15. 17. svibnja 2 013. u SPC-os-bmarkovica-ravna-gora.skole.hr/upload/os-bmarkovica-ravna-gora... · se stavljanje hrane navečer kako ne bi hrana promijenila svoju kvalitetu, navlažila

1

Projekt međugeneracijske suradnje :

„S koljena na koljeno“

uz izložbu

15. – 17. svibnja 2 013. u SPC- u „ Goranka “

„ Ravna Gora voli ptice /

Pomognimo im da prezime“

Ivo Randić

i učenici

drugog i trećeg razreda sa suradnicima te učenici

Literarno - dijalektalne skupine i Školske zadruge

OŠ dr. Branimira Markovića s učiteljicama Gordanom Podobnik i Snježanom Sveticki

2

Sadržaj:

1. Ivo Randić, autor izloženih kućica za ptice……………………………….……………………………….3

2. Savjeti o načinu izrade kućica za ptice………………………………………………………………………4

3. Kućice za ptice…………………………………………………………………………………………….…………….6

4. Likovni radovi:

Crtanje i slikanje………….…………………………………………………………………………………………..7

5. Praktičan rad u učionicama

a) Izrada kućica od kartona i tetrapaka…………………………….………………………………………….11

b) Izrada gnijezda od vrbovih grančica……………………………………………………………….………..11

c) Izrada ptičica od češera…………………………………………………………………………………………..12

d) Izrada hranilica………………………………………………………………………………………………………..12

6. Praktičan rad izvan škole / u stolarskoj radionici……………..……………………………………..14

7. Suradnja s roditeljima, kućice za ptice…………………….……………………………………………...14

8. Ptice, opisi, strip, priče po nizu slika………………………………………………………………………..15

9. Ptice naših krajeva, fotografska potpora………………………………………………………………….16

10. Ptice,pjesma i glazbeno stvaralaštvo……………………………………………………………………….16

11. Literarni radovi……………………………………………………………….……………………………………….17

12. Recital……………………………………………………………………………………………………………………..17

13. Zaključak …………………………………………………………………………………………………………………19

3

1. Gosp. Ivo Randić

Ivo Randić rođen je 3. ožujka 1925. na Sušaku u Rijeci gdje je

završio i Osnovnu školu ( Vežica), i Realnu gimnaziju ( Sušak).

Brodograđevni odsjek Tehničkog fakulteta Sveučilišta (diplomirani

inženjer brodogradnje) završio je u Zagrebu.

Tijekom radnog vijeka provedenog u Brodogradilištu „Viktor

Lenac“, Rijeka izražen je bio njegov doprinos na području zaštite

prirode. Preseljenje glavnine kapaciteta Brodogradilišta (1968. god.)

s lokacije u Riječkoj luci na novu lokaciju u tada još očuvanoj uvali

Martinšćici prijetilo je potpunom devastacijom prirodnih vrijednosti ove nekad prelijepe uvale. Kao

pomoćnik tehničkog direktora, a zatim i generalnog direktora, mogao je, kako u procesu projektiranja,

tako i u tijeku izgradnje, utjecati i boriti se za što manji stupanj devastacije prirodnih vrijednosti unutar

područja izgradnje kao i u okolišu rubnih zona. Ti napori urodili su očuvanjem sljedećih zatečenih glavnih

vrijednosti unutar uvale Martinšćice:

- stoljetnoga parka platana i topola u središnjem dijelu brodoremontne baze s vrijednim

povijesnim građevinama, koji su bili ugroženi opsežnim građevinskim radovima i iskopima,

- sačuvana su stoljetna stabla dudova i stare platane na mnogim drugim lokacijama

Brodogradilišta, astara i dotrajala stabla kojima je prijetilo sušenje ili urušavanje zamijenjena

su mladima,

- sačuvane su opsežne prirodne zelene oaze u rubnim dijelovima Brodogradilišta, kao i

projektirane mnoge nove zelene oaze prema Grčevu i prema uvali Žurkova,

- sačuvano je od zatrpavanja nekoliko površinskih vodenih tokova i izvora,

- kontinuirano su educirani radnici i osobito omladina o potrebi čuvanja prirodnih vrijednosti,

- na održavanju parka i zelenih površina u Brodogradilištu brinula su dva radnika „Parkova i

nasada“ .

Iznimna ljubav prema drvu vodila ga je prema drvu, pa je rad u drvu postao njegov hobby .

Prvotno su to bile drvene barke. Odlaskom u mirovinu 1990. posvećuje se izradi kućica-gnijezda i

hranilica za ptice, posebno od recikliranog drva i drugih materijala.

Ističe se osobinama vedre osobnosti , iznimne komunikacije i bogatstvom ideja kako aktivnijim

pristupom životu promijeniti stav ljudi prema okolišu. Ravnu Goru doživljava kao suvremeno goransko

mjesto s vizijom pa je predložio izlaganje kućica u Ravnoj Gori s namjerom da dio kućica bude u njoj i

postavljen. U suradnji s Osnovnom školom Dr. Branimira Markovića njegove ideje proširene su na djecu

gdje su kao sjeme pale na plodno tlo. Zajedničkim pristupom temi, pripremljena je ova izložba.

4

Izložba kućica i hranilica za ptice u Ravnoj Gori, po njegovoj procjeni, najveća je izložba ovih

predmeta koja je ikad postavljena u Hrvatskoj.

U listopadu 2006. Svoju prvu izložbu „Izložba kućica i hranilica za ptice“ postavio je u u Društvu

Gorana Rijeka.

Druga izložba kućica-gnijezda i hranilica za ptice Predstavljena je u Osnovnoj školi Rudolfa Strohala u

Lokvama, gdje je zatim održana i izložba drvenih dječjih igračaka vlastite izrade.

Svaka kućica, leglo ili hranilica, ima izuzetno precizan nacrt prema kojem je rađena te svoje ime. Tako

npr. kućice imaju naziv „ Lončić“, „ Strehica“, Boca s prozorom“.

Posljednja kućica koja je u izradi nosi naziv „ Gimpl“, ali je potpuno drugačijeg oblika od oblika kojeg ime

nudi. Naime kućica „ Gimpl“ spaja ljubavi autora izložaka, ljubav prema pticama, pjevu našeg zbora „

Gimpl“ i ljubavi prema brodovima. Tijekom svoje mirovine, do sada, izradio je više od 35 kućica- gnijezda

i hranilica. Sve su postavljene u okolišu njegove vikendice u Zelinu Crnoluškom gdje su sve podarile dom

ili hranu ptičicama.

2. Savjeti o načinu izrade kućica za ptice

Pod pojmom „ Kućice za ptice“ podrazumijevamo u osnovi dva tipa kućica.

To su:

1. Kućice za gniježdenje-legla

2. Kućice za prihranu-hranilice

Ad. 1.) Kućice za gniježdenje su zamjena za sve rjeđe prirodne šupljine ( duplje) gdje se pojedine vrste

ptica mogu uspoješno gnijezditi u prirodnom okolišu-šumi.

Ad. 2.) Kućice za prihranu-hranilice služe za posluživanje hrane što je od posebne važnosti osobito zimi u

krajevima gdje se temperatura spušta duboko ispod nule. Za ptice je kritična temperatura ispod 5° C

kada tlo i raslinje pokrije snijeg i led.

Kućice za gniježdenje su najčešće drvene konstrukcije s otvorom za ulaz i izlaz ptica, dok su hranilice

dobro osvjetljene i lagane konstrukcije s otvorenom prednjom ulaznom stranom. Bitno je da su svjetle.

Autor izložaka i ljubitelj izrade kućica za ptice preporuča da je kod kućica za gniježđenje bitna:

Dobra toplinska izolacija ( Debljina drvenih elemenata kućice ne bi smjela biti manja od 23 - 25

mm jer to omogućava toplinsku izolaciju)

Odvodnja ( Voda bi mogla ugroziti male ptiće, pa se može jednostavno učiniti sustav odvodnje

tako da se u uglovima poda izbuši 4 do 5 rupica promjera 5-6 mm koje omogućuju istjecanje

vode.)

5

Provjetravanje ( Dobro zračenje osigurava ptiće od gušenja. Na zaleđu ispod krova se može

izbušiti nekoliko rupica za ventilaciju ( promjer 8-10 mm))

Umanjivanje opasnosti od grabežljivaca i ostalih nepozvanih gostiju ( ose, stršljeni, kuna, puh…) (

Sigurnost osiguravamo primjerenim otvorom i njegovim smještajem na prednjoj strani kućiće.

Za sjenice se preporuča otvor promjera 32 mm, a smjestiti ga treba oko 120 mm od poda kućice

do sredine otvora)

Kod posluživanja hrane koristimo se hranilicama. Funkcionalna hranilica mora zadovoljiti nekoliko

osnovnih uvjeta:

Hrana mora biti zaštićena od vremenskih nepogoda ( kiše, vjetra)

Unutrašnjost mora biti svjetla jer ptice nerado ulijeću u mračno.

Ako hranilica ima otvoreni čelni ulaz, treba imati ostakljene bočne strane.

Odvodnju omogućiti bušenjem rupica na uglovima poda.

Poželjno je da hranilice možemo lako čistiti i održavati. Barem jednom godišnje treba je

temeljito očistiti.

Ptice imaju nižu tjelesnu temperaturu od ljudi i da bi je mogli održati trebaju češću i redovitu prehranu.

Dok se temperatura ne spusti ispod 5 ° C, i dok tlo nije prekriveno snijegom, mogu se prehraniti same.

Potrebno je samo prostrijeti malo hrane da se ne plaše nego naviknu na hranu u hranilici. Na

temperaturi ispod 10° C ptica gubi i više od 10 % svoje težine. Jutrom mora odmah pronaći hranu jer će

se u protivnom smrznuti. Zato je važno da im u jutro stavimo u hranilice dovoljno hrane. Ne preporuča

se stavljanje hrane navečer kako ne bi hrana promijenila svoju kvalitetu, navlažila se i sl.

Ptice ne bi smjeli hraniti kruhom i pecivom jer im smeta šećer koji je u njima. Od šećera se razbole.

Pticama ne dajemo slani špek ( slaninu) i ne solimo im čvarke jer su od soli žedni, a zimi je voda smrznuta

pa nemaju što piti. Najkvalitetnija hrana su sjemenke suncokreta. Može se pomiješati loj i sjemenke

suncokreta ili kukuruzne krupice. Takva mješavina stavi se u mrežice i objesi na stablo.

Ptice se razlikuju prema onom što vole jesti.

Koju hranu voli? Gdje je možemo ostaviti osim u hranilicama?

Sjenice Sjemenke Komadić neslane slanine

Objesiti na granu

Zimovka-gimpl ( vrsta zebe)

Sjemenke, sjemenke bora, bobe jarebike, crnogorično sjemenje

Objesiti

Zebe Sjemenke

Češljugar- štiglić ( vrsta zebe)

Sjemenke Sjeme čička

Vrapci

Obožavaju suhi kruh. Agresivno tjeraju druge ptice. Hrana: sjemenke, usitnjeni čvarci,neslana slanina,salo

Na tlu

Kos i drozd Narezano voće Na tlu

Crvendać Usitnjeni čvarci Na tlu

Djetlić Objesiti neslanu slaninu ili kost s malo sala jer im Objesiti

6

inače sve pojedu vrapci. ili u mrežicu salo

Utisnuti u pukotinu na stablu

Šojka Sjemenke stabala, voće ( kupine…)

3. Kućice za ptice

Hranilica „ Lončić“ ističe korištenje gotovih

materijala kojeg često koristimo. Lončić je zaštita

hrani od padalina. Dodatno je zaštićen krovićem

koji je izrađen od vodootporne šperploče sa

sanduka naranča imena „Natalija“.

Hranilica „ Boca s prozorom“ omogućava

ptičici sigurno hranjenje, te odmor na

poklopčiću koji je u isto vrijeme krović za

bocu i sprečava utjecanje vode u hranilicu.

Hranilica „ Gorančica „ predstavlja veličinu

pozornog stvaralaštva autora. Uz prostor u kojem

se ostavlja hrana, a s bočnih strana je zbog svjetla

ostakljen, uz krov položen je žlijeb koji skuplja

kišnicu i odvodi je do posudice. Ptica tako može

piti i jesti u istoj hranilici.

Svi elementi hranilica su pozorno

napravljeni s puno ljubavi i detalja.

Omogućuju ptičicama sigurnu i kvalitetnu

prehranu.

Krov čuva hranu od padalina.

7

Sve kućice, hranilice i legla izrađene su vrlo precizno prema

stručnim i detaljnim nacrtima. Oni ističu osobnost autora kućica,

njegovu predanost stvaranju i osmišljenost svakog koraka u radu.

Leglo ili kućica gnijezdilica omogućuje

ptičicama sigurnost od nepogoda zime kao i

sigurnost za gniježđenje.

Leglo ili kućica gnijezdilica „ Lončić s a

strehicom“. Kao materijal iskorištena vaza za

cvijeće u kompoziciji s drvom i šperpločom.

4. Likovni radovi:

Crtanje i slikanje

Likovno područje: Oblikovanje na plohi,

crtanje

Tema: Točka i crta- Kontrast crte po karakteru

Motiv: Ogoljelo stablo uz ogradu

Likovna tehnika: tuš ( pero, drvce, kist)


crtanje

Tema: Točka i crta- Gradbene i obrisne crte

Motiv: Ptičice ( rad na fotokopiji)

Likovna tehnika: flomaster ili tuš

8


crtanje

Tema: Točka i crta

Motiv: List u padu

Likovna tehnika: flomaster


slikanje

Tema: Boja, tople boje

Motiv: List

Likovna tehnika: voštani pastel/tuš


slikanje

Tema: Boja, tople boje

Motiv: Eksplozija jesenjih boja na Javorovoj

kosi

Likovna tehnika: vodena boja


slikanje

Tema: Boja, kontrast toplo-hladno

Motiv: Ptičice u okolišu hladnih boja

Likovna tehnika: akvarel / crni flomaster


slikanje

Tema: Boja, kontrast svjetlo-tamno,ton

Motiv: Jesen

Likovna tehnika: tempera

9


slikanje

Tema: Boja, tonovi boja

Motiv: Stablo u zimskoj noći



slikanje

Tema: Boja, kontrast osnovne i izvedene boje

na geometrijskim i slobodnim oblicima

Motiv: Kućica u okolišu



slikanje

Tema: Boja, kontrast toplo- hladno

Motiv: Bukva se igra



slikanje

Tema: Boja,tonovi boja

Motiv: Gljiva



slikanje


Motiv: Uskrsna jaja

Likovna tehnika:Mokro na mokro- vodena boja-

kolaž

10


slikanje

Tema: Boja , oblikovanje na plohi –

crtkanje,slikanje

Motiv: Cvrčkova pjesma

Likovna tehnika: kombinirana


slikanje

Tema: Boja

Motiv:Voćka u cvatu

Likovna tehnika: otiskivanje


slikanje


Motiv: Neobičan cvijet

Likovna tehnika: tempera/flomaster


slikanje

Tema: Boja, osnovne i izvedene boje, otiskivanje

Motiv: Leptir u letu

Likovna tehnika: tempera/kolaž

11

Praktičan rad u učionicama

a) Izrada kućica od kartona

Prema nacrtu prenesenom na karton izrezani oblici. Radom u paru spojene dvije polovice papira

u cjelinu. Kućici dodali krov.

b) Izrada kućica od otpada- terapak od mlijeka

c) Izrada gnijezda od vrbovih grančica

Mladi zadrugari, članovi Školske zadruge, sekcije „Maslačci“ izrađivali su gnijezda za ptičice od

vrbovih grančica. Zadatak je bio zahtjevan jer je trebalo spretno savijati grančice i paziti da se

gnijezdo ne raskopa. U radu su pomagale mame Nataša, Alison i Helena koje su otklanjale svaki

nastali problem. Gnijezda su uspješno napravljena,a ptičice će imati kamo izleći svoja jaja.

Voditelj: Snježana Sveticki

12

d) Izrada ptičica od dijelova češera

Plošne ptičice izrađene su od ljuskica češera koje su lijepljene na papir s obje strane i zavezane

likom kako vi mogle visjeti.

e) Izrada hranilica

Za izradu hranilica koristili smo: mast, sjemenke suncokreta, zobi i lana, pšenice i kukuruzne

krupice. Mast smo zagrijali da se otopi, a zatim dodali sjemenčice. Dobivenom smjesom, smo uz

pomoć žličica, utisnuli hranu u češere. Češeri se mogu objesiti u vanjskom prostoru.

13

U izradu hranilica uključili su

se i roditelji svojim

prijedlozima i kućnim

obiteljskim uradcima, kao kod

obitelji Karla Svetličića.

( nanizan kikiriki)

U školi se pokušalo i jabuke objesiti na niti kako

bi ptičice koje vole voće mogle kljucati svoju

omiljenu hranu.

14

5. Praktičan rad izvan škole / u stolarskoj radionici kod gosp. Stanka Mirkovića

Stanko Mirković djeci je posvetio jedno prijepodne. U staroj radionici Ota Pizenta nastavlja

stolarsku tradiciju. Predstavio im je način rada, alat stolara i mogućnosti obrade drva. Uz njegovo

vođenje djeca su prema nacrtu izradila jednu kućicu, a dijelove ostale tri kućice su obradili brusnim

papirom i dovršili rad. Bili su pravi šegrti. U likovnoj učionici uz su kućice pofarbali. Pomagale mame

Kristina, Bojana i Štefanija.

6. Suradnja s roditeljima, kućice za ptice

15

7. Ptice, opisi, strip, priče po nizu slika

Drugi razred suočio se sa svojim prvim sastavkom. Po nizu slika sastavili su priču o Vitovim

ptičicama, te o ptičicama koje si donose hranu. Upoznali su pojam strip, i pokušali su nacrtati

svoje stripove.

Na Vitovoj kući pričvršćen je sandučić. U njemu su ptice napravile gnijezdo.

U gnijezdu su se izlegli ptići. Kad su se izlegli, bili su goli i pahuljasti. Mama im je donosila

hranu i bili su sve veći i veći. Kad su narasli, Vito im je donosio hranu u kućicu. Sami su je

mogli pronaći pa su jeli kad su bili gladni.

Postali su spremni za život. ( David Despotović)

Na Vitovoj kući pričvršćen je poštanski sandučić. U njemu su ptice napravile gnijezdo.

U gnijezdu su se izvalili ptići. Bili su goli samo su imali pahuljice na nogama.

Mama im je donosila slasne crviće i onda su rasli i rasli, sve dok nisu narasli tako veliki da

bi si sami mogli tražiti crviće. ( Rozmari Perlić)

16

8. Suradnja

Ptice naših krajeva, fotografska potpora i zvučni efekti, Željko i Branka Padavić

Željko Padavić rođen je 1964. godine.

Fotografijom se bavi još od školskih dana.

1984. godine stječe svoj prvi foto aparat i od tada kreće njegova foto

avantura.

Dolaskom digitalne ere u fotografiju, počinje se intenzivnije baviti

fotografijom, a ponajviše fotografiranjem divljih životinja i ptica Gorskog

Kotara.

Za tu vrstu fotografije potrebno je biti i nešto više od rukovatelja foto

aparatom jer treba poznavati navike tih plahih, divljih stvorenja i znati s

njima bez riječi razgovarati, poštovati njihova pravila, nečujno im se

prikradati ili ih strpljivo satima čekati.

Ponosan je na svoje fotografije, ali ne zbog njihove vrhunske kvalitete,

jer uvijek se može bolje, već zbog činjenice da svaka ima svoju priču i

svaki je kadar neponovljiv i jedinstven.

Nekoliko puta je nagrađivan, a svoje fotografije objavljuje na više web stranica, među kojima je Wild

Croatia i National Geographic no najviše ih ima na stranici „Fotozine.org“ pod imenom „Z-foto“

(Direktni link na osobnu galeriju je Z-foto.fotozine.org.).

Branka Padavić, prof. matematike u ravnogorskoj školi, fotografijama u digitalnom obliku, za javno

predstavljanje dodala zvučne i ostale efekte.

9. Suradnja

Ptice, pjesma i glazbeno stvaralaštvo, Nedeljka Poljančić

Nedeljka Poljančić je učiteljica Glazbene

kulture u OŠ dr. Branimira Markovića. Niz

godina vodi dječji pjevački zbor Brezice i

Matafere, voditeljica je Folklorne i

Tamburaške sekcije te Glazbene radionice.

Voli surađivati s kolegama, pa kroz suradnju

teži promicanju vrijednosti glazbene kulture.

Uz projekt „ Ravna Gora voli ptice/

Pomognimo im da prezime“ djecu je naučila

nekoliko pjesama, uvježbala melodiju i

pokret, a glazbenim stvaralaštvom pričali su zvukovno-ptičje priče. ( Pjevanje: Ptičja tuga- skladatelj

17

Ludvig van Beethoven, prepjev Truda Raich/ Kako sunce djecu budi?- skladatelj M. Koerbler, tekst

Radovan Mikić)

Notni zapis „ Ptičja tuga“, „ Kako

sunce djecu budi?“

Govorenje zavičajne brojalice „ Crni

kos“

Pjesma uz pokret „ Sve ptičice iz

gore“

10. Literarni radovi

Sedamnaest učenika Litararno- dijalektalne grupa škole izražavalo se:

a) Stvaranjem poezije, tema: Iz ptičjeg svijeta

b) Stvaranje poezije, tema: Kroz godišnja doba

c) Stvaranje teksta za recital „ Tički“ ( zavičajni govor, pomoć Bojane Margitić i Micike Vizjak)

d) Izrada kartica za igru memori, riječi iz recitala

Voditelj: učiteljica Gordana Podobnik

Ptičica zimi

Kad ptičica s grane sleti

i na prozor po zimi doleti,

kad malim okom gleda,

i praznim trbuščićem moli

od tuge na znaš što.

Hranom je nudiš,

a okom obgrliš.

Barbara Pajović, VI. razred

11. Recital

Tički

Mičken tič velik krič. Kadu krči? Tički krčija. Ani frlija, letija, lepu papivaja. Kej papivaja?

Dilaja škuda pa nivam. Pa gredicam sime pabiraja. Pa sime aldi iz gronam pakrivaja.

A u isen čofaja jopke na stoblam. Dej, dej. Ane sa lipe, mičkene. Imaja klun, klunčk, pirje,repetnice.

Gnizdu dilaja pad striha ad gronc , moha, trauc. I tam nusija jajčka, ležeja na jajčkam, valija se. A patl

učija frlit. Ni nem lahk. Kira got pode na zemla.

Aldi rečeja: „Ona lastauca ne prnoša pralitje.“

Na pralitje im je lahk zak imaja usega za ist. Ija črove, mušice.

18

Dvanajstiga ožujka na Svitga Grgura se tički ženija. Jaku se jataja, jataja se u kupe, jaku krčija,

Veselija se ,ženija.

Pa litu im je še libi, prujdeja u šuma pa tam pijeja rasa pa stoblam, čofaja kura,

jeskaja črove, ija mraulince. Ka sa site si zapapivaja.

I isen im je dabra. Al hi čoka grdu vreme.

One se selija, prujdeja. Tu sa seliuci. A one astoneja pr nam. Mureš hi videt na drovam, na gronam, u

vrtam, pad strejham, pa i na pade prideja čez lukne.

Pa zimi morema videt jaku čuda vropcou. Ani se zbiraja pa gronam akul hiš. Pa žvižgaja,pa pafrlija. A

čokaja, čokaja da im kadu nikej vrgne, amol mrouc ad kruha il palinte. Paklucaja, pa tak brzu sfrlija, pa

se vrneja. Spet čofaja,iz okcam jaku glidaja, da hi ne bi kakova močka zgrobla i paidla. A ak se nikej

amol pamokne, u hiši ,il vona, vale sfrlija nazaj na grone, drova, krou. Paletija nikam i ni hi odn cajt.

Aldi rečeja „Bel ti je vropc u raki ku galub na strihi.“

Galubčkou ni pr nam čuda.

Pr nam ima čuda lostauc, kej sa u gnizdam pr hišam. Ispad šturmlajsne nardi si gnizdu tam ki sa dabri

aldi. Tak se je prejk reklu . Pr nam ima i čuda vron. Tak sa črne. Graktaja i krčija prejk ku pode doš. Jaku

se uzrujaja kad se spraula slobu vreme. Ima pr nam i jostrebou kiri glidaja iz zroka, ki bi kiru pišče , il

kakuš zgrobu iz svajim krimplam. Pa zimi i šojka pride na aknu, pa prusi hrona, pa sfrli. Lipa je i velika ku

galub. Repetnice ima na piknce. Sive, bile i svetlu plove.

Ninu pirje si divaja moški za klabuk. I sjenice prideja pa zimi. Pabiraja sime ka se stoblu asuje, il čofaja

bobice ad smrdelike. Tu sa ardeči grozdi, reski, al sa nem jaku fine, zak sa saftne.

Sova pa donu spi, pa nači luvi miše. Kukavica dila ku-ku- kuk u. I svaja jajca u tuja gnizda adloga. A

gimpl? Gimpl iz ardiča fleka pad vrotam papiva ku gimpl. Usi sa vidl i črnga kosa iz žutim klunam.

Vidište kak je lipu žvit iz tičkam. Pa im dejte pa zimi ist. Naredte im hišce, da bu im taplej i suhu, ak poda

doš il mede, il se vliče mogla, il mraz gre za nahte.

I dejte im ist!

Izvode: Vito Margitić, Dominik Krepenc, Mateo Pleša, Valentin Kolenc, Anamarija Podobnik, Laura

Štafanac, Paula i Andrej Kvaternik, Iva Bolf

19

Zaključak: Projektom međugeneracijske suradnje želimo promicati socijalnu osjetljivost, i potrebu uzajamnog

pomaganja promicanjem općeg dobra, a starijim osobama omogućavanje aktivnog sudjelovanja i

prenošenje znanja na mlađe osobe. Uz to, cilj je utjecati na unutarnji život djeteta, na njegove

emocionalne i socijalne vještine, jezične i komunikacijske sposobnosti, humanost prema ljudima,

životinjama. Želimo ih naučiti neke tradicijske vještine zavičaja, potaknuti ih na proaktivan pristup životu

uz učenje suradnje, razumijevanja, i poštivanja starijih i mlađih ljudi, prijatelja.

Ove godine uz gosp. Randića, učiteljicama trećaša i drugaša, Snježani Sveticki i Gordani Podobnik, u

stvaranju kvalitetnijih sadržaja, pomagali su suradnici:

Stanko Mirković,

učenici i roditelji učenika,

Željko i Branka Padavić,

Nedeljka Poljančić,

Komunalno poduzeće „ Turmin“ i

Općina Ravna Gora.

Priča o ptičicama predstavljena je na razne načine, kroz nastavne predmete i izvannastavne aktivnosti.

Pokušali smo kod djece osvijestiti ljubav i potrebu za pomaganjem onom kome je pomoć potrebna. Na

taj način djeca su kvalitetnije usvojila nastavne sadržaje. Uz kućice izložene su: pjesme, opisi, stripovi,

likovni radovi, praktični dječji uradci.

Ciljevi projekta međugeneracijske suradnje „ S koljena na koljeno“

Uz to što učimo od starijih cilj nam je i poboljšanje kvalitete života starijih osoba iskazivanjem vještina,

znanja i kreativnosti, omogućavanje starijim osobama aktivno sudjelovanje u životu zajednice, pomoći

starijima da realiziraju svoje želje kao pripreme izložbe, izrada prospekta i kataloga. Htjeli bi pomoći

starijima u svladavanju nekih težih djelatnosti ( čišćenje snijega, proljetna čišćenja vrta, kućni poslovi),

te ih naučiti novim vještinama ( radionice izrade recikliranog papira, izrade čestitaka…)

Nositelji projekta su:

1. Razredi: drugi, treći, šesti

2. Izvannastavne grupe: Literarno-dijalektalna, Školska zadruga

3. Razrednice drugog i trećeg razreda te voditeljice grupa učiteljice: Gordana

Podobnik, i Snježana Sveticki,

Suradnici u vođenju projekta: Nedeljka Poljančić, Hankija Musić, Branka Padavić

Povijest suradnje:

1. Godina suradnje: Paulina Erjavac ( Abramović)

2. Godina suradnje: Ljubica Možgon

3. Godina suradnje: Micika Vizjak

4. Godina suradnje: Ivo Randić i Stanko Mirković

Postupci koji su naučeni:

1. Godina suradnje: Postupci u obradi lana, rad s vretenom na „kolovretu“

2. Godina suradnje: Izrada lutkica od krpa

3. Godina suradnje: Šivanje fertuhića i haljina za bebe

4. Godina suradnje: Izrada kućica za ptice

Učiteljice Gordana i Snježana, u Ravnoj Gori, 15. 11. 2013. god.

Documents

15. 17. svibnja 2 013. u SPC-os-bmarkovica-ravna-gora.skole.hr/upload/os-bmarkovica-ravna-gora... · se stavljanje hrane navečer kako ne bi hrana promijenila svoju kvalitetu, navlažila