: klase, kategorije, vrste, namjene, tipa vozila, uslova koritenja, tehnologije izrade i kupovne moi.Korisnik vozila opredjeljuje se za vozilo sa:dobrim transportnim uinkom-kapacitetomveom dinaminou izraenom u (kW/t)ekolokom podobnou (buka, emisija izduvnih gasova)pogodnou za rukovanje i odravanjevisokom pouzdanoupovoljnom cijenom.Ovi zahtjevi su uglavnom suprotni pa je neophodno traiti kompromis izmeu zahtjevanih karakteristika (npr. zahtjev za visokom specifinom snagom suprotan je zahtjevu iskoritenja athezione mogunosti podloge i maksimalno dozvoljene mase vunog sprega i osovinskog optereenja).**Eksploatacija i odravanje vozila

Zahtjevi o zadovoljenju zakonskih propisa za korienje vozilaPred konstruktore i proizvoae vozila, na dananjem nivou razvoja, postavljaju se i te kako strogi zahtjevi. Ti zahtjevi se prvenstveno odnose na (a) aktivnu i (b) pasivnu bezbjednost, buku, izduvnu emisiju, kao i ispravnost svih komponenata koje odgovarajui tip vozila mora da ima. Vozilo takoe mora da zadovolji zahtjeve po pitanju ekonominosti, pouzdanosti, vijeka trajanja, pogodnosti odravanja, prohodnosti, itd. **Eksploatacija i odravanje vozila

(b) U okviru pasivne bezbjednosti neophodno je zadovoljiti slijedee:to je mogue manje ubrzanje mase (tjela) putnika u svim pravcima prilikom sudarabezbjednost od deformacija putnike kabine kod jakog udaraspreavanje ispadanja vrata pri sudarumogunost otvaranja vrata poslije sudaraspreavanje komadanja staklenih povrina u sitne dijeliebezbjedno postavljanje rezervoara za gorivoto je mogue nia sklonost opreme vozila samopaljenju**Eksploatacija i odravanje vozila

(c) Niska emisija toksinosti izduvnih gasova motora moe se postii ako postoji:kvalitetna konstrukcija prostora za sagorijevanjedobra priprema smjesepogodan izduvni sistemprimjena reaktora ili katalizatora**Eksploatacija i odravanje vozila

(d) Nizak nivo buke unutar vozila moe se postii:smanjenjem buke samog motoraoptimalnim oslanjanje motora na ram-asijuupotrebom odgovarajuih priguivaasmanjenjem rezonantnih povrinaizborom odgovarajueg oblika karoserije, zaptivanja vrata i poklopca radi redukovanja aerodinamikog uma, itd**Eksploatacija i odravanje vozila

(e) Smanjenje spoljne buke postie se:odgovarajuom konstrukciom izduvnog sistema i njegovim dobrim smjetanjem u asijuodgovarajuom izolacijom izvora buke**Eksploatacija i odravanje vozila

Zahtjevi o zadovoljenju zakonskih propisa za korienje vozilaZa zadovoljenje zahtjeva koji se postavljaju pred vozilo neophodno je obezbjediti odgovarajua konstrukciona rjeenja, primjeniti odgovarajue materijale i tehnologiju izrade.**Eksploatacija i odravanje vozila

Da bi aktivna bezbjednost bila na zahtjevanom nivou neophodno je postii:preciznost upravljanjazadovoljavajue dranje pravcastabilnost vozilaosjetljivost konicadobre manevarske sposobnosti sa kratkim vremenom preticanjadobra svojstva pri akvaplaninguzadovoljavajua vozna, radna i upotrebna svojstava radi smanjenja zamora prilikom vonje**Eksploatacija i odravanje vozila

1.8.Ekonominost vozilaEkonominost vozila zavisi od veeg broja faktora. Analiza ekonominosti svodi se na analizu transportnog rada, tj. na analizu transporta odreene mase ili odreene zapremine na datoj relaciji. Na osnovu utroenog pogonskog materijala (goriva i maziva), rezervnih dijelova i Ijudskog rada na jedinicu transportnog rada ocjenjuje se karakteristika ekonominosti vozila ili voznog parka.


Potronja goriva je jedan od vanijih pokazatelja ekonominosti motornog vozila. U faktore koji utiu na potronju goriva motornog vozila svrstavaju se: Faktori koji ne zavise od konstrukcije vozila (klimatski uslovi, kvalitet goriva, vrsta puta, reimi koritenja, odravanje, vjetina upravljanja itd.)Faktori koji zavise od konstrukcije motornog vozila (masa vozila, aerodinaminost itd.). Smanjenje potronje goriva direktno se odraava na efekte zatite ivotne sredine.


Najee se, u literaturi, navode tri vrste mjera koje dovode do smanjenja potronje goriva, i to:poboljanjem sistema motorapoboljanjem sistema transmisijepoboljanjem sistema karoserije-asije.Smanjenje mase vozila, aerodinaminih otpora, otpora kotrljanja i prenosnog odnosa u transmisiji prua znatne mogunosti za poboljanje ekonominosti potronje goriva**Eksploatacija i odravanje vozila

Pri analizi potronje goriva najee se pribjegava primjeni tzv. analitikih metoda koje se zasnivaju na primjeni odreenih matematikih modela odreivanja potronje goriva, a koji prije svega uzimaju u obzir uslove koritenja vozila i reime rada pogonskog motora. Pri tome se ne smije izgubiti iz vida kvalitet primjenjenog goriva, nain pripremanja i sagorijevanja smjee goriva i vazduha, konstruktivna rjeenja i nain koritenja i odravanja vozila.


Najee korieni izraz za odreivanje potronje goriva ima oblik:gdje su:Q - potronja gorivaVu- radna zapremina motora, dm3n - broj obrtaja koljenastog vratila, o/minpe- srednje efektivni pritisak u cilndru motora, kPaHd - donja toplotna mo goriva, kJ/kgt - taktnost motorahc- efektivni stepen iskoritenja motorav - brzina kretanja vozila, km/hpg- specifina gustina goriva, g/cm3


Veza izmeu brzine kretanja vozila i broja obrtaja koljenastog vratila pogonskog motora moe se prestaviti izrazom:

gdje su:im- prenosni odnos zupastog dijela mjenjaaih-hidraulini prenosni odnos turbomjenjaa i0-prenosni odnos glavnog prenosnika rk- poluprenik kotrljanja toka


Na osnovu snage koja se dovodi na pogonske tokove vozila moe se odrediti srednji efektivni pritisak pe, koritenjem izraza:gdje su:tr- koeficijent iskoritenja transmisijem - masa vozila g - ubrzanje sile zemljine teek - k'oeficijent otpora vazduhaA -eona povrina vozilau - koeficijent ukupnog otpora puta


Koeficijent uticaja obrtnih masa (), pri primjeni transmisije sa hidromehanikim mjenjaem moe se izraziti u obliku:

gdje su:Jt , -moment inercije tokovaJ - moment inercije obrtnih masa motora, sve do izlaznog lopatinog kola turbomjenjaa J2- moment inercije turbinskih kola zajedno sa tenou


Efektivni stepen iskoritenja moe se izraziti u obliku:

Jedan od najjednostavnijih izraza u upotrebi za odreivanje ima oblik:srednjeg pritiska mehanikih gubitaka gdje su:h - hod klipaa,b - konstante koje zavise od vrste motora


Vrijednosti indikatorskog stepena iskoritenja odreuje se primjenom poznatog izraza iz teorije motora:

gdje su:pi- srednji indikatorski pritisak, kPal - koeficijent vika vazduhaQv- teorijski neophodna koliina vazduha, kmol/kgT - temperatura okoline, Kp - pritisak okolnog vazduha, kPaR - gasna konstantaKt,- 1,045+0,003 T- koeficijent uticaja temperatureKp-1,00+0,000067 H -koeficijent uticaja pntiskaHd - nadmorska visina, m


Analizom prethodnih izraza moe se zakljuiti da potronja goriva zavisi od vie konstruktivnih i eksplotacionih faktora. Uticaj konstrukcije vozila na potronju goriva znaajan i izraava se preko: poluprenika kotrljanja toka (rk), mase vozila (m), otpora vazduha (k). Uticaj vrste goriva se izraava preko: vrijednosti donje toplotne moi (Hd), njegove gustine (g). Konstrukcija motora utie na potronju goriva preko mehanikog (hm) i indikatorskog (i) stepena iskoritenja, radne zapremine (Vu), hoda klipa (h) i koeficijenta vika vazduha (l).


**Eksploatacija i odravanje vozila1.10 Dinaminost vozilaDinaminost vozila predstavlja njegovu sposobnost prevoza putnika i/ili tereta najveom srednjom brzinom pri odreenim uslovima. Od dinaminosti u velikoj mjeri zavisi njegova produktivnost. Dinaminost vozila prije svega zavisi od njegovih konstruktivnih svojstava kao to su: snaga i obrtni moment motora, prenosni odnosi u transmisiji, koeficijent korisnog dejstva, ukupna masa vozila, primjenjeni pneumatici i aerodinaminost vozila. Dinaminost vozila je u tjesnoj vezi sa ostalim tehniko-eksploatacionim karakteristikama.Dinaminost vozila zavisi od elemenata aktivne bezbjednosti vozila (kona svojstva, upravljivost, stabilnost, vidljivost, signalizacija,..), prohodnosti vozila i elemenata komfomosti vozila.

**Eksploatacija i odravanje vozilaDinaminost vozila se esto izraava preko tzv. dinamikog faktora, mada postoje i drugi naini njegovog izraavanja.Dinamiki faktor (D) predstavlja odnos slobodne vune sile na pogonskim tokovima (razlika vune sile F0 i otpora kotrljanja Rv) i ukupne teine vozila (Gu); to se moe prikazati izrazom:

Dinamika karakteristika vozila grafiki moe se prikazati kao zavisnost dinamikog faktora vozila i brzine kretanja.

Dinamika karakteristika (faktor) koristi se pri uporeivanju dinaminosti dva ili vie vozila. Ukoliko je poznata dinamika karakteristika vozila mogue je odrediti maksimalnu brzinu kretanja, maksimalni uspon koji vozilo moe da savlada kao i ubrzanje koje se moe postii pri odreenom stepenu prenosa.


Dinamiku karakteristiku mogue je odrediti primjenom navedene formule ukoliko je poznata tzv. brzinska karakteristika motora (funkcionalna zavisnost snage i obrtnogmomenta od broja obrtaja) i osnovne karakteristike vozila (prenosni odnosi (i) pri odreenim brzinama kretanja (v), prenosni odnosi glavnog prenosnika (i0), koeficijent iskoritenja transmisije (tr), koeficijent eksploatacije motora (e, koji zavisi od starosti motora, nadmorske visine, kao i vlanosti i temperature okolnog vazduha), ukupna teina vozila (Gu), dinamiki radijus tokova (rd), koeficijent otpora vazduha (k) i eona povrina vozila (A).**Eksploatacija i odravanje vozila

Brzina kretanja vozila najee se izraava u obliku:

U izrazu nm predstavlja broj obrtaja pri vrijednostima snage i obrtnog momenta za koje se odreuje dinamiki faktor.


Koristei ove izraze moe se nacrtati dinamika karakteristika za svaki stepen prenosa (DI, DII, ...DN) odreenog vozila


Na osnovu dinamike karakteristike (D) moe se utvrditi koliki otpori se mogu savladati, pri odreenoj brzini kretanja vozila, kao i kolika se maksimalna vrijednost brzine kretanja vozila moe postii pri odreenoj vrijednosti otpora. Dobro je poznata zavisnost izmeu ukupnog otpora puta (u), koeficijenta otpora kotrljanja (f) i nagiba puta (a):

Ukoliko je poznata vrijednost dinamikog faktora (D) i koeficijenta inercije obrtnih masa () moe se priblino, koritenjem slijedeeg izraza, odrediti vrijednost ubrzanja vozila (j):


Umjesto dinamike karakteristike (D) esto se koriste i drugi elementi dinaminosti: specifina snaga, specifini obrtni moment i intenzitet koenja.Specifina snaga vozila je odnos nominalne snage motora i ukupne mase vozila. Korist se kao pokazatelj vuno-brzinskih svojstava vozila.Specifini obrtni moment predstavlja odnos maksimalno dozvoljenog obrtnog momenta i ukupne mase. Vrijednost specifinog obrtnog momenta motora koji se ugrauje u vozila, takoe su zakonom propisana.


Vee vrijednosti specifine snage i specifinog obrtnog momenta ukazuju na veu dinaminost vozila, odnosno bolje vuno-brzinske karakteristike (ubrzanje, mogunost savlaivanja uspona, maksimalna brzina, itd.). Dui niz godina postoji trend poveanja specifine snage i specifinog obrtnog momenta motora koji se ugrauje u vozila.


Intenzitet koenja karakterie put koenja koji vozilo pree do potpunog zaustavljanja ili pri smanjenju brzine u odreenom intervalu brzina (v1, v2).Put koenja, do potpunog zaustavljanja, izraunava se koritenjem izraza:v1 - poetna brzina vozila u km/hf- koeficijent prijanjanjaa - nagib putake - koeficijent eksploatacionih uslova koenja, obino se uzima ke=1,4 za hidrauline i vazdune konicet1 - vrijeme reakcije vozaa (prosjeno t1=0,44-0,7s)t2 - vrijeme potrebno za dovoenje u dejstvo konica (za hidrauline konice iznosi 0,2 s, a za vazdune 0,6-1 s)t2 - vrijeme od trenutka aktiviranja konice (t=0) do postizanja maksimalnog negativnog ubrzanja**Eksploatacija i odravanje vozila

Dinaminost vozila se smanjuje sa vremenom njegove eksploatacije. Osnovni razlozi koji prouzrokuju pogoranje dinaminosti vozila jesu pogoranje izlaznih karakteristika njegovih podsistema kojima usljed poveanja stepena istrorenosti dijelova opada stepen korisnoati ().


Pouzdanost vozilaPouzdanost je jedan od osnovnih pokazatelja kvaliteta vozila. Najee se izraava kao sposobnost vozila da zadri eksploataciona svojstva, u odreenim granicama, pri odreenim uslovima koritenja tokom itavog radnog vijeka.U toku razvoja vozila pouzdanost se utemeljuje projektom, ostvaruje proizvodnjom, a eksploatacijom potvruje. Tokom razvoja vozila mora se voditi rauna o konstruktivnim rjeenjima agregata i sklopova, primjenjenim materijalima, nainu zatite od razliitih tetnih uticaja, sistemu za podmazivanje agregata i sklopova, kao i o pogodnosti vozila za odravanje.


Obezbjeenje pouzdanosti, tokom proizvodnje, je u tjesnoj vezi sa kvalitetom dijelova koji se ugrauju u vozilo, kontrolom kvaliteta, kvalitetom ostvarene montae, nainom ispitivanja novog vozila Reimi koritenja, kao i nain odravanja vozila, imaju poseban uticaj na pouzdanost a samim tim i vijek trajanja vozila.Najee koriten parametar pouzdanosti je vijek njegovog trajanja, koji se najee izraava preko broja preenih kilometara ili broja asova rada. Na osnovu njega se esto sudi o kvalitetu vozila.Ugraenu pouzdanost, tokom projektovanja, konstrujisanja i izrade nije mogue promjeniti tokom ispitivanja i koritenja. To znai da pri projektovanju, konstrujisanju i izradi mora se voditi rauna o potrebnoj pouzdanosti. Iz tog razloga razvijeno je vie metoda prorauna dijelova vozila na bazi pouzdanosti.


Vijek trajanja vozila - optimalni period koritenja vozilaVei broj faktora utie na vrijednost optimalnog perioda koritenja vozila, ali najvei uticaj imaju: nabavna cijena, produktivnost vozila, pogonski trokovi i trokovi odravanja vozila tokom koritenja.


Odrediti trenutak, kad treba prekinuti sa koritenjem vozila, je kompleksan zadatak. Sloenost zadatka se ogleda prvenstveno u uticaju velikog broja faktora na tehno-ekonomske karakteristike vozila i opravdanost njegovog koritenja i odravanja.Pri planiranju obavljanja transportnog rada i pri planiranju investicija bitan element prestavlja odreivanje trenutka iskljuivanja vozila iz upotrebe. Odreivanje trenutka, poslije koga je potrebno izvriti otpis ili generalnu opravku neophodno je izvriti na osnovu ostvarenih trokova. Pri odreivanju optimalnog vijeka upotrebe vozila neophodno je analizirati faktore koji utiu na fiziku, tehniku i konstrukcionu zastarjelost.


Faktori koji utiu na fiziku zastarjelost odnose se na trokove koritenja i odravanja, kao i na optimalan vijek koritenja vozila. Faktori koji utiu na moralnu zastarjelost odnose se na tehniku zastarjelost i uvoenje novih generacija opreme i vozila.Pri formiranju matematikog modela za proraun optimalnog vijeka upotrebe, uglavnom se polazi od kriterujuma i ogranienja vezanih za trokove. Postoji vie metoda odreivanja vremena optimalnog koritenja vozila (vremena do generalnog remonta).


Jedna od metoda za odreivanje optimalnog rada vozila je tzv. metod sniene efikasnosti. Za primjenu metode sniene efikasnosti potrebno je poznavati obim rada koji analizirano vozilo ili grupa vozila treba da obavi. Maksimalna efikasnost vozila postie se pri nominalnim ukupnim trokovima (trokovima nastalim u transportnom procesu) svedenim na jedinicu obavljenog rada. Ukupni specifini trokovi (trokovi svedeni na jedinicu rad) moraju se analizirati u funkciji obezbjeenja zadatog nivoa pozdanosti i gotovosti tokom koritenja vozila. Poto je obim rada koji vozilo (ili grupa vozila) treba da obavi poznat, tehniki zastoji se moraju nadoknaditi koritenjem vozila iz rezerve.


Trokovi, koji se javljaju kao rezultat uzroka zastoja, mogu se izraziti u obliku:

gdje su:Co- cjena novog vozila umanjena za njegovu vrijednost pri otpisuLopt. - optimalni broj preenih kilometara vozilak - koeficijent tehnike ispravnosti tokom koritenja vozilakmax - maksimalna vrijednost koeficijenta tehnike ispravnosti, pri kojoj serealizuje maksimalni obim transportnog rada


Koeficijentom tehnike ispravnosti vozila izraava se uticaj usljed tehnikih i organizacijskih uzroka na obim obavljenog transportnog rada vozila. Da bi odrali zadati nivo pouzdanosti vozila neophodno je njegovo pravilno odravanje.Pri primjeni ove metode uvodi se pretpostavka da trokovi tehnikog odravanja vozila (Cod) ne zavise od broja preenih kilometara.Trokovi obnavljanja vozila (Cob.) zavise od broja preenih km., a ine ih trokovi rezervnih dijelova (Crd), trokovi materijala (Cm) i trokovi radne snage (Crs).Komponente trokova obnavljanja vozila i trokova koji se javljaju kao rezultat kompenzacije analiziraju se po intervalima koji su karakteristini tokom koritenja vozila.Ukupni jedinini trokovi, koji se javljaju u odreenom intervalu koritenja vozila, zavisno od preene kilometrae L, mogu se izraziti u obliku:


Mogunosti smjetaja tereta ili putnika u vozilo (Kapacitet vozila)Kapacitet ili mogunost smjetaja u vozilu (kapacitet) predstavlja najveu koliinu tereta ili najvei broj putnika koji moe odjednom da se preveze. Kapacitet vozila je u tjesnoj vezi sa njegovim dimenzijama i vrstoom njegove konstrukcije kao i mogunou zadovoljenja zakonskih propisa. Masa vozila (ili broj putnika) i dimenzije tovarnog prostora u potpunosti definiu kapacitet vozila. Kapacitet teretnih vozila izraava se u kg, kg/m3 i koeficijentom iskoritenja mase. Kapacitet vozila za prevoz putnika izraava se brojem mjesta za sjedenje, u karoseriji vozila, ili stajanje kad su u pitanju autobusi za gradski saobraaj. Za teretna vozila i specijalna vozila definie se i specifina povrina prostora i specifina zapreminska nosivost.


Specifina povrina tovarnog prostora definie se kao odnos povrme poda tovarnog sanduka i korisne nosivosti.Specifina zapreminska nosivost definie se kao odnos korisne nosivosti zapremine tovarnog prostora.Koeficijent iskoritenja korisne nosivosti vozila (q), koji predstavlja odnos utovarenog tereta i njegove propisane korisne nosivosti (q) moe se izraziti u obliku:

Vv- utovama zapremina tovarnog prostora vozila (za teretno vozilo Vv=b x l x h),b, l, h - unutranja irina, duina i visina tovarnog prostora,v - koeficijent iskoritenja zapremine tovarnog prostora (on predstavlja odnos zapremine utovarenog tereta i raspoloive tovarne zapremine vozila), -gustina tereta.


Iskoritenje mase vozila izraave se preko koeficijenta iskoritenja mase (m) koji predstavlja odnos korisne nosivost (mk) i sopstvene mase vozila spremnog za vonju.

Prethodno navedene mase, kao i dimenzije vozila definisane su odgovarajuim standardima.Koeficijent iskoritenja mase predstavlja mjeru iskoritenja sopstvene mase vozila i definisan je njegovom konstrukcijom.


Moe se predstaviti zavisnost korisne nosivosti (mk) od sopstvene mase (ms), tj. koeficijent iskoritenja mase(m), to omoguava analize kako po koeficijentu iskoritenja mase, tako i po ukupnoj masi (m) i korisnoj nosivosti ili sopstvenoj masi teretnog vozila. Na osnovu vrijednosti koeficijenta iskoritenja mase vozila moe se sagledati kvalitet vozila.Na primjer, za dva kamiona iste nosivosti od 5 t, ako je za prvi m =1,3 a za drugi m =1,5 onda je sopstvena masa prvog kamiona 3840 kg a drugog 3330 kg. Razlika sopstvenih masa od 510 kg ini nekoristan teret kojim je prvo vozilo tokom koritenja optereeno. Oigledno je da bi i vei dio trokova prevoza bili proporcionalno poveani. Pri ovoj analizi polazi se od pretpostavke da su posmatrana vozila jednake pouzdanosti, tanije reeno, da je vijek trajanja isti i da se praktino radi o razliitim kvalitetima konstrukcije.


**m2m1m3m1 m2

m3

m1m3Sopstvena masa vozilakoeficijentu iskoritenja maseKoeficijent iskori[tenja mase vozilaEksploatacija i odravanje vozila

Udobnost koritenja vozilaUdobnost koritenja vozila predstavlja kompleksan pokazatelj kvaliteta vozila. Prihvatljiva oscilatoma udobnost vozila, komfor sjedita za putnike i vozaa, udobnost pri ulazu i izlazu iz vozila, pogodnost pri utovaru i istovaru tereta, udobnost pri upravljanju vozilom odgovarajui ambijentalni uslovi (klima, buka,...) u prostoru za smjetaj putnika i vozaa itd. predstavljaju osnovne pokazatelje udobnosti vozila.**Eksploatacija i odravanje vozila

Udobnost vozila se najee iskazuje preko slijedeih parametara:buka, iji su izvori: motor, oprema motora, sistem za hlaenje, izduvni sistem, transmisija, vjetar, pneumatici, sistem provjetravanja, struktura karoserije itd.vibracije svih vrstaambijentalni uslovi u vozilu izraeni preko prostora za smjetaj vozaa i putnika i njihove izolovanosti od spoljanjih uticaja (buke, sunevih zraka, temperature okoline itd.)svjetlo (funkcija ogledala za vrijeme vonje, uticaj odreenih povrina vozila-vjetrobrana, ogledala i instrument table vozaa, uticaj svjetla dolazeih vozila i trenutnog saobraaja, uticaj povrine puta na vozaa, redukcija kontrasta puta, efekti sunca,...)ergonomija (udobnost sjedenja, pristup upravljakim elementima, vidljivost instrumenata, vidljivost vozila,..)unutranji enterijer (osvjetljenje, osobine materijala od kojih je prostor za smjetaj vozaa i putnika izraen itd.)


Bezbjednost koritenja vozilaBezbjednost vozila obuhvata sve one komponente kvaliteta koje se odnose na stepen sigumosti koritenja vozila sa stanovita rukovaoca, putnika i okoline u najirem smislu rjei.U zavisnosti od toga na koji nain utiu na optu bezbjednost vozila, parametri bezbjednosti se uglavnom grupiu u tri grupe, i to:aktivni parametri bezbjednosti,pasivni parametri bezbjednosti ikatalitiki parametri bezbjednosti.


Aktivne parametre bezbjednosti sainjavaju:preciznost upravljanjazadovoljavajue dranje pravcaumjerena sila upravljanja sa informacijom o kontaktu pneumatik-putzadravanje neutralnog poloaja pri gubljenju upravljivostilako dranje pravca u krivinamastabilnost na pravcuosjetljivost konicadranje pravca pri koenjulako upravljanje pri koenjudobra manevarska sposobnost sa kratkim vremenom preticanjamala osjetljivost na vjetardobro dranje puta i pri looj podlozidobra svojstva pri akvaplaninguvisoka vozna, radna i druga svojstva radi smanjenja zamora prilikom vonjevidljivost i signalizacija vozila


Pasivne parametre bezbjednosti sainjavaju:to manje ubrzanje tijela (mase) putnika, u svim pravcima, prilikom sudara. (To se postie odgovarajuom konstrukcijom karoserije, zone sjedita, stuba upravljaa, bez otrih uglova i ivica i sa efikasnim pojasevima),bezbjednost od deformacija putnike kabine kod jakih udara,spreavanje ispadanja vrata pri sudaru,spreavanje komadanja staklenih povrina u komadie,mogunost otvaranja vrata poslije sudar,bezbjedno postavljanje rezervoara za gorivo,to je mogua nia sklonost opreme vozila samopaljenju.Osnovni cilj tzv. pasivne bezbjednosti je prvenstveno zatita Ijudi, a potom i vozila.


Prohodnost vozilaProhodnost, kao eksploataciono tehnika karakteristika vozila, predstavlja mogunost njegovog kretanja po loim putevima i besputnim terenima, kao i mogunost savlaivanja razliitih prepreka. Vozila poveane prohodnosti imaju najee pogon na vie osovina ili na sve tokove, specijalne pneumatike ili konbinaciju pneumatika i gusjenica (tzv. polugusjenina vozila), a ukoliko postoji potreba za kretanjem preko vode izrauju se i kao amfibije. Ova vozila imaju takvu konstrukciju da mogu da rade u vrlo tekim terenskim uslovima sa odgovarajuom produktivnou.Parametri preko kojih se moe definisati prohodnost su:parametri vue (vuna sila i sila prijanjanja, sposobnost savlaivanja uspona, obrazovanje traga, broj i veliina stepena prenosa u transmisiji)parametri koji direktno definiu sposobnost vozila za savlaivanje prepreka (tvrda podloga sa jako izraenim neravninama, mekana podloga, voda...)parametri gabarita (najmanja visina iznad stajne povrine, najmanja visina ispod osovine, ugao prepreke, prilazni i zatitni ugao, izdizanje toka, krug zaokretanja tragova tokova, prenik krugova zaokretanja vozila, poluprenici horizontalne prohodnosti) i zakonska ogranienja (maksimalno dozvoljene dimenzije i mase, maksimalne dimenzije sprega vozila,...)


Zavisnost prohodnosti vozila od parametara vueOsnovni pokazatelji koji definiu vune parametre prohodnosti predstavljaju odnosi izmeu granine adhezione vune sile i otpora kretanja vozila. Vunu sposobnost vozila odreuje vuna sila i maksimalna atheziona vuna sila.Najee, pri koritenju vozila, prohodnost je ograniena nedovoljnom silom prijanjanja pogonskih tokova na podlogu, tako da se raspoloiva vuna sila i ne moe ostvariti. To je naroito izraeno pri kretanju vozila po podlogama sa malim koeficijentom adhezije i veliki koeficijentom otpora kotrljanja.


Radi toga esto se za ocjenu prohodnosti vozila koristi odnos tzv. adhezione teine (Gf) i ukupne teine vozila (Gu) kao koeficjent prijanjanja.**Eksploatacija i odravanje vozila

Kada su svi tokovi pogonski k = 1, dok je kod putnikih vozila standardne izvedbe k = 0,5. Kretanje vozila tokaa po mekoj podlozi moe se analizirati kao kretanje gusjeniara. to je vea dodirna povrina, to je vea adheziona vuna sila (jer profil guma zadire u podlogu). Dodirna povrina je vea ukoliko je specifini pritisak toka na tlo manji. Njegova vrijednost zavisi od pritiska u pneumaticima.Kada se vozilo kree po tvrdoj i klizavoj podlozi onda je potrebno obezbjediti to veu vrijednost specifinog pritiska pneumatika na tlo, jer se na taj nain eliminie mokri film izmeu pneumatika i tla tako da pneumatik bolje prijanja za podlogu.


Geometrijski parametri vozila koji utiu na njegovu prohodnost su:poduni i popreni poluprenik prohodnosti vozila;klirens-najmanja visina iznad stajne povrine;prednji i zadnji uglovi prohodnosti;poluprenici zaokretanja;gabaritne mjere.


Geometrijski parametri prohodnosti vozila definisani su odgovarajuim standardima. Na osnovu prednjeg i zadnjeg ugla prohodnosti odreuje se prohodnost vozila pri nailasku na rov, zid itd. Kod autobusa za gradski i meugradski prevoz najmanje su vrijednosti ovih uglova.Mogunost vozila da se zaokrene na to manjoj povrini predstavlja njegovu manevarsku sposobnost. Nju definie minimalna vrijednost radijusa zaokretanja spoljnjeg upravljakog toka (Rv) i irina povrine (A) po kojoj se vozilo kree u procesu zaokretanja Na osnovu duine, irine i visine vozila definie se prostor za njegovo kretanje. Ove mjere su od presudnog znaaja zbog mogunosti prolaza na pojedinim putnim pravcima


Pogodnost konstrukcije vozila za odravanjeEksploataciono-tehnika karakteristika pogodnosti konstrukcije vozila za odravanje je posebno znaajna za opisivanje i ocjenjivanje sistema odravanje vozila. O pogodnosti konstrukcije za odravanje moe se suditi na osnovu objektivnih informacija o radu i odravanju vozila. Postoji vie metoda ocjene i analize funkcije pogodnosti odravanja.Konstrukcija motornog vozila ima izuzetno veliki uticaj na kvalitet sistema odravanja, jer ona najvie utie na pogodnost odravanja.Pogodnost konstrukcije za odravanje ocjenjuje se na osnovu vremena potrebnog za sprovoenje postupka odravanja kao i na osnovu potrebnih aktivnosti i potrebnoj opremi za njegovo sprovoenje.Pogodnost konstrukcije vozila za odravanje blie odreuju slijedei parametri:broj mjesta predvienih za podmazivanje i podeavanjemogunost upotrebe odgovarajue opreme za odravanjemogunost primjene odgovarajuih dijagnostikih metodamogunost primjene odgovarajue tehnologije odravanja vozila


Izbor vozila na osnovu eksploataciono-tehnikihkarakteristika

Pri izboru vozila, pored uslova nabavke, posebno vaan zadatak analize je mogunost i nain njihovog koritenja i odravanja. Na osnovu eksplataciono-tehnikih karakteristika, koje posjeduju analizirana vozila, a koje direktno utiu na njihovu efikasnost, mogue je izvriti i rangiranje vozila za odreenu namjenu.


Najvei broj potrebnih podataka o vozilu, koji reprezentuje njegove eksploataciono-tehnike karakteristike, daju proizvoai vozila. Do ostalih podataka, koji definiu njegove eksploataciono-tehnike karakteristike, dolazi se proraunom na osnovu polaznih podataka. Pri izboru potrebnih vozila treba voditi rauna o perspektivi njihove dalje proizvodnje (analiziranih vozila). Ukoliko ova vozila imaju dobru perspektivu dalje proizvonje lake se dolazi do rezervnih dijelova, a razgranata mrea servisnih slubi i te kako olakava njihovo odravanje.Jedna od najeih reklama proizvoaa vozila, pored isticanja njegovih tehnikih karakteristika i kvaliteta, jeste: "Prije nabavke novog vozila, informiite se kakva je postojea servisna mrea i kako ete obezbjediti njegovo odravanje."


Ista karakteristika, za jedan tip vozila, moe biti od posebne vanosti, dok za drugu grupu vozila ima manji znaaj.Izbor moguih tipova vozila, za odreene uslove koritenja, vri se na osnovu cilja koji se eli postii njihovom primjenom. Definiu se kriterijumi za izbor najboljeg vozila i razrauje rang lista za ocjenu njihove ispunjenosti. Potom se metodama optimizacije dolazi do najprihvatljivijeg rjeenja (vozilo, koje e u najveoj mjeri ispuniti postavljene zahtjeve). Postoji vie razvijenih metoda koje se primjenjuju pri izboru vozila za odreenu namjenu.


Prije donoenja odluke o nabavci vozila neophodno je izvriti detaljnu analizu eksploataciono-tehnikih karakteristika vozila koja bi, po optoj procjeni, mogla da zadovolje zahtjeve korisnika. Rezultati takve analize, za svaki tip vozila, uporediti meusobno i na osnovu tog poreenja donjeti konanu odluku o nabavci vozila.Pri ugradnji dizel ili oto motora u isto vozilo (esto proizvoai daju mogunost ugradnje razliitih motora u isti vozilo) treba imati u vidu sljedee injenice:karakteristike ovakvih vozila mogu se uporeivati samo ukoliko postoji usaglaenost motora sa prenosnikom snage;vozilo sa dizel motorom ima loije dinamike karakteristike jer je kritina brzina pri primjeni ovih motora vea, pa je neophodno ee koritenje niih stepena prenosa;


maksimalna vrijednost ubrzanja vozila sa dizel motorom je neto manja nego pri primjeni oto motora;put zaleta i vrijeme zaleta vozila sa dizel motorom je dui nego kod istog vozila sa oto motorom;zaustavni put od maksimalne brzine do potpunog zaustavljanja je dui pri primjeni dizel motora;pri ugradnji benzinskog motora maksimalni moment nalazi se pri niim brojevima obrtaja, a prirataj snage i momenta je izraeniji u oblasti maksimalne snage i maksimalnog momenta. Ovo je poeljno jer je reim rada motora stabilniji ukoliko njegov moment sporije opada pri porastubroja obrtaja. U tom sluaju je lake savlaivanje poveanih spoljnih otpora, sa smanjenjem broja obrtaja bez eih promjena stepena prenosa; potronja goriva, u sluaju primjeni dizel motora, je manja nego pri primjeni oto motora. Ovo je naroito izraeno pri tekim uslovima.koritenja vozila.

**

Radni ciklus vozila, trokovi radnog ciklusa i stanje vozilaEksploatacioni ciklus vozila

Radni ciklus vozila ima sloenu strukturu. Njega sainjavaju niz povezanih i vremenski usklaenih grupa aktivnosti. Na te aktivnosti djeluje veliki broj inilaca. S obzirom na ovu injenicu radni ciklus vozila se moe intrepetirati na razliite naine.Najee se radni ciklus vozila prikazuje kao skup meusobno povezanih i vremenski usklaenih faza: razvoj, proizvodnja, koritenje i otpis. Slikovito ove faze su predstavljene na slici 3.23.

**

Vrijeme koritenja vozila samo je dio radnog ciklusa I manji je od vremena njegovog trajanja. lako je vrijeme odravanja kratko u odnosu na ukupno vrijeme trajanja vozila, ono predstavlja vrlo znaajnu komponentu o emu govori i udio trokova odravanja u ukupnim trokovima radnog ciklusa. Kako radni ciklus objedinjuje niz aktivnosti (razvoj, proizvodnja, koritenje i otpis), to svaka od njih iziskuje odreene trokove.


Eksploatacioni ciklus vozila i trokovi ciklusaTrokovi radnog ciklusa vozila, najjednostavnije se mogu izraziti kao zbir slijedeih trokova:trokova nabavke (ovdje su prisutni i trokovi transporta, osiguranja,..)trokova koritenja (radna snaga, pogonski materijal)trokova odravanja (radna snaga, rezervni dijelovi, oprema, ureaji i objekti za odravanje,..)trokova administracije (upravljanje, informatika,..).Trokovi ciklusa mogu se modelirati na razliite naine.Ne treba izgubiti iz vida da ukupni trokovi ciklusa odreuju i prodajnu cijenu vozila kao i vrijednost poetnih materijalnih ulaganja. Pored trokova nabavke postoje i oni trokovi vezani za odravanje i druge elemente logistike podrke, koji esto ine vei dio ukupnih trokova.

**

Pri nabavci vozila samo jedan dio trokova radnog ciklusa (trokovi nabavke), je poznat dok su ostali trokovi nepoznati (trokovi transporta, trokovi obuke, trokovi zaliha, trokovi eksploatacije, trokovi tehnike dokumentacije i informatike, trokovi rashodovanja). Ovaj drugi dio trokova najee je mnogo vei od trokova nabavke kojim kupac pokriva trokove proizvoaa (cjenu razvoja vozila, proizvodnje i marketinga, uz odgovarajuu akumulaciju).Na osnovu trokova radnog ciklusa mogue je objektivno uporeivanje razliitih varijanata jednog vozila ili vie vozila meusobno. Radi toga potrebno je odrediti najbolji mogui nain. Postoji mnogo predloenih modela rjeavanja ovog problema.


U ovom dijelu teksta bie ukratko prikazana sutina metoda. Za primjenu ovog metoda neophodno je sistematsko izuavanje svih elemenata trokova radnog ciklusa.Posebnu panju pri tome zasluuje: identifikovanje svih vrsta trokova i mjesta njihovog nastanka uporedno procjenjivanje pojedinih trokova za razliite varijante analiziranih vozila.Pored investicionih ulaganja za nabavku vozila i trokova koji nastaju zbog njegovog koritenja (pogonske materije, rukovaoci,..) primjenom ove metode, obuhvaeni su i trokovi koji nastaju kao rezultat nemogunosti vozila da izvrava svoju funkciju (to su tzv. trokovi neraspoloivosti).


Primjenom ove metode iskazuju se svi trokovi, bez obzira na njihovu vrijednost. Radi toga definisana su etiri nivoa u strukturi trokova prema njihovom ueu u ukupnim trokovima.Ukupni trokovi ciklusa (Cc) ralanjeni, na prvom (najviem) nivou, su:trokovi nabavke (Cn)trokovi logistike podrke (Cip)trokove ostvarene neraspoloivosti (Con)

Svaka od ovih grupa trokova raslanjuje se na nie nivoe.


Trokovi nabavke (Cn) se raslanjuju na slijedee komponente:pro.dajna cijena (Cpc)trokovi provizije, dopreme i putanja u rad (Cp)trokoveupravljanja i voenja projekta, na osnovu koga su vozila napravljena (Cvp)**Eksploatacija i odravanje vozila

**Trokovi logistike podrke (Cip) grupiu se u dvije grupe i to:investicioni trokovi (Ci)tekui (operativni) trokovi (Ct)

Investicioni trokovi mogu se dalje raslaniti na dvije grupe i to:investicioni trokovi koji se odnose na infrastrukturu procesa koritenja (Ck) (zgrade, garae, putevi, komunikacije,..)investicioni trokovi koji se odnose na objekte i opremu odravanja (Co)

Tekui trokovi (Ct,) ralanjuju se u est grupa:troskovi koritenja (Ctk)trokovi preventivnog odravanja (Cpo)trokovi korektivnih odravanja (Cko)trokovi odravanja u radionicama vieg nivoa (Covn)trokovi odravanja u specijalizovanim radionicama ili fabrikama (Cos)trokovi reije, osiguranja i drugih dodatnih davanja (Cro)

**

U slijedeim koracima (na treem i etvrtom nivou) svaki od ovih trokova se dalje raslanjuje i analizira. Primjera radi ralaniemo samo trokovi korektivnog odravanja (Cko) na treem nivou.Trokovi korektivnog odravanja (Cko) izraavaju se preko:trokova utroenog rada (Ckor)trokova utroenog materijala i rezervnih dijelova (Ckom)trokova osposobljavanja Ijudstva za sprovoenje postupaka korektivnog odravanja (Ckoo)trokova vezanih za komunikacije, dokumentaciju itd. (Ckod)

**

U posljednjem koraku (etvrti niv ralanjivanja trokova) ove komponente trokova treba dalje ralanjivati.Trokovi ostvarene neraspoloivosti (Con) sainjavaju:trokovi nastali usljed prestanka funkcionisanja vozila (Cpf)trokovi nastali kao posljedica smanjenog obima izvrenog rada (Cso)

Trokovi nastali usljed prestanka funkcionisanja vozila (Cpf) sainjavaju:trokovi prekovremenog rada sa ciljem nadoknaivanja prekida rada u redovnom radnom vremenu (Cpr)trokovi izazvani drugim davanjima (penali, naknade itd.) (Cdd)trokovi direktnih teta izazvani otkazom vozila (Cnd)

*

Trokovi nastali kao posljedica smanjenog izvrenog obima rada (Cso) grupiu se u dvije grupe:trokove izazvane smanjenjem prihoda, tj. obima posla u prethodnom periodu (Co)trokovi koji e se javiti u narednom periodu zbog smanjenja ugleda i poloaja na tritu (Csu)

Kako je broj komponenata trokova, u ukupnim trokovima radnog ciklusa, vrlo velik razvijeno je vie modela i programskih paketa za njihovo izuavanje.

**

Odravanje vozila i vremenska slika stanja

Izuavanje procesa koritenja, a posebno procesa odravanja vozila najee se zasniva na analizi promjena njegovog tehnikog stanja tokom eksploatacije (analizi tzv. vremenske slike stanja). Primjenom ovog metoda grafiki se opisuje promjena stanja i redosljed odvijanja pojedinih aktivnosti i postupaka u radnom ciklusu vozila a potom se primjenom odgovarajuih analitikih metoda, dolazi do rezultata na osnovu kojih se donose zakljuci o vrednostima radnih parametara i osobenostima procesa odravanja, ali i o drugim karakteristikama efikasnosti rada i odravanja.Vozilo, prema klasinoj binarnoj logici, sa stanovita tehnike ispravnosti, moe da bude u jednom od dva stanja: "stanje u radu" ili "stanje u otkazu". Ova dva stanja su sloene kategorije koje objedinjavaju vei broj vremenskih intervala sl**

Sutinu procesa koritenja i odravanja vozila teko je definisati preko ova dva stanja. Iz tog razloga uvode se i sljedea stanja: "radno stanje" i "neradno stanje", ali i niz drugih stanja kao to su: neplanirani zastoj, funkcionalni zastoj, stanje u otkazu, izazvani nerad, zastoj i kritino stanje.Ukoliko se vozilo nalazi u "stanju u radu" to znai da je ispravno i da moe da izvrava postavljeni zadatak, na propisan nain u odreenim uslovima u propisanom vremenu. Ako se nalazi u "stanju u otkazu" zadatak i funkcija cilja se ne izvravaju na propisan nain.


Sva stanja u kojim vozilo moe da se nae, u procesu eksploatacije, mogu se prikazati grafiki kao to je to uraeno na slici 3.25.

Ukupno kalendarsko vrijeme, koje se mjeri od poetka upotrebe vozila moe se prestaviti kao zbir ukupnog vremena koritenja i ukupnog vremena skladitenja:


Uzroci pojave neispravnosti

Neispravnosti motomih vozila se manifestuju na razliite naine. Neki od njih su:nenormalan um, buka ili udariodreeni sistemi ili vozilo u cjelini ne funkcioniepogoravanje odreenih eksploataciono-tehnikih karakteristika (prvenstveno dinamikih karakteristika i performanse motora)pojaane vibracijepregrijavanjepoveana potronja goriva, maziva i drugih tehnikih fluida.Procentualni udio pojedinih uzroka pojave otkaza vozila orjentaciono su: habanje 40 %, plastina deformacija 26 %, lomovi zbog zamora 18 %, otkazi zbog temperaturnih uticaja 12 %, ostali uzroci 4 %.

**

Proces transporta i struktura voznog parka

Saobraaj je postojao otkako postoji i ovjek samo se osavremenjavao i mjenjao oblike (drumski, vodeni, eljezniki, telefonski...). Sa stanovita vojnih potreba saobraaj takoe ima veliki znaaj. ivu silu, oruje, municiju i hranu treba u to kraem vremenu dostaviti na odreeno mjesto.Prednosti drumskog transporta su u tome to automobil kao transportna jedinica ne zahtjeva mnogo prostora za smjetaj, lako se prilagoava okolnim prilikama, ima veliku tehniku elastinost kretanja i savlaivanja uspona. Pored toga ne zahtjeva naroite stalne instalacije (stanice) i ne zavisi u potpunosti od saobraajnice (puta). To mu omoguava da robu (putnike) prebaci od mjesta proizvodnje do mjesta ugradnje. Prevozna brzina na kratkim rastojanjima je velika to mu daje izvjesne prednosti u odnosu na druge vrste transporta isl.

**

Podjela putnog transporta:Prema znaaju u drutveno-privrednom pogleduza sopstvene potrebe za opte potrebePrema teritoriji na kojoj se obavljaunutranji transportmeunarodni transport (TIR)prevoz robe (kamioni)prevoz putnika (autobusi, taksi vozila, putniki automobili)prevoz specijalnih teretaPrema organizaciji radalinijski prevoz (putniki-autobusi)po potrebi (od sluaja do sluaja)

**

Rad voznog parkaZa rad voznog parka potrebno je:saobraajno sredstvokvalifikovano osoblje (rukovodioc odravanja i organizacije rada)putna mreasnabdjevanje gorivom, mazivom, pneumaticima i rezevnim dijelovimaodravanje, garairanje i odgovarajua opremaTransportna sredstva jedne radne jedinice nazivamo vozni park. esto susreemo i naziv inventarski vozni park To je zbir svih saobraajnih sredstava koja se nalaze na inventarskom spisku radne jedinice kao osnovna sredstva. Svakog dana rad voznog parka moramo pratiti i planirati za naredni period tj. mora se pratiti realizacija rada voznog parka po danima (mjesecima, godinama) i planu.**

Osnovni cilj slube koja planira i prati rad voznog parka treba da bude usmjeren na to bolje iskoritenje:raspoloivih kapaciteta (vozila openito)raspoloivog vremena za prevozpreenog puta inosivosti tj. utovarnog prostora.Ovim se postie vea proizvodnost voznog parka a smanjuju trokovi prevoza, odravanja i vremena rada itd. Dobrim organizovanjem (vozila, vozai i organizatori) mogu mnogo da doprinesu poveanju produktivnosti voznog parka.


Ova saradnja je neophodna sobzirom na mogunost proizvoljnog korienja transportnih sredstava:Od izlaska vozila iz auto-parka pa sve do njegovog povratka smatra se da je vozilo na radu.Za vrijeme tog rada vozilo prolazi kroz razliite faze transportnog procesa.Da bi transportni proces bio potpun, potrebno je, pored samog izvrenja prevoza robe ili putnika izvriti i utovar i istovar. Pored toga potrebno je da vozilo doe na mjesto utovara (istovara).


Vozni park, odravanje i remont

Transportna preduzea imaju tri osnovna djelokruga rada:obavljanje prevoza robe ili putnikaodravanje voznog parka i tehnike ispravnostiorganizovanje proizvodno-transportnog procesa i odravanjaRad transportnih iedinica (voznog parka) predstavlja obavljanje prevoza po odreenom procesu, koji obezbjeuje odgovarajuu ekonominost.Proces transporta (prevoza) sastoji se iz slijedeeih fazadovoenje sredstava transporta na utovarutovaranje robe (ljudi)prevoz robe (ljudi)istovar robe (izlaz ljudi)

**

Odvijanje transporta po navedenim fazama zove se ciklus transportnog procesa. Rad prevoza jednak je proizvodu prevezene teine - robe (broj putnika) i preenog puta. Dimenzije su [tkm] ili [putnikkm]. Proces transporta moe da se sastoji od:potpunih ciklusaciklusa sa prekidom (stajanje radi utovara i istovara robe ili putnika)Transportni ciklus kod kojeg se transportne jedinice (automobili) vraaju na mjesto sa kojeg su poli na izvrenje zadatka naziva se obrt, tj. dolaze ponovo na isto mjesto radi utovara robe ili putnika odnosno radi istovara. Pravac prevoza robe ili putnika zove se "mar-ruta".


Parametri rada transportne jedinice (automobila)utroak vremena za obavljanje transportnog radabrzinu kretanja vozila pri transportu, odnosno povratu praznograstojanje na koje se vri prevozstepen iskoritenja nosivosti, odnosno utovarnog prostora


Struktura voznog parkaesto je jako razliita i to:po vrstama vozila (sanduari, kiperi, hladnjae, autobusi, cisterne,...)nosivosti (4t, 6t,...)proizvoaima vozila isl.Transportne jedinice voznog parka obino se grupiu po istovjetnosti eksploatacije tehnikih osobina-namjeni (autobusi, cisterne, hladnjae..). Vozila predviena za rad uvedena su u inventarske knjige. Inventarska vozila se dijele na:ispravna i spremna za eksploataciju-vozila u raduvozila u opravci odnosno odravanju (remontu)vozila koja stoje u rezervi-skladitu (slobodna)*

Grupa istovjetnih jedinica voznog parka sa inventarskog spiska moe se napisati:

Ai - broj vozila po inventarskom spiskuAe - broj vozila koja su u eksploatacijiAr - broj vozila ispravnih ali slobodnih tj. u rezerviJedan automobil (transportna jedinica), tegljai, prikolice ili sl. tokom odreenog broja dana u mjesecu ili godini ima razliito stanje sposobnosti za eksploataciju. Pa se za jedan automobil moe pisati:

Di - inventarski broj dana (dani dok se vozilo nalazilo na inventarskom spisku) De - dani eksploatacije Do - dani opravke Dr -dani rezerve

*

Ako sad posmatramo sva istovjetna vozila (ili samo jedan njihov dio) onda za jedno vozilo moemo pisati da je radilo: [autodan], a za sva:

gdje su:AiDi - inventarski dani posmatranih automobila AiDe - dani eksploatacije posmatranih automobila AiDo - dani opravke posmatranih automobila AiDr - dani rezerve posmatranih automobila

**

Gornja jednaina bi se mogla i ovako napisati:

[autodan]Primjer:Vozni park se sastoji od 10 istovjetnih jedinica (kamiona) tj. Ai=10. Za godinu dana stoji na raspolaganju Di=300 inventarskih auto-dana. Automobil br.1 bio je u eksploataciji 280 dana (D1e=280) na opravci D10=15 auto-dana i u rezervi D1r=5 auto-dana. Na slian se nain mogu predstaviti i dani eksploatacije, opravke i rezerve drugih automobila. To je najbolje raditi tabelamo pa imamo:

**

3000 = 2755 + 140 + 105 [autodana] tj.

Za odreivanje stepena iskoritenja voznog parka postoji pojam "koeficijent iskoritenja voznog parka" koji predstavlja odnos "autodana" eksploatacije svih istovjetnih (posmatranih) vozila prema inventarskim autodanima svih vozila


-koeficijent iskoritenja voznog parkaPoto je ciklus eksploatacije broj preenih kilometara izmeu dva generalna (glavna) remonta onda "" moe biti izraen i ovako:

Dec - broj dana eksploatacije tokom ciklusaDoc - broj dana opravke tokom ciklusaDrc - broj dana rezerve tokom ciklusaDeg - broj kalendarskih dana eksploatacije vozila u godiniDkg - broj kalendarskih dana u godiniDkc - broj kalendarskih dana u ciklusu


Tehniki koeficijent gotovosti vozila

Dog - broj dana utroen na opravku godinjeDradg - broj radnih dana u godini (365 manje broj praznika i nedjelja tj. dana kad se ne radi)Iz gornje jednaine moemo pisati:


Povezanost ciklusa eksploatacije sa godinjom eksploatacijom odreuje se koeficijentom prelaza od ciklusa prema godini:

Lg - broj [km] koje vozilo pree godinjeLeC - broj [km] koje vozilo pree tokom ciklusa eksploatacijeZa odreivanje "ng" treba najprije odrediti broj radnih dana u godini i koeficijent tehnike gotovosti "T" iz obrasca :

**

Broj dana eksploatacije vozila tokom ciklusa odreuje se po obrascu:

Lsrd - srednji broj kilometara koje vozilo pree u toku dana (24h) na pr. 210 [km] to zavisi od normativa eksploatacije.


**dr Ranko Boikovidr Ranko Boikovi**dr Ranko Boikovidr Ranko Boikovi**dr Ranko Boikovidr Ranko Boikovi**dr Ranko Boikovidr Ranko Boikovi

Documents

13402290 Eksploatacija i Odrzavanje Vozila Predavanja