181_Nacrt Energetske Strategije _Zelena_knjiga_101108

8/7/2019 181_Nacrt Energetske Strategije _Zelena_knjiga_101108

1/125

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNITVAPROGRAM UJEDINJENIH NARODA ZA RAZVITAK (UNDP)

PRILAGODBA I NADOGRADNJASTRATEGIJE

ENERGETSKOG RAZVOJAREPUBLIKE HRVATSKE

NACRTZELENEKNJIGE

LISTOPAD2008.


2/125


3/125

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNITVA

I PROGRAM UJEDINJENIH NARODA ZA RAZVOJ (UNDP)

PRILAGODBA I NADOGRADNJASTRATEGIJE ENERGETSKOG RAZVOJA

REPUBLIKE HRVATSKE

NACRT ZELENE KNJIGE

LISTOPAD 2008.


4/125


5/125

i

Sadraj

1.UVOD....................................................................................................................................... 11.1. SVRHA I CILJEVI PRILAGODBE I NADOGRADNJE STRATEGIJE ........................................................................................1 1.2. PRISTUP PRILAGODBI I DOGRADNJI STRATEGIJE TEMELJNA NAELA ..........................................................................3 1.3. STRUKTURA I RAZDOBLJE STRATEGIJE ...................................................................................................................5

2.IZAZOVI I PRILIKE ZA RAZVOJ ENERGETSKOG SEKTORA REPUBLIKE HRVATSKE............................ 72.1. SVJETSKI GEOPOLITIKI KONTEKST I SIGURNOST OPSKRBE ENERGIJOM .........................................................................7 2.2. KLIMATSKE PROMJENE I DRUGA PITANJA ZATITE OKOLIA........................................................................................7 2.3. GEOPOLITIKI POLOAJ I PROSTORNE PREDNOSTI RH ....................................................... .....................................102.4. ENERGETSKA POLITIKA EU PREMA ZAJEDNIKOM ENERGIJSKOM TRITU ................................................................10 2.5. SURADNJA U JUGOISTONOJ EUROPI I SA SUSJEDNIM ZEMLJAMA .............................................................................11

3.VIZIJA: ODRIVA I SIGURNA OPSKRBA ENERGIJOM.................................................................. 134.UINKOVITA UPORABA ENERGIJE............................................................................................ 17

4.1. RAZVOJNE SMJERNICE I NACIONALNI CILJEVI ........................................................................................................17 4.2. CILJEVI I AKTIVNOSTI U RAZDOBLJU OD 2008. DO 2020. GODINE S POGLEDOM DO 2030. GODINE................................18

4.2.1. Industrija......................................................................................................................................19 4.2.2. Promet.........................................................................................................................................20 4.2.3. Kuanstva ............................................................ ............................................................... .........204.2.4. Usluge..........................................................................................................................................21

4.3.

BUDUA KRETANJA ........................................................................................................................................22

5.TEMELJNA PROJEKCIJA NEPOSREDNE POTRONJE ENERGIJE DO 2020. GODINE (S POGLEDOM DO2030.)................................................................................................................................... 23

5.1.1. Temeljna projekcija neposredne potronje energije po sektorima.............................................235.1.2. Temeljna projekcija neposredne potronje energije po energijskim oblicima............................26

5.2. ODRIVI SCENARIJ RAZVOJA NEPOSREDNE POTRONJE ENERGIJE DO 2020. GODINE (S POGLEDOM DO 2030. GODINE)......275.2.1. Poveanje energetske uinkovitosti............................................................................................275.2.2. Poveanje uporabe obnovljivih izvora energije i druga poticana promjena

strukture u odnosu na temeljnu projekciju.................................................................................285.2.3. Primjena distribuiranih izvora energije ............................................................... ........................29


6/125


7/125

iii

9.2.5. Geotermalna energija..................................................................................................................859.2.6. Suneva energija..........................................................................................................................87

9.3. BUDUA KRETANJA ........................................................................................................................................91 10.UKUPNA POTRONJA ENERGIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ ...................................................... 9311.POTPORA ENERGETSKOJ POLITICI MEUSEKTORSKA PITANJA ............................................. 97

11.1.USPOSTAVLJANJE ZAKONODAVNOG I REGULATIVNOG OKVIRA .................................................................................97 11.1.1. Prema integraciji u institucionalni okvir EU.................................................................................9711.1.2. Elektrina energija.......................................................................................................................9811.1.3. Prirodni plin.................................................................................................................................9911.1.4. Sektor toplinarstva .......................................................... ............................................................ 9911.1.5. Nafta i naftni derivati ..................................................................... ............................................. 9911.1.6. Obnovljivi izvori, energetska uinkovitost i suproizvodnja toplinske i elektrine

energije......................................................................................................................................100 11.1.7. Regulacija i Hrvatska energetska regulatorna agencija.............................................................101

11.2.STVARANJE POVOLJNIH NACIONALNIH UVJETA ZA RAZVOJ ENERGETSKOG SEKTORA ...................................................101 11.2.1. Poticanje investicija u energetski sektor ............................................................. ......................10111.2.2. Integracija potrebne energetske infrastrukture u prostorne planove ...................................... 102

11.3.ULOGA SREDINJE DRAVE, REGIONALNE I LOKALNE SAMOUPRAVE U PODRUJU ENERGETIKE ......................................105 11.4.POBOLJANJE ENERGETSKOG PLANIRANJA .........................................................................................................107

12.UTJECAJ MJERA ENERGETSKE POLITIKE................................................................................ 10912.1.UTJECAJ NA OKOLI ......................................................................................................................................109 12.2.UTJECAJ NA EMISIJE UGLJIKOVOG DIOKSIDA I ISPUNJAVANJE OBVEZA U POGLEDU EMISIJA STAKLENIKIH PLINOVA............11112.3.UTJECAJ NA SIGURNOST OPSKRBE ENERGIJOM ...................................................................................................113 12.4.UTJECAJ NA RAZVOJ ENERGIJSKOG TRITA........................................................................................................114 12.5.UTJECAJ NA CIJENE ENERGIJE..........................................................................................................................114 12.6.UTJECAJ NA GOSPODARSKI RAZVOJ ..................................................................................................................115


8/125

iv


9/125

1

1. UVOD

1.1. Svrha i ciljevi prilagodbe i nadogradnje Strategije

Pred Hrvatskom su teke i dalekosene odluke o vlastitom energetskom razvoju. Te e odluke imati

dugorone posljedice na hrvatsko gospodarstvo, okoli i drutvo u cjelini. Nakana je Strategije

pokazati stanje energetskog sustava i posljedice moguih razvojnih opcija te na temelju iroke javne

rasprave politikom odlukom odrediti jasnu i odlunu, sveobuhvatnu nacionalnu energetsku politiku.

Svrha je prilagodbe i nadogradnje Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske definiranje

razvoja hrvatskog energetskog sektora u razdoblju do 2020. godine.

Cilj je Strategije u neizvjesnim uvjetima globalnog energijskog trita i uz oskudne domae energijske

resurse izgraditi odrivi energetski sustav, dakle sustav uravnoteenog razvoja odnosa izmeu zatite

okolia, konkurentnosti i sigurnosti energijske opskrbe, koji e hrvatskim graanima i hrvatskom

gospodarstvu omoguiti sigurnu i dostupnu opskrbu energijom.

Na temelju lanka 80. Ustava Republike Hrvatske i lanka 5. stavka 3. Zakona o energiji (NN 68/2001),

Hrvatski sabor je na sjednici od 19. oujka 2002. donio Strategiju energetskog razvoja Republike

Hrvatske (NN 38/2002) - u daljnjem tekstu Strategija iz 2002. Prema Zakonu o energiji, Strategija

energetskog razvoja temeljni je akt kojim se utvruje energetska politika i planira energetski razvoj

Republike Hrvatske, a donosi se za razdoblje od 10 godina. Strategija iz 2002. obradila je razdoblje do

2030. godine.

Od usvajanja Strategije iz 2002. do danas dogodile su se bitne promjene na meunarodnom i na

unutarnjem planu, koje su utjecale na energetsko stanje u Republici Hrvatskoj i na polazita za

promiljanje njene energetske budunosti. Dogaaji koji su obiljeili proteklo razdoblje i koji e utjecati

na razvoj energetskog sektora u Republici Hrvatskoj (pa su time i povod za prilagodbu i nadogradnju

nacionalne energetske strategije) jesu ovi:

Republika Hrvatska je postala zemlja-kandidat za punopravno lanstvo u Europskoj uniji (EU)

Republika Hrvatska danas vodi pregovore za punopravno lanstvo u Europskoj uniji. Potpisivanjem

Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju 2005. godine, Republika Hrvatska je preuzela obveze i u

energetskom sektoru. Te se obveze posebice odnose na preuzimanje pravne steevine EU (acquis

communautaire) u podruju energetike, otvaranje i razvoj energijskog trita i integraciju u zajedniko

energijsko trite EU (EU internal market).

Kako je energetska politika EU iznimno dinamina, nuna su stalna prilagoivanja i udovoljavanje

nacionalne energetske politike sve zahtjevnijim ciljevima odrivog energetskog razvoja (proklamirani

ciljevi EU do 2020.godine: 20% energije iz obnovljivih izvora, 20% poveanje energetske uinkovitosti,

20% smanjenje emisija staklenikih plinova i 10% biogoriva u ukupnoj potronji benzina i dizelskog

goriva).


10/125

2

Potpisan je i ratificiran sporazum o Energetskoj zajednici

U vrijeme usvajanja Strategije iz 2002. godine Energetska zajednica je bila u nastajanju. Atenski

memorandum o razumijevanju potpisan je u studenom 2002. godine. U listopadu 2005. godine EU i

devet zemalja jugoistone Europe, ukljuujui RH, potpisale su Ugovor o Energetskoj zajednici. Danas je

Energetska zajednica stvarnost (Ugovor je stupio na snagu u listopadu 2007. godine) koja donosi noveobaveze, ali i prilike energetskog razvoja. Zadaa je Energetske zajednice uspostava suradnje izmeu

lanica i stvaranje stabilnog regulatornog i trinog okvira privlanog za nova ulaganja u tranzitnu i

transportnu plinsku i elektroenergetsku infrastrukturu te u proizvodnju energije. Ciljevi su Energetske

zajednice:

uspostava uvjeta za razvoj energijskog trita na jedinstvenom regulatornom prostoru,

poboljanje stanja okolia poveanjem energetske uinkovitosti i veom uporabomobnovljivih izvora energije i

poveanje sigurnosti energijske opskrbe (povezivanjem s kaspijskim, sjevernoafrikim i

bliskoistonim rezervama plina i koritenjem rezervama prirodnog plina, ugljena ihidroenergije u regiji).

Hrvatska e svoju energetsku strategiju prilagoditi novonastalim uvjetima, prepoznati svoj povoljan

geopolitiki poloaj i tranzitni potencijal te imati aktivnu ulogu u regionalnom energetskom sektoru.

RH je ratificirala Kyotski protokol uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime

Hrvatska je u travnju 2007. godine ratificirala Kyotski protokol i time preuzela obvezu smanjenja emisija

staklenikih plinova za 5% u razdoblju od 2008. do 2012. godine u odnosu na razinu emisija iz temeljne

godine (1990. godina). U okviru Konvencije UN-a o promjeni klime u tijeku su pregovori o obvezama

nakon 2012. godine poradi donoenja novog meunarodnog sporazuma, nasljednika Kyotskog

protokola. Procjene Meuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) pokazuju da bi do 2020.

godine razvijene zemlje trebalo da smanje emisiju od 25 do 40% ime bi se koncentracija staklenikih

plinova u atmosferi stabilizirala na 450 ppm. Ti zahtjevi trae temeljitu prilagodbu Strategije iz 2002.

novim uvjetima.

Hrvatska e teiti razvoju koji e uvaavati naelo zajednike, ali i raspodijeljene odgovornosti, odnosno

injenicu da ljudsko djelovanje utjee na ravnoteu globalnog klimatskog sustava, ali isto tako da emisije

staklenikih plinova u Hrvatskoj doprinose s manje od 0,1% ukupnim svjetskim emisijama.

Poskupljenje energije i nestabilnost svjetskog energijskog trita

U uvjetima usvajanja Strategije iz 2002. cijene nafte kretale su se izmeu 20 i 25 dolara po barelu uz

oekivanja trine stabilnosti i stabilnosti glavnih svjetskih valuta. Danas (sredina 2008. godine) cijene

nafte osciliraju izmeu 100 i 150 dolara po barelu. Prognoze za idue razdoblje variraju ovisno o izvoru

(od 40 do 200 dolara po barelu), no jedno je sigurno, a to je da nije mogue odrediti buduu cijenu

nafte. Nemogue je predvidjeti je li vrijeme umjerenih cijena nafte prolost, ali ni to hoe li cijene i dalje

rasti. Razlog tomu je to na tu cijenu utjee previe divergentnih imbenika, ije gibanje takoer nije

mogue predvidjeti. Nafta je ekonomski temelj svjetske energetike, a to e ostati i u razdoblju do

vremenskog horizonta ove Strategije. Cijena nafte odreuje i nadalje e odreivati cijene svih ostalih

fosilnih oblika energije.


11/125

3

Energetska strategija se mora suoiti s izazovom znatne vjerojatnosti stalnih nestabilnosti na svjetskom

energijskom tritu. Strategija zato upuuje na mehanizme za ublaivanje prijetnji visokih cijena energije

i povremenih nestaica energije. Raznolikost energetskog sustava i poboljanje energetske uinkovitosti

glavna su sredstva za izgradnju elastinog energetskog sustava sustava koji e omoguiti sigurnost

energijske opskrbe i konkurentnost u razliitim uvjetima globalne energetske scene.

1.2. Pristup prilagodbi i dogradnji Strategije temeljna naela

Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske slijedi tri temeljna energetska cilja:

Sigurnost opskrbe energijom

Konkurentnost energetskog sustava

Odrivost energetskog razvoja

Sigurnost opskrbe energijom RH treba bitno unaprijediti. Posebno zabrinjavaju rast ovisnosti o uvozu

nafte, nedovoljna sigurnost opskrbe prirodnim plinom (kanjenje u izgradnji skladinih kapaciteta iosiguravanju novih dobavnih pravaca za uvoz plina) i nedovoljna sigurnost opskrbe elektrinom

energijom (velik uvoz elektrine energije i kanjenje u izgradnji novih elektrana).

Konkurentnost hrvatskog energetskog sustava je zahvaljujui naslijeenoj raznolikoj energetskoj

strukturi proizvodnje elektrine energije (visokom udjelu vodnih snaga, termoelektranama na ugljen i

nuklearnoj elektrani) i relativno visokom udjelu domae proizvodnje prirodnog plina zadovoljavajua.

Razvoj energijskog trita, otvorenost zemlje (posebice prema inozemnim investicijama), podjela rizika

kod investiranja (zajednika ulaganja domaih i inozemnih investitora u investicijski zahtjevnije objekte),

razvoj i tehnoloki napredak poticanjem vee participacije domae proizvodnje i usluga kod izgradnje i

eksploatacije energetskih objekata glavni su mehanizmi za podizanje konkurentnosti energetskog

sustava.

Odrivost energetskog sustava jedan je od najveih izazova razvoja. Energetske djelatnosti sudjeluju s

priblino 75% u ukupnim emisijama svih staklenikih plinova RH. Nastave li se postojei pravci razvoja

potronje energije i izostanu li ulaganja u energetsku uinkovitost, obnovljive izvore energije i

tehnologije s malom emisijom CO2 Hrvatska e teko ostvariti Kyotskim protokolom preuzeti cilj, ali i

obveze budueg meunarodnog sporazuma, bez kupovanja emisijskih jedinica CO2 na tritu (to e

imati znatne posljedice na cjelokupno nacionalno gospodarstvo). Pitanje ogranienja emisije CO 2 uz

istodobno zadovoljavanje energijskih potreba izazov je ove Strategije.

Prethodno istaknuti temeljni ciljevi razrauju se u ovoj Strategiji u skladu s posebnostima Republike

Hrvatske i njenim nacionalnim interesima. Temeljna naela na kojima se osniva ova Strategija jesu:

(1) ENERGETSKA STRATEGIJA USREDOTOUJE SE NA ULOGU DRAVE U ENERGETICI odnosno na

odreivanje njezinih odgovornosti u osiguravanju i iskoritavanju energijskih izvora, osiguranju

konkurentnosti i zatiti okolia. To ukljuuje i aktivnu ulogu drave u izgradnji energetske

sigurnosti kao razvojne sastavnice hrvatskog gospodarstva. Regulacija energetskog sektora,

zatita potroaa, poticanje energetske uinkovitosti, ukljuivanje trokova eksternih uinaka u

cijenu energije, planiranje u energetici i, s tim u vezi, pravodobna intervencija radi poticanja

investicija (posebice privatnih) u energetiku glavni su instrumenti energetske politike drave.


12/125

4

(2) ENERGETSKI SUSTAV RH PROMATRA SE KAO OTVORENI SUSTAVuklopljen u energetski sustav

EU i energetski sustav jugoistone Europe. Cilj je tog naela razvoj energijskog trita i podizanje

konkurentnosti, privlaenje inozemnih investicija u trine energetske djelatnosti, usklaivanje

razvoja buduih stratekih energetskih projekata (posebice tranzitne infrastrukture) igospodarska suradnja sa susjednim zemljama. Predlae se voenje aktivne politike jer energetika

prua posebne prilike onim sudionicima koji jasno definiraju svoju poziciju i interese te ih

dosljedno i bez odlaganja provode. Neovisno o tomu, zbog poveanja sigurnosti opskrbe i

pozitivnih eksternih uinaka investicija u energetiku na gospodarski rast i razvoj valja preferirati

investicije u objekte na teritoriju Republike Hrvatske.

(3) ENERGETSKI SEKTOR U HRVATSKOJ TEMELJIT E SE NA TRINIM NAELIMA. Drava e

intervenirati u trine procese samo kada su dionici pogoeni uincima poput naruene

sigurnosti opskrbe, kvalitete okolia i monopola.

(4) ENERGETSKI SEKTOR JE PODUZETNIKA, INFRASTRUKTURNA ALI I IZVOZNO ORIJENTIRANADJELATNOST. Ova Strategija mijenja dosadanju paradigmu energetike kao iskljuivo

infrastrukturne grane i sagledava je i kao poduzetniku djelatnost, otvorenu za privatna,

posebice inozemna ulaganja; djelatnost koja e ubudue biti temelj gospodarskog rasta i razvoja

Republike Hrvatske.

(5) HRVATSKI ZAKONODAVNI, REGULATORNI I INSTITUCIONALNI OKVIR POTREBNO JE

KONTINUIRANO USKLAIVATI S PRAVNOM STEEVINOM EU prenosei duh te steevine, a

imajui pred oima hrvatske posebnosti i interese.

(6) POVEANJE ENERGETSKE UINKOVITOSTIu svim segmentima energetskog sektora, posebice u

sektorima neposredne potronje i sektoru proizvodnje energije (u fazi osmiljavanja i radaenergetskih objekata) razmatra se kao dodatni izvor energije i kao osnovno trajno, dugorono

naelo u funkcioniranju i razvoju energetskog sustava.

(7) HRVATSKA E RAZVIJATI RAZNOLIKU ENERGETSKU STRUKTURU ne ograniavajui unaprijed

mogunosti primjene raspoloivih, u EU prihvaenih tehnologija i energijskih opcija (obnovljivi

izvori, prirodni plin, ugljen i nuklearna energija). Energetski razvoj RH temeljit e se na

energetskom, ekonomskom i ekolokom vrednovanju svih dostupnih energijskih opcija.

(8) ISKORITAVATI POSEBNOST HRVATSKOG GEOGRAFSKOG POLOAJA kao iznimnog potencijala za

energetski razvoj RH. Hrvatska je potencijalno tranzitna zemlja i zemlja s izvrsnim potencijalnim

lokacijama za izgradnju energetskih objekata. Koristei se tim prednostima Hrvatska e razvijatiinstitucionalni okvir koji e stvoriti pogodnu investicijsku klimu za privatna ulaganja u energetiku,

doprinosei tako gospodarskom rastu i poveanju sigurnosti opskrbe. Koordiniranost Strategije

energetskog razvoja i Strategije prostornog ureenja, Programa prostornog ureenja i prostornih

planova je kod toga posebnog znaenja.

(9) UVJETE ENERGETSKE OPSKRBE NA PODRUJU RH POTREBNO JE IZJEDNAITIu pogledu kvalitete

opskrbe i dostupnosti oblika energije, to se posebice odnosi na dostupnost prirodnog plina, ali i

ukapljenog naftnog plina na otocima i udaljenim podrujima kada je ekonomski neopravdana

opskrba prirodnim plinom.


13/125

5

(10) STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVOJA TREBA INTEGRIRATI CILJEVE I MJERE ZATITE OKOLIA I

NACIONALNE POLITIKE UBLAIVANJA KLIMATSKIH PROMJENA1. Hrvatska treba biti

meunarodno aktivna u kreiranju politike i mjera ublaivanja klimatskih promjena i uinkovito

provoditi preuzete obveze s tim u vezi. Ostale probleme utjecaja na okoli treba rjeavatilokalno u sklopu tehnolokog rjeenja energetskog objekta i putem izgradnje energetske

strukture koja e omoguiti odrivi razvoj. Kod toga, ratifikacijom Arhuke konvencije (7.

prosinca 2006.), Hrvatska je prihvatila otvorenost i slobodan pristup informacijama o okoliu te

osiguravanje sudjelovanja javnosti u pitanjima okolia i pristup pravosuu.

1.3. Struktura i razdoblje Strategije

Strategija energetskog razvoja RH usredotoena je na razdoblje do 2020. godine, to je dovoljno dugo

razdoblje za ostvarenje definiranih ciljeva, a poklapa se s razdobljem za koje su doneseni svi stratekienergetski dokumenti EU. Time se omoguava usporedba nacionalnih ciljeva sa ciljevima EU. Nakon

2020. godine Strategija donosi samo pogled u budunost. Nesigurnost predvianja u tom razdoblju je

velika pa se utvruju samo neke razvojne smjernice. Provedba Strategije bit e razraena u Programu

provedbe.

Struktura Strategije, odnosno njezini glavni elementi prikazani su na slici 1-1.

Slika 1-1 Glavni elementi Strategije energetskog razvoja RH

1 po uzoru na Integrated energy and climate change package, EC, sijeanj 2008.

ANALIZA STANJAglavni izazovi i prilike za razvoj energetskog sektora RH

VIZIJAenergetskog razvoja RH

POGLED NAPRIJEDbudue energetske potrebe RH

NaftaPrirodni plin

Ugljen

Elektroenergetskisustav

Centraliziranitoplinskisustavi

Obnovljiviizvorienergije

Energetskauinkovitost

Ciljevi strategije, prioritetne aktivnosti

UINCI ENERGETSKE STRATEGIJE

Tehnoloki, ekonomski, ekoloki


14/125

6


15/125

7

2. IZAZOVI I PRILIKE ZA RAZVOJ ENERGETSKOGSEKTORA REPUBLIKE HRVATSKE

2.1. Svjetski geopolitiki kontekst i sigurnost opskrbe energijom

Dostupnost energije temeljni je preduvjet gospodarskog razvoja. Iako na svjetskoj razini veza (korelacija)

izmeu gospodarskog rasta i rasta potronje energije slabi (poboljava se energijska intenzivnost),

svjetska potranja za energijom ipak i dalje raste.

Hrvatska je, kao i ostale europske zemlje, sve vie ovisna o uvozu energije. Trenutno Hrvatska uvozi oko

50% svojih energijskih potreba. Od tog uvoza preko 80% se odnosi na naftu2.

Projekcije pokazuju da e se potronja energije u svijetu poveati za 53% u razdoblju od 2004. do 2030.

godine3. Prema izvjeima Meunarodne agencije za energiju (IEA) rezerve nafte i prirodnog plina

dovoljne su za zadovoljavanje potreba tijekom ivotnog vijeka energetske infrastrukture graene urazdoblju promatranja ove Strategije. No, ti izvori koncentrirani su na nekoliko svjetskih podruja: 62%

svjetskih rezervi nafte nalazi se na politiki nestabilnom Bliskom Istoku, a 56% rezervi prirodnog plina u

samo tri zemlje (Rusiji, Iranu i Kataru). Trei fosilni izvor energije, ugljen, ravnomjerno je rasporeen u

svijetu, rezerve su goleme pa e sigurno i nadalje biti okosnica elektroenergetskih sustava veine

zemalja razvijenog svijeta (u EU27, oko 30% elektrine energije proizvodi se u termoelektranama na

ugljen) .

Danas u hrvatskoj bilanci potronje primarne energije nafta i naftni derivati sudjeluju s 50%, a prirodni

plin s 25,6%. Potronja tih energijskih oblika e u budunosti rasti, a domaa proizvodnja nafte i

prirodnog plina zbog iscrpljenja leita opadati (nakon 2010. godine). Pred Hrvatskom su stoga mnogiizazovi sigurnosti opskrbe energijom:

Izvori nafte koncentrirani su u politiki nestabilnim regijama svijeta,

Rat, terorizam, nesree i prirodne katastrofe mogu poremetiti opskrbu naftom i prirodnim plinom,

sprijeiti nove investicije te poveati cijene nafte i prirodnog plina i

Udio domae proizvodnje nafte i prirodnog plina u podmirenju potreba e se smanjivati, a ovisnost o

uvozu poveavati. Poveavat e se i udio uvoza u zadovoljavanju ukupnih energijskih potreba!

Hrvatska stoga mora teiti ublaivanju uvozne energijske ovisnosti izgradnjom elastine energetske

strukture, dakle takve to e u neizvjesnim uvjetima pokazivati svoju konkurentnost i robusnost.

Postii e se to iskoritavanjem vlastitih resursa i potencijala, uinkovitom uporabom energije,

raznolikou koritenih energijskih oblika i tehnologija, raznolikou dobavnih pravaca i izvora

energije te uporabom obnovljivih izvora energije.

2.2. Klimatske promjene i druga pitanja zatite okolia

Klimatske promjene i emisije staklenikih plinova postale su prioritetno pitanje razvoja . Glavni izazov je

dugoroni razvoj gospodarstva sa smanjenom emisijom ugljikovog dioksida. Tei se uinkovitijem

2 Prema podacima iz godinjeg energetskog pregleda Energija u Hrvatskoj 2006., MINGORP, 2007.3 Meunarodna agencija za energiju (IEA), World Energy Outlook, 2006.


16/125

8

koritenju energijom, koritenju obnovljivim izvorima energije, efikasnijem transportnom sustavu s

veom uporabom neutralnih goriva glede emisije CO2 i internalizaciji eksternih trokova oneiavanja

okolia putem uspostavljanja cijene emitiranog ugljikovog dioksida (ime se daje jasan signal

gospodarstvu da u planiranju i investiranju mora uzeti u obzir i rizik to je povezan s oneienjem

okolia).

S tim u vezi pred Hrvatskom su teke zadae koje e odluno utjecati na nae gospodarstvo. Ti izazovi

ujedno su i razvojne prilike, a posebice valja naglasiti ove:

Ispunjenje obveza iz Kyotskog protokola,

Meunarodne obveze nakon 2012. godine ,

Integracija u europsko trite emisijskim jedinicama i naelo interne raspodjele obveze meu

lanicama EU (burden-sharing),

Konkurentnost u regiji,

Pritisci iz brzorastuih sektora, Razvoj i primjena tehnologije izdvajanja i spremanja CO2,

Primjena nuklearne energije i

NIMBY4 sindrom.

ISPUNJENJE OBVEZA IZ KYOTSKOG PROTOKOLA. Smanjenje emisija za 5% u razdoblju 2008.-2012.

godina smatra se kratkoronim ciljem za iju provedbu je ve doneseno niz mjera i instrumenata to se

temelje na pravnoj steevini EU. U Hrvatskoj je na snazi zakonodavni okvir koji potie proizvodnju

elektrine energije iz obnovljivih izvora energije i suproizvodnju, energetsku uinkovitost u zgradarstvu,uspostavljen je Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost, u uspostavi su regionalni energetski

centri, propisane su naknade na emisije CO2, SO2 i NOx po naelu oneiiva plaa, u sektoru prometa

poduzimaju se mjere informiranja vozaa o karakteristikama vozila glede emisije CO2 i propisan je

indikativni cilj uvoenja biogoriva u promet. U pripremi je uspostava sustava trgovanja emisijskim

jedinicama u kojem e sudjelovati svi vei izvori emisije iz energetskog sektora po uzoru na europsku

shemu trgovanja, a koji bi bio operativan u 2010. godini.

BUDUE MEUNARODNE OBVEZE. Stranke Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime nastavljaju

pregovore o obvezama nakon 2012. godine koji bi trebali rezultirati novim meunarodnim sporazumom.

Postavljena su tri glavna sredstva za ostvarenje ciljeva: mjere u sektorima gospodarstva, posebice

energetike, upijanje CO2 u umama i primjena odnosno nadogradnja fleksibilnih mehanizama. lanicama

priloga I, u kojem je i Hrvatska, postavlja se cilj smanjenja emisija od 25 do 40 % u 2020. godini, u

odnosu na 1990. godinu. Hrvatska se u pregovorima zalae za naelo zajednike, ali raspodijeljene

odgovornosti u skladu s njezinim gospodarskim mogunostima i razvojnim potrebama. U sklopu

pregovara analizirat e se potencijali i drutveno-ekonomski pogledi ispunjenja u utvrivanju

individualnih ciljeva.

INTEGRACIJA U EUROPSKO TRITE EMISIJSKIM JEDINICAMA I NAELO INTERNE RASPODJELE OBVEZA.

Europska unija ulazi u pregovore s predloenim ciljem smanjenja od 20% do 2020. godine odnosno 30%

4 NIMBY je akronim od Not-in-my-backyard.


17/125

9

ako sporazum prihvate zemlje u razvoju (Kina, Indija, Brazil). EU e taj cilj raspodijeliti izmeu svojih

lanica u dvije skupine: jednu ine veliki izvori emisije (obveznike sheme trgovanja tzv. ETS sektor), a

drugu svi ostali sektori i djelatnosti. Raspodjela obveza se temelji na naelu solidarnosti meu EU

lanicama odnosno ovisna je o gospodarskoj snazi, perspektivama razvoja i ve poduzetim mjerama.

Cilj koji se postavlja pred velike energetske izvore emisije koji su u shemi trgovanja je smanjenje emisijeza 21% do 2020. godine u odnosu na 2005. godinu temeljem jedinstvenog europskog alokacijskog plana i

obveza kupovanja cjelokupne kvote po modelu aukcije u kojoj mogu ravnopravno sudjelovati postojei i

novi sudionici. Time se uklanjaju zapreke ulasku novih i efikasnijih tehnologija neovisno o njihovoj

lokaciji i nacionalnim granicama, to je do sada bio sluaj (s tim da investitori moraju biti svjesni rizika

povezanog sa cijenom emisijskih jedinica na tritu u sluaju poveane potranje). U ostalim sektorima

predvia se smanjenje emisije za 10% do 2020. godine, no zemljama iji je BDP po stanovniku manji od

prosjeka EU dozvoljava poveanje emisije i do 20%. Vidljivo je da bi Hrvatska bila u znatno povoljnijem

poloaju da je u punopravnom lanstvu EU nego danas kada mora samostalno pregovarati u okviru

Konvencije UN-a o promjeni klime.

Hrvatska se u procesu pregovora s Europskom unijom treba izboriti za odluku koja e joj omoguiti

ukljuenje u europski sustav interne raspodjele obveza i ukljuenje u europsku shemu trgovanja

emisijskim jedinicama u kojem e lake ostvariti ciljeve energetskog razvoja .

KONKURENTNOST U REGIJI. U jugoistonoj Europi jedino je Hrvatska preuzela obvezu obuzdavanja

emisija staklenikih plinova. Te su zemlje potpisale Ugovor o Energetskoj zajednici radi razvoja

zajednikog energijskog trita pa je Hrvatska u trino nepovoljnom poloaju u sektoru proizvodnje

elektrine energije, ali i ostalim energijski intenzivnim sektorima. Dugorono gledajui, oekuje se da e i

te zemlje preuzeti obvezu u okviru Konvencije UN-a o promjeni klime te da e se tako ta prijetnja

otkloniti.

PRITISCI IZ BRZORASTUIH SEKTORA. Ti sektori ukljuuju energijski intenzivne djelatnosti poput

elektroenergetike, preradbe nafte i proizvodnje mineralnih proizvoda (cement, vapno, staklo) i bit e

ukljueni u sustav trgovanja emisijskim jedinicama te optereeni cijenom ugljikovog dioksida, a svaki

viak u odnosu na dozvoljenu kvotu morat e kupovati na tritu. S druge strane, zbog poveanja

mobilnosti i izrazite cjenovne neelastinosti velik je porast emisija iz cestovnog prometa unato

poveanju uinkovitosti novih vozila. Emisije tog sektora nastojat e se obuzdati razvojem odrivog

transporta, tehnolokim razvojem i primjenom CO2 neutralnih goriva (biogorivo i, na dugi rok, vodik).

RAZVOJ I PRIMJENA TEHNOLOGIJE IZDVAJANJA I SPREMANJA UGLJIKOVOG DIOKSIDA (ISUD) je

dugorona mjera za smanjivanje emisija, posebice iz energetskih postrojenja koja se koriste ugljenom. U

Hrvatskoj je razvijena i primijenjena tehnologija izdvajanja, transporta i utiskivanja CO2 za poveanjeiscrpka nafte (tzv. EOR5). Oekuje se da e ISUD biti komercijalno prihvatljiv za desetak godina.

PRIMJENA NUKLEARNE ENERGIJE. Od svih promatranih to je mjera sa najveim potencijalom smanjenja

emisija staklenikih plinova, no treba u obzir uzeti sve aspekte utjecaja na okoli, posebice vezanih uz

razgradnju i odlaganje radioaktivnog otpada.

OTPOR JAVNOSTI IZGRADNJI ENERGETSKIH OBJEKATA (NIMBY SINDROM). Problem izbora lokacije i

gradnje novih energetskih objekata vezan je i uz prihvatljivost objekta za lokalnu zajednicu. Pravodobna i

otvorena komunikacija s javnou, posebice tzv. zainteresiranom javnou i lokalnom zajednicom i

5EOR Enhanced Oil Recovery


18/125

10

dosljedno potivanje naela o pravu javnosti da sudjeluje u odluivanju u pitanjima zatite okolia

demokratska je steevina najveeg znaenja (ozakonjena Zakonom o pravu na pristup informacijama i

Zakonom o zatiti okolia, u koji su transponirane odredbe Arhuke konvencije).

2.3. Geopolitiki poloaj i prostorne prednosti RH

Snaga i prilika Hrvatske za odrivi energetski razvoj jest u njezinom geografskom poloaju:

geopolitikom poloaju potencijalno tranzitne zemlje za naftu, prirodni plin (ukljuivo ukapljeni

prirodni plin) i elektrinu energiju

prostornim prednostima pomorske zemlje i zemlje s dobrim lokacijama za izgradnju energetskih

objekata (podzemna skladita plina, akumulacijske hidroelektrane, vjetroelektrane i drugi

obnovljivi izvori energije, terminali za naftu i ukapljeni prirodni plin, termoelektrane na uvozni

kameni ugljen, nuklearna elektrana, skladite nisko i srednje radioaktivnog otpada)

Glavni izvor opskrbe Hrvatske naftom i prirodnim plinom bit e domaa proizvodnja iz preostalih rezervi

te Sjeverna Afrika i Srednji Istok te Ruska Federacija i Kaspijska regija. Energetski razvoj treba temeljiti na

razvoju energijskih trita, ali isto tako i na geopolitikom planiranju i pregovaranju o sudjelovanju u

stratekim projektima koji Hrvatskoj mogu donijeti poveanu sigurnost opskrbe i gospodarske koristi.

Glede opskrbe naftom i prirodnim plinom meunarodno politiko djelovanje i proaktivna gospodarska

politika treba da su usmjereni na koritenje geopolitikim poloajem Hrvatske i njezinim profiliranjem

kao europskog energijskog vorita.

Posebice je zato vano politiko djelovanje radi ostvarivanja ve zapoetih stratekih projekata:

Paneuropski naftovod (Pan-European Oil Pipeline - PEOP) i D ruba-Adria

Meudravni spojni plinovod hrvatskog i maarskog transportog sustava

Terminal za ukapljeni prirodni plin (terminal za UPP)

Jonsko-jadranski plinovod (IAP)

Tranzit elektrine energije

2.4. Energetska politika EU prema zajednikom energijskom tritu

Europska unija donijela je jedinstvenu strategiju energetskog razvoja i ublaavanja klimatskih promjena,

kojom e Europa postati nisko ugljino gospodarstvo s niskim emisijama staklenikih plinova, odnosno

svjetski lider u borbi protiv klimatskih promjena. Ciljevi te jedinstvene politike jesu ovi:

20% smanjenja emisija staklenikih plinova do 2020. godine u odnosu na 1990. godinu, odnosno 30 %

ako zemlje u razvoju prihvate obveze u skladu s njihovim gospodarskim mogunostima,

20% obnovljivih izvora energije u neposrednoj potronji (uveanoj za gubitke prijenosa i distribucije te

vlastitu potronju kod proizvodnje elektrine energije i topline javnih toplana) do 2020. godine,

10% biogoriva u odnosu na potronju benzina i dizelskog goriva do 2020. godine,

EU e primjenom mjera energetske uinkovitosti smanjiti neposrednu potronju energije za 9% u

razdoblju od 2008. do 2016. godine i

EU je proklamirala cilj smanjenja potronje energije za 20% do 2020. godine (ali ga nije razradila).


19/125

11

Hrvatska kao budua lanica EU je dio te zajednike europske politike pa u skladu s njom usklauje svoje

vlastite ciljeve. Temeljna platforma za postizanje tih ciljeva jest potpuno otvoreno i konkurentsko

europsko trite energije. U tom smislu EU priprema i tzv. trei paket energetskog zakonodavstva.

Hrvatska e svoj zakonodavni i regulatorni okvir i nadalje usklaivati s pravnom steevinom EU te

stvarati pretpostavke za funkcioniranje otvorenog energijskog trita, temeljenog na jasnim, stabilnimi nediskriminirajuim pravilima te djelotvornoj regulaciji trita.

Radi toga Hrvatska e:

Dovriti i potom kontinuirano usklaivati svoju regulativu s pravnom steevinom EU koja ureuje

djelovanje trita elektrine energije, prirodnog plina i nafte i naftnih derivata,

Ispunjavati preuzete obveze u pogledu uporabe obnovljivih izvora, energetske uinkovitosti i

obuzdavanja emisija staklenikih plinova,

Poveanjem tehnikih mogunosti uvoza prirodnog plina poveati sigurnost opskrbe te omoguiti time

funkcioniranje trita i slobodno formiranje cijena prirodnog plina na tritu,

Jaati neovisnost i ulogu regulatora energetskih djelatnosti i

Jaati integraciju u europska udruenja operatora prijenosnog sustava elektrine energije te primjenu

zajednikih standarda za poveanje sigurnosti opskrbe kako u Hrvatskoj tako i u EU.

2.5. Suradnja u jugoistonoj Europi i sa susjednim zemljama

Energetska regija i regionalno energijsko trite u koje je ukljuena Republika Hrvatska se u smislu ove

Strategije odreuju ovim sadrajem: zemlje jugoistone Europe (ugovorne stranke iz Ugovora o

osnivanju Energetske zajednice) i okolne zemlje lanice EU (koje su ujedno i stranke Ugovora o

osnivanju Energetske zajednice).

Sporazumom o Energetskoj zajednici zemlje jugoistone Europe usvojile su zajedniku obvezujuu

strategiju stvaranja regionalnog trita elektrine energije i prirodnog plina temeljenog na zajednikim

interesima i solidarnosti, a radi njegove konane integracije u jedinstveno europsko trite. U odnosu na

regiju, specifini zadaci Energetske zajednice jesu ovi:

Unaprijediti sigurnost opskrbe stvaranjem jedinstvenog regulatornog prostora, u kojem e se osigurati

stabilni uvjeti za investicije u energetski sektor, posebice u izgradnju konekcija s kaspijskom,

sjevernoafrikom i srednjeistonom regijom kako bi se osigurali dobavni pravci prirodnog plina,

Poboljati stanje okolia u regiji i unaprijediti uinkovitost potronje energije,

Poticati uporabu obnovljivih izvora energije i

Razvijati trino natjecanje u energetskom sektoru.

Potpisivanjem Sporazuma o Energetskoj zajednici sve zemlje potpisnice, pa tako i Hrvatska, obvezale su

se usvojiti i primijeniti EU acquis communautaire iz podruja energetike (elektrine energije i prirodnog

plina), zatite okolia, obnovljivih izvora energije i zatite trinog natjecanja.

Vaan aspekt Energetske zajednice jesu socijalna pitanja vezana za opskrbu energijom. Sporazum o

razumijevanju o socijalnim pitanjima obvezuje lanice Energetske zajednice da u svoju energetsku

politiku ukljue i socijalnu dimenziju. Naime, u procesu liberalizacije tarifni sustavi i naini odreivanja

cijene energije bitno se mijenjaju. Ako te promjene nisu popraene adekvatnim mjerama socijalnepolitike mogu negativno utjecati na ivotni standard u zemljama regije.


20/125

12

Hrvatska ima dobre uvjete da i nadalje bude vaan sudionik regionalnog energijskog trita pa se treba

pozicionirati kao:

Tranzitna zemlja za dobavne pravce nafte i prirodnog plina,

Energijsko vorite za opskrbu Europe ukapljenim prirodnim plinom,

Zemlja s jakim prijenosnim kapacitetima za elektrinu energiju,

Zemlja izvoznik elektrine energije i

Lider u poticanju energetske uinkovitosti u regiji .


21/125

13

3. VIZIJA: ODRIVA I SIGURNA OPSKRBA ENERGIJOM

Ostvarenje vizije

Strategija predstavlja smjernice za provedbu aktivnosti kojima e se ostvariti pouzdan, elastian6 i odriv

energetski sustav kroz:

Strateko vodstvo

Za kontinuirani razvoj energetskog sustava potrebne su pravodobne i uinkovite investicije. Kod toga

kljuna je uloga Vlade RH, koja svojim djelovanjem i jasnim, nedvosmislenim i vrstim stratekim

odrednicama energetske politike treba stvarati poticajni okvir za investicije u energetsku infrastrukturu,

posebice nove proizvodne kapacitete i umanjiti rizike za investitore. Strateke odrednice energetske

politike Vlade RH jesu:

Otvorenost prema svim energetskim opcijama, bez zabrana ili favoriziranja pojedinih energijskih

tehnologija,

Stvaranje poticajnog zakonodavnog i regulatornog okvira za nove investicije u energetskom

sektoru, ubrzavanje administrativnih procedura pribavljanja dozvola i pravodobno usklaivanje

dokumenata prostornog planiranja,

Iskoritavanje povoljnog geopolitikog poloaja Hrvatske za njezino pozicioniranje kao europskog

energijskog vorita,

Aktivno sudjelovanje u regionalnim inicijativama za poboljanje sigurnosti opskrbe kroz

meudravne sporazume i zajednike investicije i

Poticanje pravnih i fizikih osoba na uinkovito koritenje energije i obnovljivih izvora energije.

6 Elastinost sustava podrazumijeva njegovu sposobnost pravodobnih i pravilnih odgovora na promijenjene vanjskeuvjete i nove izazove.

Naa vizija

Hrvatska e imati pouzdan i odriv energetski sektor, iji e se razvoj temeljiti naiskoritavanju svih energetskih opcija za zadovoljavanje vlastitih potreba zaenergijom i za stvaranje dodatnih koristi za graane Republike Hrvatske, uskladu s naelima okoline, gospodarske i drutvene odgovornosti.


22/125

14

Iskoritavanje trita za ostvarenje sigurne i cjenovno dostupne opskrbe energijom

Osnovno naelo Strategije jest ostvarivanje potpuno otvorenog, neovisno reguliranog i konkurentnog

energijskog trita u Hrvatskoj kao dijela jedinstvenog regionalnog i europskog energijskog trita.

Nekoliko je temeljnih polazita za postizavanje tog cilja:

Neovisna regulacija energetskog sektora,

Uloga Vlade radi osiguranja funkcioniranja trita,

Osiguranje obveznih zaliha nafte i prirodnog plina i

Iskoritavanje i mogunosti za tranzit energije

Prvo polazite je neovisna regulacija energetskog sektora. Energetski sektor treba funkcionirati na

razvidnim naelima sa snanim i neovisnim regulatorom koji je, izmeu ostaloga, odgovoran za

donoenje metodologije tarifnih sustava i visine tarifnih stavki. Stvaranje snanih, neovisnih nacionalnih

regulatornih agencija jedan je od glavnih prioriteta energetske politike EU.

Cijene energije treba u pravilu odreivati otvoreno trite. No, trite moe uredno funkcionirati samo uuvjetima dostatne ponude.Energijsko trite ima eksterne uinke: sigurnost opskrbe i kvalitetu okolia.

Trite nije dovoljno da rijei te eksterne uinke pa Vlada mora preuzeti aktivnu ulogu u korektivnoj

politici. Planiranjem (kao izvorom informacija) i pravodobnim aktivnostima Vlada treba osigurati

funkcioniranje trita i odravanje potrebne razine sigurnosti energijske opskrbe. Kod prirodnog plina, u

razdoblju do izgradnje terminala UPP-a, to se posebice odnosi na potrebnu potporu produenju

aktualnog ugovora za dobavu prirodnog plina iz Rusije, na osiguranje domae proizvodnje prirodnog

plina mjerama vezanim za istraivanje, koncesijske ugovore i izgradnju podzemnog skladita prirodnog

plina. Kod elektrine energije to se odnosi na ohrabrivanje investitora uklanjanjem prepreka i

smanjivanjem rizika izgradnje elektrana.

Nafta e i dalje biti dominantan energijski oblik, a rast e i potronja prirodnog plina u skladu s

postojeim planovima razvoja transportnog sustava i potronje. Stoga je potrebno osigurati obvezne

zalihe nafte i prirodnog plina i nove dobavne pravce.

U podruju elektrine energije, prirodnog plina i nafte treba iskoritavati mogunosti prijenosne

infrastrukture i razvoj nadalje usmjeravati prema stvaranju uvjeta za tranzit energije , to e

doprinijetiintenzivnijem povezivanju u energetsku mreu i trite EU, razvoju gospodarstva, rastu

investicija, izvoza, prihoda operatora, lokalnih zajednica i drave.

Obuzdavanje porasta staklenikih plinova iz energetskog sektora

Da bi ostvarila svoje sadanje kyotske i budue post-kyotske ciljeve, Hrvatska se mora prikljuitieuropskoj shemi trgovanja emisijama (EU ETS). Taj trini mehanizam doprinijet e transformaciji itavog

gospodarstva, a ne samo energetike, prema okolino prihvatljivijim tehnolokim rjeenjima. Cijene

emisijskih jedinica bitno e utjecati na donoenje odluka o investicijama u energetskom sektoru.

Posebne napore treba uloiti u sektoru prometa da bi se poveao udio okolino povoljnijih energijskih

oblika za pogon prometala: biogoriva, stlaeni prirodni plin i elektrina energije.

Uinkovitija uporaba energije

Hrvatska se energijom koristi manje uinkovito od veine zapadnoeuropskih zemalja. Potrebno joj je oko

20% vie primarne energije po jedinici BDP-a nego to je to u prosjeku EU-15. Takvo stanje omoguava

znatna poboljanja pri emu je, osim trinih cijena energije, bitno definiranje dravnih poticajnih mjeraza sve sektore neposredne potronje.


23/125

15

Hrvatska postavlja i jasne ciljeve svoje politike energetske uinkovitosti smanjenje neposredne

potronje energije za 9% u razdoblju od 2008. do 2016. godine, u odnosu na prosjek 2001.-2005. godina

(to je u skladu sa ciljevima Europske unije).

Potrebno je poticati i promjene u strukturi koritenja energijom. Strategijom se postavlja cilj da se

elektrina energija za potrebe grijanja prostora i pripremu potrone tople vode zamijeni drugimenergijskim oblicima: sunevom energijom, biomasom, prirodnim plinom i ukapljenim naftnim plinom (u

podrujima udaljenim od mree prirodnog plina). Taj cilj se ne odnosi na uporabu elektrine energije za

grijanje i pripremu potrone tople vode koritenjem dizalica topline.

Energijske utede se mogu promatrati i kao novi izvor energije pa je trokovno uinkovitim mjerama

potrebno poticati energetsku uinkovitost kao sredstvo poboljanja sigurnosti opskrbe.

Maksimalno poveanje udjela obnovljivih izvora energije uz prihvatljive drutvene trokove

poticanja njihove uporabe

Hrvatska je zemlja s dobrim prirodnim potencijalima i mogunostima za iskoritavanje obnovljivih izvora

energije. Obnovljivi izvori energije jesu domai izvor energije i njihova uporaba jest poglavito sredstvopoboljanja sigurnosti opskrbe energijom i razvoja domae proizvodnje energetske oprema i usluga, a

potom i nain ostvarenja ciljeva zatite okolia.

Hrvatska postavlja ove strateke ciljeve vezane uz uporabu obnovljivih izvora energije:

Ispunit e se obveza prema prijedlogu Direktive EU o poticanju obnovljivih izvora energije

(objavljeno u sijenju 2008. u sklopu Paketa za provedbu ciljeva EU o klimatskim promjenama i

obnovljivim izvorima energije do 2020. godine) o udjelu obnovljivih izvora u neposrednoj

potronji energije: hrvatski obvezujui cilj iznosi 20,0%.

Ispunit e se obveza prema Direktivi EU o udjelu biogoriva u potronji benzina i dizelskog goriva

u prometu 2020. godine od 10%.

Udio proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora energije, ukljuujui velike

hidroelektrane, u ukupnoj proizvodnji elektrine energije iznosit e u 2020. godini 35% .

Poticanje istraivanja, razvoja i primjene okolino odrivih energijskih tehnologija

Energijske i transportne tehnologije na svjetskoj razini se vrlo brzo razvijaju. Iako se taj razvoj dogaa

veinom u razvijenim zemljama, Hrvatska mora osigurati vlastitu osposobljenost za primjenu takvih

tehnologija im su one ekonomski isplative. Stoga je nuno poveati ulaganja u obrazovanje i

znanstveno-istraivake projekte te sustavno poticati meunarodnu suradnju na podruju odrivih

energijskih tehnologija. Osim istraivanja i razvoja, bitno je poduprijeti i primjenu novih tehnologija krozizgradnju demonstracijskih postrojenja i istraivakih laboratorija/instituta. Istraivanje, izmeu

ostaloga, treba biti usmjereno i na razvijanje domae industrije i usluga, a treba ih usmjeriti prema

visoko tehnoloki rjeenjima, koja i donose vee dodane vrijednosti. Stoga je, potrebna snana sprega

energetske politike, industrijske politike i politike visokog obrazovanja i znanosti.

Hrvatska svoj energetski razvoj mora temeljiti na najboljim dostupnim tehnologijama. To e se

osigurati jaanjem visokoobrazovanog strunog kadra. Razvoj energetskog sektora zahtjeva i radnike

razliitih profila, koji e biti obueni i osposobljeni za rad s novim tehnologijama, koje e se sve

primjenjivati u hrvatskom energetskom sektoru. Stoga valja to prije razviti strukovne programe

energetskog usmjerenja i osigurati programe cjeloivotnog uenja vezanih uz razliite aspekte

energetskog sustava.


24/125

16


25/125


26/125


27/125

19

4.2.1. Industrija

Sektor industrije sudjeluje u ukupnoj neposrednoj potronji energije s neto vie od 20%. Predvia se da

e od 2010. godine u shemu trgovanja emisijskim jedinicama biti ukljuena postrojenja koje su

odgovorne za neto manje od polovice te potronje8. Ovim mehanizmom trebalo bi u industrijskom

sektoru bitno poboljati energetsku uinkovitost. U devedesetim godinama dolo je do znatnog padapotronje energije u ovom sektoru, zbog procesa tranzicije (privatizacije i strukturnih promjena). Ipak, u

posljednjih nekoliko godina biljei se polagan, ali stabilan porast potronje energije u industriji. Paket

mjera energetske uinkovitosti za sektor industrije ukljuuje:

Uspostavu funkcionalne mree industrijske energetske uinkovitosti (MIEE) Kroz MIEE program

industrijskim e se tvrtkama pruiti potpora pri provoenju energetskih pregleda i uspostavi sustava

gospodarenja energijom, provodit e se usporedbena analiza (benchmarking) njihovih energijskih

znaajki sa znaajkama postignutim u drugim tvrtkama iste grane i provodit e se odabrani projekti

energetske uinkovitosti. Takoer e se uspostaviti obrazovni programi i programi uvjebavanja za

djelatnike u industriji;

Uspostava sheme energetskih pregleda za industriju za energijski intenzivne industrije propisat e

se obveza provedbe energetskih pregleda, dok se za ostale treba uspostaviti shema dobrovoljnih

energetskih pregleda uz financijsku potporu Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost. Kod

toga je bitno uspostaviti sustav certificiranja auditora te standardizirati postupke provedbe

energetskih pregleda i izvjeivanja;

Sklapanje dobrovoljnih ugovora s industrijom uvoenjem naknade na emisiju CO2 u Hrvatskoj se

otvara mogunost sklapanja dobrovoljnih ugovora s industrijskim postrojenjima, koja e se obvezati na

poboljanje svoje energetske uinkovitosti, a za uzvrat e dobiti mogunost smanjenja plaanja

naknade. Takvim se ugovorima tvrtke obvezuju provesti niz mjera energetske uinkovitosti iuspostaviti strukturu za gospodarenje energijom. Dobrovoljne ugovore treba u poetnoj fazi provoditi

na razini pilot projekata, a potom sustavno, poevi od 2010. godine;

Poticanje suproizvodnje toplinske i elektrine energije u industriji preispitat e se postojei sustav

poticaja putem zajamene otkupne cijene za elektrinu energiju proizvedenu u takvim postrojenjima,

posebice za visokouinsku suproizvodnju, jer kod postojeih uvjeta nema interesa za njihovu gradnju

Unapreenje sustava naknada oneiivaa okolia na emisije CO2 jedinine naknade na emisije

CO2u razdoblju 2007.-2009. godina su relativno niske pa se ne oekuje da e imati izravnog uinka na

smanjenje CO2 odnosno na poveanje energetske uinkovitosti. Sustav naknada treba unaprijediti

uzimajui u obzir granine trokove provedbe mjera i uspostavu sustava trgovanja emisijskimjedinicama radi poticanja industrije na provedbu mjera energetske uinkovitosti.

Stvaranje uvjeta za ukljuivanje Hrvatske u europsku shemu trgovanja emisijskim jedinicama u

2010. godini.

8 Programom energetske uinkovitosti nisu obuhvaene mjere energetske uinkovitosti u onim industrijskim

postrojenjima koja e biti ukljuena u shemu trgovanja emisijama (EU ETS). Samim tim su predviene energetske

utede u sektoru industrije znatno manje. Ukoliko se uraunaju i utede postignute u tim postrojenjima zbogsudjelovanja u EU ETS, za oekivati je da e energetske utede biti udvostruene.


28/125

20

4.2.2. Promet

Sektor prometa sudjeluje s oko 30% u ukupnoj neposrednoj potronji energije, a stopa porasta je

iznimno visoka (preko 5% godinje u proteklih pet godina). Najvei udio u potronji energije u sektoru

ima cestovni promet s gotovo 90%. Ovakav trend se oekuje i u budunosti, zbog poveanja broja

automobila, poveane prevaljene udaljenosti po automobilu i smanjenog broja putnika po automobilu.Stoga je arite politike energetske uinkovitosti u sektoru prometa upravo na cestovnom prometu.

Sa stajalite energetske uinkovitosti, sektor prometa je sektor u kojemu e biti najtee postii eljene

ciljeve. Razlog je u njegovoj ovisnosti o tekuim gorivima (naftnim derivatima), ali i u suvremenom

nainu ivota i globalizaciji gospodarstva koji su znakoviti po mobilnosti. Radi smanjenja potronje

energije u prometu donijet e se paket mjera energetske uinkovitosti koji ukljuuje:

Propisivanje stroih standarda za nova vozila Europska unija donosi nove standarde za dozvoljene

emisije CO2 lakih vozila (cilj 120 g CO2/km do 2012. godine), a smanjene emisije ujedno znae i bolju

energetsku uinkovitost vozila. Hrvatska e pratiti i urno usvajati u EU prihvaene tehnike standarde

za vozila te tako osigurati da samo najuinkovitiji proizvodi ulaze na hrvatsko trite;

Provedba informacijskih kampanja o energetski uinkovitom ponaanju u prometu kampanjom je

potrebno promovirati uinkovite naine vonje, ali i alternativne naine prijevoza (gradski promet,

bicikli, vie ljudi u automobilu i sl.);

Planiranje i uspostavu uinkovitijih prometnih sustava poboljat e se planiranje prometa u

gradovima, ukljuujui izgradnju infrastrukture za alternativne naine prijevoza, poboljanje

infrastrukture javnog prijevoza, opcije parkiraj i vozi, uvoenje uinkovitih vozila i alternativnih

goriva u javni prijevoz (oznaavanje vozila), propisivanje obveze energetskih pregleda u tvrtkama

javnog prijevoza i obveza isplativih mjera energetske uinkovitosti, provedba usporednih analiza

hrvatskih prijevoznikih tvrtki s europskim tvrtkama, uvoenje naknada kod prometnih guvi ugradovima i dr.;

Poticanje projekata istijeg prometa i kupovanje energijski uinkovitijih vozila (vozila sa emisijama

ispod 120 g CO2/km, elektrina vozila, hibridna vozila) za pravne i fizike osobe putem subvencija

investicija, ali i osiguravanje besplatnih parkirnih mjesta, pravom na koritenje utih traka i sl.

4.2.3. Kuanstva

Kuanstva su najvei pojedinani potroa energije u Hrvatskoj (29% od ukupne neposredne potronje

energije) i najvei korisnik elektrine energije (43% od ukupne neposredne potronje elektrine

energije9

). Politika energetske uinkovitosti u sektoru kuanstava temelji se na poveanju svijestigraana o moguim utedama i poticajima kod planiranja i izgradnje stanova te koritenju energijom

ponaaju u skladu s naelima energetske uinkovitosti. Paket mjera energetske uinkovitosti ukljuuje:

Usvajanje i primjena svih podzakonskih akata koji proizlaze iz Zakona o prostornom ureenju i

gradnji, a kojima se u potpunosti transponiraju zahtjevi EU Direktive 2002/91/EZ o energijskim

svojstvima zgrada. Time e se omoguiti smanjenje specifine potronje energije propisivanjem

minimalnih zahtjeva na energijska svojstva zgrada10 i poveati svijest graana o energetskoj

9 Prema podacima iz Godinjeg energetskog pregleda Energija u Hrvatskoj 2006., Ministarstvo gospodarstva,rada i poduzetnitva, 2007.


29/125

21

uinkovitosti putem obveznog certificiranja zgrada. Treba teiti ostvarivanju standarda

niskoenergijskih zgrada, energijskih svojstava boljih od minimalno propisanih.

Kontinuirano provoenje informacijskih kampanja za podizanje svijesti graana te osnivanje mree

informativnih sredita u cijeloj Hrvatskoj u kojima e graani moi dobiti besplatne savjete o

mogunostima za poboljanje energetske uinkovitosti u vlastitom domu;Oznaavanje energijskih znaajki troila (kuanskih ureaja i dr.) i usvajanje minimalnih standarda za

troila, ime se treba poticati ulazak na trite samo energijski najuinkovitijih rjeenja;

Individualno mjerenje energije na mjestima gdje to nije sluaj (posebice za toplinsku energiju iz CTS-

a), koritenje inteligentnih brojila u kombinaciji s upravljivim ureajima te dostavljanje informativnih

rauna kupcima energije iz kojih e moi jasno zakljuiti o vlastitoj uinkovitosti potronje energije;

Financijski poticaji fizikim osobama za provedbu mjera energetske uinkovitosti putem Fonda za

zatitu okolia i energetsku uinkovitost i fiskalnom politikom.

4.2.4. UslugeSektora usluga sudjeluje u ukupnoj neposrednoj potronji energije preko 10%. Elektrina energija je

dominantan oblik energije s preko 60%, a slijede tekua goriva i prirodni plin. Uporabu elektrine

energije za toplinske potrebe u priobalju treba zamjenjivati s prirodnim plinom (nakon razvoja

distribucijske mree) i obnovljivim izvorima energije, posebice sunevim toplinskim sustavima. Turistiki

objekti su za to pogodni, jer im se potrebe za pripremom tople vode poklapaju s najveom insolacijom.

Takoer, treba teiti zamjeni loivog ulja drugim energentima kao to su prirodni plin ili ukapljeni naftni

plin (tamo gdje nema mree prirodnog plina), a posebice obnovljivim izvorima energije.

Energijska intenzivnost, intenzivnost potronje elektrine energije i jedinina potronja energije po

zaposleniku u sektoru usluga u stalnom su porastu10

, to ukazuje na neuinkovitost potronje energije uovom sektoru, uz istodobno najveu godinju stopu porasta potronje energije u usporedbi s bilo kojim

drugim sektorom. Kratkorono, arite mjera politike energetske uinkovitosti mora biti na javnom

sektoru. Oekuje se da e javni sektor svojim primjerom potaknuti mjere u sektoru komercijalnih usluga,

ali i u ostalim sektorima. Aktivnosti je potrebno usmjeriti na one mjere s niskim trokovima provedbe

kao to su poticanje promjena ponaanja zaposlenika kroz obrazovne i informacijske kampanje.

Dodatno, u objekte javnog sektora potrebno je uvesti sustav gospodarenja energijom (SGE) koji e biti

poduprt alatima za praenje i analizu potronje energije te je potrebno propisati obveze javnog sektora

u smislu ostvarenja poboljanja energetske uinkovitosti i izvjeivanja.

Paket mjera energetske uinkovitosti za sektor usluga ukljuuje ove mjere:

Izrada i primjena graevinske regulative koja e omoguiti smanjenje specifine potronje energije

po jedinici povrine propisivanjem minimalnih zahtjeva za toplinskom izolacijskom zgrada i minimalnih

zahtjeva za energijskim svojstvima zgrada11 (potrebno je ostvarivati standarde niskoenergijskih zgrada,

posebice u novim ili rekonstruiranim zgradama dravne, regionalne i lokalne uprave;

10 Prema podacima iz Godinjeg energetskog pregleda Energija u Hrvatskoj 2006., Ministarstvo gospodarstva,

rada i poduzetnitva, 2007.

11 Graevinska regulativa u Hrvatskoj mora se u potpunosti uskladiti sa zahtjevima Direktive Europske komisije2002/91/EC o energetskim svojstvima zgrada.


30/125

22

Redovita provedba inspekcija kotlova i sustava ventilacije u zgradama ime e se poboljati

odravanje tih sustava i osigurati njihova vea uinkovitost;

Kontinuirano provoenje informacijskih kampanja za podizanje svijesti zaposlenika u javnoj upravi;

Provedba programa Sustavno gospodarenje energijom (SGE) u gradovima i upanijama, kojim se

gradovi i upanije obvezuju poboljati energetsku uinkovitost u svojim objektima;

Provedba nacionalnog programa Dovesti svoju kuu u red, kojim se Vlada Republike Hrvatske

obvezuje smanjiti energijske potrebe i poboljati uinkovitost potronje energije u svojim objektima;

Uvoenje sustavnog gospodarenja energijom u objekte komercijalnih usluga po uzoru na program

SGE u gradovima i upanijama;

Nastavak osiguravanja financijskih poticaja za provedbu mjera energetske uinkovitosti putem

Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost;

Uvoenje "zelene javne nabave, odnosno ukljuivanje kriterija energetske uinkovitosti i zatiteokolia u procedure javne nabave te usvajanje ocjene projekta na temelju analize trokova itavog

ivotnog vijeka projekta, a ne samo na temelju investicijskih trokova, ime e se omoguiti

transformacija trita prema sve uinkovitijim proizvodima i projektima.

4.3. Budua kretanja

Za postizanje ciljeva poveanja energetske uinkovitosti potrebna je snana potpora dravne politike

putem zakonodavno-regulatornog i financijskog okvira koji e omoguiti jai ulazak energetski

uinkovitih proizvoda, tehnologija i praksi na hrvatsko trite.

No, nije dovoljno samo provoditi mjere energetske uinkovitosti vano je i pratiti njihovu provedbu i

mjeriti utede koje se njima postiu. Sustav mjerenja i verifikacije energijskih uteda poseban je izazov

hrvatske strategije energetske uinkovitosti. U tu je svrhu potrebno uspostaviti jedinstveni sustav

prikupljana svih potrebnih podataka (energetskih podataka i podataka koji utjeu na potronju

energije) za izraun i praenje indikatora energetske uinkovitosti u skladu s metodologijom

prihvaenom u EU. Kod toga je vano uskladiti hrvatsku energetsku i ostalu statistiku s Eurostat

metodologijom. Osim tog pristupa, koji daje uvid u kretanja na makroekonomskoj i sektorskoj razini,

potrebno je uspostaviti i sustav mjerenja, verifikacije i izvjetavanja o postignutim energijskim utedama

u individualnim projektima (tzv. pristup odozdo prema gore). Nadalje, uspjenost politike energetske

uinkovitosti se mora konstantno pratiti i ocjenjivati, a politika prilagoavati s obzirom na postignua ipromjene uvjeta na tritu. Trokovna uinkovitost projekata i programa poticanih od strane drave

mora se ocjenjivati na godinjoj razini.

Program daje opsene strune podloge na temelju kojih se donosi Akcijski plan energetske uinkovitosti

i Zakon o uinkovitom koritenju energijom (oekuje se da e stupiti na snagu u 2009. godini).

Usvajanjem ovih dokumenata i u njima zacrtanih ciljeva Hrvatska preuzima obvezu smanjenja

neposredne potronje energije mjerama energetske uinkovitosti u skladu sa ciljevima definiranim

smjernicama i stratekim dokumentima energetske politike Europske unije (Direktiva 2006/32/EC).


31/125

23

5. TEMELJNA PROJEKCIJA NEPOSREDNE POTRONJEENERGIJE DO 2020. GODINE (S POGLEDOM DO 2030.)

Temeljna projekcija neposredne potronje energije (eng. business as usual) pretpostavlja razvojpotronje preputen trinim kretanjima i navikama potroaa, bez dravnih intervencija, ali uz

pretpostavku uobiajene primjene novih, tehnoloki naprednijih proizvoda kako se tijekom vremena

pojavljuju na tritu.

Potronja energije je projicirana na razini pojedinih sektora i podsektora ope potronje, koritenjem

metodom analogije (pribliavanje Republike Hrvatske zemljama lanicama EU-15) i drugim

ekonometrijskim metodama12. U pogledu demografskih kretanja pretpostavljen je stalan broj stanovnika

Republike Hrvatske, jednak broju stanovnika iz 2007. godine ime su obuhvaeni i oekivani trend pada

domicilnog stanovnitva i povean priljev stanovnika iz inozemstva.

5.1.1. Temeljna projekcija neposredne potronje energije po sektorima

Neposredna potronja energije projicirana je po sektorima potronje (industrija, promet i opa

potronja), s tim da su analize provedene po podsektorima: industrija po industrijskim granama,

promet po vrstama prometa (cestovni, zrani, brodski i eljezniki), a opa potronja - po

podsektorima (kuanstva, usluge, graditeljstvo i poljoprivreda).

Kod industrije polazite je da je Hrvatskoj potreban snaan industrijski razvoj. Iako se kod industrije ne

oekuju stope porasta kao kod usluga, razvoj industrije, posebice odreenih industrijskih grana, smatra

se polugom razvoja hrvatskog gospodarstva. Projekcija neposredne potronje energije kod industrije

temelji se na pretpostavci da se razvoj industrijske proizvodnje nee temeljiti na energijski intenzivnim

granama, nego e trini mehanizmi uravnoteeno usmjeravati razvoj prema energijski neintenzivnim

granama odnosno prema industriji kod koje Hrvatska ne oskudijeva u resursima. Prema podacima iz

baze ODYSSEE13, intenzivnost potronje energije hrvatske industrije (preraivaka industrija i rudarstvo

bez energetike) iznosila je u 2005. godini 1269 kJ/EUR (stalne cijene iz 2000. godine) dok je u EU 15 ona

za iste grane iznosila 682 kJ/EUR. Dakle, da bi hrvatska industrija do 2020. godine dostigla intenzivnost

potronje energije u EU15 iz 2005. godine, njena intenzivnost potronje energije bi se morala smanjivati

po stopi -4,06% godinje. Tako postavljen cilj nije mogue ostvariti bez strukturnih promjena.

U sektoru prometa potronja energije rast e bre nego u ostalim sektorima. Projekcije se temelje na

pretpostavci da e hrvatski prometni sektor, prema specifinoj potronji energije u 2020. godini biti na

razini prosjeka EU15 u 2005. godini, a da e se nakon toga njegov rast nastaviti slijedei prosjeni trendEU15 u prethodnom razdoblju (od 2000. do 2005. godine). Kod toga su putniki i robni promet

analizirani posebno. U prijevozu roba oekuje se bri rast eljeznikog i brodskog prometa u odnosu na

ukupan rast robnog prometa. U prijevozu putnika najbri rast se oekuje kod zrakoplovnog prometa.

Navedene vrste prijevoza trenutno imaju niske udjele u ukupnoj potronji energije pa njihov brzi rast u

doglednoj budunosti nee znatno utjecati na strukturu energijskih oblika koritenih u prometu.

12 Detaljne analize dane su u dokumentu PROJEKCIJE NEPOSREDNE POTRONJE ENERGIJE U REPUBLICI

HRVATSKOJ, dostupnom na stranicama Strategije energetskog razvoja RH, http://www.energetska-strategija.hr/.

13ODYSSEE baza podataka sadri podatke o potronji energije i indikatore energetske uinkovitosti za sve zemlje

EU, Norveku i Hrvatsku.


32/125

24

U opoj potronji svaki je podsektor analiziran zasebno jer podsektori kuanstva i usluga zajedniki

sudjeluju s oko 40% u ukupnoj neposrednoj potronji energije.

Kuanstva se koriste energijom za grijanje, pripremu potrone tople vode, kuhanje i potrebe kod kojih se

elektrina energije ne moe (ili to nije uobiajeno) supstituirati drugim oblikom energije (rasvjeta, pogon

elektrinih kuanskih ureaja). Najvei dio energije koristi se za grijanje. Pretpostavlja se da e potronjaenergije po jedinici stambenog prostora stagnirati na iznosu iz 2006. godine (uinak poveanja grijane

povrine ponitavat e se manjim toplinskim gubicima u zgradarstvu). Zbog razvoja opskrbe prirodnim

plinom smanjivat e se udjel elektrine energije i tekuih goriva za grijanje. Kod energije za pripremu

potrone tople vode oekuje se porast od 3% zbog rasta ivotnog standarda. Kod rasvjete, pretpostavka

je temeljne projekcije da e poveanje uinkovitosti rasvjetnih ureaja ponititi utjecaj rastue povrine

prosjenog kuanstva, a da e potronja energije za rasvjetu rasti istom stopom kao i porast ukupnog

broja kuanstava: 1% godinje. Potronja elektrine energije za pogon kuanskih ureaja e rasti zbog

rastueg standarda graana. Specifina potronja energije za pripremanje jela u kuanstvima e opadati

s porastom ivotnog standarda graana, slijedei tako europska iskustva.

Hrvatska ve danas ima strukturu drutvenog proizvoda s visokim udjelom uslunog sektora (razina od

60%) i po tome se razlikuje od veine tranzicijskih zemalja istone Europe. Uz rast proizvodnog sektora,

oekuju se i visoke stope porasta bruto domaeg proizvoda uslunih djelatnosti. Uz planiranu prosjenu

dugoronu stopu rasta BDP-a od 5% oekuje se bri rast BDP-a uslunih djelatnosti kao i poveanje

energetske uinkovitosti u tom sektoru (potencijal za poboljanja relativno je visok). Energijska

intenzivnost hrvatskog uslunog sektora iznosila je u 2006. godini 2177 kJ/EUR 14, dok je intenzivnost u

EU15 bila 712 kJ/EUR dodatne vrijednosti. Procjenjuje se da e porast dodatne vrijednosti u sektoru

usluga iznositi prosjeno 7% u razdoblju do 2020. godine, a od 2020. godine do 2030. godine 6%

godinje. Energijska intenzivnost do 2030. godine padat e s prosjenom godinjom stopom 3,4%. U

sektoru usluga oekuje se promjena strukture koritenih oblika energije. Zbog hlaenja i klimatizacijeprostora poveat e se udio elektrine energije, a zbog irenja podruja Hrvatske pokrivenih plinskom

mreom i udio koritenja prirodnim plinom za hlaenje. Oekuje se porast potronje elektrine energije,

pad uporabe derivata nafte (loivog ulja i UNP-a) i njihova zamjena prirodnim plinom. Na otocima i

dijelovima Hrvatske nepokrivenim mreom prirodnog plina udio UNP-a e se poveavati (na otocima u

skladu s Programom koritenja UNP-a na otocima od 2008-2012., zakljuak Vlade RH od 29.11.07. i

nastavkom te politike nakon 2012. godine).

Od svih podsektora ope potronje energije graditeljstvo je zabiljeilo najvei porast potronje energije u

razdoblju izmeu 2000. i 2006. godine. Prosjena stopa rasta iznosila je ak 10,3%. U projiciranju daljeg

razvoja ovog podsektora neposredne potronje energije valja imati na umu da je graditeljstvo poticano

iskljuivo investicijama te da je zbog toga iznimno nestabilna gospodarska grana podlona naglim

porastima i padovima. Iako se oekuje usporavanje porasta graditeljstva stopa porasta potronje

energije u ovoj gospodarskoj grani e i dalje biti relativno visoka. Hrvatsku oekuju znatne investicije u

energetsku infrastrukturu, zbrinjavanje otpada, proiavanje otpadnih voda, industriju, izgradnju

stanova, turistikih objekata i ostalih objekata uslunog sektora. Pretpostavljeno je da e u razdoblju do

2010. godine potronja energije u graditeljstvu nastaviti dosadanji trend, a da e u razdoblju do 2020.

godine rasti s neto niom stopom porasta (oko 6% godinje). Nakon 2020. godine oekuje se

usporavanje na 5% godinje. Prosjean porast do 2030. godine iznosi 6,3%.

14Izvori: ODYSSEE baza podataka i Godinje energetsko izvjee Energija u Hrvatskoj 2006.


33/125


34/125

26

5.1.2. Temeljna projekcija neposredne potronje energije po energijskim oblicima

Na osnovi sektorskih analiza izraena je i temeljna projekcija neposredne potronje energije u 2020. i

2030. godini razvrstana po energijskim oblicima. Dana je u tablici 5-2. i prikazana na slici 5-2 (na slici je

dana i struktura za karakteristine godine).

Tablica 5-2 Temeljna projekcija neposredne potronje energije po energentima i oblicima energije

PJ 2006. 2010. 2020.

Predviena stopa

porasta od 2006. do

2020. [%]

2030.

Predviena stopa

porasta od 2020. do

2030. [%]

Ugljen i koks 11,42 13,82 14,91 1,9 16,49 1,0

Gorivo iz otpada* 0,23 1,20 1,62 15,0 1,97 2,0

Ogrjevno drvo 13,12 10,65 4,51 -7,3 2,83 -4,5

Plinovita goriva 41,98 52,07 79,68 4,7 101,68 2,5

Tekua goriva 124,57 143,34 177,16 2,5 200,86 1,3

Elektrina energija 54,01 63,66 97,08 4,3 132,74 3,2

Para i vrela voda 22,56 24,48 29,73 2,0 35,84 1,9

Biogoriva 0,0 1,40 4,91 22,5 8,41 5,5

Ukupno 267,89 310,60 409,60 3,1 500,83 2,0

* RDF + alternativna goriva

0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

2006 2008 2010 2012 2014 2016 2018 2020 2022 2024 2026 2028 2030

PJ

Ugljen i koks Gorivo iz otpada Ogrjevno drvo Plinovita goriva

Tekua goriva Biogoriva Elektrina energija Para i vrela voda

2006.

8,4% 4,9%0,1%

0,0% 4,3%

20,2%

46,5%

15,7%

2020.

19,5%

43,3%

23,7%

3,6%1,2% 0,4%

1,1%7,3%

2030.

7,2% 0,6%

0,4%1,7% 3,3%

26,5%

40,1%

20,3%

Slika 5-2 Temeljna projekcija neposredne potronje energije po energijskim oblicima

Kao to se vidi, temeljna projekcija ne predvia vee promjene u strukturi energenata koritenih u

neposrednoj potronji energije do 2020. godine. Najvee smanjenje se oekuje kod ogrjevnog drveta

(pad s 5% u 2006. na 1% u 2020. godini) i tekuih goriva (pad s 47% pala na 43%). Udio ugljena se manje

mijenja, jer se nee smanjiti uporaba ugljena u cementnoj industriji.


35/125

27

5.2. Odrivi scenarij razvoja neposredne potronje energije do 2020.godine (s pogledom do 2030. godine)

Odrivi scenarij razvoja neposredne potronje energije jest scenarij putem kojega se ispunjavaju ciljevi

ove energetske Strategije i koji je posljedica u ovoj Strategiji predloenih mjera energetske politike

(primijenjenih kao dravna intervencija u odnosu na temeljni scenarij neposredne potronje). Odrivi

scenarij je, dakle, eljena izvedenica temeljne projekcije neposredne potronje energije nakon to se

primjene ove mjere:

poveanje energetske uinkovitosti u neposrednoj potronji energije

poveanje udjela obnovljivih izvora energije i druga poticana promjena strukture u odnosu na

temeljnu projekciju koritenih energijskih oblika

primjena distribuiranih izvora energije.

5.2.1. Poveanje energetske uinkovitosti

Poveanje energetske uinkovitosti koje e rezultirati smanjenjem neposredne potronje energije u

iznosu od 19,77 PJ u 2016. godini16, 22,76 PJ u 2020. godini odnosno 30,23 PJ u 2030. godini

opredjeljenje je ove Strategije i okosnica je njezinog odrivog scenarija. Tablica 5-3 i Slika 5-3 prikazuju

usporedbu temeljne projekcije neposredne potronje energije i neposredne potronje energije nakon

primjene mjera energetske uinkovitosti.

Tablica 5-3 Usporedba neposredne potronje prema temeljnoj projekciji i neposredne potronjeenergije nakon primjene mjera energetske uinkovitosti

PJ 2006. 2010. 2020.

Predviena stopa

porasta od 2006. do2020. godine, %

2030.

Predviena stopa

porasta od 2020.do 2030., %

Potronja prematemeljnoj projekciji

267,89 310,60 409,60 3,1 500,83 2,0

Potronja nakon primjenemjera energetske uinkov.

267,89 304,01 386,84 2,7 470,60 2,0

Smanjenje neposrednepotronje energije

0,00 6,59 22,76 / 30,23 /

Kako bi se omoguilo detaljnije praenje uinkovitosti predloenih mjera, nacionalni se cilj raspodijelio

po sektorima neposredne potronje. Raspodjela nacionalnog cilja po sektorima temelji se na:

udjelu pojedinih sektora u neposrednoj potronji energije,

potencijalima za poboljanje uinkovitosti potronje i

moguoj razini intervencija politike energetske uinkovitosti u sektoru.

Kuanstva i promet imaju najvei udio u neposrednoj potronji energije, no cilj nije raspodijeljen samo

na temelju ovih udjela, ve i na procjenama uinaka predloenih mjera za poboljanje energetske

uinkovitosti. Smatra se da je mjere energetske uinkovitosti najlake provoditi (propisati) u javnom

sektoru. Provedba mjera u tom sektoru ima i najjau uzgrednu korist u ostalim sektorima. Takoer,

16Iznos ukupnih uteda definiran je Programom energetske uinkovitosti RH.


36/125

28

0

100

200

300

400

500

600

2006 2008 2010 2012 2014 2016 2018 2020 2022 2024 2026 2028 2030

PJ

Energetske utede u odnosu na temeljnu projekciju - "negajouli"Potronja energije u odrivom scenariju

2020. - 22,76 PJ

544 1000 toe

2016. - 19,77 PJ

472 1000 toe

2030. - 30,23 PJ

722 1000 toe

Slika 5-3 Usporedba neposredne potronje prema temeljnoj projekciji i neposrednepotronje energije nakon primjene mjera energetske uinkovitosti

oekuje se da e industrija i usluni sektor zbog komercijalnih interesa sve vie poduzimati mjere

energetske uinkovitosti. Najmanji uinak oekuje se u sektoru prometa jer je elastinost potranje u

odnosu na cijenu goriva niska (poveane cijene goriva, posebice u kratkom roku, ne utjeu na promjene

navika). Na temelju provedene analize, cilj smanjenja potronje energije do 2016. godine od 19,77 PJ

jest alociran kao to je dano u poglavlju 4. (industrija 17%, promet 30%, kuanstva 34% i usluge 19%). U

podsektorima graditeljstva i poljoprivrede ne predviaju se posebne mjere energetske uinkovitosti, jer

su njihovi udjeli u ukupnoj potronji energije mali (trina utakmica se stoga ocjenjuje dovoljnim

motivom energetske uinkovitosti).

5.2.2. Poveanje uporabe obnovljivih izvora energije i druga poticana promjenastrukture u odnosu na temeljnu projekciju

Osim mjera energetske uinkovitosti, u odrivom scenariju se u obzir uzima i poveana uporaba

obnovljivih izvora energije u neposrednoj potronji energije. To se posebice odnosi na uporabu sunevih

toplinskih sustava za pripremu potrone tople vode i na uporabu biomase za grijanje prostora (peleti i

briketi). Sunevi toplinski sustavi zamjenjivat e u kuanstvima elektrinu energiju i, u manjem dijelu,

prirodni plin i UNP za pripremu potrone tople vode, a u sektoru usluga elektrinu energiju, tekuagoriva i prirodni plin (u skladu s procjenama danim u poglavlju 9.2.6., ukupna uporaba suneve energije

za toplinske potrebe e iznositi 0,5 PJ u 2010.godini, 4,96 PJ u 2020. godini i 12,21 PJ 2030. godini).

Suneve fotonaponske elije za proizvodnju elektrine energije instalirat e se najee kod krajnjih

potroaa pa e se taj oblik energijske pretvorbe bilancirati kao smanjenje potronje energije u odrivom

scenariju neposredne potronje energije (u skladu s procjenama danim u poglavlju 9.2.6. cilj je da se u

2020. godini u ovim sustavima proizvede 0,3 PJ a u 2030. godini 1,66 PJ elektrine energije).

Uporaba peleta i briketa u kuanstvima (2020. 9,5 PJ, a 2030. godini 13,6 PJ) zamjenjivat e uporabu

tradicionalnog ogrjevnog drva, ali i uporabu tekuih goriva za grijanje prostora u kuanstvima i

uslugama. Strategija usmjerava na smanjivanje uporabe tekuih goriva u podsektorima ope potronje(kuanstva i usluge). Prirodni plin je trino konkurentna zamjena tekuih goriva, a zamjenu tekuih


37/125

29

goriva obnovljivim izvorima energije drava e poticati mjerama. Tekua goriva i nadalje e se koristiti u

sektoru kuanstva i usluga i to UNP, ali i loivo ulje za pokrivanje vrnih optereenja u sustavu opskrbe

prirodnim plinom potroaa s prekidom isporuke prirodnog plina (uravnoteavajui tako

neravnomjernosti u sustavu opskrbe prirodnim plinom).

Dodatno, u scenarij je ukljueno i poveanje potronje biogoriva u prometu. U skladu s politikom EU,zakonodavno-regulatornim okvirom poticat e se plasiranje biogoriva na trite, a promotivnim

kampanjama potaknuti njihovu uporabu. Do 2020. godine udio biogoriva u prometu e iznositi ciljanih

10% ukupne potronje benzinskih i dizelskih goriva u toj godini.

Ukapljeni naftni plin (UNP) je sve zastupljeniji u prometu zbog svoje prihvatljivije cijene. Kako uporaba

UNP-a u prometu ne doprinosi uinkovitosti uporabe energije i obuzdavanju emisija CO2 njegova se

uporaba nee poticati.

No, zbog povoljnih uinaka, poticat e se uporabastlaenog prirodnog plina (SPP) u prometu. Mjesto

njegove uporabe jesu kamionski koridori (tzv. plave magistrale) i gradski autobusi, ali i automobilski

promet. Studija Strategija uporabe prirodnog plina u prometu u Republici Hrvatskoj do 2020. godine(EIHP, 2007.), izradu koje je financiralo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, predvia da e udio

SPP-a u potronji cestovnih vozila u Hrvatskoj iznositi 3% u 2015. godini i 6% u 2020. godini. Ove

ambiciozne strateke odrednice usvajaju se kao usmjerenje i ove Strategije. Treba istaknuti da primjena

SPP-a u prometu otvara mogunost i primjeni stlaenog biometana to e se posebno poticati, jer se

time olakava ispunjavanje obveze primjene biogoriva u prometu.

U politici poticanja ne bi se smjelo dogoditi da SPP potiskuje uporabu biogoriva (zbog obveza koje je

glede uporabe biogoriva Hrvatska kao skora lanica EU preuzela).

Uporaba bioplina poticat e se i u sektoru poljoprivrede (ova uporaba e se osim postojeih poticaja za

proizvodnju elektrine energije poticati i kod uporabe za toplinske potrebe).Valja istaknuti da su sve ovo mjere kojima se zamjenjuje gorivo i smanjuju emisije oneiujuih tvari, ali

kojima se ne smanjuje ukupna potronja energije u prometu.

5.2.3. Primjena distribuiranih izvora energije

Primjena distribuiranih izvora energije obraena je u poglavlju 7. Ove energijske pretvorbe smjetene su

pri krajnjim potroaima pa se bilanciraju u odrivom scenariju neposredne potronje, dodatno

mijenjajui temeljnu projekciju neposredne potronje. Poradi poveanja uinkovitosti pretvorbe energije

i smanjenja emisija CO2 poticat e se primjena mikro i male suproizvodnje toplinske i elektrine energije

te primjena dizalica topline.Suproizvodne jedinice koriste se za grijanje, hlaenje i potronju elektrine energije. One smanjuju

potronju elektrine energije u odrivom scenariju i poveavaju potronju prirodnog plina. Procjenjuje se

instaliranje 100 MW mikro i malih suproizvodnih jedinica do 2020. godine, koje e u toj godini proizvesti

500 GWh elektrine energije i potroiti 165 milijuna m3 prirodnog plina (ukupna potronja prirodnog

plina se poveava za 86 milijuna m3 godinje).

Kod dizalica topline procijenjeno je da e do 2020. godine 18% ukupne povrine u opoj potronji (koja

je u temeljnoj projekciji predvieno da se hladi kompresorskim rashladnim ureajima i grije izravnom

proizvodnjom toplinske energije) grijati i hladiti uporabom dizalica topline. Od toga, 70% dizalica topline

bit e apsorpcijske dizalice topline na prirodni plin. Zbog poveane uinkovitosti pretvorbe energije(odnosno koritenja obnovljivom, unutarnjom energijom okolinjeg zraka, zemlje ili vode) primjenom


38/125

30

dizalica topline e se smanjiti potronja energije u odrivom scenariju neposredne potronje energije

(potronja prirodnog plina e se smanjiti za 133 milijuna m3, potronja elektrine energije poveati za

198 GWh i iskoristiti obnovljiva unutarnja energija okolinjeg zraka, zemlje ili vode u iznosu od 4,87 PJ).

5.2.4. Odrivi scenarij neposredne potronje energije

Na temelju prije navedenog, analiza opisanih u poglavlju 4. i temeljne projekcije neposredne potronje

energije, izraen je odrivi scenarij neposredne potronje energije. Prikazan je u tablici 5-4 i na slici 5-4.

Tablica 5-4 Odrivi scenarij neposredne potronje energije sektora i podsektora

PJ 2006. 2010. 2020.

Predviena stopa

porasta od 2006.

do 2020., %

2030.

Predviena stopa

porasta od 2020.

do 2030. ,%

Industrija 58,86 65,99 80,32 2,2 97,11 1,9

Promet 85,36 101,67 128,54 2,9 144,04 1,1

Opa potronja 123,40 136,68 180,32 2,7 232,93 2,6Kuanstva 77,66 81,62 93,05 1,3 107,93 1,5

Usluge 28,09 33,40 54,39 4,8 77,08 3,5

Graditeljstvo 7,39 10,59 19,52 7,2 31,79 5,0

Poljoprivreda 10,27 11,07 13,37 1,9 16,13 1,9

Ukupno 267,89 304,34 389,18 2,7 474,08 2,0

0

100

200

300

400

500

600

700

800

2006 2008 2010 2012 2014 2016 2018 2020 2022 2024 2026 2028 2030

PJ

Industrija Promet Kuanstva Usluge Graditeljstvo Poljoprivreda

2006.

2,8%

29,0%

32,0%

3,8%

22,0% 10,5%

2020.

5,0%

23,9%33,0%

14,0%20,6%

3,4%

2030.

6,7%

22,8%30,4%

3,4%

20,5%16,3%

Slika 5-4 Odrivi scenarij neposredne potronje energije sektora i podsektora

Odrivi scenarij neposredne potronje energije po energijskim oblicima raen je temeljem sektorskih

analiza i analiza zamjene goriva. Slika 5-5 i Tablica 5-5 prikazuje projekcije potronje pojedinih

energenata i oblika energije u neposrednoj potronji i predviene stope porasta do 2020. godine s

pogledom do 2030. godine.


39/125


40/125

32

odrivi scenarij neposredne potronje energije temelj je svih daljnjih analiza, posebice razvoja

elektroenergetskog sektora i zadovoljavanja potranje za naftom i prirodnim plinom.


41/125

33

6. ELEKTROENERGETSKI SEKTOR

6.1. Budue potr

Documents

181_Nacrt Energetske Strategije _Zelena_knjiga_101108