Embed Size (px)
DESCRIPTION
eksperimentalni sat metodike nastave lik kulture kao vježba
Citation preview
IME I PREZIME: grupa studenata (Ivan Katalinić, Anja Leko, Karlo Kelečić, Dino Tumpa, Marko Merćep, Domagoj Hmura, Eva Herceg)
DATUM: 11.12.2014.
RAZRED: V.
1. PLAN DNEVNE PRIPREME
NASTAVNO PODRUČJE: prostorno oblikovanje, 3D
NASTAVNA TEMA: Površina – ritam oblika i tekstura
Ključni pojmovi: reljef, jednostavni ritam, tekstura, kiparski materijal
Obrazovna postignuća: uočiti, istražiti, izraziti, vrjednovati i spoznati kontraste oblika i tekstura u niskom i visokom reljefu
Korelacija: glazbena kultura - 4. ELEMENTI GLAZBENE KREATIVNOSTI (Improvizacija ritma)
Kroz ritam koji se dobiva udaraljkama pokušavati ćemo objasniti ritam koji se stvara u umjetničkom djelu i njegovu važnost u likovnom stvaralaštvu. Slobodna zvukovna improvizacija u glazbenoj kulturi trebala bi opisati ritam u likovnoj kulturi.
Međupredmetna tema: Učiti kako učiti
Cilj međupredmetne teme: Studenti će biti osposobljeni za primjenu stečenoga znanja i vještina u različitim situacijama
ISHODI UČENJA:
Učenici će:
Primijeniti usvojeno znanje o ritmu i teksturi kroz kiparske materijale( koje će primjeniti u oblikovanju gline)
Definirati pozitivan odnos prema različitim materijalima
Razlikovati pojmove: visoki i niski reljef
Analizirati svoje radove na temelju ključnih pojmova ove teme.
odabrati određene tehnike i strategije učenja te procijeniti jesu li one dobre za učenje
2. ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA:
UVOD – PROSUĐIVANJE:
1.OSJETI (slušanje, promatranje, usmjeravanje pažnje i uočavanje), RAZLIKOVANJE AUDITIVNO I TAKTILNO
(sveukupno- predstavljanje i igra, zaključak cca 10 min)
-Predstavljanje učenicima (ANJA LEKO):
''Dobar dan, mi smo grupa studenata i danas ćemo vam održati nastavni sat. Prvo ćemo zajedno napraviti kratak eksperiment a zatim ćemo popričati o onome što smo primjetili.”
Zatim djelimo studentima velike bijele hamer papire i olovke potrebne za realizaciju eksperimenta. “Dobili ste papire i olovke. Kolege Domagoj Hmura i Karlo Kelečić proizvoditi će zvuk bubnjanjem po klupama. Vaš je zadatak da se opustite, zatvorite oči i koncentrirate na ponavljanje zvuka. Kada se osjetite spremnima, uzmite olovke u ruke i pokušajte nacrtati zvuk koji čujete uz pomoć likovnih elemenata točke i crte, tako da one opisuju što čujete. U tom zadatku možete kombinirati sljedeće: zgusnute i razrijeđene točke/linije, grube i nježno povučene, negdje možete zašarati papir a negdje razrijediti likovne elemente, ovisno o tome kako osjećate zvuk koji kolege izvode.”
Kratki eksperimenti (3 min – 2 puta po 1,5 min)
1. eksperiment:
Studentima ćemo podijeliti olovke i papir. Zatim ćemo ih zamoliti da zatvore oči i da linijama ili točkama po papiru ostavljaju trag onoga što čuju. Mi ćemo početi stvarati glazbeni ritam (bubnjanjem po stolu ili po bongosima). Studenti će na papiru olovkom povlačiti linije ili točke u skladu sa ritmom koji stvaramo. Studenti će taj zadatak raditi zatvorenih očiju tako da se bolje koncentriraju na sam ritam muzike a manje na ono što crtaju po papiru. Zatim ćemo ih zamoliti da otvore oči i pogledaju što su stavili na papir.
“Sada možete otvoriti oči. Pogledajte što ste nacrtali vi i vaši kolege.”
Zatim prozovemo nekoliko studenata da nam pobliže opišu realizaciju zadatka. Pitanja kojima ćemo navoditi studene na pojam ritma:
“Jesu li sve crte jednako dugačke i jesu li sve točke jednako razmaknute jedna od druge?”
“ Koje debljine linija ste koristili? Zašto ste negdje rjeđe a negdje gušće ispunili papir?”
“Što vas je vodilo u vašem iscrtavanju papira?”
“Jeste li u vašem radu ponavljali jedan likovni element ili ste koristili vise likovnih elemenata – npr.kombinaciju točka i crta?”
“Što je zajedničko glazbi koju ste slušali i rasporedu likovnih elemenata koje ste gradili na papiru?”
Kada studenti dođu do pojma “ritam” dalje ih vodimo pitanjima da nam isti i opišu.
“U svojem radu neki od vas koristili su samo jedan likovni element, a neki su kombinirali više likovnih elemenata. Kakav ritam se dobiva ponavljanjem jednog likovnog elementa a kakav ponavljanjem više različitih elemenata?”
Studenti…
“Dakle, u umjetnosti razlikujemo jednostavan i složen ritam. Jednostavni ritam označava ponavljanje jednog elementa u pravilnim razmacima u određenoj kompoziciji, dok se složeni ritam koristi pravilnim ponavljanjem i izmjenjivanjem dvaju ili više elemenata u određenoj kompoziciji. On nam služi za postavljanje elemenata u kadar i uz pomoć njega naglašavamo bitne elemente koje želimo istaknuti.
Takav ritam koristimo i u ostalim umjetnostima, primjerice u glazbenoj umjetnosti i arhitekturi. Može li mi netko dati jedan primjer jednostavnog i složenog ritma u arhitekturi?”
Studenti…
“ Sjetite se što se može nalaziti na građevini I ponavljati?
“Što mislite, zašto nam je bitan ritam? Što postižemo različitim ritmovima?”
Studenti…
“Ritmom stvaramo sličnosti i razlike u rasporedu likovnih elemenata, neke naglašavajući. Uz pomoć ritma dobivamo melodiju i tok likovnog djela, negdje je djelo jedna cjelina, a negdje je ono rascjepkano. Da nema ritma, nema bilo djela. Bilo da je djelo monokromatska slika ili komleksna skladba, ritam postoji kao zakonitost.”
“Za vas smo pripremili još jedan kratak eksperiment. Pomozite nam da posložimo stolice u dva reda formirajući krug, tako da je unutarnji krug okrenut prema vanjskom. U svakom krugu treba biti po 7 stolica.”
“Grupa koja sjedi u unutarnjem krugu dobiti će po jednu kutiju. U kutiji su različiti predmeti . Ekipa u unutarnjem krugu - pokušate pipanjem osjetiti ritam i udubljenja/ispupčenja koja se unutra nalaze. Vaš zadatak nije reči o kojem se predmetu radi, nego verbalno iskomunicirati osjetilo opipa kojim se koristite u istraživanju. Neka vam kao polazište za opis predmeta posluži prethodni eksperiment – pokušajte objasniti kolegama predmet u unutrašnjosti opisujući ga kroz točke i crte na papiru i kroz njihov raspored – gustoću, jednako ponavljanje, nejednako ponavljanje i sl. Zamislite da je predmet koji dirate niz točaka i linija na papiru. Kakav bi bio njihov odnos? Kakav bi bio njihov raspored na papiru? Za opis imate jednu minutu.”
razgovor o eksperimentu 5 min
(EVA HERCEG):
2. eksperiment:
Za ovaj eksperiment studenti primarno koriste osjetilo opipa koji verbaliziraju kako bi ga osvjestili. Studenti će se sjesti u krug po nastavnoj metodi kugličnih ležajeva i oni koji će se nalaziti u unutarnjem krugu dobiti će zatvorene kutije s rupom u kojima će biti različite teksture u različitom ritmu. Studenti koji imaju kutije dodirom će istraživati teksturu koja se nalazi unutra i u jednoj minuti će objasniti partnerima kakav je osjećaj teksture pod prstima. Nakon objašnjavanja, partneri će dobiti priliku da sami dodirom istraže što su čuli opisom i da potvrde ili zanječu je li to što se nalazi u kutiji ono što su očekivali na temelju opisa kojeg su dobili. Nakon ovoga eksperimenta studentima će biti dana definicija teksture.
“Sada kada ste opisali ritam i teksturu vašim kolegama, dajte im kutiju da sami istraže što se nalazi u unutrašnjosti.”
Prozivamo jednog dobrovoljca:
“Na koji način vam je vaš partner predočio što se nalazi u kutiji?”
Student…
Sada kada ste sami istražili što se nalazi u kutiji, jeste li očekivali takav odnos udubljenja i ispupčenja ili ste se iznenadili?”
Student….
Ako su se iznenadili: “Što vas je iznenadilo? Zašto vas je iznenadilo?”
“Postoji li neki pojam u likovnoj umjetnosti kojim opisujemo udubljenja i ispupčenja na likovnom djelu?”
Student: “Možda tekstura?”
Opet prozivamo dobrovoljca: “Takoje. Nakon ove vježbe, možete li svojim riječima objasniti što je tekstura?
Student…
“Naglašavaju li različite teksture pojedine djelove likovnog djela u cjelini?”
Student….
“Tekstura je svojstvo površine koju otkrivamo i razlikujemo osjetom opipa. Iako su kiparstvo i slikarstvo primarno vizualne umjetnosti, u njima koristimo i različite teksture kako bi naglasili i razlikovali određene elemente unutar cjeline umjetničkog djela.”
“S vama smo napravili ova dva eksperimenta kako bismo vam pobliže objasnili dva likovna elementa – ritam i teksturu. Koristili smo različite osjete – taktilne i auditivne, kako bismo vam približili poznate pojmove kroz različite oblike percepcije. Ritam je svojstven različitim vrstama umjetnosti – nalazimo ga u glazbi, u arhitekturi, u slikarstvu i kiparstvu. Tekstura je specifična za vizualne umjetnosti.”
VRIJEME IZVOĐENJA: 5 minuta
2.DOSAD SMO NAUČILI (DOMAGOJ HMURA):
Studenti crtaju mentalne mape na ploču, mi ih vodimo pitanjima.
“Sada ćemo ponoviti definicije ritma i teksture.” Prozivamo prvog dobrovoljca: “Što smo rekli, kakav sve ritam može biti?”
Student….
“Dakle ritam može biti jednostavan i složen.Koja je razlika između jednostavnog I složenog ritma?”
Student… Možeš li nam na ploču nacrtati jednostavnu mentalnu mapu?
(Dok jedan od nas ponavlja studentima definiciju jednostavnog i složenog ritma, student-dobrovoljac radi mentalnu mapu na ploči. Pitamo ih pitanja te kad odgovore napišu taj pojam na pravo mjesto u mentalnoj mapi.)
“Jednostavni ritam označava ponavljanje jednog elementa u pravilnim razmacima u određenoj kompoziciji, dok se složeni ritam koristi pravilnim ponavljanjem i izmjenjivanjem dvaju ili više elemenata u određenoj kompoziciji.”
“Može li nam netko ponoviti što smo rekli, što je to tekstura?”
Student….
“Znači, tekstura je svojstvo površine koju otkrivamo i razlikujemo osjetom opipa. Možeš li teksturu dodati mentalnoj mapi na ploči?”
DEFINICIJE:
PROSTORNO OBLIKOVANJE jest oblikovanje u 3D prostoru JEDNOSTAVNI RITAM označava ponavljanje jednog elementa u praviInim razmacima u određenoj kompoziciji. SLOŽENI RITAM označava pravilno ponavljanje i izmjenjivanje dvaju ili više elemanata u određenoj kompoziciji. TEKSTURA je svojstvo površine koju otkrivamo i razlikujemo osjetom opipa.
VRIJEME IZVOĐENJA: 5 minuta
ISTRAŽI- FOKUSIRANO ISTRAŽIVANJE KLJUČNIH POJMOVA NA KONKRETNOJ ILUSTRACIJI: (KARLO KELEČIĆ):
KONKRETNE ILUSTRACIJE
PROSTORNO OBLIKOVANJE(3D)
RITAM
JEDNOSTAVNI
SLOŽENI
TEKSTURA glatko, hrapavo, udubljeno, izbočeno...
Reljef oltarne pregrade iz crkve Sv. Nedjeljice, Zadar, 12.st.
Reljef, Partenon, Atena, 438.pr.Kr.
“Pred vama su dvije reprodukcije. Jedna prikazuje skulpturu oltarne pregrade iz crkvice Sv. Nedjeljice, a druga skulpturu s Partenona. Maloprije smo radili dva eksperimenta kroz koje smo došli do pojmova – ritam i tekstura. Sada ćemo proči s vama još jedan pojam.”
Studenti….
“Zašto misliš da ta reprodukcija ima jednostavniji ritam? Jesu li elementi postavljeni u toj skulpturi jednaki ili različiti?”
Studenti…
“Koje još razlike osim u ritmu postoje na te dvije skulpture? Kako je oblikovanja draperija, koliko figure izlaze iz pozadine?”
Studenti…
“Može li nam netko reći o kojoj kiparskoj tehnici se radi?”
“Da, to su reljefi. Jesu li ti reljefi jednaki?”
“Da, prvi reljef je pliči od drugog. Koja vrsta reljefa bi to onda bila?”
“Koje još vrste reljefa poznajemo?”
VRIJEME IZVOĐENJA: 5min
2.PLAN PLOČE (DINO TUMPA):
“Idemo sada ponoviti što smo naučili. “
Reljef - izdizanje plohe u prostor
uleknuti
plitkivisoki
Na ploču napišemo pojam RELJEF i pitamo učenike: “Da bi dobili prostor, koristimo dva tipa prostornog oblikovanja. Znate li možda o kojim tipovim oblikovanja je riječ? O jednom smo sad pričali.”
Studenti: “Reljef?”
“Tako je. Drugi način dobivanja prostora je oblikovanje pune plastike. Može li mi netko objasniti razliku između reljefa i pune plastike?”
Studenti:….
“U punoj plastici se, za razliku od reljefa, volumen i prostor potpuno prožimaju. Nema plohe iz koje izranjaju oblici već oblik samostalno stoji u prostoru.”
(Dok jedan od nas studentima objašnjava punu plastiku, drugi radi mentalnu mapu na ploču.)
“Znate li neke vrste reljefa?”
Studenti:…
“Vrste reljefa su: uleknuti, plitki i visoki reljef. Možete li na temelju imena vrsta reljefa objasniti koja je razlika među njima?”
Studenti…
“Tako je. Sada kada smo objasnili na koji način dobivamo prostor u 3D oblikovanju i koje vrste prostornog oblikovanja koristimo, pripremili smo za vas jednu vježbu pomoću koje ćete primjeniti naučeno znanje. Svatko od vas će dobiti komad gline koji će oblikovati.”
VRIJEME IZVOĐENJA: 5min
STVARAJ- IZRAZI KREATIVNU IDEJU, KLJUČNE POJMOVE I OBRAZOVNA POSTIGNUĆA – RIJEŠI
LIKOVNI PROBLEM(MARKO MERCEP):
Zadatak i objašnjenje zadatka:Zadatak se sastoji od više faza. Prvo, svakom studentu je podjeljen komad gline i plastični nožić koji će im pomoći u modeliranju. Zatim se objašnjava zadatak – studenti će raditi 3 rada od gline. Na prvom radu raditi će uleknuti reljef, zatim plitki pa visoki. Za svaki zadatak studenti će imati otprilike 5 minuta. Svaki zadatak puštat će se drugačija pjesma (trajanje pojedine faze ovisiti će o dužini pjesme koja se pušta) i studenti će na temelju ritma i melodije glazbe oblikovati reljefe, izražavajući na radovima ritam i teksturu u skladu sa pjesmama koje ćemo im puštati. Rad ne mora biti dovršen u nešto smisleno, bitno je da se studenti igraju s glinom kroz glazbu i da je stalno oblikuju u
skladu sa muzikom koju slušaju, perforirajući je, razvlačeći je, djeleći je na komadiće i sl. Cilj ovog zadatka je osvjestiti mogućnosti različitih vrsta reljefa, materijala, te kroz glazbenu i likovnu umjetnost stvarati djelo koje će u jednom mediju opisivati drugi medij i suprotno.
Prva faza – oblikovanje uleknutog reljefaDruga faza – oblikovanje plitkog reljefaTreća faza – oblikovanje visokog reljefa
“Sa vama smo dosada prošli kroz pojmove – ritam, tekstura i reljef. Sada za vas imamo kreativni likovni zadatak kroz koji možete provuči dosad stječeno znanje. Pred vama je komad gline. Ovaj zadatak ima tri faze, a mi ćemo izvoditi jednu po jednu. Za sva tri zadatka koristite isti komad gline, pa ga ne morate dijeliti na djelove. Krenut ćemo od modeliranja najpličeg, to je uleknuti reljef. Zatim čemo raditi plitki I visoki reljef.”
“Pustiti ćemo vam različite pjesme. Za vrijeme prve pjesme, vaš zadatak će biti da oblikujete uleknuti reljef. Nije bitno što oblikujete, koju temu si zadate, to je proizvoljno. Možete modelirati apstraktne oblike, koristeći različiti ritam i teksturu, a možete modelirati i nešto figurativno, to je na vama da odlučite. Cilj ove vježbe nije konačan proizvod, već užitak u modeliranju. Osjetite glinu kao materijal, njenu mekoću i jednostavnost modeliranja, igrajte se s njom, prateći ritam i melodiju pjesama koje ćemo vam puštati. Za svaku fazu zadatka imate onoliko vremena, koliko traje pjesma.”
“Za vrijeme modeliranja pokušajte osjetiti ritam i melodiju pjesme, spojiti različita saznanja i osjetila. Neka vaša skulptura prati pjesmu, neka opisuje njenu glasnoću, pauze koje u njoj nastaju. U idućih par minuta, pokušajte svu svoju koncentraciju usmjeriti na oblikovanje i slušanje.”
Pustimo prvu pjesmu. Kada pjesma završi, pogledamo skulpture koje su nastale.
“Koja vam je bila nit vodilja dok ste modelirali uleknuti reljef? Jeste li pratili pjesmu? Kakav osjećaj je ova vježba izazvala u vama?”
Studenti….
“U redu, sljedeće je oblikovanje plitkog reljefa. Pravila su ista. Slušajte pjesmu, neka vas povede…”
Puštamo pjesmu. Kada pjesma završi, ponovimo: “Pogledajte konačan rezultat oblikovanja. Je li vam bitniji konačan proizvod ili sam proces stvaranja?”
Studenti…
Pustimo studentima treću pjesmu. “Sada je na redu visoki reljef.”
Studenti oblikuju. Za vrijeme oblikovanja, mi ih obilazimo, promatramo proces kojim dolaze do rješenja, ali ne ulazimo s njima u interakciju kako ih nebi omeli.
“U redu. Upravo ste oblikovali sve tri vrste reljefa. Koji reljef vam je bilo najteže izvesti? Zašto?”
Studenti…
“Smatra se da je najteže dobiti kvalitetan plitki reljef. Razlog tome je što ne izlazi puno iz prostora i treba znanja i iskustva kako bi se postigao željeni rezultat i postigla iluzija dubine.”
Kada pjesma završi, sakupimo sve radove na stol I okupimo se oko njih kako bi ih dobro pogledali i komentirali.“Sada kada ste završili, stavite sve radove na ovaj stol i sakupite se oko njih.”
VRIJEME IZVOĐENJA: 15 minuta- po 3 pjesme od 3 minute i razgovor o tome 5 minuta
VREDNUJ
(IVAN KATALINIĆ):
Na kraju, umjesto da student vrednuju samo svoj rad u glini, vrednovat će i naš sat, opisivajući što su doživjeli, kako su se proveli, što im se svidjelo a što nije. Na taj način mi ćemo naučiti nešto od njih.
“Koja faza oblikovanja vam se najviše svidjela? Kroz koju fazu oblikovanja ste se mogli najviše izraziti?”
Studenti…
“Koliko je ritam pjesme utjecao na vaše oblikovanje ritma i teksture u glini? Sviđa li vam se pristup obliko-vanja u kojem ne mislite na rezultat već samo na sadašnji trenutak?”
Studenti…
“Može li jedna vrsta umjetnosti utjecati na proizvodnju druge vrste (kao sada, kada smo koristili glazbu za oblikovanje)?”
Studenti…
”Može li se učiti jedan oblik gradiva kroz neki drugi? Npr. kada učite, učite li samo taj predmet, ili si po-mažete drugim znanjima iz drugih struka? Kada najviše primjenjujete takvu metodu učenja?”
Studenti…
“Sada kada ste oblikovali različite vrste reljefa, je li vam razumljivija razlika između reljefa?”
“Je li ovaj zadatak za vas otvorio mogučnosti igranja s ritmom i teksturom?”
“Koja pjesma vam je bila najpovoljnija za ovakvu vrst vježbe?”
“Ritam i tekstura bitni su elementi likovnih djela ali i života uopće. Učimo o njima kroz glazbu, proma-tramo elemente od kojih je sastavljen naš svijet, kroz ritam plešemo oslobađajući ekspresije naših pokreta, ritam je s nama u hodu, u disanju, u obavljanju svakidašnjih aktivnosti koje i ne zamjećujemo. Tekstura nam govori o površini stvari oko nas, ona je osjetilo dodira materijalnog svijeta. U umjetnosti se koristi oboje, jer su umjetnička djela materijalna djela, i kao takva dio su našega svijeta. Zato smo danas prošli kroz tu nastavnu građu, kako bismo vam osvjestili ritam i teksturu u svakidašnjem životu i pokazali vam nove načine na koje ih možete osjetiti.”
“Hvala vam na pažnji.”
VRIJEME IZVOĐENJA: 5min
