Broj 181. Godina V. 28. oæ ujka 2008. BESPLATNI PRIMJERAKw w w .h rvatski-vojnik.h r

ISSN

1

330 -

500X

PRIN

TED

IN C

ROA

TIA

€2,

10•C

AD

3,0

0•A

UD

3,3

0•U

SA 2

,00•

CH

F 3,

50•S

LO €

1,8

0; S

IT 4

30,0

0•SE

K 17

,00•

NO

K 17

,00•

DKK

15,

50•G

BP 1

,30

RAZGOVORDavor BOÆ INOVI∆ , veleposlanik RH pri NATO-u

HRVATSKAje spremna z a NATO

naslovna strana besplatna 03/26/08 12:36 Page 1

NA J A VA IZLOÆ BE

U G aleriji M OR H-a “Zvonimir”, Bauerova 3 3 , u UTOR A K1 . TR A V NJ A U 1 9 SA TI bit Êe sveËano otvorenje izloæbe foto-grafija Tomislava Brandta pod nazivom OD BR A NITELJ A DO-M OV INE DO »UV A R A SV J ETSKOG M I R A , koje je snimio uA fganistanu za svog boravka meu naπim vojnicima u misijiISA F .

Na otvorenju Êe kao posebni gosti biti pripadnici misije ISA Fkoji su tada bili u A fganistanu, ujedno glavni likovi na foto-grafijama.

Izloæba se moæe razgledati do 9 . travnja, radnim danom od1 1 do 1 8 i subotom od 1 0 do 1 2 sati. Ulaz slobodan.

O D B RA NITELJA D O M O V INE D O » U V A RA

SV JETSKO G M IRA

02 strana cestitka.qxd 03/26/08 12:31 Page 2

©kolski avioni za XXI. stoljeÊe

Usporedno s razvojem futuristiËkih sustava umreæenih vojnika buduÊnosti odvija se proces uvoenja praktiËne, sazrele tehnologije, koja moæe odmah pomoÊi vojnicima u obavljanju svakodnevnih zadaÊa

Ulaskom u NATO, reforme neprestaju. I to ne samo u sluËajuHrvatske nego i ostalih ËlanicaSaveza. Bitno je da je Savez pro-cijenio kako su reforme u Hrvat-skoj toliko napredovale da je tajproces nepovratan…

IZ SADRÆAJA

IMPRES U M

3

Nakladnik:MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE

Glavni urednik: Æeljko StipanoviÊ(zeljko.stipanovic@morh.hr) Zamjenica glavnog urednika: Vesna PintariÊ (vpintar@morh.hr)Zamjenik glavnog urednika za Internet: Toma VlaπiÊ (toma.vlasic@morh.hr)Izvrπni urednik: Mario GaliÊ(mario.galic@morh.hr)Urednici i novinari: Marija Alvir,(marija.alvir@morh.hr), Leida Parlov, Domagoj VlahoviÊUrednik fotografije: Tomislav Brandt

Fotografi: Davor Kirin, Dubravko KovaËGrafiËka redakcija: Zvonimir Frank (urednik) (zvonimir.frank@zg.htnet.hr), Ante PerkoviÊ,Predrag BeluπiÊ, Damir BebekWebmaster: Drago Kelemen (dragok@morh.hr)Prijevod: Jasmina PeπekTajnica redakcije: Mila BadriÊ-Gelotel: 3784-937

Lektori: Gordana JelaviÊ, Boæenka BagariÊ

Marketing i financije: Igor VitanoviÊ tel: 3786-348; fax: 3784-322

Pretplata:Inozemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb (za: Sluæba za odnose s javnoπÊu i informira-nje), devizni raËun u ZagrebaËkoj banci 3 0101-6 20-2500-3 28106 0. Tuzemstvo: u korist: TISAK trgovaËko d.d.,Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb, (za:Sluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje),æiroraËun 23 6 0000-11013 213 02 poziv na broj16 5, cijena 280,00 kn godiπnje, Molimo pret-platnike da nakon uplate kopiju uplatnicepoπalju na adresu TISAK trgovaËko d.d.Slavonska avenija 2, 10 000 Zagreb.

Tisak:Tiskara Zelina d.d., K. KrizmaniÊ 1, 10380 Sv. I. Zelina

Naslov uredniπtva:MORHSluæba za odnose s javnoπÊu i informiranje, p.p.252, 10002 Zagreb, Republika Hrvatskahttp://www.hrvatski-vojnik.hrE-mail: hrvojnik@morh.hrNaklada: 5800 primjeraka

U Ëlanstvu Europskog udruæenja vojnih novinara(EMPA)

Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraÊamo.Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2008.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisusluæbeni stav Ministarstva obrane RH

Do samita NATO-a u Bukureπtu ostalo je joπnekoliko dana. Kratki kronoloπki pregled naj-

vaænijih dogaaja u razvoju odnosa Hrvatske iNATO-a pokuπaj je da se dijelom pribliæi put

naπe zemlje prema Ëlanstvu u Savezu.Naravno, dogaaja i Ëimbenika bilo je mnogo

viπe, no vjerujemo da smo se odluËili za bitno...

S t r a n a 4

Iako su javnosti znatno manje zanimljivi od borbenih aviona, πkolski avioni su

nezamjenjivi u procesu obuke pilota, a sveveÊi ih se broj rabi i za borbene zadaÊe

S t r a n a 2 2

S t r a n a 8

Davor BoæinoviÊ, veleposlanik RepublikeHrvatske pri NATO-u

Naslovnicu snimio Tomislav BR A NDT

TJEDNIK MINISTARSTVA OBRANE

Moderni vojnik

Republika Hrvatska i NATO - kratak kronoloπki pregled

S t r a n a 2 0

03 strana 03/26/08 12:30 Page 3

28. oæujka 2008.

RA ZG OVOR

4

R epublika Hrvatska je spremna zaNA TO i s optimizmom oËekujepredstojeÊi NA TO samit u Bukureπtu.

Naπem nastojanju da postanemo ËlanicomSaveza svi segmenti politike dali su svojdoprinos. O onome πto je do sada sve uËi-njeno, te πto moæemo oËekivati nakon Bu-kureπta, razgovarali smo s Davorom Boæi-noviÊem, veleposlanikom R epublike Hrvat-ske pri NA TO-u.

Na predstojeÊem NATO samitu u Buku-reπtu Hrvatska oËekuje pozivnicu zaËlanstvo. Je li Hrvatska spremna za Bu-kureπt i koje nam joπ aktivnosti predstojedo samita?

Hrvatska je spremna za Bukureπt. Hrvat-ska je spremna za Ëlanstvo u NA TO-u. Nijeto samo naπa ocjena nego je to i ocjena sa-veznika na svim forumima na kojima sudje-lujemo. Svi signali koje dobivamo idu u pri-log toj ocjeni. Hrvatska je ispunila najveÊidio, praktiËno sve, od onoga πto je trebalaispuniti kako bi doπla u poloæaj da budekvalificirana kao sljedeÊa Ëlanica Saveza.

Kad se govori o ulasku u NATO, nagla-sak se stavlja na ono πto Hrvatska dobi-

va Ëlanstvom u S avezu. No, molimo danam kaæete, πto NATO dobiva primanjemHrvatske u Ëlanstvo?

P roπirenje NA TO saveza, ali i proπirenjeEU-a, motivirano je πirenjem zone mira, si-gurnosti i stabilnosti. NA TO prima u Ëlan-stvo dræave koje ispunjavaju standarde ka-ko bi se πirio prostor u kojem vladaju demo-kratska pravila, od vladavine prava, poπti-vanja ljudskih, manjinskih prava, pa do ot-vorene ekonomije, slobodnog træiπta. To jeinteres Saveza i glavna motivacija NA TO-akad je rijeË o njegovu πirenju i primanjuHrvatske u Ëlanstvo.

Z a ulazak u NATO, me u najvaænijimasu bile obrambene reforme, ali u NATOne ulazi samo vojska nego dræava u cje-lini. Koje biste joπ reforme od provede-nih , osim onih u obrambenom sektoru,izdvojili kao najvaænije?

R eforme koje se provode treba shvatiti kaotrajni proces. Nije rijeË o tome da moratepreskoËiti letvicu na odreenoj visini i ondaste spremni za Ëlanstvo. Bitno je shvatiti dareforme ne prestaju ulaskom u NA TO. I tone samo u sluËaju Hrvatske nego i ostalihËlanica Saveza. Bitno je da je Savez proci-

H rv ats ka je s prem n a z a N A T OU las kom u N A T O , r e form e n e p r e s taju. I to n e s am o u s luË aju H rv ats ke n e g o i os ta-lih Ë lan ic a S av e z a. B itn o je d a je S av e z p roc ije n io kako s u re form e u H rv ats koj tolikon ap re d ov ale d a je taj p roc e s n e p ov ratan . H rv ats ka æe u raz d ob lju koje s lije d i s am op rod ub ljiv ati kv alite tu re form i. N arav n o, u N A T O n e ulaz i s am o v ojs ka n e g o d ræav a,od n os n o d ruπ tv o u c je lin i, a op æa oc je n a, op æa s lika H rv ats ke je s t d a je on a p olitiË kis tab iln a z e m lja, u kojoj fun kc ion ira træiπ n o g os p od ars tv o, u kojoj s e p oπ tuju te m e ljn aljud s ka p rav a i p rav a m an jin a…

veleposlanik Republike H rvatske pri N ATO -u

D a v o r B O Æ I N O V I ∆

• H rvatska je ispunila praktiËno sveono πto je trebala ispuniti kako bidoπla u poloæaj da bude kvalificiranakao sljedeÊa Ëlanica Saveza

• Savez je procijenio kako su reforme uH rvatskoj toliko napredovale da je tajproces nepovratan

• u N ATO ne ulazi samo vojska negodræava, odnosno druπtvo u cjelini

Hrvatska je spremna

za Bukureπt. Hrvatska

je spremna za Ëlanstvo

u NATO-u. Nije to sa-

mo naπa ocjena nego

je to i ocjena saveznika

na svim forumima na

kojima sudjelujemo

Leid a P ARLOV, s nimio T omis la v B RANDT

04-07 strana 3/26/08 11:17 AM Page 4

28. oæujka 2008. 5

RA ZG OVOR

jenio kako su reforme u Hrvatskoj tolikonapredovale da je taj proces nepovratan.Hrvatska Êe u razdoblju koje slijedi samoprodubljivati kvalitetu reformi. Naravno, uNA TO ne ulazi samo vojska nego dræava,odnosno druπtvo u cjelini, a opÊa ocjena,opÊa slika Hrvatske jest da je ona politiËkistabilna zemlja, u kojoj funkcionira træiπnogospodarstvo, u kojoj se poπtuju temeljnaljudska prava i prava manjina. Sve je to,dakako, uz reforme koje su provedene uobrambenom sektoru, Hrvatsku kvalificira-lo da bude u sadaπnjoj poziciji.

Kakvim biste ocijenili doprinos h rvatskediplomacije i D ræavnog odbora za Ëlan-stvo u NATO-u na naπem putu za Ëlan-stvo u S avezu?

U ovom procesu svoj obol su dali svi seg-menti vlasti. Dræavni odbor je pokazao dapostoji konsenzus izmeu politiËkih snagau zemlji. To je bila dodatna potvrda da jeNA TO naπ strateπki cilj, a Dræavni odbor jeusmjeravao reformske i druge procese kojisu u tom kontekstu provoeni. Diplomacijaje odradila svoj dio posla, kao πto su to uËi-nile i Oruæane snage. R ijeË je, dakle, o za-jedniËkom naporu. Da smo zakazali na bilokojem od tih podruËja, uspjeh ne bi bio ta-ko izgledan.

Kako komentirate trenutaËnu potporujavnosti kad je rijeË o Ëlanstvu u S avezui koje Êete aktivnosti poduzimati kako bise potpora javnosti poveÊavala?

Kampanja informiranja graana o Ëlan-stvu u Savezu nije motivirana time da pos-tignemo odreenu razinu javne potpore.Zadovoljni smo posljednjim istraæivanjima,koja govore da viπe od 6 0 posto graanapodræava Ëlanstvo u NA TO-u, no naπ je ciljneπto drugo. C ilj je da se komunicira javnapolitika, u ovom sluËaju sigurnosna politikaHrvatske, hrvatskim graanima. Da im seuËine dostupnima informacije koje su veza-ne za taj dio dræavne politike jer su upravograani oni na koje se to u konaËnici odno-si i koji imaju pravo biti informirani. Samou organizaciji Dræavnog odbora odræano jeviπe od 5 0 tribina otvorenih za graane di-ljem Hrvatske. Na njima se nastojalo, a iuspjelo, prenijeti osnovne poruke o tomeπto Ëlanstvo u Savezu donosi R epublici Hr-vatskoj. Nitko ne zna sve i uvijek ima pita-nja koja treba dodatno produbiti. Sigurnomogu reÊi da su svi ovi napori pridonijeliinformiranju graana i mislim da je temelj-na poruka, a to je da Hrvatska ulaskom uËlanstvo Saveza dugoroËno rjeπava pitanjenacionalne sigurnosti, doprla do graana.P oveÊanju javne potpore Ëlanstvu u Savezu

moæda je pridonijela i aktualna situacija uregiji. P retpostavljam da su graani doga-aje u regiji stavili u kontekst naπeg budu-Êeg Ëlanstva u NA TO-u kao jednog vaænogrjeπenja za dugoroËnu sigurnost R epublikeHrvatske.

No, informiranje javnosti o Ëlanstvu uS avezu nastavit Êe se i nakon samita uBukureπtu?

Da, to je sastavni dio politike, i to ne samokad je rijeË o NA TO-u. Takve se aktivnostiodvijaju i kad je rijeË o Ëlanstvu Hrvatske uEuropskoj uniji. U danaπnjem svijetu odno-si su toliko dinamiËni da smo i mi, u ovihviπe od godine dana informiranja graana,i sami morali upozoravati na neke novemomente koji su se u meuvremenu do-gaali. Dakle, to nije kratkoroËan posao sasvrhom da se postigne razina potpore doBukureπta, veÊ je to trajna aktivnost.

HoÊe li NATO pred Hrvatsku postaviti ineke nove zah tjeve nakon dobivanjapozivnice?

Nakon dobivanja pozivnice Hrvatska ÊeuÊi u pristupne razgovore. OËekujemo daÊemo pristupne razgovore dovrπiti do ljetaove godine. Nakon to-ga, dræave Ëlanice Êepotpisati protokol opristupanju R epublikeHrvatske Sjevernoat-lantskom sporazumu,koji se potom πalje naratifikaciju u njihovenacionalne parlamente.Dakle, to je proces zakoji oËekujemo da moæezavrπiti u roku od godi-ne dana, te bi Hrvatskana sljedeÊem NA TO sa-mitu, koji Êe se, pret-postavljam, odræati uprvoj polovici 2 0 0 9 . go-dine, sjedila kao puno-pravna Ëlanica.

A li, bitno je da veÊ odovog ljeta naπipredstavnici ulaze uodbore, pododbore idruga radna tijela NA -TO-a. NA TO nam πiromotvara vrata. SudjelovatÊemo u raspravama,imati pravo iznoπenjasvojih stavova, a jedinarazlika u odnosu na pu-nopravno Ëlanstvo jestπto neÊemo sudjelovatiu glasovanju.

Nakon dobivanja poziv-

nice Hrvatska Êe uÊi u

pristupne razgovore.

OËekujemo da Êemo

pristupne razgovore

dovrπiti do ljeta ove go-

dine. Nakon toga, dræa-

ve Ëlanice Êe potpisati

protokol o pristupanju

Republike Hrvatske Sje-

vernoatlantskom spora-

zumu, koji se potom

πalje na ratifikaciju u

njihove nacionalne

parlamente

04-07 strana 3/26/08 11:18 AM Page 5

6 28. oæujka 2008.

Kako Êe teÊidaljnji pre-govori i ima-mo li ekipi-rane timoveza aktivnostikoje nampredstoje?

Imamo ljudeza aktivnostikoje nam slije-de. A li ti raz-govori, usudiobih se reÊi, vi-πe su tehniËkenaravi. Njih ne treba mijeπati s pregova-raËkim poslom za ulazak u Europskuuniju. R ijeË je o aktivnostima kojima sedefiniraju naËini funkcioniranja unutarNA TO-a i tu fazu proπle su sve ËlaniceSaveza. Nije rijeË, dakle, o nekim novimuvjetima koje bi Hrvatska trebala ispu-niti da bi postala punopravna Ëlanica.

Imamo li dovoljno odgovarajuÊegosoblja za preuzimanje duænosti ustrukturama NATO-a?

M i smo se pripremili, a i dalje se pri-premamo. U razdoblju do primanja upunopravno Ëlanstvo sudjelovat Êemou aktivnostima NA TO-a i imati moguÊ-nost korigirati se u nekim segmentima.NA TO je za Hrvatsku kao zemlju u statusu partnera biosamo djelomiËno otvoren, a pravu sliku dobit Êemo kadsjednemo u sve odbore i druga tijela NA TO-a. No, dubokosam uvjeren da smo za to spremni.

©to Êe biti s AmeriËko-jadranskom poveljom nakon sa-mita u Bukureπtu?

A ko samit u Bukureπtu donese dobre vijesti za sve ËlaniceA meriËko-jadranske povelje, ona je definitivno ispunila svo-ju svrhu, jer je i stvorena da bi olakπala put zemljama kandi-datima, Hrvatskoj, A lbaniji i M akedoniji, prema punoprav-nom Ëlanstvu. I nakon pozivnice i punopravnog Ëlanstva su-raivat Êemo i s tim kao i s drugim zemljama. U kojem Êe seobliku suradnja odvijati, u ovom trenutku ne znam.

©to Êe se dobivanjem pozivnice za Ëlanstvo promijeniti uradu Misije RH pri NATO-u?

M isija R epublike Hrvatske pri NA TO-u ekipirana jekompetentnim kadrom. A li, kao u svakoj misiji, tako Êe i unaπoj dolaziti do promjena. One su, s jedne strane, redovi-te jer ljudima istjeËu mandati, a s druge strane ovo je ipakjedan novi moment te Êemo morati pojaËati misiju u svimnjezinim segmentima: politiËkom, vojnom, obrambenom iadministrativnom. No, to neÊe biti velike promjene.

Osim proπirenja, πto Êe joπ novo za NATO donijeti sa-mit u Bukureπtu?

To Êe vjerojatno biti najveÊi samit NA TO-a. Na njemu seoËekuje gotovo 6 0 izaslanstava iz zemalja Ëlanica NA TO

saveza, ali iπire. NA TO,naime, imasamo 2 6 ze-malja. Na sa-mitu Êe takobiti zemlje ko-je sa svojimsnagama sud-jeluju u NA -TO operacija-ma, prije sve-ga u A fganis-tanu. OdræatÊe se sasta-

nak V ijeÊa NA TO - R usija, te KomisijeNA TO - Ukrajina. Na samitu se oËeku-je dolazak predsjednika R usije i Ukra-jine, kao i glavnog tajnika UN-a, pred-sjednika Europske komisije, visokogpovjerenika EU za vanjsku i sigurnos-nu politiku. U svakom sluËaju, bit Êe toimpresivan skup, koji Êe se baviti pita-njima operacija i donoπenja strateπkihdokumenata vezanih uz Savez i opera-cije. Samit Êe se baviti i izazovima si-gurnosti za 2 1 . stoljeÊe, u koje spadajuenergetska sigurnost, terorizam i borbaprotiv proliferacije oruæja za masovnouniπtenje. Dakle, bavit Êe se svim si-gurnosnim pitanjima koja su u ovomtrenutku visoko na dnevnom redu NA -

TO-a, ali i drugih zemalja koje su partneri Sjevernoatlant-skom savezu.

Koliko dugo ste veÊ veleposlanik RH pri NATO-u i kak-vim biste ocijenili to razdoblje? Jeste li zadovoljni uËi-njenim i osjeÊa li se neko olakπanje dobro obavljenimposlom prije Bukureπta?

O olakπanju bih govorio tek nakon Bukureπta. Kao πtosam veÊ rekao, nastojanju da postanemo Ëlanicom Savezasvi segmenti politike dali su svoj doprinos, pa tako i M isi-ja R epublike Hrvatske pri NA TO-u. U M isiji je bilo, i joπuvijek ima, sjajnih ljudi koji su poærtvovnim radom prido-nijeli svemu onome u Ëemu Êemo, nadamo se, i uspjeti.Ono πto je bitno jest da Bukureπt, odnosno pozivnicu ilipunopravno Ëlanstvo, ne treba gledati kao zavrπen posao.To je samo jedna faza, nakon koje, kao uvijek u æivotu, sli-jedi novi poËetak. Hrvatska Êe se sigurno joπ viπe bavitipitanjima koja su na dnevnom redu Saveza, ali kao sukre-ator politike Saveza. M orat Êemo se, a to je dobar osjeÊaj,naviknuti da Êe se nakon ulaska u NA TO i poslije ulaskau EU, "meunarodna zajednica" u Hrvatskoj izgovarati uprvom licu mnoæine. Od onih koji su promiπljali ili anali-zirali politiku NA TO-a postat Êemo oni koji Êe je stvarati.To je, po mojem miπljenju, u najboljem interesu ne samonacionalne sigurnosti nego ukupnog meunarodnog polo-æaja R epublike Hrvatske. Hrvatska Êe postati aktivni su-dionik meunarodnih odnosa i sve ono πto Êe u perspekti-vi biti politika i NA TO-a i EU-a po ulasku u te integracijebit Êe dio i naπe politike.

U razdoblju do primanja u pu-nopravno Ë lanstvo sudjelovat

Ê emo u aktivnostima N ATO-a iimati moguÊ nost korigirati se unekim segmentima. N ATO je zaH rvatsku kao zemlju u statusupartnera bio samo djelomiË nootvoren, a pravu sliku dobit Ê e-mo kad sjednemo u sve odbore

i druga tijela N ATO-a

RA ZG OVOR

04-07 strana 3/26/08 11:19 AM Page 6

728. oæujka 2008.

OS RH

U nedavno ustrojenom Simulacij-skom srediπtu Zapovjedniπtva zaobuku i doktrinu HKoV -a 2 0 . oæujkaje, kao najava vjeæbe, odræana pre-zentacija simulacijske vjeæbe "Nerat-ne operacije - C A X '0 8 ".

Na prezentaciji su bili predstavniciZapovjedniπtva Hrvatskog vojnoguËiliπta te pripadajuÊih πkola, Ëiji supolaznici i predavaËi obuËna skupina

vjeæbe koja Êe seodræati od 2 5 . do2 8 . oæujka.

U prezentacijikoju je imao za-povjednik Simula-cijskog srediπtabrigadir ZdravkoJ akop iznesen jepregled ustroja izadaÊa Srediπta, tepredstavljen i ak-tualni proces nje-gova opremanja i

modernizacije. Taj proces je zapoËeojoπ proπle godine, a trenutno je u vrlointenzivnoj fazi. Naime, uz tekuÊuadaptaciju prostorija, u posljednjihmjesec i pol dana zaprimljena je plani-rana mreæna oprema, oprema za I P te-lefoniju, 2 1 prijenosno raËunalo, Ëetiriposluæitelja (servera), te 5 4 grafiËkeradne stanice. V eÊ vjeæba C A X '0 8 po-kazat Êe funkcioniranje i velike mo-

guÊnosti navedenih modernih ureaja,Ëijom Êe primjenom obuka u sklopuSimulacijskog srediπta biti dignuta naznatno viπu razinu. J oπ veÊi iskorak utom smislu omoguÊit Êe i finalizacijanabave novog simulacijskog program-skog paketa J C A TS, koja se oËekuje ti-jekom ove godine. Ubrzo potom odræatÊe se njegova prva probna primjenana mini vjeæbi, a prva "regularna" vjeæ-ba s tim sustavom predviena je za2 0 0 9 ., kada bi i Srediπte veÊ trebalobiti potpuno opremljeno i adaptirano.

Dobra oËekivanja od vjeæbe iznio jei njezin zapovjednik, general bojnikM irko © undov, koji se osobito po-hvalno izrazio o modernizaciji Sre-diπta, koja je doprinos viπe uspjeπnojrealizaciji planirane obuke u OSR H.Nakon prezentacije, nazoËnima jeomoguÊen obilazak Srediπta s na-glaskom na uvid u novu raËunalnu ikomunikacijsku opremu.

D. VLAHOVIΔ

Na Hrvatskom vojnom uËiliπtu 2 0 . oæujka obilje-æen je zavrπetak V ojnodiplomatske izobrazbe7 . naraπtaja.

Uz polaznike, na sveËanosti su bili i izaslanik mi-nistra obrane Davor ÆutiÊ, naËelnik Sluæbe za me-unarodnu obrambenu suradnju, te ravnatelj HV U-ageneral bojnik M irko © undov i drugi visoki vojniduænosnici. U ovom naraπtaju bilo je 2 4 polaznika, ito 2 1 Ëasnik, dva doËasnika i jedan dræavni sluæbe-nik. P rvi put na V ojnodiplomatskoj izobrazbi bili su ipripadnici stranih oruæanih snaga, i to dvapredstavnika OS Bosne i Hercegovine, te po jedanpripadnik OS M akedonije i OS C rne G ore.

U prigodnom govoru general © undov je istaknuokako su polaznici pokazali zavidnu razinu znanja, za-laganja i æelje da budu πto bolji. Nada se da Êe im us-vojena znanja i motivacija da sami nadograuju svoja zna-nja koristiti u πto boljem obnaπanju odgovornih duænosti uvojnoj diplomaciji. Istaknuo je i kako, na temelju dosadaπ-njih iskustava, treba nastaviti s ovakvim oblikom izobrazbe.

Izaslanik ministra obrane Davor ÆutiÊ posebno se osvr-nuo na meunarodni karakter V ojnodiplomatske izobrazbe,istaknuvπi kako mi namjeravamo znanja i iskustva steËenau vojnodiplomatskoj praksi podijeliti s naπim bilateralnimpartnerima. "V jerujemo da Êe ovakav oblik izobrazbe pri-donijeti joπ boljoj suradnji i razvoju povjerenja", rekao jeÆutiÊ. Napomenuo je i kako je æelja u sljedeÊim naraπtaji-ma u izobrazbu ukljuËivati πto viπe pripadnika oruæanihsnaga nama prijateljskih zemalja, te uspostaviti suradnju s

organizacijama u zemlji i inozemstvu koje imaju sliËneoblike izobrazbe, a sve sa svrhom unapreenja kvalitete.

Najbolji polaznik 7 . naraπtaja je brigadir Darko Kereπa.On je nastavni program izobrazbe ocijenio vrlo kvalitet-nim i dinamiËnim te zahvalio svima koji su sudjelovali uorganizaciji i provedbi V ojnodiplomatske izobrazbe. P is-mene pohvale ravnatelja HV U-a dobili su kapetan fregateG oran Æanko i brigadir M arin G regoroviÊ.

Zanimljivo je da je prvi put meu polaznicima provede-na anketa kojom su oni birali svog najboljeg kolegu. P omiπljenju polaznika, najbolji je bio stoæerni narednikDraæen Klanjec.

L. P ARLOV

Zavrπetak Vojnodiplomatske izobrazbe

Simulacijska vjeæba C A X '08

snim

io T

. B

RAN

DT

snim

io T

. B

RAN

DT

04-07 strana 3/26/08 11:20 AM Page 7

8 28. oæujka 2008.

1994.1 0 . sijeËnja - na samitu

πefova dræava i vlada NA -TO-a u Brux ellesu, usvo-jeni su temeljni dokumen-ti kojima je osnovano P art-nerstvo za mir i Euroat-lantsko partnersko vijeÊe;

proljeÊe - izaslanstvoR H, u Ëijem su sastavubili glavni vojni savjetnikpredsjednika R epublikedr. F ranje Tumana, za-mjenik ministra vanjskihposlova i veleposlanik uKraljevini Belgiji, posjeti-lo je srediπte NA TO-a i iz-razilo zanimanje R H za sudjelovanje u P artnerstvu za mir.

1995.Sklopljen je sporazum o statusu snaga SF OR -a. Hrvat-

ska poËinje pruæati logistiËku potporu misiji SF OR -a uBiH. To je nastavak potpore πto ju je od 1 9 9 2 . R H pruæalamirovnim snagama UN-a u BiH.

1999.oæujak - zapoËela je "kosovska kriza". Ustupanjem zraË-

nog prostora, R H pruæa logistiËku potporu NA TO-ovojoperaciji KF OR . Uz ostale dræave koje okruæuju tadaπnjuSR J ugoslaviju, R H sudjeluje u F orumu za konzultacije osigurnosnim pitanjima u J ugoistoËnoj Europi, koji je biodio NA TO-ove Inicijative za J ugoistoËnu Europu.

2 3 .-2 4 . travnja - samit NA TO-a u W ashingtonu bio je pr-vi na kojemu je R H sudjelovala u svojstvu promatraËa.

2000 .sijeËanj - Hrvatskoj je ponuen "komplementarni program

ciljane sigurnosne suradnje", na temelju kojega je R H stek-la promatraËki status u P arlamentarnoj skupπtini NA TO-a;

oæujak - glavni tajnik NA TO-a lord G eorge R obertsonposjetio R H;

svibanj - predsjednik V lade R H Ivica R aËan u posjetuNA TO-u;

2 5 . svibnja - ministarvanjskih poslova R H uF irenci potpisuje Okvirnidokument P artnerstva zamir. I stog dana R H je pri-mljena u Euroatlantskopartnersko vijeÊe (EA P C ).

3 0 . svibnja - R H dobivastatus pridruæene Ëlaniceu P arlamentarnoj skupπti-ni NA TO-a;

jesen - R H predaje P re-zentacijski dokument, ukojemu informira NA TOo temeljnim ciljevima πtoih æeli ostvariti u P zM -u.

2001.veljaËa - umirovljeni hrvatski general A nton Tus akredi-

tiran je kao prvi hrvatski veleposlanik pri NA TO-u, Ëimeje osnovana M isija R H pri NA TO-u;

srpanj - R H zapoËela sudjelovanje u "Intenziviranom di-jalogu o pitanjima Ëlanstva";

7 . prosinca - Hrvatski sabor potvrdio je Sporazum izme-u dræava Ëlanica NA TO-a i ostalih dræava koje sudjelujuu P zM -u o pravnom poloæaju njihovih snaga (P fP SOF A ) iDodatni protokol uz P fP SOF A -u. Oba dokumenta stupilasu na snagu 1 0 . veljaËe 2 0 0 2 .

2002 .svibanj - u R ey kjaviku je, na zasjedanju Sjevernoatlant-

skog vijeÊa na razini ministara vanjskih poslova, Hrvatskadobila poziv za sudjelovanje u A kcijskom planu za Ëlan-stvo (M A P );

2 1 .-2 4 . svibnja - u M akarskoj je odræana vjeæba gaπenjapoæara na otvorenom prostoru pod nazivom KroÊenjezmaja - Dalmacija 2 0 0 2 . U vjeæbi su sudjelovali predstav-nici 3 3 dræave, Ëlanice Euro-atlantskog partnerskog vije-Êa, a zajedniËki su je organizirali Hrvatska i NA TO Euro-atlantski centar za koordinaciju odgovora na katastrofe(EA DR C C ).

2 1 . studenoga - odræan je praπki samit NA TO-a, na koje-mu je na Ëelu hrvatske delegacije sudjelovao i predsjed-

Dugi put do Bukureπta...Republika H rvatska i N ATO - kratak kronoloπ ki pregled

D o s am ita N A T O -a u B ukure π tu (2.-4 .trav n ja) os talo je joπ n e koliko d an a. P oz iv n ic a koju R e -p ub lika H rv ats ka n a n je m u oË e kuje re z ultat je te æn ji koje s u s e p ojav ile joπ u p oË e c im a n je z i-n e s am os taln os ti: p os tati d ije lom raz v ije n og i d e m okrats kog s v ije ta. T e æn je s u tije kom g od in ap otkre p ljiv an e s us tav n im kon taktim a s a S av e z om , re form am a ob ram b e n og s us tav a, ali i d ræa-v e u c je lin i. K ratki kron oloπ ki p re g le d n ajv aæn ijih d og a aja u raz v oju od n os a H rv ats ke i N A -T O -a p okuπ aj je d a s e d ije lom p rib liæi p ut n aπ e z e m lje p re m a Ë lan s tv u u S av e z a. N arav n o, d o-g a aja i Ë im b e n ika b ilo je m n og o v iπ e , n o v je ruje m o d a s m o s e od luË ili z a b itn o...

P rired io Doma g oj VLAHOVIΔ

H RVA T S KA I NA T O

08,09 strana 3/26/08 11:24 AM Page 8

928. oæujka 2008.

H RVA T S KA I NA T O

nik R epublike Stjepan M esiÊ. U zavrπnoj deklaraciji, πefo-vi dræava i vlada NA TO-a istaknuli su da je Hrvatska ost-varila ohrabrujuÊi napredak, te da Êe biti razmatrano nje-zino buduÊe Ëlanstvo. Dodali su da Êe napredak u tomsmislu ovisiti o provedbi daljnjih reformi i udovoljavanjumeunarodnim obvezama. Takoer je naglaπeno da ÊeM A P i dalje ostati mehanizam pripreme za Ëlanstvo jerpozivi upuÊeni na samitu u P ragu neÊe biti zadnji.

2003 .2 8 . veljaËe - prvi vod Hrvatske vojne policije odlazi u A f-

ganistan;2 . svibnja - u Tirani su ministri vanjskih poslova A lbani-

je, Hrvatske, M akedonije i SA D-a potpisali A meriËko-ja-dransku povelju.

2004 . 1 3 . sijeËnja - predsjednik V lade R H dr. Ivo Sanader pos-

jetio je sjediπte NA TO-a i razgovarao s glavnim tajnikomSaveza J aapom de Hoopom Schefferom, kao prvi pred-sjednik V lade koji je posjetio novog glavnog tajnika uBrux ellesu;

2 8 . i 2 9 . lipnja - u Istanbulu je odræan samit NA TO-a iEA P C -a. © efovi dræava i vlada Ëlanica Saveza usvojili suzavrπnu izjavu kojom su potvrdili da vrata NA TO-a ostajuotvorena novim Ëlanicama te pozdravili napredak premaËlanstvu koji su ostvarile A lbanija, Hrvatska i M akedonijau okviru M A P -a. Zatraæili su od ministara vanjskih poslo-va NA TO-a da razmotre napredak spomenutih dræava i otome izvijeste prije sljedeÊeg sastanka na vrhu, na kojemuÊe se razmotriti potencijalno proπirenje Ëlanstva.

2005.2 6 . sijeËnja - 1 . veljaËe - prvi put otkad je postala Ëlanica

P zM -a R H je sudjelovala u NA TO-ovoj vjeæbi noπenja skrizama, C M X 0 5 ;

1 . oæujka - predsjednik R H Stjepan M esiÊ u Brux ellesuse sastao s glavnim tajnikom NA TO-a J aapom de Hoo-pom Schefferom;

2 2 . prosinca - Senat SA D-a izjasnio se za πtobræe primanje Hrvatske u NA TO. UËinio je torezolucijom, nakon πto je tjedan dana prijeisti proces proveo i ZastupniËkidom. Tako je cijeli Kongres iz-razio potporu Hrvatskoj.

2006 .3 0 . svibnja - P arlamentarna skupπtina NA TO-a na pro-

ljetnom zasjedanju u P arizu donijela je deklaraciju o pot-pori hrvatskom Ëlanstvu u NA TO-u;

2 . studenoga - u Hrvatskoj formiran Dræavni odbor za Ëlan-stvo R H u NA TO-u. Uz koordinirano djelovanje mjerodavnihdræavnih institucija te komunikacijsku strategiju, a uz veÊprije postignut konsenzus svih najveÊih politiËkih stranaka ostrateπkim ciljevima, formiranjem Dræavnog odbora joπ jed-nom je potvrena Ëvrsta opredijeljenost Hrvatske za postiza-nje punopravnog Ëlanstva, kako u EU, tako i u NA TO-u.

1 7 . studenoga - ameriËki Senat jednoglasno je usvojiozakon kojim se podræava daljnje proπirenje NA TO-a i po-ziva na primanje u Ëlanstvo zemalja A -3 inicijative;

2 8 .-2 9 . studenoga - NA TO samit u R igi. U zavrπnoj de-klaraciji samita Savez se izjasnio da Êe na sljedeÊem sa-mitu, 2 0 0 8 ., pozvati u Ëlanstvo one zemlje koje ispunjava-ju standarde Saveza i koje mogu pridonijeti euroatlantskojsigurnosti i stabilnosti.

2007 .1 .-1 2 . rujna - u Hrvatskoj kao zemlji domaÊinu odræana

velika NA TO-ova vojna vjeæba Snaga za brzi odgovor(NR F ) Noble M idas '0 7 , prva takve vrste koja se odræavalau zemlji neËlanici Saveza. Sudjelovalo je 1 2 zemalja NA -TO-a s ukupno 4 0 brodova, 6 podmornica, 2 9 borbenihzrakoplova, 2 3 helikoptera i osam tisuÊa vojnika.

5 .-7 . studenoga - posjet NA TO M A P /P A R P tima Hrvat-skoj radi pripreme procjene napretka R H uoËi samita Sa-veza u Bukureπtu. P ohvaljen napredak R H u provedbisvih bitnih reformi na putu u NA TO.

2008.1 6 . sijeËnja - na sastanku Sjevernoatlantskog vijeÊa i R H

u Brux ellesu okonËan je posljednji, πesti ciklus M A P -a,usvajanjem IzvjeπÊa o napretku R H. Hrvatska je dobilapotporu svih dræava Ëlanica i pozitivne signale najutjecaj-nijih zemalja, a izraze priznanja i ohrabrenja uputio je iglavni tajnik, koji Hrvatsku vidi kao izvoznika sigurnosti sposebno vaænom ulogom u regiji. (Izvor: Ministarstvo vanjskih

poslova i europskih integracija)

08,09 strana 3/26/08 11:25 AM Page 9

1 0 28. oæujka 2008.

VOJ NA PS IH OLOG IJ A

Konformizam kao posljedica druπtvene ovisnostiP os e b n o s e c ije n e on i p oje d in c i koji s u s p re m n i z ad ræati s v oje m iπ lje n je i p od p ritis -kom v e æin e . S up rots tav iti s e v e æin i i autorite tu (kad n ije u p rav u) m oæe s am o os ob akoja v je ruje u on o π to g ov ori, jas n o iz n os i arg um e n te i s p r e m n a je s n os iti p os lje d ic es v ojih (d rukË ijih ) od luka

Z astupanje vlastitog miπljenja i ponaπanje u skladus uvjerenjima pretpostavlja odreenu dosljednost udoæivljavanju i ponaπanju pojedinca. No, ne pona-

πaju se svi ljudi u skladu sa svojim stavovima i uvjere-njima. »esto, i kad je nuæno proturjeËiti ljudima oko se-be, veÊina izabire πutnju i ne suprotstavlja se drugima.Zaπto su ljudi skloni konformistiËkom podreiva-nju i pokornosti autoritetu?

Emocionalni odnosi s drugim ljudima vrlosu nam vaæni, a prihvaÊanje od drugihutjeËe na naπe samopoπtovanje i pozi-tivnu sliku o sebi. Ljudi su druπtvenabiÊa i to je duboko ukorijenjeno u na-πe ponaπanje. NeprihvaÊanje i soci-jalna izolacija nepovoljno utjeËu nanaπe raspoloæenje i kognitivnofunkcioniranje, a dugotrajna izo-liranost moæe prouzroËiti razli-Ëite mentalne distorzije i teπ-ke psihiËke poremeÊaje.P rouËavanje ponaπanjaæivotinja potvrdilo je tak-ve spoznaje. Socijalnoizolirani mladi majmuni,iako su redovito dobivalihranu, pokazivali su oz-biljne psihiËke poreme-Êaje u rasponu od pretje-rane plaπljivosti do de-struktivne agresivnosti(ovisno o duljini odvojenos-ti). Osjetljivi smo i na izrazelica, odnosno grimase drugihljudi, osobito ako odraæavajuprihvaÊanje ili odbijanje naπih pos-tupaka. "Negativna lica“, koja izraæa-vaju tugu, ljutnju i bijes, izazivaju u namanegativne fizioloπke reakcije i loπe raspoloæenje.Zato smo skloni govoriti (a i ponaπati se) u skladu s oËe-kivanjima ljudi kojima smo okruæeni kako bismo zado-bili njihovo odobravanje i prihvaÊanje.

R ezultati niza eksperimenata u podruËju vidne percep-cije, gdje se traæi usporedba linija zamjetno razliËitihduljina, pokazali su da 7 0 % ispitanika podlijeæe pritiskuveÊine bar jednom, iako je ta veÊina instruirana da dajenetoËan odgovor. SliËni rezultati dobiveni su u razliËi-tim kulturama: ameriËkoj, brazilskoj, libanonskoj, hong-konπkoj, fidæijskoj. P osteksperimentalni intervju poka-

zao je da su ispitanici koji su davali krive prosudbe mis-lili da nisu shvatili upute. Neki su Ëak posumnjali u svojvid. Iako su svi ispitanici bili zabrinuti zbog neslaganjas ostalima, nitko od njih nije posumnjao da veÊina krivoprocjenjuje. »ak i oni koji nisu podlegli grupnom pritis-

ku, sumnjali su u sebe i vjerovali kako je veÊinaipak u pravu. P riklanjanje stavovima i reakci-

jama veÊine te prilagodba grupnim nor-mama zbog podlijeganja grupnom pri-

tisku, oËekivanjima i zahtjevima dru-gih osoba, pojava je poznata kao

konformizam. Ljudi se najviπekonformiraju kada su uvjereni

da svi drugi misle drukËije. Ta-kav pritisak jednoglasne veÊi-ne izuzetno je teπko podnijeti,a kad se jednom prihvati ve-Êinsko miπljenje i javno se iz-rekne, s tim se usklauje i po-naπanje. P osljedica naπe druπtvene

ovisnosti jest i pokornost auto-ritetu, odnosno podreivanjemiπljenju jedne osobe i pona-πanje u skladu s njezinimzahtjevima. Osoba Ëije Êemozahtjeve bespogovorno sluπa-ti mora nad nama imati odre-enu (stvarnu ili zamiπljenu)moÊ. Za pokoravanje autorite-tu vaæna je percepcija legitim-nog zahtjeva za Ëinjenjemtraæenih djela. U veÊini sluËa-

jeva podreivanje je benigno ikonstruktivno. Sloæena druπtva, da

bi trajala, zahtijevaju odreenu razinupokoravanja i Ëinjenja kompromisa radi

jednoglasja u djelovanju. Ipak, slijepo poko-ravanje najËeπÊe je destruktivno, o Ëemu svjedoËi duga-Ëak popis ljudskih zloËina.

P oznati su sluËajevi kada grupa ili autoritet odbaci,izolira ili ignorira pojedince sa suprotnim miπljenjem.No Ëesto je i suprotno. P osebno se cijene oni pojedincikoji su spremni zadræati svoje miπljenje i pod pritiskomveÊine. Suprotstaviti se veÊini i autoritetu (kad nije upravu) moæe samo osoba koja vjeruje u ono πto govori,jasno iznosi argumente i spremna je snositi posljedicesvojih (drukËijih) odluka.

S u z a na F ILJ AK

10,11 strana 3/26/08 11:26 AM Page 10

28. oæujka 2008. 1 1

N aπa mala hrvatska kolonija u C hagcharanu korak-nula je u ghorsko proljeÊe. V jetar posljednjih dananosi praπinu. Sve je manje mjesta na kojima nas iz-

nenadi blato. »ak se stidljivo pojavljuje i pokoja travka,unoseÊi pomutnju u dosljedno smei krajobraz. Ovcama ikravama u dolinama oko C hagcharana i u C hahar Sade-hu upravo ta ograniËenost izbora razvija natjecateljskiduh. P retovarenim magarcima i volovima nije do takvemale gastronomske olimpijade. Treba iznijeti tovare kojevlasnici, ambiciozni u procjenama nosivosti æivotinja, ne-umjereno stavljaju na njihova pleÊa. Hodaju oni magare-Êim i volovskim putovima, klecajuÊim nogama, padaju idiæu se. V rlo Ëesto te magareÊe putove posuuju i naπideËki, uz negodovanje æivine zbog nelojalne konkurenci-je, donoseÊi u sela, u kojima je i stanovnik susjednog na-selja vrlo Ëesto daleki gost, pomoÊ zajednici. P oneπto hra-ne, πkolskih potrepπtina, zapravo darova od srca. Seljacise, osobito djeca, iskreno vesele naπim posjetima. No, selaje mnogo, a mi nismo, unatoË najboljoj volji, svladali vjeπ-tinu teleportiranja, tako da se i ne stigne Ëesto ponovnomeu novosteËene prijatelje.

© etnja kroz X IV. stoljeÊ eZahvaljujuÊi perzijskom kalendaru naπli smo se ponovno

u prednovogodiπnjem vremenu. J oπ nekoliko dana i uÊiÊemo u potpuno novu, 1 3 8 7 . godinu, Naw R oz, kako birekli naπi domaÊini, kojima je obiljeæavanje ovakvih danabilo uskraÊeno u doba talibanskog reæima. Obilazim pro-vincijalne urede noseÊi Ëestitke. V esele se kao djeca trod-nevnoj sveËanosti koja Êe trajati od 2 1 . oæujka do naπeg

Uskrsa. Bit Êe tu i hrane i pjesme, a i dobrog Ëaja. A i na-ma je zanimljivo πetati po X I V . stoljeÊu, gledajuÊi kuÊe ikrajobraze koji su takvi bili i u onom naπem istoimenomstoljeÊu, samo sad podebljanom s neπto mobitela, toy ota isatelitskih telefona. I onih smijeπnih kombija u koje se na-trpa tako nevjerojatan broj putnika i njihove prtljage. A is-krcaj ponekad potraje duæe nego putovanje. V rlo ih Ëestosretnemo na stazama koje se u G horu diËe imenima cesta.Kao, neπto popravljaju. I nisam primijetio da se ljute. V alj-da Êe proraditi. Kad-tad. E, da im je naπega majstora Æelj-ka, nijedna im planina ne bi bila zapreka!

U gradu popriliËna æivost. UËenici se spremaju za poËe-tak nove πkolske godine s prvim danom proljeÊa. Naæa-lost, mnogima su jedine uËionice livade, na kojima ledumjesto zvona oznaËi kraj jesenskog dijela πkolske godi-ne. R ijetki uËitelji opet Êe, u granicama svojih moguÊnos-ti, pokuπati prenositi znanja. Biti pismen velik je dobitak uovoj napaÊenoj zemlji. A imati poneπto srednje πkole, makakva ona bila, vrlo Ëesto znaËi otvoreni put k nesluÊenimprovincijskim visinama. »etrnaesto stoljeÊe, uËini se po-nekad, nije samo igra i nesporazum, razliËitost tradicijeraËunanja vremena. Nekad je to i filozofski stav i nepro-mjenjivost u poimanju svijeta. Ipak, mi smo tek posjetite-lji, koji nastoje olakπati svakodnevni æivot ljudi u ovoj pro-vinciji. StoljeÊa ne moæemo mijenjati, niti ubrzavati godi-ne. P romatramo povijest uæivo, paæljivo πeÊuÊi pokraj æi-vih slika kako ne bismo poremetili tisuÊljetni red.

P roljeÊe je tu. I za Uskrs smo se spremili. Duhovno, da-kako. Naπ M ario i Branko trude se, uz naπu pomoÊ, danajveÊi krπÊanski blagdan primjereno obiljeæimo. U grani-cama moguÊnosti, u granicama zemljopisa i povijesti. Ugranicama G hora, na koji smo se navikli, koji smo upoz-nali i na neki svoj naËin zavoljeli.

Sretna nova 1387.

Iz Afg a nis ta na Dra æ en JONJ IΔ

Z ah v aljujuæi p e rz ijs kom kale n d aru n aπ li s m o s ep on ov n o u p re d n ov og od iπ n je m v r e m e n u. J oπ n e -koliko d an a i uæi æe m o u p otp un o n ov u, 1 3 87 .g od in u, N aw R oz , kako b i re kli n aπ i d om aæin i.R ije tka p rilika z a π e tn ju kroz X IV . s tolje æe

IS A F

Stiglo je proljeÊe

10,11 strana 3/26/08 11:28 AM Page 11

28. oæujka 2008.1 2

MORH

N egdje od sredine 2 0 0 6 . zaokruæen je proces stvaranjajedinstvenog sustava Dræavne riznice i uveden modelupravljanja javnim financijama utemeljen na postoja-

nju jedinstvenog raËuna. Kao πto smo veÊ obrazlagali, platnipromet proraËuna obavlja se preko toga jedinstvenog raËu-na R iznice skupine 6 3 0 , otvorenog kod Hrvatske narodnebanke, dva podraËuna: skupine 6 3 1 za isplatu plaÊe i 6 3 2 zaisplatu dobavljaËima, koji su otvoreni posebno za svakogproraËunskog korisnika, te jednog raËuna u Hrvatskoj poπ-tanskoj banci, otvorenog za sve proraËunske korisnike radiisplate gotovine. Naravno, postoje i devizni raËuni preko ko-jih se odvija devizni platni promet, ali o njima danas neÊe-mo govoriti. Uvoenje jedinstvenog raËuna R iznice ne znaËigubitak samostalnosti proraËunskih korisnika u upravljanjui koriπtenju novËanim sredstvima. Naprotiv, taj raËun znaËisigurnost dobivanja sredstava odobrenih po programima iaktivnostima financijskim planom za fiskalno razdoblje. Is-todobno, za R epubliku Hrvatsku i M inistarstvo financijaznaËi konsolidaciju upravljanja financijama i racionalnijetroπenje javnog novca.

Kada govorimo o rashodima i izdacima, odnosno obve-zama stvorenim prema pravnim i fiziËkim osobama, uklju-Ëivo i zaposlenike, bitno je veÊ u trenutku njihova nastaja-nja znati u kojem su pretincu zvanom proraËunska pozici-ja osigurana novËana sredstva. Nadalje, moramo znati ka-ko troπiti novac. P laÊanja drugim subjektima Dræavne riz-nice obavljat Êemo putem naloga za preknjiæenje, a goto-

vinu Êemo svesti na minimum! A ko znamo gdje sunovci osigurani, znamo i kako su osigurani, odnosnonjihov izvor financiranja. © to to znaËi? V rlo jedno-stavno - kako smo u svom financijskom planu pred-vidjeli doÊi do prihoda i primitaka kojima Êemo pod-miriti nastale rashode i izdatke. I upravo je to, pro-blematika prihoda i primitaka, bilo ono πto je svakiproraËunski korisnik morao rijeπiti prije ukidanja ne-kadaπnjih æiro-raËuna. © to smo, dakle, uËinili u po-gledu prihoda i primitaka? Najprije smo, uz brojnekonzultacije s M inistarstvom financija, proveli novu,pravilnu klasifikaciju. Utvrdili smo da su nam vlasti-ti prihodi samo oni koje moæemo ostvariti na otvore-nom træiπtu, naravno, uz prisutnost konkurencije, ida se njima koristimo za financiranje rashoda nasta-lih obavljanjem vlastite djelatnosti. Njih nema mno-go jer nijedna ustrojbena cjelina M O i OSR H nepostoji primarno za obavljanje vlastite, træiπne djelat-nosti. Nadalje, nauËili smo da su donacije i pomoÊionaj novac (ili nefinancijska imovina) koji nam net-

ko daje bez obveze vraÊanja. Namjenske prihode ostvaruje-mo zaduæivanjem, a postoje i prihodi od nefinancijske imo-vine i nadoknade πtete s osnova osiguranja te prihodi zaposebne namjene. Na kraju, tu su opÊi prihodi i primici. Tosu svi oni koje ne moæemo svrstati ni u jednu od nabrojenihvrsta, ali su najvaæniji i najzastupljeniji u naπem financij-skom planu. U nastavku teksta vidjet Êemo zaπto.

Sve prihode i primitke usmjerili smo na jedinstveni ra-Ëun R iznice. A li, oni i dalje, do zadnjeg novËiÊa, pripada-ju nama. M i imamo obvezu brinuti se o njihovoj naplati i,naravno, voditi knjigovodstvenu evidenciju. Ostaje pita-nje: kako doÊi do njih? J ednostavno! M inistarstvo financi-ja dostavlja F inancijskoj sluæbi izvjeπÊa o njihovoj naplati imi ih u visini naplaÊenih iznosa potraæujemo od proraËu-na. Ovo vrijedi za sve prihode i primitke osim onih klasifi-ciranih kao opÊi, koji se samo u proraËunu priznaju u tre-nutku naplate. Za nas, oni su raspoloæivi u trenutku pla-Êanja planiranih rashoda i prihod su iz proraËuna. Narav-no, bilo je potrebno stvoriti jedinstven naËin prepoznava-nja uplaÊenih prihoda i primitaka. P rema objaπnjenjimaM inistarstva financija, Uprava za financije i proraËun iz-radila je Uputu za obavljanje platnog prometa, u kojoj je,izmeu ostalog, svakoj vrsti prihoda i primitka dodijeljenmodel s pozivom na broj uplate. V jerujemo da svi znateza naπu Uputu i da se njome koristite. Bitno je da to Ëinitena pravilan naËin jer jedino tako moæemo prepoznati i do-Êi do onoga πto je naπe!

P latni promet u sustavu D ræavne riznice

Vera G ILJ E VIΔ

U v o e n je je d in s tv e n og raË un a R iz n ic e n e z n aË i g ub itak s am os taln os ti p roraË un s kihkoris n ika u up rav ljan ju i koriπ te n ju n ov Ë an im s r e d s tv im a. N ap rotiv , taj raË un z n aË is ig urn os t d ob iv an ja s re d s tav a od ob re n ih p o p rog ram im a i aktiv n os tim a fin an c ijs kimp lan om z a fis kaln o raz d ob lje

snim

io D

. K

IRIN

12,13 strana 3/26/08 11:31 AM Page 12

1 328. oæujka 2008.

S veËanim postrojem pripadnika, 9 3 . zrakoplovnabaza u Zemuniku obiljeæila je Dan postrojbe i 1 6 .obljetnicu osnutka. Odana je i poËast branitelji-

ma postrojbe koji su poginuli od 1 8 . do 2 3 . oæujka 1 9 9 3 .u © kabrnji, u obrani dostignute crte u vojno-redarstve-noj operaciji M aslenica.

Uz visoke vojne i civilne poËasti, na mjesnom grobljuu Sukoπanu, odræana je komemoracija za poginule bra-nitelje: M arijana G rdoviÊa, M arina J eraka, M ilana M r-dalja, © imu SmoliÊa, Darka Torbarinu, M ladena V elesla-viÊa, Zorana BaπiÊa, R adu Bilavera, Slavka Eraka i Iva-na Klarina, pripadnike 9 3 . zrakoplovne baze i V I I . do-mobranske pukovnije. I spred srediπnjeg kriæa i na grob-nicama branitelja vijence su poloæili ratni zapovjedniciV I I . domobranske pukovnije Danijel TelesmaniÊ "Did“ iDamir V ickoviÊ, izaslanstva Ureda dræavne uprave uZadarskoj æupaniji, Æupanije i grada Zadra, opÊine Su-koπan i © kabrnja, Koordinacija udruga iz Domovinskograta, predstavnici Uprave i Ureda za obranu Zadar, tezapovjednik 9 3 . zrakoplovne baze brigadir M iroslav Ko-vaË. P oËast stradalim braniteljima odana je i ispred kri-æa i spomenika ærtvama Domovinskog rata u © kabrnji.

ObiljeæavajuÊi Dan postrojbe, brigadir KovaË osvrnuose na njezin povijesni put, od utemeljenja u oæujku1 9 9 2 . do danas, te na zadaÊe koje ova postrojba provodi.Kao posebno vaæno istaknuo je opremanje postrojbe saπest potpuno novih tipova modernih i suvremenoopremljenih letjelica: od aviona P ilatus P C -9 , Zlin 2 4 2 ,

C l 4 1 2 , A T 8 0 2 F i A do helikoptera Bell 2 0 6 B. U svjetlutoga oslikava se i znaËenje koje ova postrojba ima usustavu HR Z i P ZO i OSR H u cjelini. Njezine su te-meljne zadaÊe πkolovanje hrvatskih vojnih pilota, gaπe-nje poæara iz zraka, letaËke zadaÊe za potrebe ZER P -a,a u sklopu postrojbe djeluje i akrogrupa Krila Oluje.

OsvrÊuÊi se na najvaænije aktivnosti u zadnjih godinudana, brigadir KovaË je izdvojio uspjeπan zavrπetak πko-lovanja devet novih vojnih pilota i 1 2 nastavnika lete-nja, te sudjelovanje u gaπenju 2 9 0 poæariπta, na koje jeizbaËeno 5 0 .0 0 0 tona vode u 1 1 .3 5 0 naleta i gotovo2 0 0 0 sati leta. UËinjena su znatna ulaganja u infrastruk-turu vojarne. Tako je u temeljno i investicijsko oprema-nje uloæeno viπe od 1 5 milijuna kuna, a s joπ veÊom di-namikom nastavlja se dalje opremanje i ureenje vital-nih objekata i instalacija u vojarni Zemunik.

Od zadaÊa koje predstoje u ovoj godini najvaænije suzavrπetak preustroja, kojim uz postojeÊe snage ova le-taËka postrojba dobiva i dislociranu eskadrilu transport-nih helikoptera u bazi Divulje (sadaπnja 9 5 . zb), nasta-vak πkolovanja 2 3 pilota u tri naraπtaja kadeta, te preo-buka potrebnog broja pilota u 8 5 5 . P P E. V eÊ u svibnjupoËinje i operativna spremnost za nastupajuÊu P P sezo-nu, a 9 3 . zb i ove je godine nositelj putem NOS snagaHR Z i P ZO. V alja istaknuti da je u prva tri mjeseca pos-trojba veÊ sudjelovala u gaπenju 2 9 poæara. U planu je iprovedba druge vjeæbe, P lamen 0 8 , radi protupoæarnogi drugog ureenja vojarne.

Na kraju sveËanosti, najboljim pripadnicima postrojbepredane su pohvale i nagrade.

Na pis a o i s nimio Ma rink o K ARA» IΔ

Obiljeæ ena 15. godiπ njica pogibije pripadnika93. zrakoplovne baze i D an postrojbe

Nastavak preustroja, preobuke i pripreme za P P sezonu

OS RH

O svrÊuÊi se na najvaænije aktivnosti u zadnjih godinu dana,brigadir K ovaË je izdvojio uspjeπan zavrπetak πkolovanja devetnovih vojnih pilota i 12 nastavnika letenja, te sudjelovanje ugaπenju 2 90 poæariπta

Ispred srediπnjeg kriæa i na grobnicama branitelja vijence supoloæila brojna izaslanstva

12,13 strana 3/26/08 11:32 AM Page 13

1 4 28. oæujka 2008.

OS RH

Studijsko putovanje u K raljevinu Belgiju

D jelatnici i polaznici X . naraπtaja R atne πkole "BanJ osip J elaËiÊ", predvoeni general bojnikom J o-zom M iliÊeviÊem i brigadirom Berislavom J ezi-

dæiÊem, boravili su od 1 0 . do 1 4 . oæujka u radnom po-sjetu Kraljevini Belgiji. U sklopu putovanja posjetili suZapovjedniπtvo NA TO-a u Brux ellesu i glavno vojnozapovjedniπtvo NA TO-a, SHA P E u M onsu.

P rvog dana u Brux ellesu upriliËen je prijam u V elepos-lanstvu R H u Kraljevini Belgiji. P olaznike i djelatnikeR atne πkole primio je veleposlanik Boris G rigiÊ, πef M i-sije R H Branko BariËeviÊ, veleposlanik i πef M isije R Hpri NA TO-u Davor BoæinoviÊ te djelatnici naπega vele-poslanstva i misija. Druæenje je proteklo u ugodnom oz-raËju. P osjetiteljima su predstavljeni uloga, svakodnevnezadaÊe i poslovi koji se kontinuirano obavljaju.

Drugog dana, u pratnji djelatnika vojnog dijela M isi-je pri NA TO-u, djelatnici i polaznici X . naraπtaja R ©uputili su se u posjet gradu M onsu, gdje je smjeπte-no glavno vojno zapovjedniπtvo NA TO-a, SHA P E.Ondje su ih primili grËki general Dimitrios Kavoula-kos, maarski general C saba Ujfalusi te njihovi surad-nici. U razgovoru su kratko objasnili ulogu vojnog di-jela zapovjedniπtva NA TO-a u M onsu, te govorili otrenutaËnim aktivnostima koje se provode pod njiho-vim zapovijedanjem.

SljedeÊi dan organiziran je posjet Europarlamentu.DomaÊini su bili djelatnici naπe M isije pri EU. Obilazak

V ojnog muzeja nakon toga bio je posebnodojmljiv.

»etvrti dan posjeta bio je rezerviran za Za-povjedniπtvo NA TO-a u Brux ellesu. P olaznicii djelatnici naπe R © sluπali su predavanjameunarodnog politiËkog i vojnog osoblja.Nakon ruËka uputili su se u naπu M isiju priNA TO-om, gdje ih je primio πef M isije, vele-poslanik Davor BoæinoviÊ, te vojni predstav-nik general bojnik Drago LovriÊ. Ovaj susretje bio od posebne vaænosti za sve naπe polaz-nike i djelatnike jer su mogli Ëuti najnovijeinformacije od πefa M isije i vojnog predstav-nika. Susret je protekao u srdaËnoj atmosferii otvorenom razgovoru.

Zadnji dan posjeta, djelatnici i polaznici X .naraπtaja R © obiπli su svjetski poznatu atrak-ciju A tomium i posjetili muzejski centar W a-terloo. U popodnevnim satima na ispraÊajupolaznika i djelatnika R atne πkole u zraËnu

luku bio je general bojnik Drago LovriÊ, koji je posebnozasluæio zahvalu za dobru organizaciju i provedbu oveaktivnosti.

C jelokupan posjet bio je izuzetno koristan za polazni-ke X . naraπtaja R atne πkole jer su imali priliku nepos-redno vidjeti i Ëuti o mnogim sadræajima s kojima su sesusretali tijekom nastavnog procesa u πkoli. V rlo srdaË-na i pozitivna atmosfera, otvoren razgovor i susretljivostsvih naπih vojnih i civilnih djelatnika u veleposlanstvi-ma i misijama ostat Êe u ugodnom sjeÊanju polaznika idjelatnika R © .

P olaznici R© u Zapovjedniπtvu NATO -aP olaz n ic i X . n araπ taja R atn e π kole "B an J os ip J e laË iæ" b orav ili s u od 1 0. d o 1 4 . oæuj-ka u rad n om p os je tu K ralje v in i B e lg iji. P os je tili s u Z ap ov je d n iπ tv o N A T O -a u B rux e l-le s u i g lav n o v ojn o z ap ov je d n iπ tv o N A T O -a, S H A P E u M on s u

Da vor K OP ANJ I

U Z apovjedniπtvu N ATO -a

P olaznici πkole s veleposlanikom B oæinoviÊem

14,15 strana 3/26/08 11:38 AM Page 14

REPUBL IKA HRVATSKAMINISTARSTVO OBRANEUPRAVA ZA LJUDSKE RESURSE

PERSONALNA SLUÆBA

raspisuje:I N T E R N I N AT J E » A J

za popunu radnog mjesta u Odjelu za

koordinaciju

VI©I STRU»NI SAVJET-NIK ZA VOJNOSTEGOV-

NI POSTUPAK I KOORDINACIJU

Uvjeti:• VSS/VII/1 - diplomirani pravnik• ustrojbeni Ëin: pukovnik• VSSp: 92901• 10 godina radnogstaæa u struci

Prijave s dokazima o is-punjavanju navedenih uv-jeta zainteresirani kandi-dati iz ustrojbenih cjelinaMORH-a mogu dostavitina adresu: Ministarstvoobrane RH, Uprava zaljudske resurse, Personal-na sluæba, StanËiÊeva 6,10 000 Zagreb.Zainteresirani kandidati

iz ustrojbenih cjelinaGSOSRH-a prijave s doka-zima mogu dostaviti naadresu: Glavni stoæer OS-RH, Uprava za personal-ne poslove, vojarna "CRO-ATIA", Sarajevska bb,10 000 Zagreb.Rok za podnoπenje prija-

ve je do 31. oæujka2008.Za eventualne upite u

svezi s natjeËajem, zainte-resirani kandidati moguse obratiti na telefon01/4568-553

1 5

OS RH

28. oæujka 2008.

M inistarstvo obrane R epublike Hrvatske raspisalo je 1 0 . oæujka 2 0 0 8 . NatjeËaj za stipendiranjestudenata, u statusu kadeta, prve godine preddiplomskih studija za stjecanje akademskog nazivaprvostupnika, koji se upisuju u akademskoj godini 2 0 0 8 ./0 9 ., a rok prijave je 2 1 . travnja 2 0 0 8 . go-dine. Na natjeËaj se mogu prijaviti svi kandidati koji u akademskoj godini 2 0 0 8 ./2 0 0 9 . planirajuupisati jedan od dolje navedenih sedam fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu i SveuËiliπta u Splitu,kao i svi kandidati koji planiraju upisati neki od studija na TehniËkom veleuËiliπtu u Zagrebu.

R ijeË je o natjeËaju za program civilno-vojnog πkolovanja, a kandidati primljeni u taj program imatÊe moguÊnost zavrπetka visokoπkolskog obrazovanja na jednom od hrvatskih sveuËiliπta, odnosnoveleuËiliπta. Uz to Êe tijekom studija imati osiguranu stipendiju (u godiπnjem iznosu od najmanje 1 2tisuÊa kuna), besplatnu struËnu literaturu, besplatni smjeπtaj i prehranu, te po zavrπetku studija osi-guran posao u Oruæanim snagama R epublike Hrvatske. Kandidati koji prou potrebna testiranja pozavrπetku studija obvezni su raditi u sustavu OSR H u trajanju dvostruko duæem od vremena stipen-diranja. P o zavrπetku studija, kandidati mogu, osim osiguranog posla u OSR H, raËunati i na moguÊ-nosti daljnjeg usavrπavanja ne samo u Hrvatskoj veÊ i u drugim zemljama u svijetu.

NatjeËaj je otvoren za pripadnike oba spola, a prijaviti se moæe u uredima za obranu premamjestu prebivaliπta. P o prijavi na natjeËaj, kandidati Êe biti upuÊeni na testiranja i zdravstvenepreglede, a kandidati za kadete - vojne pilote moraju dodatno proÊi i program selekcijskog letenja.V aæno je istaknuti kako Êe svi kandidati redovito pristupati prijamnim ispitima na visokoπkolskimustanovama koje izaberu, a M OR H je takoer osigurao moguÊnost dodatnih priprema za upise nafakultete za kandidate koji se prijave u program Kadet.

P opis fakultetaSV EU»ILI © TE U ZA G R EBUF akultet elektrotehnike i raËunarstva• svi preddiplomski sveuËiliπni studijiF akultet strojarstva i brodogradnje• preddiplomski sveuËiliπni studij strojarstva• preddiplomski sveuËiliπni studij zrakoplovstvaP rirodoslovno-matematiËki fakultet• svi preddiplomski sveuËiliπni studijiKinezioloπki fakultet• preddiplomski sveuËiliπni studiji kineziologijeF akultet prometnih znanosti• studij aeronautike - vojni piloti

TEHNI»KO V ELEU»ILI © TE U ZA G R EBU• svi preddiplomski struËni studiji

M O RH raspisao NatjeËaj za stipendiranje studenata

SV EU»ILI © TE U SP LITUP omorski fakultet• smjer P omorska nautikaF akultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnjeP reddiplomski sveuËiliπni studij:• elektrotehnika i informacijska tehnologija• strojarstvo• raËunarstvo• industrijsko inæenjerstvoP reddiplomski struËni studij:• elektrotehnika• strojarstvo• raËunarstvo

P onukana uspjehom i dobrim prihvatom dosadaπnjih izloæbi radova naπih djelatnika(slike 2 0 0 2 ., slike 2 0 0 5 ., umirovljenici 2 0 0 6 ., fotografije u sijeËnju 2 0 0 8 .), G alerija"Zvonimir" potkraj ove godine priprema Izloæbu likovnih radova djelatnika M O-a iG S-a.

Izloæba Êe se odræati u G aleriji M inistarstva obrane "Zvonimir", Zagreb, Bauerova 3 3 , aplanirana je za prosinac, u boæiÊno vrijeme. Namjera nam je svake godine organiziratijednu izloæbu na kojoj pravo izlaganja imaju iskljuËivo djelatnici M inistarstva obrane iG lavnog stoæera Oruæanih snaga. P otrebno je da se svi zainteresirani preliminarno pri-jave za izloæbu kako bismo stekli uvid u broj potencijalnih izlagaËa. Izloæba Êe biti revi-jalnog karaktera, bez æiriranja. R adove treba odabrati sam autor i u G aleriju ih dostavitiopremljene za izlaganje (osim crteæa, grafika, akvarela i sliËnih radova na papiru, kojeÊemo staviti pod staklo). P rimaju se svi oblici likovnog izraza, na raznim materijalima iod raznih materijala. I spunjenu prijavnicu potrebno je dostaviti do 3 0 . lipnja 2 0 0 8 . naadresu G alerije (poπtom, faksom, e-mailom, osobno). Svi prijavljeni dobit Êe daljnje oba-vijesti na adresu koju navedu u prijavnici.

M olimo da sve svoje djelatnike upoznate s moguÊnoπÊu izlaganja na ovoj izloæbi, kakobi odaziv bio πto veÊi. Osoba za kontakt i organizator izloæbe jest Zrinka P illauer M ariÊ,naËelnica Odjela za kulturno-druπtvene djelatnosti, tel: 0 1 /4 5 6 7 -9 2 6 , fax : 0 1 /4 5 6 8 -3 9 4 ,e-mail: galerija.zvonimir@ morh.hr.

P oziv za izloæbu likovnih radova djelatnika M O -a i GS-a

14,15 strana 3/26/08 11:38 AM Page 15

28. oæujka 2008.

©VICARSKI proizvoaË noæevaV ictorinox najpoznatiji je po serijipreklopnih dæepnih noæiÊa koji suse poËeli proizvoditi za potrebe πvi-carske vojske. P oznati πvicarskivojni dæepni noæiÊi tijekom proπlogstoljeÊa postali su nezaobilazni dioopreme vojnika, izletnika, hobista,lovaca i ribolovaca te svih onih koji

su trebalipraktiËan vi-πenamjenskialat. Najve-Êa je pred-nost πvicar-skog vojnognoæiÊa πto jemalen, la-gan i kom-paktan, ali usvojem tijelukrije razne

alate za svakodnevnu uporabu.M odernizirana inaËica takvog

dæepnog noæa model je koji je razvi-jen za potrebe njemaËke vojske(Bundesw ehr) i izdaje se vojnicimaod 2 0 0 3 . Za razliku od veÊine dæep-nih noæeva tog proizvoaËa, kojinajËeπÊe imaju rukohvat crvene bo-je, ovaj ima rukohvat tamnomasli-

naste boje. J oπ je jedna razlika i toπto na rukohvatu nema uobiËajenoggrba V ictorinox a. Na rukohvatu jejedino reljef koji prikazuje stilizira-nog orla, grb Bundesw ehra.

Zaklopljen noæ dugaËak je 1 1 cen-timetara, sjeËivo ima prorez za jed-noruËno otvaranje palcem domi-nantne ruke, a kad se otvori bloki-ran je locking linerom, koji spreËa-va sluËajno zatvaranje tijekom upo-rabe i ozljeivanje korisnika. SjeËi-vo je dugaËko 8 ,5 cm, tipa droppoint, naoπtreno samo s jedne stra-ne, a dvije treÊine oπtrice su nazu-bljene.

Osim sjeËiva, noæ ima i malu piluza drvo, otvaraË za konzerve s izvi-jaËem uske glave, otvaraË za boce sizvijaËem πiroke glave, kriæni izvijaËte malo sjeËivo ubodnog tipa.

T . VLA© IΔ

1 6

PO»ETKOM oæujka, u pogonimaEurocoptera u Donauw ö rthu (Nje-maËka), πvicarskom ratnom zrako-plovstvu predan je prvi helikopterEC 6 3 5 . R ijeË je o prvom od ukupno2 0 naruËenih helikoptera, koje je© vicarska u sklopu svog LTSH(Light Transport and Training Heli-copter) programa naruËila u travnju2 0 0 6 ., kada je dogovorena isporuka1 8 helikoptera EC 6 3 5 i dva helikop-tera EC 1 3 5 . P rva Ëetiri helikopterabit Êe sklopljena u Donauw ö rthu,dok Êe svi preostali helikopteri bitisklapani u πvicarskoj tvrtki R UA GA erospace u A lpnachu, πto bi trebalobiti zavrπeno do kraja 2 0 0 9 . godine.

Helikopteri EC 6 3 5 su “militarizi-rana” inaËica lakog dvomotornoghelikoptera EC 1 3 5 . S novim heli-kopterima © vicarska kani zamijenitipostojeÊe helikoptere A erospatialeA louette I I I , koji se nalaze u opera-tivnoj uporabi Ëetrdesetak godina,odnosno kani ih rabiti za obuku itrenaæu svojih pilota, te za manjetransportne zadaÊe.

Sa serijskom proizvodnjom heli-koptera EC 6 3 5 tvrtka Eurocopter jezapoËela tijekom 2 0 0 1 ., kada jezavrπen postupak njegova certifici-ranja. To je viπenamjenska letjelicapogodna za cijeli niz zadaÊa za po-trebe policije, oruæanih snaga te zarazne civilne agencije, odnosno zazadaÊe nadzora dræavne granice,traganja i spaπavanja, M EDEV A C -a, raznovrsnog prijevoza ljudi iopreme. U transportnoj konfiguraci-ji helikopter moæe maksimalno po-nijeti osam osoba, ukljuËujuÊi i pilo-ta, dok u medicinskoj konfiguraciji

moæe ponijeti do dva nosila i do petosoba iz pratnje. Ovisno o zahtjevi-ma naruËitelja, pogonsku skupinuna EC 6 3 5 mogu Ëiniti dva turbovra-tilna motora P ratt & W hitneyP W 2 0 6 B2 ili Turbomeca A rrius 2 B2 .U borbenoj inaËici na dva vanjskanosaËa moæe sa svake strane nositipo jedan F N-Herstal F Z3 2 1 lanserza navoena raketna zrna kalibra7 0 mm, ili po jedan kontejner s G I -A T NC 6 2 1 topom kalibra 2 0 mm, pojedan kontejner s F N-Herstal HM P -4 0 0 strojnicama kalibra 1 2 ,7 mm.

I. S K E NDE ROVIΔ

T. V

LA©

I∆

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

V ictorinox za B undesw ehr

© vicarskoj isporuËen prvi EC 6 35

16-19 vijesti 03/26/08 12:27 Page 16

1 728. oæujka 2008.

UKRAJINSKA tvrtka KM M BDBpredstavila je svoje lako oklopnovozilo pjeπaπtva DOZOR -B.

Oklopno vozilo pjeπaπtva verzija jeviπenamjenskog vozila dizajniranogza prijevoz sredstava i ljudstva, kojeosigurava zaπtitu od lakog oruæja ioruæja za masovno uniπtenje.

P ogodno je za uporabu u specijal-nim postrojbama i policijskim snaga-ma kao vozilo ili nosaË razliËitih ti-pova naoruæanja i vojne opreme.M oæe sluæiti za borbene vojne ope-racije i za operacije potpore miru,kretati se i po cestama i po slaboprohodnim terenima. M oæe biti na-mijenjeno i opremljeno kao oklopnovozilo pjeπaπtva, oklopno vozilo,

NBKO, izvidniËko vozilo, zapovjed-no vozilo, sanitetsko vozilo, izvidniË-ko vozilo i vozilo za opÊu namjenu.

DOZOR -B je oklopno borbeno vo-zilo s pogonom na sva Ëetiri kotaËa(4 X 4 ), namijenjeno za prijevoz oso-ba i razliËitih tereta. M oæe biti op-remljeno razliËitim lakim naoruæa-njem, komunikacijskom opremom idrugom posebnom vojnom opre-mom. M oæe obavljati svoje funkcijeu dnevnim i noÊnim uvjetima. G lav-no naoruæanje DOZOR -B jest daljin-ski kontrolirana protuzraËna strojni-ca kalibra 1 2 ,7 mm. DOZOR -B imamoguÊnost forsiranja vodene zapre-ke dubine 1 m, prelaska 7 0 0 km, arazvija najveÊu brzinu od 9 0 do 1 2 0

km/h. M oæe imati ugraen motorI V EC O 8 1 4 2 .3 8 .1 1 (EUR O-2 ) iliDEUTZ 4 M 1 0 1 3 F C (EUR O-3 ) mo-tor. Oba su Ëetverotaktni, Ëetveroci-lindriËni turbo-dizel motor.

DOZOR -B je dugaËak 5 ,4 m, πirok2 ,4 m i visok 2 ,2 8 m. Ukupna masavozila je 7 ,1 tona. Ima tri Ëlana po-sade i mjesta za osam putnika.

A. M.

AMERI»KA vojska sklopila jeugovor sa SveuËiliπtem M ichigan,od kojeg je naruËila razvoj nove mi-ni bespilotne letjelice. R ijeË je okonceptu robotizirane mikro bespi-lotne letjelice, koja bi u odnosu nadosadaπnje srodne bespilotne letje-lice imala jednu dodatnu posebnost,odnosno “Ëulo”, a to je “Ëulo” miri-sa. Sklopljenim ugovorom vrijednim1 0 milijuna ameriËkih dolara osigu-rano je pokretanje razvojnog labora-torija C OM -BA T (C enter for Objec-tive M icroelectronics and Biomime-tic A dvanced Technology ) na Sveu-Ëiliπtu, te njegov petogodiπnji rad,uz najavljenu moguÊnost sklapanjadodatnog petogodiπnjeg ugovoravrijednog 1 2 ,5 milijuna dolara.

Dosadaπnji razvoj bespilotnih let-jelica ponajviπe se fokusirao na raz-

voj senzorske opreme usmje-rene na pruæanje videoslike izzraka, te neπto manje pruæa-nje zvuËne slike iz podruËjadjelovanja. Uz video i audiodimenziju, profesori i studentiiz C OM -BA T novoj Êe bespi-lotnoj letjelici, koju su prigod-no nazvali “The Bat” (© iπmiπ),dodati i moguÊnost osjetila

mirisa. F unkcija tog novog senzorajest otkrivanje radijacije u zraku, teprisutnosti otrovnih plinova. U Ëeo-nom dijelu trupa letjelice bit Êesmjeπtena mini radarska reπetka teniz mikrofona kojiÊe sluæiti za naviga-ciju i snalaæenje let-jelice u zraku, nas-tojeÊi se time osla-njati na eholokaciju(poput, primjerice,πiπmiπa i dupina),πto bi trebala bitivelika prednost priobavljanju noÊnihmisija. Eholokacijase kani rabiti i zadetektiranje raznihobjekata u prostoru,te za njihovo praÊe-

nje. Letjelica bi trebala biti i do de-set puta energetski uËinkovitija oddrugih mikro bespilotnih letjelica.Trebat Êe ukupnu snagu od 1 W , aimat Êe moguÊnost napajanja svojelitijske baterije pomoÊu solarnih Êe-lija, te moguÊnost prikupljanja sna-ge iz vjetra i vibracija. M ikro roboti-zirani πiπmiπ nosit Êe data link po-moÊu kojega Êe moÊi zemaljskojpostaji slati videosliku, te druge po-datke, u realnom vremenu. Duljinatrupa letjelice trebala bi iznositi1 5 ,2 4 cm, a teæina oko 1 2 0 grama.

I. S K E NDE ROVIΔ

M ini bespilotna letjelica B A T

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

Lako oklopno vozilo pjeπaπtva D O ZO R-B

KM

MB

DB

16-19 vijesti 03/26/08 12:27 Page 17

AMERI»KA podruænica britansketvrtke BA E Sy stems sklopila je sameriËkom kopnenom vojskom ugo-vor, vrijedan 1 8 5 milijuna dolara, oproizvodnji 9 0 inæenjerijskih vozilaza izvlaËenje M 8 8 A 2 Hercules. Uugovoru je, osim rezervnih dijelova,obuhvaÊena i isporuka Ëetiri jedna-ka vozila ameriËkom marinskomkorpusu (USM C ).

Ugovorom je predviena i moguÊ-nost proπirenja posla proizvodnjomjoπ 6 0 vozila za potrebe kopnenevojske te joπ πest vozila za potrebemarinskog korpusa. Za ta je vozila,ako do posla uopÊe doe, predvie-na cijena kao i za prvu seriju vozila.

Ugovor je ukupnu svotu, koju jetvrtka osigurala ugovorima za pro-daju vozila M 8 8 A 2 , podiglo na 1 ,3milijarde dolara. Dosad je kupcima,ameriËkoj kopnenoj vojsci i marin-

skom korpusu dostavljeno viπe od2 1 0 vozila. Ukupne narudæbe zasadsadræe 5 9 5 vozila za kopnenu vojskui 6 8 za marince. Osim toga, M 8 8 A 2su kupili Egipat, Kuvajt, Tajland iA ustralija, svi zajedno 1 1 4 vozila.

InaËe, Hercules je moderno voziloza izvlaËenje, sposobno izvuÊi mo-

derne tenkove mase blizu 7 0 tona,kao πto su ameriËki M 1 A brams ilinjemaËki Leopard 2 A 6 , te naravno,i sva lakπa vozila. InaËica A 2 nudi2 5 % veÊu vuËnu silu od stare inaËi-ce A 1 , 4 0 % jaËu dizalicu i snaguvitla za izvlaËenje veÊu za 5 5 % .

M. P E T ROVIΔ

IZRAELSKA ratna mornaricapokrenula je drugu studiju o mogu-Êoj nabavi ameriËkog ratnog brodaza priobalnu borbu (LC S - LittoralC ombat Ship), usmjerenu na pro-jekt poludeplasmanske jednotrupneforme broda tvrtke Lockheed M ar-tin, kojemu su nadjenuli ime LC S-I(Izrael). V iπi neimenovani duænos-nik izraelske mornarice otkrio jemedijima da se razmatrani projektbroda pokazao najpogodnijim u od-nosu na tehniËke zahtjeve i vjerujeu moguÊnost nabave dva broda usljedeÊem desetljeÊu. Izraelske ob-rambene snage su poËetkom pro-

sinca objavile petogodiπnji plan ra-da - Teffen 2 0 1 2 - kojim je odree-no 2 0 0 milijuna dolara za nabavunove brodske platforme za potrebemornarice i dodatnih 3 8 milijunadolara za nabavu brodskog borbe-nog sustava. Nabava nove izraelskeplatforme financirat Êe se iz ame-riËkog programa inozemne vojnenabave naoruæanja, dok Êe se bor-beni sustav u najveÊem dijelu na-bavljati od domaÊe industrije, asredstva Êe se iznaÊi iz dræavnogproraËuna. Nakon devetomjeseËnestudije izvodljivosti vrijedne 5 ,2 mi-lijuna dolara. a dodijeljene 2 0 0 6 .,

ameriËka je mornarica u studenom2 0 0 7 . dodijelila tvrtki LockheedM artin ugovor vrijedan 2 ,5 milijunadolara za sukcesivnu studiju. Stu-dija je okarakterizirana kao fazakonfiguracije borbenog sustava teÊe razmatrati kompatibilnost izrael-skih borbenih sustava s platformomLC S-a. Studija Êe se usredotoËiti naizraelski zahtjev za ugradnju viπe-namjenskog radara s faznom ante-nom, a razmotrit Êe se dvije inaËi-ce: EL/M -2 2 4 8 M F -STA R aktivniradar tvrtke Elta i Lockheed M arti-nov SP Y -1 F . TrenutaËno je izraelskamornarica naklonjenija Eltinom ra-daru. Navedeni radari bit Êe raz-matrani u relaciji s LC S-ovimC OM BA TSS-2 1 sustavom za uprav-ljanje borbom, koji Êe biti integri-ran sa sustavom Barak tvrtke I A I ,M k 4 1 sustavom za vertikalno lan-siranje projektila SM -2 i topniËkimsustavom Ty phoon. Sustav za verti-kalno lansiranje M k-4 1 omoguÊiobi Izraelu naoruæavanje brodaLC S-I borbenim sustavom Barak-8 .

M. P T IΔ G RÆ E LJ

1 8 28. oæujka 2008.

Izrael pokrenuo drugu studiju o LC S-u

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

Nova inæenjerijska vozila

BAE

Sys

tem

s

16-19 vijesti 03/26/08 12:27 Page 18

1 9

PO»ETKOM prosinca proπle godi-ne brazilska ratna mornarica uvelaje u operativnu sluæbu bivπi britan-ski brod za desant i logistiËke ope-racije imena Sir G alahad, koji je2 0 0 6 . britanska kraljevska mornari-ca stavila u raspremu. SveËanostulaska u flotu brazilske mornariceobiljeæena je u P ortsmouthu, kada jebrodu dodijeljeno novo ime, G arciaD’A vila. G lavna obiljeæja ovog bro-da su duljina 1 4 1 m, πirina 1 9 ,5 m,uz istisninu 8 7 5 0 t i gaz od samo4 ,5 m, πto ga Ëini idealnim za ope-racije protiv krijumËarenja opojnihsredstava i drugih sigurnosnih za-daÊa u amazonskom porjeËju.

Brod je prije isporuke proπao odre-ene prepravke, koje su ugovorenes tvrtkom Babcock M EF , a ukljuËilesu modernizaciju komunikacijskeopreme, potpunu reparaciju propul-zijskog sustava, propelera s promje-njivim usponom krila i pripadnogreduktora kao i osposobljavanje dvaM irrlees-Blackstone dizel-motora,svaki snage 4 9 0 0 kW za dodatnih1 8 0 0 0 radnih sati. Nakon primo-

predajnih ispitivanja,pokusnih plovidbi i pe-rioda obuke, G arciaD’A vila je poËetkomove godine zaplovioput Brazila. Duænosniktvrtke Babcock naveoje da su izvrπeni radovina brodu imali za svr-hu sigurnu plovidbupreko A tlantskog ocea-na. P retpostavlja se dabrazilska mornarica namjerava iz-vesti odreene preinake na brod-skom sustavu zapovijedanja i nad-zora.

Brod za desant i logistiËke opera-cije Sir G alahad izgraen je u sje-veroistoËnom engleskom brodogra-diliπtu Sw an Hunter 1 9 8 6 . godine,a u operativnu sluæbu pomoÊne flo-te britanske kraljevske ratne morna-rice uπao je gotovo dvije godineposlije. Nakon raspreme u lipnju2 0 0 6 ., Brazil je potpisao pismo na-mjere o kupnji navedenog broda utravnju 2 0 0 7 . Desantni brod G arciaD’A vila ima pramËanu i krmenu

pristupnu rampu te moguÊnost ukr-caja i transporta viπe od 5 0 0 trupa,uz 1 8 glavnih borbenih tenkova. Te-meljno naoruæanje Ëine dva Oerli-kon 2 0 mm topa i dvije strojnice ka-libra 7 ,6 2 mm. J edna helikopterskaplatforma za prijam helikoptera ve-liËine W estland Sea King ili manjegnalazi se na krmenom dijelu broda,dok se druga, za prijam helikopteraC H-4 7 C hinook ili manjeg, nalazina sredini broda. Sukladno svojimznaËajkama, ovaj brod za desant ilogistiËke operacije bit Êe izuzetandoprinos brazilskoj mornarici.

M. P T IΔ G RÆ E LJ

TKO nije iskusio nelagodu noπenjaneodgovarajuÊe opreme, odjeÊe iobuÊe, ili nelagodu koju moæe uzro-kovati maleni kamenËiÊ koji zalutau naπu obuÊu, koju potom nismo umoguÊnosti skinuti sljedeÊih nekoli-ko sati? Takva nelagoda nipoπto nijezanemariva, pogotovo ako se s njomsuoËavaju pripadnici oruæanih sna-ga koji su rasporeeni u zonu bor-benih djelovanja, u kojoj su viπe-mjeseËno intenzivno angaæirani.

Svjesni tih teπkoÊa, a uvaæavajuÊispecifiËnost i intenzitet zadaÊa kojeobavljaju letaËke posade, ameriËka

je vojska u sklopu svoje 1 2 . zrako-plovne brigade ustrojila A LSE (A via-tion Life Support Eq uipment) radio-nicu, za odræavanje kompletne letaË-ke opreme, koja uz popravak odre-enih njezinih dijelova nastoji, pre-ma potrebi, svakom letaËu dodatnoprilagoditi pojedini dio njegoveopreme. Dosad je velik problem uo-Ëen s letaËkim kacigama, koje svojimunutarnjim generiËkim oblikom neodgovaraju baπ svakom obliku glave.Noπenje takve kacige uzrokuje bolnamjesta na glavi. A LSE radionica, ko-ja je rasporeena u Irak, kamp Taji, suspjehom rjeπava te probleme, nesamo s letaËkim kacigama. S velikimuspjehom rjeπava takoer popravak iprilagodbu kompletne letaËke opre-me helikopterskih posada (kod kojihje uoËeno najviπe problema), a pose-bice onih koje su angaæirane u zada-

Êama borbenog traganja i spaπava-nja. Uz to, kod svih avionskih i heli-kopterskih eskadrila, veliki uspjehpostiæu i s popravcima i odræava-njem remenja za vezivanje i opre-mom za gaπenje vatre, te s odræava-njem opreme za preæivljavanje, kojunosi svaki Ëlan posade, i koja je do-sad mnogo puta bila koriπtena pose-bice u sluËaju obaranja zrakoplova.

P ripadnici ameriËke vojske sa za-dovoljstvom istiËu kako su terenskeradionice poput A LSE-a, koje se na-laze blizu postrojbi na terenu, upotpunosti ispunile svoju svrhu iizuzetno pomaæu da se ostvari je-dan od temeljnih preduvjeta za us-pjeπno obavljanje zadaÊa, posebiceonih u stvarnim borbenim uvjetima,a to je potpuno i adekvatno oprem-ljen vojnik.

I. S K E NDE ROVIΔ

28. oæujka 2008.

A LSE radionica

B razil kupio britanski logistiËko-desantni brod

NOVOS T I IZ VOJ NE T EH NIKE

16-19 vijesti 03/26/08 12:27 Page 19

VOJ S KE S VIJ ET A

28. oæujka 2008.20

AmeriËka je kopnena vojska u veljaËi2 0 0 7 . obustavila razvoj programaLand W arrior (razvoj opreme za

vojnika buduÊnosti) kako bi oslobodilasredstva za dvije slijedne aktivnosti. P rvaje nabava sazrelih i dostupnih tehnologijakoje Êe omoguÊiti vojnicima bolje i uËin-kovitije obavljanje dnevnih poslova, oso-bito na terenu. Druga je koncentracija naprogram F uture F orce W arrior, koji Êe nas-taviti razvoj obeÊavajuÊih, ali joπ uvijek ne-zrelih tehnologija.

G odine 2 0 0 5 . program Land W arrior jaËe je po-vezan s naprednijim programom F uture F orce W arri-or A dvanced Technology demonstrator. G lavni ugovaraËtog programa je ameriËka tvrtka G eneral Dy namics C 4Sy stems. A ktivnosti su udruæene u projekt G round SoldierSy stem (G SS), zamiπljen kao program interoperabilan s drugimvelikim programom kopnene vojske - F C S, odnosno razvojemnove obitelji vojnih vozila.

Tijekom 2 0 0 6 . jedna Stry ker brigada obavila je testiranje 4 4 0kompleta opreme iz programa Land W arrior (oprema za pje-πake) i 1 4 7 kompleta opreme iz komplementarnog progra-ma M ounted W arrior (oprema za posade vozila).

Tekst u cijelosti proËitajte na: w w w .h rvatski-vojnik.h r

M oderni vojnikU sporedno s razvojem futuristiËkih sustava umreæenih voj-

nika buduÊnosti odvija se proces uvo enja praktiËne,

sazrele tehnologije, koja moæe odmah pomoÊi

vojnicima u obavljanju svakodnevnih zadaÊa

P ripremio Ma rijo P E T ROVIΔ

Thal

es

20,21 strana 03/26/08 12:22 Page 20

28. oæujka 2008.

Na izloæbi 2 0 0 7 DSEi, odræanoju rujnu proπle godine, tvrtkaC hry sler objavila je odluku da

od 2 0 0 8 . godine pokreÊe prodajunove serije lakog terenskog vozilaJ eep J 8 s konfiguracijom pogona4 x 4 . Ono πto ovu vijest Ëini neobiË-nom jest to da je novi dæip namije-njen vojnim korisnicima. Tijekom I I .svjetskog rata proizvedeno je viπeod 6 3 0 0 0 0 dæipova koji su postavilipotpuno nove standarde za laka te-renska vozila: robusna πasija, odliË-ne moguÊnosti terenske voænje, ve-lika prilagodljivost najrazliËitijimzadaÊama i, πto je najvaænije, niskacijena.

Kako je izvorno zamiπljen kao iz-vidniËko vozilo i lako teretno voziloza prijevoz oruæja i streljiva, neo-klopljen dæip nikada se nije trebao

naÊi na prvoj crti bojiπta, u æariπtuneprijateljske paljbe. Njegovo jeime zapravo izvedenica od kraticeG P , koja znaËi G eneral P urpose (vi-πenamjensko).

Osnovne odlike svakog uspjeπnoglakog terenskog vozila opÊe namje-ne (LUV - light utility vehicle) kaoπto su britanski Land R over, nje-maËki M ercedes-Benz G -C lass iameriËki A M G eneral Hummer, is-tovjetne su s odlikama J eepa. P rijesvega to je robusna, mogli bismoreÊi “sirova” konstrukcija koja omo-guÊava odliËnu pokretljivost po teπ-kim terenima. Tvrtka Land R overponosno istiËe da je oko 7 0 postood viπe od dva milijuna proizvede-nih Land R overa (vojnih i civilnih)od 1 9 4 8 . naovamo joπ uvijek u voz-nom stanju. Upravo primjeri J eepa i

Land R overa potvruju kako je brzirast civilnog træiπta SUV (sport uti-lity vehicle) vozila dobro utjecao ina razvoj klasiËnih vojnih LUV vo-zila, na opÊe zadovoljstvo svih ko-risnika.

Danas se viπe ne mogu zamislitivojne operacije u kojima ne sudjelu-ju LUV (ili preureena i prilagoe-na SUV ) vozila, i to ne samo u voj-skama veÊ i u pobunjeniËkim ili kri-jumËarskim skupinama. Doslovno usvakom izvjeπtaju o borbama vladi-nih snaga i pobunjenika iz svih di-jelova svijeta mogu se vidjeti LUVvozila, koja se rabe za prijevoz ljud-stva, ali i kao borbena vozila najËeπ-Êe naoruæana teπkim strojnicama.

VOJ NA T EH NIKA

21

D anas se nijedna vojska ne moæe zamisliti bez modernih terenskih vozila koja se rabe za sve - od “obiËnih”

tekliËkih do borbenih zadaÊa

Dæipovi idu dalje (I. dio)

P ripremio S iniπ a RADAK OVIΔ

Tekst u cijelosti proËitajte na: w w w .h rvatski-vojnik.h r

20,21 strana 03/26/08 12:23 Page 21

22

KljuËno pitanje koje danas pos-tavljaju svi kupci πkolskihaviona, ne samo onih s turbo-

mlaznim pogonom, jest πto on svemoæe? P ritom se ne misli samo nanjegove moguÊnosti obuke buduÊihpilota, veÊ prije svega na njegovemoguÊnosti uporabe kao juriπnika.A ko πkolski avion s turbomlaznimpogonom namjeravate rabiti i zaborbene zadaÊe, prije svega uniπta-vanje ciljeva na zemlji i pruæanjebliske paljbene potpore, onda imateneπto drukËije zahtjeve. Tada pitate:koji mu je odnos snage motora imase (nosivost), napadajni kut i(odnedavno) moæe li probiti brzinuzvuka? TreÊi Êe zahtjev doÊi do iz-raæaja ako ga namjeravate rabiti uzadaÊama presretanja ciljeva namalim udaljenostima. A ko joπ uspi-jete pronaÊi avion s turbomlaznimmotorom koji svojim letnim odlika-

ma moæe zamijeniti turboelisni, on-da ste postigli sve, ili gotovo sve.

Naime, problem je u tome πto zacjelovitu obuku vojnih pilota moraterabiti Ëetiri razliËita tipa (kategorije)aviona. Za primarnu i selekcijskuobuku, avione s klipnim motorima,koji su dovoljno pouzdani (spori) dapraπtaju i teæe pogreπke kadeta. Ka-deti koji prou taj ulazni filter idupotom na naprednije turboelisneavione, koji imaju veÊu brzinu leta,veÊi dolet i bolje letne odlike negoklipni, pa se mogu rabiti i za primar-nu borbenu obuku. U veÊini suvre-menih ratnih zrakoplovstava, kadetipotom prelaze na najviπi stupanjobuke - πkolske avione s turbomlaz-nim ili turboventilacijskim motori-ma. Nakon njih, na kraju procesaπkolovanja vojnog pilota, dolaze na-predni πkolski avioni. Danaπnji naj-suvremeniji mlazni πkolski avioni

mogu svojim letnim odlikama simu-lirati moguÊnosti borbenih aviona,pa se Ëesto rabe i za trenaæu pilota.Nije rijedak sluËaj i da ih se naoruæate rabi u borbenim djelovanjima.

J edina namjena aviona za primar-nu obuku jest da posluæe za selekti-ranje kadeta i eliminaciju iz dalj-njeg procesa πkolovanja onih koji upropisanom vremenu ne bi mogliusvojiti vjeπtine potrebne za letenje.Naglasak je na motorici, ali i psiho-fiziËkim svojstvima. R atna zrako-plovstva tradicionalno biraju aviones motorima snage oko 2 0 0 kW teneπto sloæenijim letnim odlikama(teæe upravljanje) od onih koji se ra-be za civilno πkolovanje. © to jeavion teæi za upravljanje, to Êe i se-lekcija biti bræa i preciznija.

RA T NO ZRA KOPLOVS T VO

©kolski avioni za XXI. stoljeæe

Tekst u cijelosti proËitajte na: w w w .h rvatski-vojnik.h r

Iako su javnosti znatno manje zanimljivi od borbenih aviona, πkolski avioni su nezamjenjivi u procesu obuke pi-

lota, a sve veÊi ih se broj rabi i za borbene zadaÊe

28. oæujka 2008.

P ripremio Dra æ en MILIΔ

22,23 strana 03/26/08 12:20 Page 22

AmeriËki krstareÊi projektilSnark bio je prvi program raz-voja interkontinentalnog krs-

tareÊeg projektila i drugi interkonti-nentalni projektil uopÊe (prvi je na-cistiËki P eenemü nde A -1 0 ). UnatoËtome, Snark je bio vrlo napredanprojektil, pogotovo ako se u obziruzme da je njegov razvoj zapoËeosredinom 1 9 4 5 . Osnovna namjenabila mu je uniπtavanje sovjetskih ra-darskih postaja i poloæaja protuz-raËne obrane kako bi se otvorio si-guran prolaz za strateπke bombar-dere.

U kolovozu 1 9 4 5 . ameriËko ratnozrakoplovstvo objavilo je sluæbenizahtjev za voenim projektilomkoji bi letio brzinama veÊim od9 6 0 km/h, imao dolet od 8 0 0 0 km,te na tu udaljenost mogao prenijetiteret (nuklearnu bombu) mase 9 0 0kilograma. Na zahtjev je u sijeËnju1 9 4 6 . odgovorila tvrtka Northrop,predstavivπi visoko podzvuËni krsta-reÊi projektil dometa 4 8 0 0 kilometa-

ra. U oæujku iste godine Northrop jedobio jednogodiπnji ugovor za is-traæivanje i razvoj potrebnih tehno-logija, koje bi se rabile na podzvuË-nim i nadzvuËnim voenim projek-tilima dometa od 2 4 0 0 do 8 0 0 0 kilo-metara. Nosivost je poveÊana na2 2 5 0 kilograma. P odzvuËni projektildobio je ime Snark (M X -7 7 5 A ), anadzvuËni Boojum (M X -7 7 5 B). Udræavnom proraËunu donesenom naBoæiÊ 1 9 4 6 . nisu odobrena sredstvaza daljnji razvoj Snarka, veÊ samoza razvoj Boojuma. Ipak, nakonosobnog zalaganja predsjednikatvrtke J acka Northropa, koji je obe-Êao da Êe u dvije i pol godine dovr-πiti razvoj Snarka, te da pojedinaË-na cijena projektila neÊe prelaziti8 0 0 0 0 dolara na razini produkcijeod 5 0 0 0 projektila, ameriËko ratnozrakoplovstvo je potkraj 1 9 4 7 . obno-vilo program. Kako se ne bi povrije-dila taπtina politiËara, formalno jebila rijeË o (nebitno) promijenjenomprogramu razvoja novog krstareÊeg

projektila. Nastavljen je i rad narazvoju Boojuma. Dodijeljene su inove oznake. Tako je Snark postaoX SSM -A -3 , a Boojum X SSM -A -3 .

R azvoj je tekao u skladu s Nor-thropovim obeÊanjem pa je A ir M a-teriel C ommand ameriËkog ratnogzrakoplovstva odredila prvo od de-set planiranih probnih lansiranjaveÊ za oæujak 1 9 4 9 . U meuvreme-nu su i ameriËka kopnena vojska iratna mornarica zapoËele kampanjuprotiv Snarka i Navahoa, tvrdeÊi dasu preskupi i da se temelje na ne-dovoljno razvijenim tehnologijama.DjelomiËno zbog njihovog pritiska,a djelomiËno kako bi osiguralosredstva za razvoj strateπkih bom-bardera, ameriËko ratno zrakoplov-stvo je u oæujku 1 9 5 0 . odluËilo daÊe razvoj Snarka do daljnjeg reduci-rati samo na program razvoja susta-va za navigaciju i navoenje.

28. oæujka 2008.

Doma g oj MI» IΔ

Tekst u cijelosti proËitajte na: w w w .h rvatski-vojnik.h r

23

VOJ NA POVIJ ES T

Krstareæi projektil SnarkIako nije bio toliko tehnoloπki napredan kao Navaho, krstareÊi projektil Snark u operativnoj je uporabi “uspio”

ostati samo nekoliko mjeseci

22,23 strana 03/26/08 12:20 Page 23

H rvatski vitezovi Reda M arije Terezije (XIX)

Kada su pristigla talijanska pojaËanja, dok je broj ærtava na austro-ugarskoj strani stalno rastao, poloæaj hrabrih

branitelja postao je beznadan. Brigadni zapovjednik dopustio je IskriÊu da se povuËe, ali on mu je, prije nego

πto se po tko zna koji put prekinula telefonska linija, odgovorio: “Nikada!”

28. oæujka 2008.24

Po zavrπetku P je-πaËke πkole uLiebenauu kraj

G raza, Ivan IskriÊ(roen 1 8 8 4 . u Karls-dorfu u Ugarskoj) do-dijeljen je 1 9 0 2 . kaozastavnik 8 6 . ugarskojlinijskoj pjeπaËkoj pu-kovniji von Steininger.Kao natporuËnik i za-povjednik satnije, stom postrojbom je oti-πao u I . svjetski rat iborio se na bojiπtu uSrbiji. Nakon ranjava-nja u pluÊa i tromje-seËnog oporavka ubolnici, ponovno sevratio na tu bojiπnicu,a u sijeËnju 1 9 1 5 . pos-tao je satnik. Kada je1 9 1 5 . I talija uπla u rat,premjeπten je na bojiπ-nicu na SoËi. U 1 1 .bitki na tom talijan-skom bojiπtu, zapovije-dao je u borbi protivznatno nadmoÊnijegprotivnika s takvomvjeπtinom da je odliko-van V iteπkim kriæemR eda M arije Terezije.

Na poËetku bitke,juæno krilo X V . korpu-sa austro-ugarske vojske dræalo jepoloæaje na ruπevinama mjesta Log(Loga), tri kilometra sjeverno odmjesta Kanal (C anale). Samo jedanmali dio bojiπnice, duæine kilome-tra, protezao se duæ SoËe izmeuLoga i A vce (A uzza), a onda je bo-

jiπnica naglo skretala unatrag podpravim kutom prema Lomskimuzvisinama. Iza prve obrambene li-nije na obali SoËe, linije “U”, kojusu zaposjele tri satnije, bila je drugalinija, “R ”, πto se protezala od vrhaF ratta (5 5 5 m) prema sjevernom di-

jelu mjesta A vce. Tuse spajala s obalnomlinijom. Izloæeni nis-ki obalni dio linijeuza SoËu bio je va-æan dio cjelokupneobrane, pa je bio je-dan od glavnih cilje-va Talijana kada su1 7 . kolovoza 1 9 1 7 .poËeli ofenzivu.

Zapovjednik obalnelinije (a od drugogadana i druge linije)satnik Ivan IskriÊ tekje dva tjedna prijedobio tu duænost.Borbene moguÊnostii naoruæanje vojnikastarijih godiπta-pri-Ëuvnika ovih postroj-bi nisu bili ni blizuonima talijanskihpostrojbi. No, zapov-jedniπtvo i vodstvomladog satnika po-kazivali su velikusnagu volje, premdaIskriÊeva njeæna fi-gura nije odraæavalanjegovu unutarnjusnagu. Uglavnom,njegove su se postroj-be uspjele tri danaodupirati neprijatelju

u teπkim bitkama sve dok nisu pris-tigla pojaËanja na uzvisine Loma(Banjsice), gdje je ustrojena zajed-niËka obrana. No, tijekom Ëetvrtogadana bitke, 2 0 . kolovoza, Talijani supreπli SoËu nedaleko od Loga i sboka zahvatili prvu obrambenu lini-

POD LIS T A K

Ivan Iskriæ (1884.-19 6 1.)

Vla d imir B RNARDIΔ

U 11. bitki na SoËi, IskriÊ je zapovijedao u borbi protiv znatno nadmoÊ-nijeg protivnika s takvom vjeπtinom da je odlikovan Viteπkim kriæem RedaMarije Terezije

24,25 dossier strana.qxd 03/26/08 12:17 Page 24

ju uz rijeku. IskriÊ se sa svojim pos-trojbama morao povuÊi na priËuvnipoloæaj na drugoj liniji. Ondje ga niizravni topniËki napadi ni besko-naËni talijanski juriπi nisu mogliprisiliti na uzmak, pa Ëak ni ondakada su oba obrambena krila bilaopkoljena. Kada su pristigla talijan-ska pojaËanja, dok je broj ærtava naaustro-ugarskoj strani stalno rastao,poloæaj hrabrih branitelja postao jebeznadan. Brigadni zapovjednik do-pustio je IskriÊu da se povuËe, alion mu je, prije nego πto se po tkozna koji put prekinula telefonska li-nija, odgovorio: “Nikada!” Tijekomdana Talijani su uspjeli osvojiti iobliænje sjeverne poloæaje. Stoga jeaustrougarski protunapad u donjemdijelu mjesta A vce, gdje je preostalasamo treÊina branitelja, postao uis-tinu nemoguÊ. Brigadni zapovjed-nik je zapovjedio povlaËenje tije-kom sljedeÊe noÊi, ali je nagradiosatnika IskriÊa zbog hrabrosti i pos-tojanosti svih postrojbi pod njego-vim zapovjedniπtvom u teπkoj bitki.Ipak, IskriÊ je svoje odliËje primio

tek na 1 8 7 . promociji 1 0 . lipnja1 9 2 1 . godine. Sve do kraja rata bo-rio se na SoËi, a joπ nekoliko puta jezavrπio u bolnici. Nakon raspadaA ustro-Ugarske M onarhije Ivan Is-

kriÊ je uπao u vojsku KraljevineSHS/J ugoslavije. Umirovljen je1 9 4 1 . kao pukovnik Oruæanih sna-ga Nezavisne Dræave Hrvatske, aumro je 1 9 6 1 . godine.

28. oæujka 2008. 25

POD LIS T A K

Austrougarski vojnici na SoËanskom bojiπtu 1917.

Talijanski vojnici prelaze rijeku pod neprijateljskom paljbom

24,25 dossier strana.qxd 03/26/08 12:18 Page 25

26

Nisam zavidan Ëovjek, ali unatoË tomu, svaki putkad se naem pred ovim biblijskim recima, osjetimne malu veÊ veliku zavist. Zavidim onim prvim za-jednicama Kristovih uËenika i sljedbenika. Kako i nebih ako su, kako kaæe evanelist Luka u svom spisuDjela apostolska, æivjeli “zdruæeni i sve im bijaπe za-jedniËko”. Osim toga, “sva bi imanja i dobra prodalii porazdijelili svima kako bi veÊ tko trebao” te suzbog toga uæivali naklonost svega naroda.

Ove biblijske rijeËi bude u meni neka pitanja. Zar jemoguÊe da se netko odrekne svega πto ima i stavi naraspolaganje zajednici kojoj pripada? Da viπe ne raz-miπlja o sebi veÊ o zajednici? Da sebe vidi vrijednimsamo u kontekstu zajednice kojoj pripada? Zar je mo-guÊe da se unutar zajednice vodi raËuna o svakompojedinom stvorenju, Ëak do te mjere da se svakomdadne toËno onoliko koliko mu treba? Da se baπ znakoliko tko potrebuje? Zar je moguÊe da bogataπi nezgrÊu veÊ daju? Kako je sve to moguÊe?

Boæja je to rijeË pa u njezinu vjerodostojnost nesumnjam, veÊ u daljnjim biblijskim tekstovima poku-πavam pronaÊi odgovore. Baπ tu - u Bibliji - sve se do-ima jednostavno, pa i ovo. Tu nalazim odgovore nasvoja pitanja. Sve je to bilo moguÊe zato πto je prvakrπÊanska zajednica bila “postojana u nauku apostol-skom, u zajedniπtvu, u lomljenju kruha i molitvama”.Æivjeli su tako da je “strahopoπtovanje obuzimalosvaku duπu” te su svaki dan “jednoduπno i postojanohrlili u Hram”.

Kad je tome tako, nema razloga za Ëuenje. Onajtko je svaki dan dionik svete mise, tko se ne odvajaod vjere koja mu je predana od samih apostola, tkosudjeluje u zajedniËkim molitvama, tko je pun stra-hopoπtovanja, ne bi smio biti osoba za sebe, Ëovjekkoji vodi raËuna samo o sebi ili o svom uæem krugu.

»ini mi se da je prva krπÊanska zajednica jedinatakvoga tipa. »ak imam dojam da je to jedina skupi-na za koju se u pravom smislu rijeËi moæe reÊi da jezajednica. Sve ostalo nekako mi se Ëini kao skup po-jedinaca, doduπe skupljenih u neku vrstu zajedniπt-va, ali bez stvarne æelje da zajednica bude mjesto bri-ge jednih za druge. Usuujem se reÊi da je golembroj danaπnjih zajednica (ne iskljuËujem ni crkveneni redovniËke) mjesto u kojem se njeguju vlastiti in-teresi, a zajednica samo dolazi kao logistiËka potpo-ra da bi se lakπe ostvarili privatni interesi.

ToËno je, ne mogu u ovom sluËaju sakriti svoju za-vist prema stilu i naËinu æivota prve krπÊanske zajed-nice. No, dok njima zavidim, istodobno se pitam ka-ko to da su oni to mogli, a mi ne moæemo; kako to daje njima to uspjelo, a nama nikako ne uspijeva; kakoto da su oni razmiπljali o svakom stvorenju, a nama togotovo nikako ne polazi za rukom. Eh, da mi je maloutjecaja pa da one koji su po profesiji pozvani voditiraËuna o dobru zajednice uputim na ovaj biblijskitekst! Ne zbog njih, veÊ zbog sebe. Nestalo bi ovemoje zavisti, a moæda bi se stvarno opet moglo poËe-ti govoriti o zajednici i zajedniπtvu onako kako treba.Ovako? Ovako rijeË zajednica (koje god denominaci-je bila) postaje obiËna prazna rijeË. Uskrsnuli Kriste,pomozi nam da u svakodnevnom posjetu Hramu, u“zajedniπtvu, u lomljenju kruha i molitvama” vratimopravi smisao rijeËi zajednica.

28. oæujka 2008.

Æ a rk o RE LOT A

BIBLIOT EKA D U H OVNOS T

Ovaj put, neπto potpuno drukËije.Iako smo u postoskarovskom raz-doblju, na kinorepertoaru trenutaË-no nije sezona kiselih krastavaca.Ima desetak filmova o kojima bi sedala napisati pokoja rijeË. No, mo-ram pohvaliti zanimljivu inovacijuna nacionalnoj televiziji, koja Êe nas u sljedeÊim mjesecima podsje-Êati da æivimo u zemlji tisuÊu ljepota. Dæinglovi ili “ glazbene krilati-ce” , koji Êe odvajati TV emisije, pokazivat Êe ljepote hrvatskih gra-dova i prirode. Svaki dæingl u kratkoj filmskoj sliËici pokazat Êe pre-poznatljiv kadar iz Hrvatske.RazmiπljajuÊi o tome kako dæingl treba poslati gledatelju poruku daje rijeË o stanci, da ne treba biti agresivan veÊ opuπtajuÊi, autor Bo-æidar Domagoj BuriÊ, u predstavljanju “ sliËica iz Hrvatske“ , nagla-sio je: “ Prekapali smo malo po bogatoj HTV-ovoj arhivi i pronaπlihrpu prekrasnih kadrova naπe domovine... Ne znam kako pruæiti gle-datelju bolji predah izmeu dvije emisije...”Nije naodmet primijetiti da su novi dæinglovi znatno jednostavniji ijeftiniji od raznih ekshibicijskih pokuπaja u animaciji ili flashu. Mis-lim da ovaj koncept televizijski urednici nikada i ne bi trebali napuπ-tati jer lijepih veduta iz naπe zemlje sigurno neÊe ponestati. Za krajsam i ja odluËio grafiËki obogatiti svoju rubriku prirodnom ljepotomHrvatske, koju sam amaterski snimio 1993 ., u vrijeme dok se joπnismo razmetali digitalcima nego smo paæljivo πtedjeli film snimaju-Êi vrijedne trenutke naπih æivota. Na slici se nalazi crkvica svetogNikole pokraj Nina, za mene jedno od najljepπih mjesta u Hrvatskoj,i ne bih imao niπta protiv da netko, vidjevπi ovu fotografiju, poæeliotiÊi uæivo vidjeti taj biser J adrana.

HRT dæinglovi s kadrovima Hrvatske

Leon RIZMAUL

Sve im bijaπe zajedniËko

FILMOT EKA

Djelo britanskog autora dr. Robina Lanea Fox a,jednog od najveÊih svjetskih struËnjaka za povi-jest klasiËne G rËke i Rima, obrauje razdoblje od5. stoljeÊa prije Kr. do 3 . st. poslije Kr. Sastoji seod πest velikih cjelina, te uz 6 00 stranica tekstadonosi desetak povijesnih karata i 3 2 stranice cr-no-bijelih fotografija.KlasiËni svijet - svijet starih G rka i Rimljana - mi-nuo je Ëetrdesetak naraπtaja prije naπega, ali, ka-ko autor kaæe, joπ nas dira zajedniËkom ljudskoπÊu. G rci i Rimljaniposuivali su od mnogih drugih kultura, kao πto su iranska, levant-ska, egipatska i æidovska, i njihova priËa povremeno se preklapa stim istodobnim priËama. No, njihova se vlastita umjetnost, knjiæev-nost, filozofija i politika ispravno smatraju prvoklasnima i u njihovui u naπem svijetu.Autor polazi od Ëinjenice da su klasiËne civilizacije G rËke i RimastoljeÊima vladale svijetom. I danas nas zanimaju, nadahnjuju iprosvjeÊuju svojom baπtinom, poput filozofije, politike, kazaliπta,atletike, znanosti, svojim slavnim liËnostima, ali i uæicima poputkonjskih utrka. StruËno napisan i izvanredno dokumentiran povijes-ni prikaz obuhvaÊa gotovo tisuÊugodiπnje promjene, od utemeljenjaprve svjetske demokracije, u Ateni, do Rimske Republike i RimskogCarstva iz doba Hadrijana.DotiËuÊi se slavnih liËnosti poput Homera, Sokrata, Aleksandra, J u-lija Cezara, Augusta i prvih krπÊanskih muËenika, istraæujuÊi slobo-de, pravdu i raskoπ, knjiga “ KlasiËni svijet” iznimno vjeπto i studioz-no opisuje turbulentnu povijest G rËke i Rima.

Mirela ME NG E S

Robin Lane Fox: KlasiËni svijet - epska povijest GrËke i Rima,

Naklada Ljevak, Zagreb, 2008.

26 strana 03/26/08 11:58 Page 26

28. oæujka 2008.

VREMEPLOV

27

www.absaerolight.com

1. travanj 1815. Roen Otto von BismarckSredinom XIX. stoljeÊa NjemaËka je bila podi-jeljena na velik broj manjih i veÊih dræava, sa-mostalnih gradova i kneæevina. Meu njima jeznatno ojaËao poloæaj Prusije, koja je veÊ pos-lije Napoleonova poraza proπirila svoj teritorij

na rajnska podruËja, dio Saske, Vestfaliju i Pomeraniju. Os-novni cilj pruske politike bio je da iz labava NjemaËkog sa-veza istisne Austriju i zadobije prvenstvo u NjemaËkoj. Ka-da je Bismarck, roen 1.IV.1815. u Schönhausenu, imeno-van predsjednikom vlade i ministrom vanjskih poslova, kaoglavno naËelo u rjeπavanju politiËkih pitanja istaknuo jegeslo Krv i æeljezo. Cilj mu je bio ujediniti NjemaËku silompruskog oruæja i ostvariti prevlast NjemaËke u Europi. Pob-jedom kod Sadowe izbacio je Austrijance iz njemaËkog po-litiËkog prostora. VeÊ 1870., u novom ratu izmeu Nijema-ca i Francuza, Prusi su pobijedili kod Sedana. Potom je udvorani ogledala u Versaillesu 1871. proglaπeno njemaËkoujedinjenje pod dinastijom Hohenzollerna. Ujedinjenjem 25dræava stvoreno je drugo NjemaËko Carstvo. Bio je to naj-veÊi doseg Bismarckove karijere. Æeljezni kancelar prepra-vio je kartu Europe, ali i poremetio dotadaπnju ravnoteæusnaga...

1. travnja 1918. Utemeljeno britansko ratno zrakoplovstvoU posljednjoj godini I. svjetskog rata, ujedi-njenjem postojeÊih Kraljevskih leteÊih odre-da (RFC) i Kraljevske pomorsko-zraËne sluæ-be (RNAS), utemeljene su Kraljevske zraËne snage (RoyalAir Force -RAF). Na taj naËin je osnovana nova grana vojskes odvojenim zapovjedniπtvom, koja je svoje najslavnije danedoæivjela u junaËkim letovima Spitfirea i Huricanea 1940. go-dine. PoËetkom I. svjetskog rata, Britanci su imali tek neπtoviπe od 150 letjelica, rasporeenih u izvidniËke postrojbe nafrancuskom tlu. Velikim dijelom I. svjetskog rata, na nebu iz-nad zapadne bojiπnice dominirali su njemaËki zrakoplovi,predvoeni legendarnim Crvenim barunom. Nijemci su pob-jeivali britanske i francuske suparnike u zraËnim bitkama,ali, πto je vaænije, koristili se svojim zrakoplovima u izvidniË-kim akcijama i bombardirali savezniËke poloæaje. Zbog oËitopodreenog poloæaja, britanski su vojni savjetnici govorili daje nuæno osnovati posebno ministarstvo za zrakoplovstvo. Is-tog dana kada je RAF osnovan, dvije postrojbe su poslane uprvu ratnu operaciju, a osnovan je i æenski ogranak RAF-a.Do kraja rata, u studenom iste godine, britanski su zrakoplo-vi i brojem i uspjeπnoπÊu nadvladali njemaËke, brojeÊi tadaviπe od 20 tisuÊa letjelica.

pripremio D. VLAHOVIΔKVIZWEB INFO

1. Sjevernoatlantski pakt potpisan je2. travnja:A 1949. godineB 1951. godineC 1953. godine

2. Jedan od ovih lordova bio je i glavnitajnik NATO-a:A lord ChamberlainB lord CarringtonC lord Owen

3. Prethodni samit NATO-a odræan jekrajem 2006. u:A IstanbuluB RigiC Parizu

4. Danas u Ëlanstvu NATO-a ima:A 23 dræaveB 26 dræavaC 28 dræava

5. Jedna od navedenih zemalja NIJEËlanica NATO-a:A AustrijaB LuksemburgC Kanada R

jeπe

nje:

1a;

2b;3

b;4b

;5a

Leon RIZMAUL

Francuska tvrtka Absaero-light specijalizirani je distri-buter raznih zrakoplova, no,

zanimljivo, najËeπÊe ultralightletjelica, koje nerijetko sluæe zavojne potrebe. Istina, ta tvrtkanije vodeÊi svjetski distributertakve tehnike, ali svojom kvali-tetom zasluæuje pozornost. SiteAbsaerolighta veÊ na startu os-

tavlja dobar dojam, jednostavan je, s naglaπenim svjeæimvijestima, linkovima prema najznaËajnijim proizvodima i,πto je vrlo zanimljivo, tagovima prema najËeπÊim upitimaposjetitelja. Ti tagovi, tj. rijeËi koje posjetitelji najËeπÊetraæe na odreenoj stranici, nisu niπta novo u svijetu webdizajna i programiranja, ali su relativno rijetki na naslovnimstranicama veÊih tvrtki. Njih webmasteri najËeπÊe sakrijuispod nekog linka, πto je, imamo dojam, loπe, jer posjetite-lju oteæava pregledavanje sitea. Linkovi na stranici dobrosu posloæeni i pregledni. OËito je da su paæljivo odabrani,jer se na podstranicama ne mogu pronaÊi veÊe konkurent-ne tvrtke koje proizvode odreeni tip zrakoplova. Sve usvemu, site je vrlo dobar i ljubiteljima zrakoplovstva defini-tivno Êe olakπati potragu za stranicama na kojima prevla-dava zrakoplovna vojna tematika.

Neven MILADIN

27 strana 03/26/08 11:52 Page 27

28 strana 03/18/08 13:32 Page 28