Zimski semestar 2012./2013.Izdavač STUDENTSKI ZBOR FESBBroj 1

Fakultet elektortehnike, strojarstva i brodogradnje - Split

događanja - studentska pitanja - intervjui profesora - znanost - tehnologija - sport - moda - kviz

INTERVJUdr.sc. Srđan Podrug

dr.sc. Julije Ožegovićdr.sc. Branislav Jajac

dr.sc. Ivica Veža

INŽENJER vs

INŽENJERKA

FESB ALA LA MASIA

IZUMI U 2012. GODINI

KAMO POSLIJE FESB-a?

ELEKTRIJADA 2012!

2

Studentske novine

UVODNA RIJEČtekst: Ana Kljajić

Drage studentice i studenti!Iskreno mi je zadovoljstvo napokon

Vam predstaviti ‘’prvi’’ primjerak STOP-a, studentskih novina, nastalog napornim radom grupe studenata FESB-a koji su, uz sve svoje obveze, ipak iskazali želju i motiviranost da sudjeluju u ovom projektu.Sigurna sam da većina Vas zna da ovo nije prvi pokušaj pokretanja Studentskih novina na našem fakultetu, bilo u tiskanom ili cyber obliku. Tako je i naša ideja bila ‘’ponovno’’ reanimiranje FESB-ovih novina, nadam se ovaj put sa dužim životnim vijekom.Osnovna svrha ovih novina je da Vam približi osnovne informacije o stanju i događanjima na našem fakultetu, kao i Sveučilištu i šire.S obzirom na to da se danas nalazimo u modernom svijetu, okruženi stalnim napretkom tehnike i tehnologije i skoro svim potrebnim informacijama dostupnim na internetu, istina je da smo i ove novine mogli objaviti na našoj stranici i tako zaobići nepotrebno tiskanje. Ali oprostit ćete nam što smo u u tom pogledu malo konzervativni i više tradicionalno orijentirani, ipak je bolje uzeti klasične novine u ruke i prolistati ih uz kavu. Nadam se da dijelite moje mišljenje i da će Vam se svidjeti prvo izdanje STOP-a, te da ćete uživati čitajući ga kao što smo mi uživali pripremajući ga za Vas.Pozdrav i do čitanja!

SADRŽAJSTUDENTSKI ZBOR FESB3

4678

1012141618181920

FAKULTETSKO VIJEĆE

IAESTE

International Multicopter Girls Camp

OTKUD OTKAD KAMO - FESB

INTERVJU DEKANA

INTERVJU dr.sc. Branislav Jajac

INTERVJU dr.sc. Julije Ožegović

INTERVJU dr.sc. Ivica Veža

Samo je nebo granica!!!

DUMP FOR DUMMIES

FESB-ov ‘životinjski svijet’

Windows StartUp Academy

Inženjer vs Inženjerka

AIESEC

ESTIEM

FESB ala La Masia

Nightlife u Splitu

IZUMI U 2012. GODINI: Inovacije koje će mnogima olakšati životTOP 5 NAJVEĆE MATE-MATIČKE ZAGONETKE

Udruga S4S

ŠTO NAKON FESB-a?

ELEKTRIJADA

StopFM

NAŠ TIM

ZABAVA

21222324252628293032343536

Studenti novinari: Anita Jukić, Fani Bajić, Josip Barić, Josipa Radeljić, Marin Kraljević,

Marinko Pešo, Marta Zorić, Mateo Olujić, Nikolina Smilović, Stipanka Šimleša, Tanja Pleić, Vedrana Bilobrk, Ana Kljajić

Suradnici:S4S, ESTIEM, AIESEC, IAESTE, StopFM

Osnivač i izdavač:Studentski zbor FESB(predsjednik M. Ajduk)

Naklada:1000 komada

Fotografija:Marta Zorić

Grafička priprema:Marko Lovrić

Tisak:DES, Split

Uredništvo:Ana Kljajić

3

Studentske novine

““

Poštovani Prijatelji,Prođe evo i nekom više, nekom manje uspješna 2012. godina.

Zbor našeg fakulteta je kao i svake godine nastojao pomoći u realizaciji što uspješnije zajedničke suradnje profesora i studenata radi ostvarenja mnogobrojnih zadataka i ciljeva i to sve s namjerom olakšanja studiranja i studentskog života svojim kolegama. Članovi Studentskog zbora redovno prisustvuju sjednicama Fakultetskog vijeća koje se održavaju najmanje jednom mjesečno. Na tim sjednicama dobivaju informacije iz prve

ruke o svemu što je bitno za fakultet i za studente te na tim sjednicama imaju pravo glasa koje iskorištavaju u situacijama kada misle kako je neka odluka loša po studente, ali su ponekad u manjini i donesu se odluke koje nisu onako kako bi oni htjeli. Osim tih sjednica, Sudentski zbor ima i svoje sjednice koje se ta-kođer održavaju najmanje jednom mjesečno i na tim sjednicama raspravljaju o eventualnim problemima, smišljaju moguća rješenja za te probleme, smišljaju razne projekte, dogovaraju sudjelovanja na raznim konferencijama i slično. Najveći ovogodišnji projekti zbora su bili pokretanje novinarskog tima za pokretanje prvih fakultetskih studentskih

STUDENTSKI ZBOR FESB

novina, projekt “Elektrijada” na kojem su studenti FESB-a ostvarili zapažene rezultate i osvojili devet medalja, organizacija večeri studenata FESB i Brucošijade te suradnja sa ostalim studentima FESB u sastavljanju molbe za promjenu zakona o cijeni ECTS boda, a koja je na kraju i urodila plodom jer je promijenjen navedeni zakon.Nadamo se kako ćemo i dalje nastaviti zajedničkim snagama i naporima ostvarivati još bolje rezultate i savladati sve prepreke čak i one naoko nemoguće poput ovog dječaka iz priče. Pratite i dalje naš rad. Pridružite nam se kako bismo zajednički nemoguće stvari učinili mogućim!S poštovanjem, Vaš Studentski Zbor

Dva su se mala prijatelja klizala po zaleđenom jezeru… Led se iznenada prolomio i jedan od njih propade u vodu… led se počeo stezati. Drugi je dječak otrčao na obalu, dohvatio kamen i pojurio do unesrećenoga. Svom je snagom razbijao led i uhvativši prijatelja za ruku, izvukao ga iz vode… začuđeno su ga pitali: ”Kako ti je to uspjelo? Kako si mogao tim malim kamenom i slabim rukama razbiti tako debeli led?” Utom se oglasio neki starac: ”Ja znam kako je uspio!” ”Kako?” – upi-tali su ga… Starac je odgovorio: ”Nije bilo nikoga da mu kaže kako je to nemoguće.”

Bruno Ferero

tekst: Marin Kraljević

foto: fesb.hr

Studentske novine

4

FAKULTETSKO VIJEĆE

Fakultetsko vijeće (FV) je stručno vijeće Fakulteta. Članovi Fakultetskog vijeća su: dekan, prodekani, predstojnici zavoda,

predstojnik Odsjeka općih predmeta, šefovi katedri, svi nastavnici u zvanju redovitog profesora s punim radnim vremenom koji su s Fakultetom u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, predstavnici zavoda i Odsjeka općih predmeta te studentski predstavnici (15% od ukupnog broja članova Fakultetskog vijeća, imenuje ih studentski zbor). Za održavanje sjednica i donošenje pravovaljanih odluka, potrebno je prisustvo natpolovične veličine. Redovite sjednice se održavaju jednom mjesečno, ukoliko se ne pojavi potreba za dodatnim izvanrednim sjednicama.Fakultetsko vijeće uglavnom:•donosi odluke o akademskim,

znanstvenim i stručnim pitanjima, 

•sudjeluje u stvaranju strategije razvoja Fakulteta,

•bira i razrješuje dekana te tako i  prodekana

•potvrđuje i razrješuje dužnosti čelnike zavoda i katedri, 

•osniva radne grupe i povjerenstva, 

•utvrđuje prijedlog studijskih programa, 

•bira nastavnike i suradnike u odgovarajuća zvanja i radna mjesta, 

• raspisuje natječaje za izbor nastavnika, 

• imenuje mentore asistentima, te mentore i voditelje na studijima, 

•odlučuje o posebnim pitanjima od interesa za studente, 

•donosi izvedbeni plan nastaveI. redovna sjednica FV održana je u

srijedu 17. listopada 2012. godine u 12.15 sati u vijećnici Fakulteta. Kao što se dalo iščitati iz prethodnih točaka FV, ne odnose se sve točke na studente. Neke od točaka ovog dnevnog reda su:•Usvajanje godišnjeg izvješća za

znanstvene novake• Imenovanje Povjerenstva za

obranu doktorskih radova (disertacija) 

•Prihvaćanje tema i ocjena doktorskih radova (disertacija)

• Izbor članova Odbora za završni rad na preddiplomskom studiju

•Usvajanje upisnih kvota za upis u I. godinu preddiplomskih i stručnih studija u akademskoj godini 2013./2014.;

•Angažiranje vanjskih suradnika za rad u nastavi za akademsku godinu 2012./2013.;

• i mnoge druge kao što su raspis natječaja za radna mjesta

Ukoliko među nama ima onih koji žele svoju obrazovnu letvicu podignuti nešto više i doći do doktorske titule, možemo vidjeti da je sama procedura dignuta na jednu visoku razinu. Naime, o svakoj takvoj doktorskoj temi, povjerenstvu za obranu i o konačnoj ocjeni, informirano je sveukupno vijeće kao i sam dekan. Prilikom usvajanja kvote za naredne upise, saznali smo da FESB ove godine broji 622 upisana studenta od moguće kvote od 630 studenata.

I. izvanredna sjednica FV održana je u srijedu  14. studenoga 2012. godine u 13.15  sati  u vijećnici Fakulteta, na čijem je dnevnom redu bila jedna jedina točka:• Usvajanje prijedloga za dodjelu

priznanja Sveučilišta u SplituII. redovna sjednica FV

održana je  u srijedu  21. studenoga 2012. godine u 12.15 sati u vijećnici Fakulteta. Na ovoj sjednici se raspravljalo o:• Izboru nastavnika u znanstveno-

nastavna zvanja docenta i suradnika iz različitih znanstvenih područja

• imenovanju predsjednika Odbora za završne radove na preddiplomskom studiju Industrijskog inženjerstva (150)

•Angažiranju vanjskih suradnika za akademsku godinu 2012./2013.

•Provedenoj studentskoj anketi u ljetnom semestru akademske godine 2011. /2012.

II. izvanredna sjednica FV održana je u srijedu 05. prosinca 2012. godine u 12.15  sati  u vijećnici Fakulteta. Na samom početku sjednice dekan je obavijestio sve prisutne da ove godine naš Fakultet ima tri dobitnice rektorove nagrade, riječ je o studenticama: Ivani Krešić, Tanji Radić te Anni Šušnjari. Ovim putem SZ FESB-a se pridružuje čestitkama na ostvarenoj nagradi i izvrsnom uspjehu. Osim nabrojanih studentica u postupak za dodjelu državne nagrade za znanost 2012. godine odabrani su i neki naši profesori:

1. dr. sc. Nikola Rožić, prof. Emeritus, za nagradu za životno djelo u području tehničkih znanosti;

2.   dr. sc. Frano Barbir, red. prof., za godišnju nagradu za znanost u području tehničkih znanosti;

3. dr. sc. Ivica Puljak, red. prof.,

za godišnju nagradu za znanost u području prirodnih znanosti;

4. dr. sc. Nikola Godinović, izv. prof., za godišnju nagradu za popularizaciju i promidžbu znanosti u području prirodnih znanosti;

5. Roko Pleština, dipl. Ing, za godišnju nagradu znanstvenim novacima u području prirodnih znanosti;

III. redovna sjednica FV održana je u srijedu 19. prosinca 2012. godine u 12.15 sati u vijećnici Fakulteta. Jedna od dužih sjednica, no ovaj put ne toliko vezana za nas studente. Točke dnevnog reda su se uglavnom odnosile na:• Izbor nastavnika u znanstveno-

nastavno zvanje redovitog/izvanrednog profesora/docenta za različita znastvena područja

•Usvajanje godišnjih izvješća nekolicine znanstvenih novaka i asistenata

• Imenovanje Povjerenstva za ocjenu nekih doktorskih radova

Kao na većini sjednica, tako su i ovaj put bile neizbježne neke obavijesti:- Jedna među važnijim odnosi

se na studente Industrijskog inženjerstva (150). Njima je već poznat njihov problem, koji je bio iznesen na reakreditaciji održanoj ove godine. Naime, studenti su se žalili da nakon završetka ovog studija njihovo zvanje ne postoji te na taj način ostaju nesvrstani. Neki su se pozivali na slučaj s FSB-a, čiji studenti su priznati kao strojari, dok ostala većina želi da se doda, ajmo reći, neko novo znanstveno polje koje će definirati njihovo zvanje. Na temelju ovog problema, reakreditacijski odbor je iznio prijedlog da se pošalje pismo očekivanja MZOŠ-u i dok se problem ne riješi da se obustavi upis na ovaj studij. Dekan je to demantirao, iznoseći činjenicu da ih se 83% zaposlilo od dana otkad je ovaj studij uveden (po podacima HZZO-a), te da nema potrebe za zamrzavanjem studija.

- FESB ove godine u goste dovodi maturante iz 15 srednjih škola, čiji bivši učenici, sadašnji studenti FESB-a, su jedni među brojnijima na Fakultetu. Do sada smo imali posjet 10 škola, a očekuje se

tekst i foto: Nikolina Smilović

Studentske novine

5

Studentske novine

da će naš Fakultet imati priliku upoznati oko 500 maturanata.

- Studentski Zbor također je iznio obavijest u vezi Elektrijade, gdje smo informirali nazočne profesore da odaberu po jednog mentora koji će biti zadužen za pripreme studenata za ovogodišnje natjecanje

- Što se tiče promocije održane 13. prosinca podijeljeno je ukupno 378 svjedodžbi.

Tom prigodom  je promovirano:- 144 prvostupnika elektrotehnike

i informacijske  tehnologije,- 65 prvostupnika računarstva,- 24 prvostupnika strojarstva, - 7 prvostupnika brodogradnje i - 40 prvostupnika industrijskog

inženjerstva- 55 stručnih pristupnika

elektrotehnike- 27 stručnih pristupnika

računarstva- 7 stručnih pristupnika strojarstva- 9 stručnih pristupnika

brodogradnje- Što se tiče promocije održane 15.

prosinca kada je održana svečana promocija magistara, podijeljeno je ukupno 179 diploma.

Tom  je prigodom  promovirano:- 19 magistara inženjera

automatike i sustava, - 41 magistar inženjer

elektrotehnike, - 33 magistra inženjera

komunikacijske i

informacijske tehnologije, - 24 magistra inženjera

elektrotehnike i računalnog inženjerstva,

- 38 magistara inženjera računarstva,

- 18 magistara inženjera strojarstva - 6 magistara

inženjera  industrijskog inženjerstva

Za svaku točku otvara se rasprava te se provodi glasovanje. Ovisno o zadovoljavajućem broju glasova, točka se stavlja na potvrdu. Poznat vam je princip glasovanja. Tko je za?! Tko je protiv?! Tko suzdržan?! :D

Studentski zbor je studentsko izborno predstavničko tijelo koje štiti interese studenata, sudjeluje u odlučivanju u

tijelima visokog učilišta i predstavlja studente u sustavu visokog obrazovanja.Studentski zbor na visokom učilištu ima zadatke da :– bira studentske predstavnike u Senat i druga tijela sveučilišta te u vijeće i druga tijela drugih visokih učilišta, – bira studentske predstavnike u odgovarajuće organizacije, ustanove i trgovačka društva kojima je osnivač visoko učilište, – donosi plan i program rada studentskog zbora i imenuje studentskog pravobranitelja, – brine o kvaliteti života studenata, a posebice o kvaliteti studijskog procesa, studentskom standardu, ostvarivanju studentskih prava i drugim pitanjima važnim za studente, – predlaže nadležnim tijelima visokih učilišta plan financiranja studentskih aktivnosti, – potiče izvannastavne aktivnosti studenata, – donosi opće akte studentskog zbora, ako ovim Zakonom ili statutom studentskog zbora nije drugačije određeno, – obavlja druge poslove od interesa za studente visokog učilišta

Izabran novi v.d. predsjdnika, naš FESB-ovac Marin Ajduk

Studentski zbor Sveučilišta izabrao je vršitelja dužnosti predsjednika, nakon što je na sjednici održanoj 3. prosinca 2012. došlo do smjene

bivše predsjednice. Za vršitelja je izabran Marin Ajduk, student FESB-a, druge godine diplomskog studija “Automatika i sustavi”. Uz tu funkciju, Ajduk je i predsjednik našeg Studentskog zbora FESB već skoro godinu dana. Od tada, puno se toga promijenilo. Evo što nam je rekao : “ Nakon 25 godina stanke, pokrenuli smo već sad mega popularnu Elektrijadu. Išli smo na natjecanje u Bugarsku, osvojili ukupno devet medalja i proglašeni jednim od pet najboljih fakulteta u regiji. Iza toga stoji velik posao, velik broj sastanaka i pregovora, skupljanje timova za natjecanje u znanju i športu, prikupljanje sponzora, ekonomski proračuni i slično. Ne treba spominjati koliko smo svi u organizacijskom odboru potrošili svog privatnog vremena i živaca da bi projekt uspio. Studetni baš i

ne shvaćaju koliko mi studentski predstavnici vremena utrošimo na sve to, ali svakako vide rezultat svega toga i znamo često čuti koju pohvalu. Naravno, zahvaljujem se našem dekanu dr.sc. Srđanu Podrugu na podršci i svim profesorima koju su nam dali ruke oko sakupljanja ekipe za natjecanje. Ove godine na Elektrijadi ciljamo na top 3, ništa ispod toga ne prihvaćamo :). Studentski predstavnici su otišli i korak dalje i skupili tim studenata koji će raditi na novom fakultetskom časopisu koji upravo držite u ruci. Nikad nisam ni mislio da će me život odvest ovim putem, ali o tome možemo nekom drugom prilikom :) .’’

Javite se za sudjelovanje u radu Zbora Sveučilišta!

SZST pokreće odbore. Član odbora može biti bilo koji student našeg Sveučilišta. Neki od odbora za koje se možete prijavit su : Odbor za studentski standard, Odbor za šport , Odbor za kulturu , Odbor za društvene aktivnosti , Odbor za udruge i ostali. Sve informacije možete pronaći na službenoj web stranici Zbora, a to je www.szst.hr. Za bilo kakve informacije, pitanje, pohvalu, kritiku, savjet, javite nam se na e-mail: zbor@szst.hr ili nas posjetite u službenoj prostoriji poviše FESB-a, kod igrališta. Studentski zbor Sveučilišta u Splitu ove godine raspisuje čak 2 natječaja za financiranje studentskih projekata u iznosu većem od 500.000,00 kn. Smislite projekt, javite se svom Zboru podružnice za podršku i prijavite se kad dođe vrijeme !

SZSTtekst: Ana Kljajić

foto: Marin Ajduk

Studentske novine

6

IAESTE? Što je sad to?Otvorimo oči, obučemo se... Čekajte

izostavila sam nešto! Vratimo se „otvaranju očiju“. Otvorimo oči, pristupimo internetu? Bolje? Bolje.

Današnji pojam početka dana nezanemarivo se udaljio od onoga na koji su naviknule starije generacije. Svjesni kako samo trenutak pasivnosti može utjecati na naše „bolje sutra“, odmah po buđenju provjeravamo poštu, obavijesti, da ne bismo nešto propustili. Ponuda ne nedostaje; od onih za priključenje grupi poput one „Tko vam je gledao profil?“ do ozbiljnih poslovnih prilika. No kako prepoznati prave? Odgovor je jednostavan: istražite!

IAESTE je također jedna grupa; jedna u moru studentskih grupa, rekli bi mnogi. U čemu je njezina posebnost? Zašto baš njoj posvetiti vrijeme kojeg nam i tako nedostaje? Možda ćete u nastavku pronaći odgovor na svoje nedoumice.

Međunarodna udruga za razmjenu studenata tehničkih i prirodnih znanosti IAESTE, svoje djelovanje temelji  na načelu reprociteta; dolazak stranih studenata na stručnu praksu u Hrvatsku rezultira pružanjem prilike našim studentima da ostvare svoje potencijale i nastave se razvijati na internacionalnoj razini.

Zvuči obećavajuće, zar ne? A tek smo počeli. Kako svaka priča ima svoj početak, tako početak rada ove priče seže u daleku 1952. kada je... Čekajte, vas to ne zanima! Ono zbog čega i dalje čitate ovu stranicu je budućnost. Kao član IAESTE-a otkrivate, unaprjeđivate znanja i vještine, pronalazite prakse i sređujete papirologiju stranim studentima, novim inozemnim iskustvom upotpunjujete svoj životopis, susrećete se s različitim kulturama. Ne manjka materijala ni za partijanere; opuštena atmosfera, izleti, zabave, druženja, nova prijateljstva i najbolji izlasci koji će vam ostati u magli ;)

Sad uzmite kartu, zatvorite oči i nausmce odredite jednu zemlju. Jeste? Vaša je! IAESTE je u svom djelovanju obuhvatio niz zemalja diljem svijeta od Australije do Brazila i Argentine. No ovo bi bile samo puke činjenice ako ne čujete glas nekoga tko je tu bio, to doživio, nekoga tko stoji iza tvrdnje kako je to nezaboravno iskustvo... Tako ću se za ilustraciju poslužiti jednom od meni najzanimljivijih praksi i reći nekoliko stvarčica koje bi vam mogle privući pozornost.

Ivan Popović, student 5. godine građevine, svoj provod za pamćenje doživio je u jednoj od najprivlačnijih zemalja svijeta: u Brazilu. Vjerujem da

IAESTEtekst i foto: IAESTE

ga pitate kako mu je bilo, ne bi mogao naći prave riječi za opisati to iskustvo. Odmah po stupanju na strani teritorij bio je oduševljen brojnom skupinom ljudi koja ga je toplo dočekala te odvela u „njegove odaje“. Praksu je obavljao na UNESP-u (Universidade Estadual Paulista), fakultetu države Sao Paulo na katedri za metalne konstrukcije. Osim što je proširio svoja znanja i vještine u navedenom području, Ivanu nije nedostajalo ni zabave, tako zabava za studente ima svaki dan, ali uglavnom po republikama, kako Brazilci nazivaju studentske kuće/domove. Prva dva tjedna svaku večer se organiziraju zabave u drugoj republici (studentskoj kući) kako bi brucoši upoznali sve kuće i druge studente. Ljudi su opušteniji, pristupačniji, a pod zabavom smatraju zabavu uz ples, a ne nužno ispijanja alkohola do iznemoglosti (što ne znači da vi ne možete unijeti promjene :D ). Stekao je brojne prijatelje s kojima se i danas čuje, a ovo iskustvo ne bi mijenjao ni za što.

Ovo je samo jedno od brojnih nezaboravnih iskustava kojima mogu posvjedočiti naši praktikanti. Samo vam ne obećavamo da će se moći zaustaviti kad ih pitate kako im je bilo.

Među brojnim projektima koje organiziramo istaknut ćemo sljedeće:

• Get together - projekt IAESTE Hrvatske u cilju povezivanja članova udruge i studenata iz cijelog svijeta koji su na obavljanju prakse u

Hrvatskoj. Ovo je idealna prilika da se u ležernom okruženju bolje upoznaju različite kulture i steknu novi prijatelji s druge strane svijeta. GETT se održava četiri puta godišnje, kroz ljeto i jesen u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu

• Motivacijski vikend je druženje članova lokalnih odbora IAESTE Hrvatske. Uz radionice i prezentacije pojedinih odjela raspravlja se i unapređuje način rada u Hrvatskoj. U suradnji s kolegama iz svih dijelova zemlje razvija se i prilagođava strategija za vođenje odbora i bolje funkcioniranje udruge

• Twinning je jedan od najzanimljivijih evenata gdje jedan od lokalnih odbora IAESTE Hrvatske postaje domaćinom IAESTE odboru neke strane zemlje. Po završetku posjete naš odbor odlazi u goste odboru strane zemlje koja nas je prethodno posjetila. To je prilika za bolje upoznavanje kulture, običaja i proizvoda specifičnih za neku državu.

• Join Us to Motivate People - JUMP je motivacijski seminar za unaprjeđenje raznih vještina potrebnih za sudjelovanje u IAESTE-u. Grupne radionice služe novim i iskusnijim članovima za sticanje i razmjenu znanja za uspješno obavljanje zadataka, motiviranje budućih koordinatora, ali i za stjecanje novih prijatelja i širenje IAESTE mreže.

Stoga...Student si? Kreativan, željan novih znanja i poznanstava, ambiciozan i željan zabave? Srijeda, 20:00, FESB. Vidimo se!

Studentske novine

7

Studentske novine

O KAMPUInternational Multicopter Girls Camp ove je godine po treći put organizirao kamp za cure na njemačkom sveučilištu TU Ilmenau. Riječ je o kampu koji okuplja osam cura iz cijelog svijeta, koje kroz dvotjedni boravak imaju za cilj napraviti određeni projekt uz pomoć dvaju asistenata, Tobiasa i Jana. Projekt se razlikuje iz godine u godinu, uvijek nova tema, no sve se vrti oko jednoga, multicoptera. Riječ je o „aviončiću“ kojeg treba isprogramirati da se ponaša na određeni način, to jest da izvrši svoj zadatak. Cijeli projekt financiran je od strane German Research Foundation.

PREDSTAVNICE I TIMSKI RADOčigledno je da su naši fakulteti poput FESB-a i FER-a na dobrom glasu. Nijemci, pa tako vjerojatno i drugi, vide ih kao jedne od prestižnih fakulteta koji nude kvalitetnu izobrazbu. Naime, ove godine, od ukupno osam sudionica, čak tri studentice su bile sa spomenutih fakulteta, što je svakako neuobičajeno za jedan međunarodni kamp. U mojem društvu bila je i moja kolegica Tanja Radić, također studentica pete godine računarstva, te Tamara Petrović predstavnica FER-a koja trenutno radi na svom doktoratu iz područja elektrotehnike. Društvo su nam činile cure iz SAD-a, Španjolske, Iraka, Pakistana i Indonezije. Bile smo podijeljene u grupe, a za zadatak smo dobile isprogramirati multicopter da pronađe najbolji signal bazne stanice. Osim samog programiranja prvenstveno je trebalo osmisliti algoritam, također napraviti simulaciju i vizualizaciju, te naravno na kraju i testirati sam multicopter. Nije bitno da li je multicopter već u dometu bazne stanice ili se nalazi u prostoru u kojem se ne nazire signal. Svakako multicopter prvo treba naći baznu stanicu da bi mogao naći najbolji

International Multicopter Girls Camptekst: Nikolina Smilović

foto: http://www.tu-ilmenau.de

signal. Primjer kako je to jedna grupa izvela možete vidjeti na sljedećim slikama.

BORAVAKŠto se tiče samog „gostovanja“, možemo reći da su Nijemci i više nego sjajni domaćini. Hrane i pića nije manjkalo, iako se uglavnom jelo u menzi, zbog naših obaveza na samom sveučilištu. Jako je zanimljiva činjenica da se 7000 studenata (cijeli kampus) hrani u jednoj menzi i to bez velikih redova (prosječno vrijeme čekanja u redu je svega 5 min). Naime, za razliku od nas oni imaju po 5-6 blagajni te studentske kartice na koje se može uplatiti određeni iznos, što zaobilazi način plaćanja gotovinom te sam proces plaćanja čini duplo bržim. Između ostalog, svakako treba spomenuti aktivizam njihovih studenata. Na samom sveučilištu postoji mnogo

studentskih udruga koje svoj rad promoviraju svakodnevno. Počevši od organiziranja raznih noćnih partija, preko studentskih filmova pa do kulturnih zbivanja kao što je studentski jazz orkestar. U prilog svemu svakako idu i mnogobrojne studentske novine koje izlaze

i više nego redovito. Uglavnom, studentski

život je svakako buran. Što se tiče slobodnog vremena, koje je provedeno izvan sveučilišta, ono se i

nije imalo gdje pametno potrošiti. Naime, njihovo

radno vrijeme traje do nekih 17 ili 18 sati. Iza te ure sva vrata su vam uglavnom zatvorena, počevši od trgovina pa do muzeja. Također treba spomenuti i našu radnu nedjelju, koju oni iskorištavaju za odmor. Naime, svoje slobodno vrijeme provedeno tijekom vikenda u Berlinu nismo imali baš gdje potrošiti jer čak i robna kuća, u samom centru grada, u nedjelju ujutro, na naše iznenađenje, nije radila. Što se tiče njemačke kulture, mislim da o tome ne treba puno pričati.

ZAKLJUČAKUkoliko si i ti jedna od studentica računarstva, svakako iskoristi priliku i prijavi se za sudjelovanje u radionici. Definitivno jedinstvena prilika i savršeno životno i znanstveno iskustvo.

7

Studentske novine

8

OTKUDOTKADKAMO - FESB

Dragi naši, Na samom početku ljeta novog, kada proslavismo još jedne blagdane kao

pripadnici matičnog nam Fakulteta, možda ste se zapitali otkada to Fesb slavlje slavi. U godinu Novu kao studenti uđoše naši brucoši po prvi puta, a prvi brucoši proslaviše ulazak u narednu prije pune pedeset dvije godine. Sve počinje pedesetih godina prošlog stoljeća, kada dolazi do ubrzanog razvoja industrije u Hrvatskoj. Napose se na širem području Dalmacije razvijala elektroenergetika, procesna industrija, telekomunikacije i brodogradnja. Slijedom toga, ovi razvojni procesi stvarali su potražnju visokoobrazovanih stručnjaka iz pojedinih područja. Tadašnji Sabor SR Hrvatske prihvaća plan razvitka i izgradnje visokoškolskih ustanova u Hrvatskoj u kojem su prepoznate ove potrebe i položaj šireg područja Splita kao središta širokog gravitacijskog područja koje, uz Dalmaciju, obuhvaća i zapadni dio Hercegovine.Početkom listopada 1960.godine, Sabor usvaja zakon kojim je predviđeno da novi fakultet djeluje kao potpuno samostalna i nezavisna ustanova u sastavu Sveučilišta u Zagrebu. Iste godine je osnovan i centar za izvanredni studij u Splitu, kao odgovor na sve izraženije potrebe za visokoobrazovanim stručnjacima iz područja strojarstva i brodogradnje, koji je djelovao u sastavu Strojarsko-brodograđevnog fakulteta u Zagrebu. Fakultet je svečano otvoren 24. listopada 1960.godine, a nastava je započela dva dana kasnije, predavanjem koje je održao dr.ing. Hrvoje Požar, tadašnji dekan Elektrotehničkog fakulteta u Zagrebu. Unutar akademske godine 1960./61. bilo je upisano 137 studenata. Nastava se održavala u ustupljenom dijelu zgrade Biskupove palače, površine oko 1500m2 , te se u toj zgradi neprekidno odvijala dvadeset godina.Današnji naziv „Fakultet elektrotehnike, strojarstva i

tekst: Vedrana Bilobrk

foto: FESB

brodogradnje”, fakultet nosi od 1971. godineOd 1974. godine, Fakultet se nalazi u sastavu Sveučilišta u Splitu. Četverogodišnji studij strojarstva sa vlastitim nastavnim planom i programom upotpunjen je 1976. godine. Iste godine započeta je izgradnja nove zgrade fakulteta prema projektu arhitekta Lovre

Perkovića na lokaciji Visoka. Pošto se na Visokoj dovršava izgradnja zgrade većeg kapaciteta, 1980.godine dolazi do povećanja broja upisanih studenata. Fakultet tada omogućuje upis do 1000 studenata. U tom razdoblju, novim Statutom uvedena je i nova organizacija Fakulteta,te od tada postoje zavodi:

Zavod za elektroenergetiku, Zavod za elektroniku, Zavod za strojarstvo i brodogradnju, Zavod za strojarsku tehnologiju, Zavod za matematiku i fiziku te odsjek Općih programa kojim je obuhvaćena nastavna djelatnost kolegija općih sadržaja, uključujući kolegije stranih jezika, društvenih znanosti i tjelesne kulture. Godine 2002., usvojena su nova

dva dodiplomska studija: Računarstvo i Industrijsko inženjerstvo. Dvije godine nakon, usvajaju se novi studijski programi u okviru Bolonjskog procesa, uvodi se tzv. „Bolonja“.Z n a n s t v e n o - i s t r a ž i v a č k i rad jedna je od temeljnih djelatnosti, te tako Fakultet pokreće znanstveno stručne skupove kao što je SoftCOM (Konferencija o Softveru u telekomunikacijskim i računalnim mrežama, pokrenut 1993 godine). Rezultat dugogodišnje uspješne suradnje s gospodarstvom potpisivanje je ugovora o dugoročnoj suradnji s Hrvatskim telekomunikacijama – Telekomunikacijskim centrom Split, institutom „Hrvoje Požar“, tvrtkom Ericsson Nikola Tesla d.d i Županijom splitsko-dalmatinskom.

Nakon 47 godina od utemeljenja, fakultet poprima današnji oblik tako što dobiva cjelovitu, namjenski izgrađenu zgradu s ukupno 17.201m2 bruto površine, odnosno 12.399 m2 korisne površine, čime doseže razinu prostornih standarda primjerenu znanstveno-istraživačkoj i visokoobrazovnoj ustanovi

9

Studentske novine

tehničkog profila. Danas imamo upisanih oko 2800 studenata.Kako bi fakutet postigao visoku razinu na kojoj se danas nalazi, trebalo je mnogo entuzijazma i predanog rada mnogih djelatnika, od tehničke službe do dekana. A tko je sve imao priliku obnašati tu časnu dužnost – nositi dekansku medalju - navest ćemo samo ukratko, iako su ta imena uklesana u samu povijest ovog fakulteta. Valja napomenuti kako dekanom može postati svaki izvanredni ili redovni profesor fakulteta,koji se na to mjesto odabire tajnim glasovanjem Fakultetskog vijeća .Mandat traje dvije godine, u re-izboru može biti izabran još dvije, te tako dekan uzastopce najviše četiri godine može obnašati dužnost. 1960-1964 Hranko Smodlaka, izvanredni profesor1964-1966 dr.sc Janez Dekleva, izvanredni profesor1966-1968 Antun Hruš, izvanredni profesor1968-1970 dr.sc Milojko Čišić, izvanredni profesor1970-1972 dr.sc Milojko Čišić, izvanredni profesor1972-1976 dr.sc Anton Afrić, izvanredni profesor1976-1978 dr.sc Petar Slapničar, redovni profesor1978-1980 dr .sc Petar Slapničar, redovni profesor1980-1982 dr.sc Martin Jadrić, izvanredni profesor1982-1983 dr.sc Martin Jadrić, izvanredni profesor1983-1985 dr.sc Igor Zanchi, izvanredni profesor1985-1987 dr.sc Boris Anzulović, izvanredni profesor1987-1989 dr.sc. Mate Kurtović, redoviti profesor1989-1991 dr.sc. Stanko Milun, izvanredni profesor1991-1993 dr.sc. Ante Vuković, izvanredni profesor1993-1995 dr.sc. Ante Vuković, izvanredni profesor1995-1998 dr.sc. Igor Zanchi, izvanredni profesor1998-2000 dr.sc. Igor Duplančić, redoviti profesor2000-2004 dr.sc. Željko Domazet, redoviti profesor2004-2008 dr.sc. Dinko Begušić, redoviti profesor2008-2010 dr.sc. Tomislav Kilić, redoviti profesor

2010-2011 dr.sc. Tomislav Kilić, redoviti profesor 2011- danas dr.sc. Srđan Podrug, profNo, Fesb nije samo mjesto doprinosa nauci i znanosti. To je površinom velik prostor za dugo ispijanje kratkih kava,stjecanje novih poznanstava, izmjenu originalnih ideja, natjecanje u malom balunu i onom još manjem-stolnog tenisa, kao i za predah uz kvalitetan obrok sa desertom. Naveli smo činjenice i vedre strane našeg fakulteta. Za nas danas, prije svega , to je mjesto odabira poziva i studiranja koje iziskuje određeni trud. Itekakav trud. I kad stisnu rokovi, a i brige, sjetite se kako ništa nemoguće nije.“Gdje postoji volja, postoji i način“. I stoji…

I ta poslovica i naš Fesb… Tako, vjerujući u ljepotu svojih snova, i mi pomažemo tkati bolju budućnost koja će jednog dana (p)ostati nezaboravna povijest.

Studentske novine

10

Naravno, prvo izdanje ovih novina ne može proći bez razgovora sa osobom koja je i sama nekada bila

student našega Fakulteta, a danas nam je poznatija kao Dekan FESB-a. S obzirom na to da smo zaprimili vaše brojne upite i komentare u ‘’Student box-u’’ postavljenom u auli Fakulteta, naš smo razgovor sa Dekanom usmjerili u dobivanju odgovora na Vaša pitanja...Vi ste trenutno najmlađi dekan na Sveučilištu u Splitu, dali Vam to stvara pritisak?Ne gradi se autoritet niti godinama niti izgledom, nego se gradi radom. Ja radim ovaj posao na takav način da mislim da me nitko ne percipira kroz moje godine nego kroz moj rad. Tako da ne osjećam pritisak, dapače, osjećam prednost jer mislim da dok si mlađi imaš više energije. Svake godine nose određene prednosti a ja se trudim iskoristiti svoje kao prednost.Znači, smatrate da dobro obavljate svoju dužnost?Uvijek, i kao student i kasnije kao asistent , a i kao profesor, smatrao sam da uvijek ima prostora za raditi bolje. Ja sam sebi najveći kritičar. Sve što radim, radim na način da sam sebe mogu pogledati u ogledalu.

dr.sc. Srđan Podrugtekst: Ana Kljajić

foto: Marta Zorić

Od ove godine je uvedeno plaćanje školarine po nepoloženim ECTS bodovima, čija je to odluka bila?To je odluka Senata Sveučilišta u Splitu. Osobno smatram da je ovaj način školovanja najpošteniji prema studentima. Zato što je prije bilo situacija da je netko ušao u sustav uz plaćanje i praktički je plaćao cijelo vrijeme do kraja svoga školovanja, a mogao je biti bolji od nekoga tko je ušao bez plaćanja. Mi smo kao Fakultet i to prepoznavali te smo imali mogućnost oslobađanja od

plaćanja školarine s obzirom na prosjek ocjena. Dok ovaj sustav omogućava svima jednake startne pozicije. Svi ulaze u sustav bez plaćanja i kasnije isključivo o njihovom radu ovisi dali će tako i nastaviti. Ja mislim da je to jedan korektan sustav. A i studenti bi trebali biti svjesni da se novac, koji tako dolazi Fakultetu, koristi za poboljšanje uvjeta studiranja, isključivo u korist studenata. S obzirom na to da je ta odluka

objavljena pri završetku akademske godine, smatrate li da su studenti bili pravovremeni obaviješteni?Kao što sam rekao, to nije odluka Fakulteta nego odluka Senata. Ja nažalost ne mogu utjecati na to kada će se takve odluke donijeti. Mi nismo ništa drugo mogli napraviti nego postupiti po toj Odluci. Uvijek je dobro kada su pravila igre poznata na početku i mi težimo k tome, ali na neke stvari ne možemo utjecati. Nalazimo se u hijerarhiji gdje smo mi u poziciji onih koji provode odluke a ne u poziciji da ih i donosimo. Znate li da se dosta studenata žali što nisu bili obavješteni o obvezi plaćanja nepoloženih predmeta na početku akademske godine? Zar ne mislite da studenti imaju pravo znati pod kojim uvjetima upisuju određeni studij?Mi nismo donijeli tu Odluku, mi ju samo provodimo kao takvu. Naravno da bi sve odluke trebali biti jasne na početku akademske godine. To nažalost u ovom slučaju nije bilo napravljeno, vjerojatno iz objektivnih razloga u koje ja sada ne mogu ulaziti. Takve odluke nam ne idu uvijek u korist, ali ne

možemo mi odlučivati da ćemo provoditi one koje nam odgovaraju a one koje nam ne odgovaraju da nećemo. Moramo se čvrsto držati toga da radimo na način da budemo jednaki prema svima. Ja ovaj posao pokušavam odraditi tako da sam jednak prema svima. Smatrate li da su studenti općenito zadovoljni odnosom profesora i ostatka osoblja

prema njima ili mislite da bi se međusobna suradnja mogla dignuti na višu razinu?Ja vjerujem da jesu i mislim da studenti tek kada se usporede sa studentima drugih fakulteta vide koliko žive i rade u organiziranom sustavu. Ne volim govoriti o drugima...mi imamo svoj put i ne želim reći da smo bolji od ovih ili od onih, ali mislim da su i studenti toga svjesni i moja želja je izgraditi takvo okruženje da studenti budu

“... Ne gradi se autoritet niti godinama niti

izgledom, nego se gradi radom ...”

11

Studentske novine

ponosni što su studenti FESB-a. Vjerujem da idemo u dobrom pravcu i da je iz godine u godinu sve bolja organizacija. Uveden je i relativan način ocjenjivanja na prvim godinama svih studija, mislite li da je taj način bolji od klasičnog , odnosno dosadašnjeg? Osobno mislim da je sadašnji kalendar nastave dobro promišljen i da će u konačnici biti studentima bolji i prihvatljiviji. Želja nam je bila da ne bude nastave kada su kolokviji i to smo uveli kroz ovaj sustav, dakle 7 tjedana nastave i 2 tjedna kolokvija, jer činjenica je da studenti slabije pohađaju predavanja kada su kolokviji. Sada imaju 2 tjedna u kojima se mogu posvetiti kolokvijima, onda 2 ispitna roka i popravni rok u 9.mjesecu. Dakle, nije čisti relativni način ocjenjivanja kako je predviđeno pravilnikom, nego je napravljen taj kompromis da se izađe u susret studentima. Tako da mislim da je ovaj način optimalan i da će dati dobre rezultate.Da li Vi kao Dekan donosite tu odluku o uvođenju relativnog načina ocjenjivanja? Sve odluke na Fakultetu donosi Fakultetsko vijeće. Ja kao Dekan, zajedno sa prodekanima i kolegijem fakulteta u kojemu su predstavnici zavoda, definiramo smjernice i predlažemo rješenja koja u konačnici treba usvojiti Fakultetsko vijeće.Planirate li uvoditi još neke promjene?Želja nam je postići da se do početka iduće akademske godine izvrše svi upisi, što nije često lako jer ima puno studenata koji završe 30.09. na zadnjim rokovima, a 01.10. počinje nastava. Sve skupa je to želja da težimo jednom sređenijem sustavu. Mi ćemo dogodine sve napraviti da upisi budu otvoreni već od 7.mjeseca, da svi oni koji izvrše svoje obaveze budu upisani odmah , jer, smatram, da prvenstveno mi kao fakultet moramo voditi računa o najuspješnijim studentima. Mi,

nažalost, najviše vremena..nebih rekao trošimo, ipak nam je to posao...sa malo lošijim studentima, a kroz prste nam prođu oni najbolji, a mi kroz naš rad želimo prepoznati one najbolje i njima maksimalno izaći u susret, da se oni prvi upišu,

da prvi biraju kod koga će uzeti završni/diplomski rad, da se oni osjete vrijedni u ovom sustavu i da su prepoznati.Dosta bi studenata voljelo odraditi praksu ali se susreću sa poteškoćama pri pronalasku tvrtke kod koje bi ju odradili, dali postoji mogućnost da se preko fakulteta nešto nađe? Mi to trenutno nemamo u studijskom programu kao obavezni dio, iako su do sada postojale te mogućnosti i radili su se završni i diplomski radovi u suradnji sa nekim firmama. Mi smo otvoreni za svaku suradnju. Kao što znate, kao fakultet potičemo i sufinanciramo ERASMUS program iz godine u godinu, .a što se tiče prakse, ne mogu ne spomenuti natječaje koje radimo za studentske projekte gdje studenti rade tu praksu u okviru fakulteta. Na primjer, opremili smo i jednu prostoriju računalima, u ovom slučaju za studente Računarstva, gdje će oni moći raditi na završnim i diplomskim radovima na konkretnim projektima FESB-a.Što mislite o Studentskom Zboru FESB-a? Jeste li zadovoljni njegovim radom i aktivnostima u posljednjih godinu dana? Vjerujem da ste upoznati s tim da je pokrenuta Elektrijada, Studentske novine i razni drugi projekti...

Zadovoljan sam suradnjom,. taj odnos je jedan partnerski odnos kakav želim imati sa svima na ovom Fakultetu. A cijeli projekt Elektrijade je meni osobno super. Tek nakon takvih događaja vidite koliko kontakt izvan fakulteta

ima smisla i koliko to produbljuje međusobne odnose. Kada smo pokrenuli Studentske novine odlučili smo ubaciti tzv ‘’Studentski kutak’’. U auli smo postavili jednu kutiju u koju su studenti mogli ubacivati pitanja, pohvale, kritike....i pri tome ostati anonimni. Kao odgovor smo dobili dosta žalbi na rad referade i na menzu....jeste li upoznati sa tim problemom? Smatrate

li uopće da tu postoji ikakav problem?Što se tiče menze to nije naš segment. I jednu i drugu menzu vodi posebna sastavnica na Sveučilištu u Splitu, to je Studentski centar, i mi nemamo nikakvog upliva u to. Jedna od pritužbi bila je također zbog situacije pri početku akademske godine, kada jedan period iksice nisu bile aktivirane zato što svi studenti nisu bili upisani u određenom vremenskom roku...čija je to krivica i dali je do toga uopće smjelo doći?Mi imamo 2.600 studenata, i potrebno je vremena dok se svi upišu. Jedan od glavnih ciljeva nam je sljedeće godine te upise otvoriti što prije i definirati točnije procedure na referadi . Ove godine su tu bile neke objektivne stvari. Iksice su ove godine bile isključene 15 dana ranije i zbog toga je nastao problem. Iksice su uvijek radile do 01.11., a ove godine samo do 15.10. Zbog svih navedenih razloga, kasnijih rokova i slično, upisivanje je počelo kasnije. Ja se u ime svih ispričavam i kažem da ćemo raditi na tome i vjerujem da će mo dogodine napraviti sve da do toga opet ne dođe. Što biste poručili današnjim studentima?Neka budu ponosni što su studenti FESB-a.

“... Osobno mislim da je sadašnji

kalendar nastave dobro promišljen i da će u konačnici

biti studentima bolji i prihvatljiviji ...”

Studentske novine

12

Branislav Jajac rođen je 1946.godine. Završio je srednju tehničku školu i Elektrotehnički fakultet u

Splitu. Magistrirao je i doktorirao u Zagrebu na Elektrotehičkom fakultetu. Dobitnik je nagrade “Josip Juraj Strossmayer“ na području tehničkih znanosti za djelo „Teorijske osnove elektrotehnike“, svezak I,II,III. Evo što smo pitali našeg profesora:

Da niste profesor na FESB-u bili bi ste?Bio bih građevinar jer sam htio ići u srednju građevinsku školu, to mi je bilo opredjeljenje. Međutim, otišao sam u srednju elektrotehničku školu, a potom na elektrotehnički fakultet.Jeste li i Vi bili student FESB-a?Da, ali do 1973. se zvao Elektrotehnički fakultet (ETF) i nalazio se u staroj biskupovoj palači. Profesor Frančić mi je ponudio da ostanem na fakultetu iako tad nisam razmišljao o tome. Bio sam prvi student koji je dobio peticu kod profesora Frančića.Zar je bio toliko strog? Ponešto je sigurno prenio

na Vas.Nije bio strog, više zahtjevan, izuzetan profesor. Bio mi je mentor na magistarskom te u komisiji za doktorske. Naučio sam i previše od njega, tako da je jedna od osoba kojima sam posvetio svoju treću knjigu.Dugo ste vezani za FESB, volite li svoj posao?Mogu vam reći i koliko dugo. Zaposlio sam se 9.11.1970. znači prije nekih mjesec dana bilo je 42 godine. Izuzetno volim svoj posao. Kad dođete do nekih godina, studenti ostaju jedino čime se bavite. Zapravo, pri kraju karijere čovjek treba što više znanja prenijeti studentima. Mladi asistenti, i ja sam nekad bio mladi asistent, predaju ali bez nekog životnog iskustva pa takva predavanja znaju biti suhoparna. Ako ne znate reći nešto više, ako ne znate nešto što se događa u praksi, ili pak neki dobar vic, onda je to dosadno. Nekad su predavanja dobra, koji put malo lošija, ali po ocjeni studenata

moja su predavanja dosta dobra.Koje je Vaše mišljenje o bolonjskom procesu?Bologna se kod nas nije u potpunosti provela. Nespremni smo ušli u bolonjski proces, tadašnji se ministar htio pohvaliti pred Europom na sastanku u Varšavi.Zapravo najgora stvar koja se mogla dogoditi je upravo to što smo nespremni ušli u cijeli proces.Pokušalo se nešto raditi, prekrajati međutim ne znam kad će zaživjeti Bologna.Kako Vam se čini relativni sustav ocjenjivanja?Mi smo na Osnovama također prešli na relativni sustav. Čini mi se da se može špekulirati sa relativnim sustavom. Pokušali su u Zagrebu s ovim sustavom, ali su se od ove godine vratili na apsolutni.Mislite li da studenti danas lakše završavaju fakultete?Hm,lakše... Zapravo, nema ni jednog razloga da su studenti u posebnim uvjetima od uvjeta kakvi su u cijeloj državi. U cijeloj državi sve ide prema dnu i onda je odnos studenta prema učenju i prema svemu isto takav. Studenti su dio društva i nemaju nikakav uzor. Nažalost, diplomski su sve slabiji, završni radovi također.Opišite nam malo svoje studentske dane, koliko ste učili, jeste li imali kolegica?Upisao sam fakultet 1965., od nekih 150-160 upisanih devetero je riješilo godinu u 6. mjesecu. Od tih devet, sedmero je bilo iz tehničke škole a samo dva gimnazijalca. Tada se puno učilo i tehničke škole su bile puno kvalitetnije. Učili smo u

grupama. Svaku sedmicu je jedan bio zadužen otići na fakultet da uhvati mjesto na predavanju jer je sala svaki dan bila puna,ne kao sada. Bio je štos uhvatiti prva dva reda kao bi što bolje čuli profesora. Učili smo koliko smo mogli,ali nikad manje od 5 sati dnevno, a za ispitne rokove između 15-

dr.sc. Branislav Jajactekst: Anita Jukić i Marta Zorić

foto: Marta Zorić

“... Učili smo koliko smo mogli,ali nikad

manje od 5 sati dnevno, a za ispitne rokove između 15-

16 sati ...”

13

Studentske novine

16 sati, dakle po cijele dane. Imao sam prijatelja iz tehničke škole s kojim sam najviše učio. U grupi smo učili matematiku, od nekih 5 sati do 8 navečer, onda bi nas dvojica do ponoći učili osnove. Htjeli smo dati godinu u šestom mjesecu kada je završavala godina. Imali smo cjelovite ispite, bez kolokvija i naravno usmeni i pismeni. Nije bilo šanse da nešto ne znate, da preskočite jedno pitanje, kao danas. Bilo je dosta teško. Kolegica je bilo vrlo malo, nekih šest-sedam cura.Je li netko od profesora sa FESB-a Vaš kolega iz srednje škole ili fakulteta?Moja generacija su Srećko Botrić, Mate Smajo. Srećko je išao u gimnaziju, on je bio jedan od boljih studenata i riješio je prvu godinu sa nama u 6.mjesecu.S obzirom da se žene smatraju ‘nježnijim spolom’, jeste li popustljiviji prema studenticama?Kod mene studentice imaju bolje ocjene nego studenti, ne zato što sam popustljiviji nego zato što su cure vrijednije. Naravno, ima i momaka koji su vrijedni,ali općenito , cure su marljivije.Je li se prolaznost na Osnovama popravila?Ne, stalno pada. Na ovom kolokviju imamo 16% u jednoj grupi, a u drugoj 23%. Prolaznost se uvijek kretala od 28-30%.S obzirom na ovako malu prolaznost, koji je onda minimum za položiti Osnove?Reći ću vam kao što sam odgovorio profesoru iz fizike kad me pitao isto: to vam je isto što i tehnološki minimum rijeke da se ne uništi flora i fauna. Vi kad imate elektranu, morate propuštati kroz branu vode da se flora i fauna održe; to je taj minimum jer štedite vodu za energiju.Tako i ovdje: minimum znanja mora postojati. Netko može misliti da je minimum znanja jedno, a ja mislim da je drugo. Ja sebi

uzimam za pravo da rečem što je minimum znanja jer mi je društvo povjerilo tu ulogu. Ako netko ne zna Kirchhoffove zakone, onda taj ne može dobiti dva, pa da zna ne znam ni ja što drugo. Ja mu ne priznam znanje jer se neke stvari naprosto moraju znati.Kako se osjećate kad vidite da je Vaš kolegij najposjećeniji na dekanskom roku?

Studenti misle da je nastavniku drago dati jedinicu a zapravo je to najteže. Lakše je dati peticu nego dvojku. Za dva se mora procijeniti neki minimum jer se obično dvica izvlači, a kod petice vidite da je student sve riješio, razumije i to je lako. Čovjek je sretan kad može dati dobru ocjenu, pogotovo u ovo božićno vrijeme darivanja, lijepo je kad možete nekoga usrećiti. Recimo, ove godine smo nagradili prolazom one studente koji su imali prisutnost na predavanjima oko 90%, a na testu su imali 45%. Nekad je potrebno malo pogurati đaka, trudi se, malo slabije uči ali pokazuje interes i to valja nagraditi.Dok ste bili student, je li bilo moguće prepisivati, nekako zavarati na ispitu?Uvijek je toga bilo i uvijek će toga biti. Kao i lopova, u svakom društvu je bilo lopova i biti će ih. Gledajte, ne možete čuvati da nitko ne prepiše , pitanje je da to ne uhvati velikog maha. Ako je nekome dovoljno što ćete mu reći jednu rečenicu, onda mu je treba reći, jer mu je to pomoglo riješiti zadatak. Međutim, ako dođe sa deset šalabahtera, onda je to loše, puno studenata dolazi

sa šalabahterima. Pitanje je hoće li od 100 prisutnih prepisati nijh 5 ili 50. Ako je 50 onda je to katastrofa.Kako su izgledali izlasci u Vaše vrijeme, jeste li imali puno djevojaka?To je bilo drugo vrijeme. Mi smo se skupljali na pjaci. Recimo, oko sedam bi se skupili, do nekih osam a onda bi išli u kino ili

doma. Plesnjaci su bili na nekoliko mjesta: Vinarija, Želježničar, Gusar-dom na Matejuški. Cure se gledalo i faćkalo kao i u svakom vremenu. Toga je uvijek bilo i biti će. Cure su u to vrijeme bile suzdržanije nego danas. Bile su, ne znam pravi izraz, recimo nedostupne za razliku od sada. Danas se brže i lakše uspostavlja komunikacija

nego prije. Sjećam se te pjace u kojoj se znalo gdje tko stoji. Počelo se sa vrha pjace i kako ste bivali stariji išlo se do dna pjace i onda se oženite i idete ća.Tako je to bilo. Sa druge strane pjace smo mogli vidjeti i naše profesore. Na pjaci su se rađale prve ljubavi, bilo je to lijepo doba. Međutim te su ljubavi bile drugačije nego danas, bile su trajnije s više povezanosti. Danas je više fizikalije, prevladava sex pred pravim zanosom. Jeste li imali kakav ‘ulet’ kao što je danas običaj?Vidite, te ljubavi prije su bile na duge staze, nije bilo ljubavi za jednu noć, ljubavi iz jednog tuluma. Trebalo je puno vremena i očijukanja da se uhvati za ruku. Međutim, svaka generacija ima nešto svoje, tako da je teško to preslikavati. Mi smo imali svoju ljepotu, današnja omladina ima svoju.Ako se uistinu bliži smak svijet, kako biste proveli zadnji dan života?Nisam opterećen tim datumima. Ali kad bi znao da će biti,jasno da ne bih držao predavanja.

“... Studenti misle da je nastavniku

drago dati jedinicu a zapravo je to

najteže ...”

Studentske novine

14

Definitivno ime koje se najčešće spominje među računarcima. Profesor, kojeg studenti svaki dan na

ulazu B402 (uglavnom) dočekuju sa skriptama u rukama. Da, to je ta slavna ikona kod koje su neizbježni ulazni kolokviji, osoba koja vas počasti osmijehom kad vam je najteže i kad se najmanje nadate. To je osoba koja ima poseban režim rada, koji će se uvijek pamtiti.Kao što vidite, profesor je izdvojio svoje cijenjeno slobodno vrijeme kako bih odgovorio na neka naša pitanja. Saznajte nešto o njegovom putu do diplome, odnosima sa studentima, njegovim šalama i naravno njegovom načinu rada.

Da li je bio težak Vaš put do diplome?Meni nije, mi smo malo više učili nego vi, bar se meni čini. Iako je veliko pitanje da li sam ja u pravu. Izlazili smo na ispite, te smo ih cjelovite polagali.Znači nije bilo podjele na kolokvije?Kolokviji su bili vrlo rijetko, ali ispiti su se ozbiljno polagali. Naravno uvijek ista priča, matematika strašna, fizika, elektrotehnika …Da li se Vaš studij nešto više bazirao na praksu, ili je većina toga bila sadržana u teoriji kao što je to danas?Sam studij je bio gotovo isti, jednako se izvodio. Laboratorijske vježbe su bile nešto što je trebalo biti praksa, a što se tiče seminarskih radova, mislim da ih sada ima više.Saznali smo da Vam ni natjecanja nisu strana, koliko smo informirani

bili ste sudionik Elektrijade. Da li ste ostvarili ikakve rezultate?Pa tada su Elektrijade bile uobičajene i ja sam par puta išao. Tamo smo se natjecali iz znanja s time da se više točno ne sjećam, to je bilo iz fizike, elektrotehnike, matematike... Ja mislim da sam se ja iz dva predmeta natjecao, ali ne svake godine iz oba. Nisu bili neki super bajni rezultati, ali nismo se mi nešto ni pripremali, više smo se malo družili. Bilo je i manje predmeta nego sada, uglavnom teoretski predmeti. Gdje se održavala Elektrijada?Uglavnom, tradicionalno je bilo u Poreču, sad da li je još negdje bilo, mislim da je jedanput i u Šibeniku održano. Sada je to već na međunarodnoj razini. Koliko dugo, nakon završetka studija, ste čekali na posao, da li je Vaš prvi posao započeo baš na FESB-u?Nakon jedno šest mjeseci sam se zaposlio. Nisam se odmah zaposlio na fakultetu, dvije godine sam bio razvojni inženjer u jednoj firmi koja više ne postoji. Nakon toga sam došao kao asistent, te je onda to išlo nekim svojim tokom, koji je više manje uobičajen.Jeste li ikad požalili što ste profesor na fakultetu?Nisam, osim što me tu i tamo iznerviraju studenti kad ćakulaju na predavanjima, ili kad ja imam neki loš dan, ali obično se ne dam pretjerano isprovocirati. Ja sam zadovoljan, ne znam koliko ste vi zadovoljni sa mnom.Da li ste zamišljali svoju karijeru na današnjoj poziciji?Pa to je teško reći, čovjek kad je mlad onda je cijeli svijet njegov. Onda polako s vremenom, životne

okolnosti te usmjeravaju. Osobno sam sretan što sam profesor. Ta prilika prenijeti mladim ljudima znanje, nekim smiješnim primjedbama pokušati ih navesti da razmišljaju o sebi, to mi se neko vrijeme činilo kao nešto vrhunsko što čovjek može postići. Onda me je dopala knjiga od Davida Ickea koji kaže da u stvarnosti ti profesori na fakultetu rade najveću štetu, jer toliko utječu na mlade ljude, da oni više nisu sposobni shvatiti svoje pravo biće. Sad sam ja u depresiji.Da li mislite da je naše “balkansko” znanje nekvalitetno, kao što često spominjete. U kolikoj mjeri i što pod tim podrazumijevate?Problem je u tome da kad čovjek dođe na studij, u stvarnosti bi trebao htjeti studirati, dok ljudi upisuju studij, nekad i sad, ne da bi studirali, nego da bi proveli svojih pet godina i da bi ajmo reći opravdali svoje postojanje. To nije baš tako, jeli, ali ispada da je tako. Jer ako netko dođe na ispit, i ne zna, onda je to besmisleno, zašto je uopće došao na ispit. Zašto je uopće šest mjeseci pratio predavanja, ako na koncu ne položi ispit. Mislim, to je totalna šteta. Ispada da to ljudima nije jasno. Ono, sad bi ja trebao učiti, pa neću danas, neću sutra, ispada da vi učite i studirate praktički kao što držite dijetu. Dijeta uvijek ide od sljedećeg ponedjeljka.Kako ocjenjujete komunikaciju između nas studenata i vas profesora?Ono što ja osjećam, a to je da postoji jedno nerazumijevanje između nas profesora (možda ja spadam među starije profesore iako se ja tako ne osjećam) i studenata, gdje je sad razlika između mene i generacije studenata oko 30 godina. Nekako mi se čini da se pogled na svijet, motivacija, da se sve drastično promijenilo još od doba kad sam ja studirao, i da je rezultat toga u stvarnosti nerazumijevanje između nas. Odnosno ja bih volio da se ostvari bolji kontakt. Iako je možda sve isto, samo što je problem što sam ja sada profesor, a studenti su studenti. Je li istina to što govorite da naša diploma u Americi vrijedi samo za otvaranje vrata za točenje goriva na benzinskim crpkama?Pa to ja nisam rekao, to za točenje goriva. To je neki gossip. Štos je u tome da danas diploma može biti samo pristupnica prijemnom ispitu, što je ozbiljnija firma, to vas ozbiljnije testira. I vrlo je malo firmi, koje sebi danas mogu dozvoliti da će vam davati plaću godinu/dvije dana,

dr.sc. Julije Ožegovićtekst: Nikolina Smilović

foto: fesb.hr

15

Studentske novine

da bi ste vi učili. Već vi morate učiti, već je gotovo, morate sa diplomom doći. Morate imati prethodno znanje. Očekuje se da nešto znate, čudo jel’ tako. Pogotovo male firme, one nemaju šanse vas zaposliti, davati vam šest mjeseci plaću, a da vi tu plaću niste zaradili. Nema šanse, jer nemaju novaca. Velike firme više nemaju toliko profita, a ako ga imaju neće ga vama dati. Mi imamo sreću da imamo Ericsson, koji nam je neka vrsta svjetske reference te zapošljava značajan broj naših ljudi. Sad mi svake godine isporučujemo nove studente, pitanje je sad, koliko će oni moći zapošljavati. Pošto uglavnom predajete predmete vezane uz tehnologiju, koliko ste u korak s trendovima? Da li ste već kupili iPhone?Pa nisam baš iPhone-a kupio, uzeo sam ovaj Galaxy Tab kad je izašao, prije godinu ipo dana. U stvarnosti pokušavam pratiti trendove, ti trendovi su bitni. Pratim tu što se dešava, pratim ratove između patenata Google, Apple I Samsung-a, a i tu je malo smiješno što se dešava. Evo sad najnovija vijest, mislim da su odbili neke patente, izgleda da su poništili patent Rubber band, ono kad se gurne ekran, da udari u kraj pa se malo vrati nazad, kao gumeni odbojnik. Da li pratite nogometni svijet?Pa dobro, ne može se baš nogomet izbjeći. Sad je najnovija vijest Ćiro i Bandić, sad ćemo vidjeti što će biti.Da li imate nekakve prognoze tko bi mogao dobiti Ligu prvaka?Da ja prognoziram tko će dobiti Ligu prvaka? Nemam pojma. Nije sad da se nešto prati, ali uvijek ima nekih favorita, jeli tako.Što se tiče modnog svijeta, da li tu i tamo zavirite u nekakav modni kutak? Da li ima nešto što više preferirate (džemperiće, košuljice, možda neke boje)?Pa dobro, ovaj, mislim da se ja oblačim više manje isto desetljećima. Tako da ste to već primijetili, jeli tako. Pokušavao sam neke šarene majice nositi i nisam se osjećao ugodno, nemam pojma zašto.Primijetili smo da ste vjerni svojoj torbici…Pa to je zato što u stvarnosti imam previše stvari, a po džepovima mi ne stane, neki pusti mobiteli, dokumenti, kartice… Sad me ta torbica sprječava da nosim odijelo. I tako je došlo do ovoga. A kad moram obući odijelo, onda mi je preveliki

problem di ću staviti koji mobitel. Nemam dovoljno džepova, to se sve objesi, a torbica se ne uklapa. Doduše, oni koji nose odijelo imaju one druge vrste torbica, to je sad ‘fancy’.Priča se da u torbici nosite signal jammer (uređaj za ometanje WLAN mreža i mobilnih signala)…Oni koji su pokušali prepisivati na taj način, ti su skužili da tu nema nikakvih smetnji. Drugo je sad pitanje, jeli itko uspio išta prepisati. Desilo se jedanput da je bio neki ispit i da sam ja izašao vanka i na stubištu su sjedili studenti sa mobitelom u ruci i skriptom iz digitalne. Pritom su se prestravili kad su me vidili, sad što je to bilo.E a da je bio signal jammer u torbici…

Da ali to je protuzakonito, na FER-u su pokušali instalirati i onda ih je VIP-net tužio. To je protuzakonito po zakonu o telekomunikacijama i oni su morali to deinstalirati.Često nas savjetujete da idemo u mesare. Čisto da procijenimo moguću zaradu, znate li koliko vrijedi kilo janjetine?U, nemam blagog pojma!Što mislite koliki je postotak studenata koji uče vaše predmete napamet?Veliki! Moje generalno mišljenje je da ste vi propustili naučiti misliti u doba kad se to moglo, a to je osnovna i srednja škola, i u stvarnosti dolaze studenti koji su navikli učiti napamet i to je jedini način koji mi možemo očekivati da student pristupi ispitu. Učenje, učenjem napamet. Uzmem zadaće i vidim da je doslovno naučeno napamet. Sa druge strane, taj problem postoji stotinama godina. Da li ste razmišljali da uvedete kolokvije na zaokruživanje?To sam deset godina imao, kolokvije na zaokruživanje. I svi tipovi ispitivanja su došli na ovo. A to je, kad smo polagali cjelovite ispite, onda su studenti razvili sposobnost da utovare u glavu cijeli ispit i da ga poslije dva dana istovare. Kad smo polagali na zaokruživanje, i imali pet

tisuća pitanja, onda su oni doslovno naučili napamet odgovore na pet tisuća pitanja. I sad se postavlja pitanje, kad se to nauči napamet, jeli to znanje?! Sad smo došli do toga da za ovaj sustav koji sam ja sad primijenio, studenti su napisali onaj repetitorij koji je apsolutni minimum onoga što treba naučiti. I ljudi sada to uče napamet. Predmet je sveden sada na 30, 40 stranica, to se nauči napamet, i sada, da li je to znanje. A ja čitavo vrijeme govorim, pokušajte da vas zainteresira ta tehnika, ne ja. Sami se zainteresirajte za to. Da li su vam draži ulazni ili izlazni kolokviji?I jedni i drugi imaju svoju svrhu. Svakako ulazni kolokviji prisiljavaju studente da bar malo budu u toku

s predavanjima i da kasnije imaju nekog blagog pojma što ja govorim. A koliko tko prati, to je u stvarnosti vaša odgovornost.I jedno pitanje za izlazni kolokvij, na koliko smo pitanja do sada odgovorili?Ovaj semestar imam 300 studenata kojima direktno držim predavanja, idući semestar bi ih isto moglo

biti tristo. I neka je to sad zadnjih ajmo reći pet godina. Pet godina puta 600 studenata, to je 3000 studenata. Ti studenti pišu otprilike 15-ak kolokvija što se tiče samih predavanja. Neka bude puta 10, amo reći da nisu prisustvovali nekim predavanjima. To je 30 000 pitanja na tjednim testovima. Svaki taj student nakon toga piše 30 pitanja na kolokviju, to je još 90 000. Znači to je jedno 120 000 pitanja, ako sam to dobro izračunao ovako od oka. Pri tome nisam računao kolokvije na lab. vježbama. Znači, to je što se tiče broja pitanja koji su se polagali kroz tjedne testove na predavanjima i bolonjskim kolokvijima, na razini od pet godina.

Nadam se da je ovaj intervju dao odgovore na neka vaša pitanja. Da ste saznali neke stvari za koji mnogi od nas nisu mogli niti povezati uz ime profesora Ožegovića. Među ostalim, tko je uopće znao da je prije 10 godina naš profesor ispravljao kolokvije na zaokruživanje. Ovaj put očito možemo zahvaliti generacijama prije nas što toga više nema. Ali eto, neka se oni vesele s mesarskom diplomom, mi imamo razlog više da proširimo svoje znanje. Amerika, zemlja velika!

“... Očekuje se da nešto znate, čudo

jel’ da ...”

Studentske novine

16

Jedan od odabranih profesora za intervju u našem prvom izdanju novina je osoba koja je sigurno poznata svim industrijalcima

našega fakulteta. Dr. sc. Ivica Veža, utemeljitelj Industrijskog inženjerstva na FESB-u, ime koje je svaki student sigurno bar jedanput čuo. Zanimali su vas odgovori na neka pitanja vezana za taj ‘’relativno novi’’ studij? Mi smo pokušali doći do njih... Kako bismo dobili što jasniju sliku obratili smo se profesoru Veži. Pogledajte kako je odgovorio na vaša i naša pitanja.Za početak, recite nam gdje, kad i šta ste studirali te kada ste završili sa svojim fakultetskim obrazovanjem?Prve tri godine studirao sam studij strojarstva na FESB-u, te 2 godine na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Po ovome vidite da je za nas već onda bila skoro Bologna, imali smo 9 semestara, a deseti je bio za izradu diplomskog rada. Magistrirao sam u na istom fakultetu u Zagrebu, s tim da sam doktorat radio na Sveučilištu u Stuttgartu, u Njemačkoj. Proveo sam skoro tri godine na Fraunhofer institutima u Stuttgartu i Berlinu.Završili ste sve u roku?Pa evo, može jedna mala anegdota. Završio sam prije vremena fakultet, pa mi je otac rekao da će mi pokriti troškove postdiplomskog studija. Moja želja je bila kupiti polovnog Fiću. Međutim, otac mi je ponudio ili postdiplomski ili ništa, pa sam se tako odlučio upisati postdiplomski studij.

dr.sc. Ivica Vežatekst: Ana Kljajić

foto: Marta Zorić

A Fićo?Novoga Fiću sam kupio nekoliko godina kasnije.Jeste li se uvijek htjeli baviti ovime, odnosno biti profesor?To se dogodilo slučajno. Ili možda ne. Moj razrednik iz srednje tehničke škole prof. Ante Balić me je pozvao za honorarnog asistenta na Višu pomorsku školu, jer sam tada radio u Brodogradilištu Splitu. Zavolio sam nastavu i rad sa studentima, te sam se nakon tri godine rada u Škveru zaposlio na Višoj pomorskoj školi, a kasnije na FESB-u.Da niste studirali Strojarstvo, koja bi Vam bila druga opcija?Moja druga opcija bila je filozofija.Kada ste počeli raditi na FESB-u? 1981. godine.Jeste li radili išta prije početka rada na FESB-u? Bavite li se trenutno još nečim pored sadašnjeg zanimanja ili radite samo kao profesor na fakultetu?U nastvnom radu puno mi je pomoglo iskustvo iz prakse, kako ono u Brodogradilištu Split, tako i kao direktor razvoja u tvornici Jugoplastika Obuća. Mislim da bi svaki doktorant morao dio svog vremena provesti u nekoj tvornici. Momentalno imam više aktivnosti izvan fakulteta, od kojih je jedna, da sam savjetnik župana za znanost.Vi se vodite kao idejni začetnik studija Industrijskog inženjerstva na FESB-u. Kako ste uopće došli na ideju da uvedete taj studij na ovaj fakultet?Držao sam predavanja na ekonomskim fakultetima, te sam uočio da studenti veoma malo znaju o tehnici, dok s druge strane studenti

na tehničkim fakultetima, malo znaju o ekonomiji, posebno o tome kako ekonomično proizvesti neki proizvod. Nije važno samo napraviti neki proizvod ili dati neku uslugu, treba zadovoljiti potrebe kupca, odnosno znati prodati proizvod. Takav profil inženjera danas je vrlo tražen u Europi i svijetu. Kada ste već spomenuli suradnju sa ekonomijom, da li smatrate da je suradnja FESB-a i Ekonomskog fakulteta na dobroj razini ili bi se mogla poboljšati?U trenutku kada se uvodio studij suradnja je bila odlična. U provođenju je došlo do promjene dekana na oba fakulteta i tada je počelo malo zapinjati. Na sveučilištima koji su organizirani poput našega veoma je teško organizirati studij između pojedinih članica. Sveučilište u Splitu još je skup pojedinih fakulteta, odnosno nije integrirano. Tako imamo imamo odjele fizike, matematike, mehanike i druge na nekoliko članica. Jeste li razmišljali možda o tome da dovedete profesore za ekonomske predmete na FESB?Možda nije loša ideja da se studij odvija na FESB-u dovođenjem nekoliko ekonomista.Može li se to očekivati u skoroj budućnosti?Pa to sve ovisi o upravama oba fakulteta.Da li znate da se u Zagrebu na FSB-u isti smjer vodi kao smjer strojarstva? Zašto nije tako i na FESB-u nego se vodi kao zaseban sudij?Znam. Mislili smo da će biti puno bolje da studenti od 1. godine studiraju takav studij. Tako je to na drugim sveučilištima u svijetu. Bio sam na Berkeley-u u San Franciscu, gdje je u kampusu posebna zgradu za strojarstvo (Mechanical Engineering), a posebnu za industrijsko inženjerstvo (Industrial Enginering). Slično je na RWTH u Aachenu i drugdje. Neke kolege s FSB-a Zagreb s kojima sam u stalnom kontaktu mišljenja su da je bolje rješenje kod nas.Šta je sa stručnim ispitom? Studenti Industrijskog inženjerstva nisu u mogućnosti da ga polažu ili...?Stručni ispit provodi Hrvatska inženjerska komora koju vodi građevinska struka. Još za vrijeme kada je dekan FESB-a bio prof. dr. sc. Tomislav Kilić poslan je zahtjev Komori da se završenim studentima studija industrijskog inženjerstva

17

Studentske novine

dozvoli polaganje stručnog ispita, no međutim do današnjeg dana nismo dobili odgovor. Da li mislite da je danas lakše studirati nego što je to bilo u vrijeme kada ste Vi bili student? Uvijek je bilo lako studirati onima koji vole studij koji upišu i u tom području vide svoju budućnost. Onima koji vole tehniku je uvijek bilo s guštom studirati, a onima koji upisuju iz nekih drugih razloga postane teško. Ako imate volju i motivaciju onda ništa nije teško.Koliko nam je poznato Vi dosta putujete. Je li sve povezano sa radom na FESB-u ili...?Uglavnom putujem na kongrese, ali isto tako zbog radnih sastanaka unutar projekata (TEMPUS, Leonardo da Vinchi, CEEPUS i dr.). Dosta sam angažiran unutar europskih inicijativa poput: Europske tehnologijske platforme, Europske akademije industrijskog inženjerstva, projekta „Tvornica koja uči“. Kao savjetnik župana za znanost u posljednjih nekoliko godina radim na projektu osnivanja Tehnologijskog parka na lokaciji Vučevica, a to je povezano s putovanjima u Njemačku.Smatrate li da je FESB u zaostatku za razvojem tehnike i tehnologije?Mislim da naši nastavnici na vrlo visokoj razini prenose studentima znanje iz teorije, međutim problem je nastava u laboratorijima, s nabavkom suvremene tehnološke opreme. Ona je s jedne strane skupa, a s druge ima sve kraći životni vijek. Naš je problem i čuvanje opreme pod ključem u pojedinim laboratorijama, odnosno međusobna suradnja, povjerenje. Na inozemnim sveučilišta oprema se nabavlja zajedničkim projektima s gospodarstvom ili donacijom iz poduzeća. Tako na primjer Laboratorij za alatne strojeve u Aachenu nema dovoljno prostora za instaliranje opreme dobijene iz poduzeća, a prije dvije godine uložili su iz svojih sredstava 50 milijuna eura u novu opremu. Hrvatska nema prepoznatljivu strategiju, pa su izdvajanja na znanost desetak puta manja u odnosu na razvijene zemlje, a ono malo industrijske proizvodnje što je ostalo se bori za preživljavanje i nema sredstava za ulaganja u istraživanje i razvoj. S obzirom na to da toliko putujete, koja Vam je omiljena destinacija na

kojoj ste bili? Moj boravak kao gost profesor u Japanu ostao mi je u najljepšem sijećanju, a i potaknuo me je za pisanje knjige „Moja pisma iz Japana“. Obogatila je jedna skroz drugačija kultura, te smisao i način života. S druge strane u Njemačkoj se osjećam kao doma. U obe zemlje sviđa mi se rad, disciplina i uvažavanje, kako na sveučilišta tako i u svakodnevnom životu. Kako je izgledao Vaš studentski život? Jeste li puno izlazili?U to doba smo izlazili više na pjacu, rivu, na ples u podrume Dioklecijanove palače. Ljeti je bilo dosta plesnjaka počevši od Vinalka na Katalinića brigu (gdje su svirali Indexi), preko rive, do Zvončaca gdje su svirali Delfini.

A jeste li imali puno cura? Ne bi se htio hvaliti, ali bilo je prolaznih zaljubljenosti.Znači knjiga vam nije bila jedina ljubav?Pa sigurno, čovjek mora razvijati i ostale dobivene talente. Dosta sam igrao mali balun, tenis i tako... picigin, koje igram i danas. Evo vidite, u mojoj sobi imam na zidovima medalje iz tenisa, picigina i veslanja na zidovima, priznanja za znanstveni rad sam postavio na podu.Na koji ste način prilazili curama? Koji Vam je bio glavni upad?Pa mi nismo prilazili putem facebooka, interneta... mi smo najčešće curama prilazili na plesnjacima. A na tim plesnjacima su muški i cure plesali malo bliže jedno drugome, tako da je bilo lakše uhvatiti curu na jedan tango ili na jedan stiskavac. Danas, u doba kada se mnogo buči, kada nemate vremena odnosno prostora za razgovor, onda je teško naći curu, a nalaze se i neke kompenzacije umjesto cura... Sjedi se na zidiću i odaje se piću, pivo koje je uvijek hladno i uz to i ne grinta. Mi smo se prije puno lakše nalazili, bilo je nekako prirodnije. Na primjer, uz

neki lagani sentiš nekome šaputati na uho je bilo puno ljepše, nego danas kada svatko pleše svoj đir svoj ples, pa nema komunikacije. Virtualni svijet je pokvario romantiku... Spomenuli ste Vašu knjigu ‚‘Pisma iz Japana‘‘. Kako ste došli na ideju da napišete tu knjigu?Pa eto, naučio sam u životu s drugima komunicirati putem dijaloga, putem razgovora i pisanja. Unutar kolegija Projet management koristimo brainstorming i brainwriting, odnosno ne razgovaramo na razini informacija, nego i osijećaja. Meni je Japan bio jedan drugi svijet: Posebno me uhvatila kriza nakon mjesec dana, pa sam sve svoje teške osjećaje napisao na papir i poslao email-om prijateljima. On su rekli da je to odlično, da su se puno

nasmijali, te da šaljem nove događaje. Poslao sam tako nekih desetak pisama, koje složio u jednu knjigu i objavia priko web knjižare. Nje nema u knjižarama, već se tiska samo po zahtjevu. Znate, to je japanski princip, gdje nema zaliha, je se može dogoditi da 100 knjiga tiskate, jedna se kupi i po potrebi fotokopira, a 99 stoji na skladištu... Osim što ste pisali pisma

svojim prijateljima, jeste li pisali i ljubavna pisma? Naravno da sam ljubavna pisma pisao supruzi, posebno za vrijeme studija u Zagrebu , svaki dan po jedno, a ponekad i koju pjesmu.Znači ljubavna pisma nisu uključena u knjigu?Nisu..Za kraj, s obzirom da stalno najavljuju smak svijeta, da stvarno dođe do toga, na koji način biste proveli svoj zadnji dan? Biste li napisali još jedno pismo? Sigurno u obitelji. Imam četvero djece i šestero unučadi, sasvim dovoljno motivacije da ostanem kod kuće.Nadam se da ste dobili odgovore za kojima ste tragali i uvjerili se da Industrijsko inženjerstvo teži konstantnom poboljšanju. I za kraj mali savjet našem jačem spolu... ostavite se igrica i facebooka. Ugledajte se na našega profesora i bacite se malo na balun i picigin... putujte malo svijetom, možda čak u Japan... ko zna... možda se jednog dana i Vaša knjiga nađe na stranicama neke web knjižare.

“... Ne bi se htio hvaliti, ali bilo

je prolaznih zaljubljenosti ...”

Studentske novine

18

Sigurno ste na hodnicima FESB-a (ili okolnim kafićima) barem jedan put čuli za „DUMP“ ili „oni freakovi iz

DUMP-a“. Ako ipak niste, moje je zadovoljstvo, ujedno i cilj ovog članka, napraviti sljedeće: brucošima što bolje pojasniti spomenuto te ih zaintrigirati; studentima koji su prije bili zainteresirani vratiti staru želju i

DUMP FOR DUMMIEStekst: Tanja Pleić

foto: DUMP

Jesen je dala sve od sebe, pripremila je teren i zima je mogla bez problema doći. Radosno je i došla. No, jesmo

li je mi spremno dočekali ? Uza svu hladnoću, led i temperature ispod ništice javlja se problem što obući u takvim danima....Šetajući hodnicima FESB-a, primjetila sam da su je i momci i cure spremno dočekali. Odlučila sam ovaj članak posvetiti curama jer nas je ionako u manjem broju, te da opovrgnem predrasude kako su cure na FESB-u bez stila. Stvar koja je zajednička svim ženama je da žele dobro izgledati. Moda ima hirovitu narav. Čas želi biti obična, čas raskošna. Potrebno je spojiti ta dva stila. Nešto novo, nešto staro, nešto posuđeno i nešto iz bakinog ormara i riješili smo taj problem!Trendsetterice znaju da su baza dobrog zimskog outfita uske crne hlače, dok su se one malo hrabrije odlučile i za kožne.Milittary look se vratio na naše

Samo je nebo granica!!!tekst: Josipa Radeljić

foto: Marta Zorić

hodnike i šiljci iskaču na sve strane. I led kopni pod čizmama u zakovicama.IT komad su postale i tenisice sa skrivenom petom. Vječne „marte“ i ove godine pišu povijest, no ovaj put ih nose i šminkerice.Cure su raskošnim ogrlicama obnovile zavjet sa starim haljinama. Ove sezone postajemo i rakošni. Aha, i krzno i koža i barok i sjaj. A na usnicama crveni ruž ili sjajilo...Kažu da šešir glavu čuva. Slažem se, iako mi je simpatičnija izjava da su šeširi kao ljubav i da nam svake godine treba novi.Za kraj sam ostavila paletu boja koja je stvarno oduševljavajuća- smaragdno zelena, bordo,zagasito žuta, maslinasto zelena i zagasito crvena.Cure, svaka čast !!!

Studentske novine

zaboravljeni entuzijazam; spriječiti studente koji bi sada rado okrenuli novi list te im zagarantirati ugodan nastavak članka. DUMP, u punom nazivu DUMP udruga mladih programera, predstavlja skupinu studenata koji svoje znanje, ideje i vještine nastoje spojiti u jedno, te time kreirati i ostvariti zacrtano. Njihovo putovanje kroz svijet programiranja je započelo 2008. godine, prvenstveno kao druženje par mladih Miočana i

studenata FESB-a. Na jednom od zajedničkih druženja odlučuju proširiti svoja iskustva i podijeliti svoje znanje osnivajući „Školu osnova programiranja“, koja se pokazala punim pogotkom zbog velikog odaziva. Ubrzo nakon, uz podršku FESB-a i trud prisutnih, formalno je osnovana udruga DUMP.Cilj udruge je skupiti što više ambicioznih ljudi koji su spremni međusobno podijeliti znanje unutar i izvan zajednice. Članovi DUMP-a

19

Studentske novine

Ahh... početak studija, sjećam se toga kao da je bilo jučer. Nova zgrada, novi ljudi, ma čak i novi profesori, barem

na nekoliko prvih dana, bili su vrlo zanimljivi i zabavni. Ali nakon početnog entuzijazma nastupilo je ono poslije.. nešto po čemu sam ja proklet - gledanje svake dlake u

jajetu, a vjerujte mi, FESB je jedno velikooo jaje, a ne fali mu ni dlaka. I tako se primjećivalo sve i svašta - ponašanja profesora, tračevi tko koga mrzi i zašto, okus bureka u donjoj menzi (za kojeg sam primijetio da se naglo pogoršao u zadnje dvije

FESB-ov ‘životinjski svijet’tekst: Marinko Pešo

foto: internet

godine što pojačava činjenica da sendviči stalno postaju hladniji, a i one čokoladne krafne su mi jako, jako sumnjive). No, da se vratim na temu, znači primjećivanje. Uglavnom, sve te male stvari čovjeka vesele, ali mene kao mladog računalca, odbijam reći računarca jer se tako osjećam kao neki knjigovođa, su uvijek posebno veselile svađe i podjele naših studenata prema tipu softvera i

hardvera kojeg koriste. To je oduvijek imalo posebno mjesto u mom srcu. I da se odmah razumijemo, nisam ni ja baš bio nevini promatrač svega toga, o ne, dapače.Nego, da krenemo. Kod nas na FESB-u, kao i, pretpostavljam, na drugim

ustanovama koje se bave bespućima tehnologije, postoji nekoliko glavnih skupina. Kao prvi tu su mali mekani, zatim svima posebno dragi ljubitelji jabuka i u konačnici „Dajmo pingvinu vlast“ ljudi. Ne, zadnji se ne bave politikom, i ne, drugi se ne bave voćarstvom, ali doći ćemo već na to. Dakle, mali mekani. Da da, oni. Upoznao sam ih dosta već na prvoj godini studija, a moram priznat i sam sam napola mali mekani... Da

se odmah razumijemo, nisu oni baš mali, ima tu i kršnih momaka. Dragi su, simpatični i topli, samo ponekad malčice tvrdoglavi. Osim ponekad. I osim malčice. Šalu na stranu, ovi ljudi uvijek imaju rješenje za svaki problem, samo

MALI MEKANI JABUKA PINGVIN (ČINA)

su studenti kao i mi, međutim, uz studentske obaveze rješavaju određene aktivnosti koje su prijeko potrebne za održavanje udruge. Rad na web portalu udruge, održavanje predavanja i radionica iz osnova programiranja, predavanje o temi predloženoj od članova udruge, pružanje pomoći natjecateljskom timu... samo su neke od brojnih aktivnosti. DUMP iza sebe ima 4 nagrade na hrvatskom Imagine Cupu, a među njima su dvije ostavile trag i na svjetskom. Trud članova se isplatio, te ih doveo do prepoznatljivosti u Hrvatskoj i šire. Dokaz da se interes za „Školu osnova programiranja“ znatno povećao leži u činjenici da je ove godine na prvom predavanju bilo oko 180 ljudi željnih znanja. Zahvaljujući suradnji DUMP-a s računalnim centrom FESB-a, danas imate sve potrebne informacije i preglednost na FESB-ovom

eLearning portalu.Entuzijastični studenti i oni koji se takvima osjećaju, slijedite primjer i ne dozvolite da vam vrijeme

studiranja bude isključivo usmjereno rješavanju fakultetskih obaveza, već ga iskoristite za širenje svog znanja i iskustva kao dečki i cura iz DUMP-a.

Studentske novine

20

pa još veće jabuke, pa veliki ljudi sa malim jabukama, pa mali ljudi sa velikim jabukama, pa velike jabuke sa malim jabukama, pa hodajuće jabuke.. ma uglavnom dobili smo šumu jabuka. Jedan mi se kolega kune da je vidio i leteće jabuke, ali to dok ne provjerim neću tvrdit odgovorno. Ova skupina me naprosto fascinira, i ne mislim to na sarkastičan način. Tolika snaga volje za obranu svojeg izbora je zadnji put viđena kad je Esmeralda hvatala svoga dragoga na televiziji još dok sam bio klinac. Ali to nije loše, dapače, ja im se divim, i dosta toga što oni govore i je istina, ali oni dijelovi koji nisu, a oni ih uporno i uporno i uporno slažu i bacaju mi u lice, ehh...bolje da ne završim ovu rečenicu. A tek njihova ljubav prema dragom vođi, pokoj mu duši, tu im narod Sjeverne Koreje nije niti do koljena, i ponovno ne mislim to sarkastično. Ipak uglavnom isto dragi ljudi, puno ih znam i baš sve ih volim. Uostalom, ovaj faks naprosto ne bi bio isti bez njih.I konačno, pingvini. Jeste znali da su upravo ovi ljudi glavni, ono int main() razlog zašto se računalce često naziva geekovima? Ako niste, pa gdje vi živite? Pingvini su pravi svijet za sebe, potpuno neorganizirani, razbacani, ima ih svugdje, a ponovo nigdje. Iako nije pravilo, većinom su samotnjaci, obučeni u Jedi haljine hodaju okolo u sjeni i paralelnom svijetu gdje im fazni pomak svakodnevnim kalkulacijama održava naš dragi

Današnje tehnološko razdoblje vrlo je plodno te je sve više zahtjeva za entuzijastičnim mladim ljudima koji imaju

dovoljno volje za napraviti nešto novo i originalno. Ali kao što i poštovani Julije Ožegović kaže, ako se orijentirate samo na fakultet nećete skupiti dovoljno znanja za konkurirati „ludim geekovima“ na današnjem modernom tržištu ljudima. Windows StartUp Academy (ubuduće ćemo ga zvati samo StartUp) je prilika mladim ljudima da svoje ideje pretoče u projekte, a svoje projekte u nešto korisno što kasnije možda mogu i prodati i zaraditi MILJONE. Šalu na stranu svi znamo iz primjera Facebooka i Twittera da

Windows StartUp Academytekst: Mateo Olujić

foto: internet

je ideja ipak najbitnija za zaraditi određenu svotu novca jer, realno gledajući, vještine programiranja je donekle lako istrenirati.StartUp je projekt stvoren od Microsofta kojim se ljudima sa dobrim idejama, a malo znanja nudi pomoć pri realizaciji njihovih projekata. Projekt se također naslanja i na Imagine Cup , natjecanje studenata u sklopu kojeg razvijaju rješenja koja odgovaraju na neke od najtežih izazova današnjeg čovječanstva. U sklopu StartUp-a na FESBu će se kroz veljaču i ožujak održavati predavanja, radionice te poslovni i „soft skill“ treninzi na kojima mogu sudjelovati svi. Želja Microsofta je okupiti zainteresirane studente iz svih krajeva Hrvatske i pomoći im kako bi, zaključenjem edukacije, bili spremni uhvatiti se u koštac s

izazovima na tržištu rada i omogućili im da stvore bolju sadašnjost i budućnost za sebe i generacije iza vas. Sudjelovanjem u ovom projektu moći će se naučiti dosta stvari vezanog za Microsoft tehnologije.

ja uglavnom imam problem sa tim rješenjima. Zašto pitate se? Jer su njihova rješenja poput broda koji uvijek putuje preko iste rute po istom vremenu, na isti način, sa istom posadom...ugl. shvaćate što želim reći. Ako se možete naći na tome putu, super, a ako ne.. pa što da vam kažem, karte u ruke i na sljedeći katamaran. Nemojte sada pomisliti da su oni zbog toga loši momci ovoga fakulteta, dapače, mali mekani su često prva desna ruka ovome fakultetu i naš glavni pokretač, bar za sada.Ljubitelji jabuka - e ovi su posebni. Ova skupina je bila toliko malena da

su se njeni pripadnici na početku mog studiranja mogli

izbrojati na prste jedne

ruke. Sada je situacija

m a l o

drugačija. N a k o n

v e l i k i h akcija zadnjih

godina od naših p r e d i v n i h

o p e r a t e r a m a l e

jabukice p o č e l e

su nicati na svakom

uglu, a zatim su krenule i

velike jabuke,

prof. Puljak. Oni su pravi pioniri tehnološkog svijeta, potpuna razlika od jabuka i malih mekanih. Njima je dizajn apstraktan pojam, a put u jednom smjeru apsolutna ludost. Kada pingvini putuju od točke A do točke B, oni uglavnom prođu sve moguće putanje, čisto za svaki slučaj. Možda zato i često kasne, osim toga i sam sam napola pingvin pa taj dio sa kašnjenjem mogu sa sigurnošću potvrditi. Ali ono što sam u svim ovim godinama najviše primijetio kod pingvina je kolegijalnost. Tu su zbilja kraljevi FESB-ovog životinjskog svijeta. Ne znam kad sam pitao nekog pingvina za pomoć, a da nisam dobio ne samo odgovor nego i više od toga, ponekad i uz toplu šalicu kave i krišku pizze. Ovi su ljudi zbilja super, čudni kao prof. Julije kad ga prvi put upoznate, ali super.I sve ovo me na kraju dovodi do mene, i onih sličnih meni, mješanci. Mi smo najgora sorta. Volimo sve, ali ponovo ništa. Nikad zadovoljni, uvijek željni kritike, prigovaranja i zanovijetanja - noćna smo mora drugim skupinama. A ima nas najviše, ironično jel da? Mi smo poput ljepila koje sve drži na okupu i koje je ponekad čvrsto kao Loctite super ljepilo, a ponekad malo popusti pa bude kao glina. Pa stvari pucaju. I razbiju se. Ali nema veze, sve je to za ljude, bitno da se sve sredi na kraju. Uostalom možda to i jest ljepota ovoga fakulteta, nikad ne znate što vas čeka sutra. A vi novi, oprezno sa pingvinima, grizu.

21

Studentske novine

Posebno izučene osobe za tehničke i operativne poslove praćenja i upravljanja proizvodnjom i industrijskim

resursima. Ukratko copy-paste definicija jednog inženjera. Očito je da će sa svojim super moćima

dominirati planetom, postizati ubrzanja veća od brzine svjetla,

rast do enormnih visina, smanjivanje na razinu

atoma, možda i meni srede dejt. Ali trenutno je potpuno nevažno što će oni raditi te u kojoj

branši tj. području operirati svojim superiornim i posve zavidnim vještinama.

Ono što nas zanima je ta razlika i naravno, postoji li uopće razlika između Njega i Nje? Pod tim naravno mislim na

inženjera i inženjerku. Još od davnih vremena doprinos žene

u nekom radu nije se cijenio, praktički nitko ga nije

ozbiljno ni shvaćao. One tako podređene i jako malo priznate, svojim malim

rukicama te pametnim i marljivim glavicama su polako počele graditi svoje mjesto na planeti Zemlja. Naravno u tom naumu su i uspjele i svoj dan obilježile kao Međunarodni dan žena. Ma sigurno znate, to je onaj dan kad svojoj majci, djevojci ili prijateljici poklanjamo cvijeće, čokoladu ma ako ništa barem svu

Inženjer vs Inženjerkatekst: Mateo Olujić

foto: Marta Zorić

svoju pažnju. S druge strane, muškarci su oduvijek bili dominantni i visoko kvalificirani, čak i za poslove u koje se nisu ni razumjeli. Možda zbog činjenice da su rebro donirali, možda zbog same masivnije fizičke građe ili primitivne pomisli da su zbog izrasta dlaka time i pametniji. Kako god, i oni su svoj dan izborili i pridonijeli cijeloj rodnoj ravnoteži. Od revolucijskih dana izazvanih nedostatkom ravnopravnosti do dana današnjega, bitne su se stvari dogodile. Ne samo da smo postali jednaki, već su žene polako počele dominirati ne samo lokalnim već i svjetskim kompanijama diljem svijeta. Upornost, znanje, snalažljivost i ogromna mogućnost uvjeravanja u suprotno omogućile su im da zauzmu takvo mjesto. Društvo se polako počelo educirati i uz pomoć njih, „ geekovski kodirani način komuniciranja “ nas inženjera se počeo razbijati. Sama radna atmosfera počela je odisati slatkim mirisom njihovih parfema, a i produktivnost se zbog oku ugodnog pogleda popela na visoku razinu. Dakako, odgovor na pitanje, tko je bolji još nismo dobili pa stoga idemo dalje da vidimo tko će uistinu pobijediti.Sa ulaskom žena u svijet inženjera dogodila se jako bitna promjena. Nekoć majke, vladarice kuhinje i prašnjavih polica zamijenile su svoje radno mjesto sa ugodnom ergonomskom stolicom, te po mogućnosti velikim uredom sa vrhunskim pogledom. Ta bitna promjena utjecala je na grublji spol

koji, ne njihovim odabirom postaju zamjenske kućanice i kraljevi usisnih aparata. Neki bi pridodali još jedan plus ljepšem spolu, no upravo suprotno. Ta pojava je omogućila inženjeru znatnu prednost ne samo na polju ishrane i preživljavanja već i samog samoodržavanja.Cijeli taj konflikt doveo je do konstante borbe za prevlast. Svakim plusom pridodaje se još jedan minus i tako iznova. Tko je jači taj tlači, kaže stara poslovica. No onda negdje u svom tom žaru borbe, krvoprolića i devastacije, rodila se Ljubav. Zašto se boriti kad se možemo voljeti. Inženjer i inženjerka, ma čak i zvuči kao neka idealna simfonija. Prvo nadopunjuje drugo u svim teoretskim dijelovima, a drugo prvo u onim praktičnim. Skupa stvaraju neuništivu silu za stvaranjem i rađanjem, ne samo novih tehnoloških inovacija i dostignuća već i generacije nepokolebljivih malih inženjera.Na pitanje tko je bolji, odgovora nema. Svatko ima svojih mana i vrlina, prednosti i nedostataka, pluseva i minusa. Naravno sve ovisi o osobi i njenim ili njegovim sposobnostima, volji i mogućnostima da promijeni svoju sudbinu i postavi se na željenu poziciju. Što manje mislimo o konceptu žene protiv muškarca to bolje, jer onda sebe ne ograničavamo i ne odlučujemo unaprijed bez pokušaja da nešto promijenimo na bolje.

Predavanja će se temeljiti na novijim tehnologijama tipa Azure, Windows Store aplikacije, Windows Phone i slično, a svi studenti koji budu prisustvovali imat će priliku dobiti odgovore na sva svoja pitanja koja čak ne moraju biti striktno vezana za teme predavanja (ipak bilo bi poželjno da pitanja budu vezana za Microsoft, a ne politiku i gospodarstvo). Na radionicama će studenti imati priliku svoje znanje probati pretočiti u praksu, dok će na poslovnim i „soft skill“ treninzima učiti o tome kako održavati predavanja, sastanke i obraćati se većem broju ljudi.Prijatelji ovog projekta su Osijek Software City, Ekonomski fakultet,

Ured za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu, Udruga BEST, Grad Split uz podršku FESB i svi se skupa nadaju uspješnosti projekta i većem broju zainteresiranih studenata. Iako je prilika za prijavu vlastitog projekta na ovaj event prošla 7. siječnja,neprijavljenim studentima nitko ne brani sudjelovanje na predavanjima i sakupljanje znanja za prijavu projekta na StartUp neke od idućih godina. Svim prijavljenim studentima želimo sreću, a ostalima preporučamo da nas počaste svojim sudjelovanjem. Dosadašnja suradnja s Microsoftom je, kroz brojne zajedničke projekte

i implementacije najnovijih tehnoloških rješenja, znatno pomogla Fakultetu i studentima. Projektom Akademije za mlade softverske tvrtke, Microsoft i Fakultet će dodatnom edukacijom i potporom, vjerujem, podići mnoge studentske projekte na noge i mladima dati priliku da se predstave pred potencijalnim ulagačima, ali i omogućiti im da uz kvalitetno akademsko obrazovanje usvoje i dodatne vještine uz čiju će pomoć biti spremniji uhvatiti se u koštac s izazovima na tržištu rada – naglasio je dr. sc. Srdjan Podrug, dekan Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje.

AIESECtekst i tekst: AIESEC

Studentske novine

AIESEC je najveća svjetska studentska organizacija koja pomaže mladim ljudima da otkriju i razviju svoje

potencijale kako bi imali pozitivan utjecaj na društvo. Sjedište AIESEC-a je u Rotterdamu,Nizozemska. AIESEC djeluje kao nezavisna, apolitična organizacija i svojim aktivnostima potiče liderstvo, društveno-odgovorno ponašanja i međukulturalno razumijevanje.AIESEC se identificira kao “međunarodna platforma za mlade ljude da istražuju i razvijaju svoj liderski potencijal”, osnovan je 1948. godine, a danas povezuje 2100 sveučilišta u 113 zemalja i teritorija. Time AIESEC nudi svojim članovima osobni i profesionalni razvoj. Ove mogućnosti omogućuju mladim ljudima da se lakše integriraju u budućem poslovnom svijetu.AIESEC praksa je najintenzivnije iskustvo koje AIESEC nudi. Prilika za život i rad u stranoj zemlji bi trebala biti konačan korak prije izlaska na tržište rada za svakog studenta.Ovo je izvrsna mogućnost za osobni i profesionalni razvoj. Praksa je bitan dio svakog edukacijskog ciklusa, a praksom u internacionalnom okruženju postajete konkurentniji na današnjem tržištu rada.AIESEC u Hrvatskoj osnovan je 1953. godine i funkcionira kao mreža od 5 lokalnih odbora: Osijek, Rijeka, Split, Varaždin i Zagreb. Članovi AIESEC-a su studenti koji su pored znanja s fakulteta zainteresirani i za praktična znanja i iskustva. Sve to ostvaruju kroz međunarodni program stručne prakse kao osnovnu djelatnost AIESEC-a, liderske prilike u okviru projekata i programa kao inovativan pristup mladih ljudi na globalnom nivou.

22

23

Studentske novine

ESTIEMtekst i foto: Ana Kljajić

ESTIEM je organizacija za studente širom Europe na području Industrijskog inženjerstva i menadžmenta

(IEM). Njegov glavni cilj je povećati komunikaciju i suradnju između studenata i institucija tehnologije u Europi. Osnovana je 1990.godine, te ima za cilj uspostavljanje i jačanje međusobnih odnosa između studenata iz različih regija. Danas ona predstavlja više od 47.000 studenata kroz svojih 68 lokalnih grupa u 26 zemalja.Članovi ESTIEMa, u pravnom smislu, su Lokalne Grupe (LGs) koje su se proširile diljem Europe. To su neovisno funkcionalne lokalne studentske udruge aktivne u organiziranju i uređenju lokalnih aktivnosti. Sve ove skupine odnose se samo na studij Industrijskog inženjerstva i menadžmenta (IEM), te tvore jaku mrežu IEM studenata diljem kontinenta.

Aktivnosti i projektiAktivnosti uključuju razmjene, konferencije, natjecanja, treninge, predavanja i radionice.TIMES - Turnir u upravljanju menadžerskih i inženjerskih vještina (The Tournament In Management and Engineering Skills ). Turnir se uspješno organizira već 18 godina i privlači oko 250 timova svake godine. TIMES sada doseže broj od 45.000 studenata iz 64 sveučilišta u 26 zemalja. Oko 250 timova natječu za titulu “IEM student of the Year”. The vision seminar – Vizija - Ovo je širom Europe rasprostranjena serija seminara na kojima se raspravlja o temama vezanim za IEM među studentima, profesorima i ostalim sudionicima. Ovaj projekt nudi predavanja, radionice i studije slučaja koje drže profesori, gospodarstvenici i drugi vanjski suradnici. Također su uključene posjete tvrtkama,, rasprave i zabavne aktivnosti.ESTIEM Summer Academy – organizira se kako bi se studenti

tijekom ljetnih praznika okupili i zajedno se uključili u otvo-renu raspravu i grupni rad pod nadzorom višeg a k a d e m s k o g Leader-a. U ra-zgovoru, učenju i miješanjem sa studentima iz cijelog svijeta svi sudionici mogu dobiti nove ideje i perspektive, ne samo u svojoj struci, nego i o drugim kulturama. ESTIEM Magazin - ESTIEM Magazin izlazi dva puta godišnje, a trenutno ima nakladu od 10 000 primjeraka te pokriva glavne teme na području Industrijskog inženjerstva i menadžmenta, a sadrži i različite članke o prošlim ili nadolazećim ESTIEM događajima. Isto tako sadrži članke studenata, profesora i stručnjaka koji aktivno primjenjuju svoje znanje u praksi. Europe3D - 5-dnevni događaj u kojem sudionici dobivaju osnovnu sliku zemlje domaćina. Posebna pažnja leži na nacionalnim obilježjima u politici i gospodarstvu, za bolje razumijevanje osnovnih lokalnih parametara koji postoje u europskim državama i kulturnih razlika. BrainTrainer - projekt dizajniran za razvoj vodstva, prezentacija, poslovnih i ljudskih vještina sudionika kroz profesionalne obuke. Njegov cilj je da se obuče sudionici da postanu profesionalni i uspješni u svojoj organizaciji, kao i u vlastitoj budućoj karijeri.ESTIEM dolazi i u Split! Odlučili smo formirati vlastitu Lokalnu Grupu u sklopu FESB-a za studente I n d u s t r i j s k o g i n ž e n j e r s t v a . Stoga pozivamo sve zainteresirane studente da se priključe i postanu dio ove jedinstve mreže.

Studentske novine

Muško - ženski odnosi na FESB-u sve su bolji. Neviđeno dramatičan zaokret po pogledu

zajedničkog suživota dogodio se ne tako davno na Fesbovu igralištu... Na proslavi dana fakulteta 2.6.2012. pojavile su se cure s Elektrijade sa svježe pobranim medaljama. Roman Abramović-Granić im je našao još par pojačanja i podijelio ih u dvije ekipe: računarki i elektrotehničarki. Barcel(ektr)ona i Real Računarke su, prije odigravanja muškog finala, zaigrale sport u kojem ih njihove muške kolege nisu nikako očekivale, a kamoli ikada pozvale. Ne, nije se odigrala partija šaha ili ćakula... Cure, mlade i ženstvene, skinule su sandalice, narukvice, štiklice i obukle štucne i kopačke. Igrao se nogomet! Da, dvije branke, 5+1 igrač, pardon 5+1 igračica, sudac i balun! Ovoga se puta s tribina nije čulo: sudac nema piš*. Dapače, mnoge je čudilo kako je jedini muškarac na terenu sudac, a igra se sport koji je do tog dana bio rezerviran samo za dečke. Nije im to smetalo, nastavili su pratiti uzbudljivu utakmicu ljepšeg spola u kojoj nije nedostajalo uklizavanja, duplih pasova finti i driblinga. Na tih samo par minuta studentice su preotele svu pažnju, čovik bi pomislia da je njih više na faksu, da dominiraju. Eto tako smo mi zakotrljali lavinu prijateljstva i poštovanja. Iako nas je i dalje manje, iako i dalje mogu misliti da se slabije od njih kužimo u struju, kompiće, ne mogu nam reć da se ne kužimo u sport. No, vratimo se utakmici. Taktike naših trenera bile su pomno osmišljene pa

FESB ala La Masiatekst: Fani Bajić

foto: Marta Zorićje rezultat je bio izjednačujući, 1:1, a onda lutrija penala. Muške kolege, profesori, pa čak i svi oni koji su iza nas igrali finale, uzbuđeno su gledali kako jedna lopta za drugom para mrežu nemoćnih golmanica. Na kraju su elektrotehničarke pobijedile, pa im od srca još jednom čestitam i najavljujem da ćemo se i ove godine mi računarke žestoko boriti. Ipak, sve smo se složile da je pobjeda bila zajednička, pobijedile smo predrasude, a najveća nagrada je poštovanje koje smo stekli kod muških kolega. Istina, sad nas malo i pilaju na pauzama, u redu u menzi i na kavi s pitanjima jesmo li gledale utakmicu, ajmo do kladione i slično. Hmm.. ne znaju oni još da mi, kad se priča o nogometu, ipak najviše volimo pričat o zgodnim nogometašima, a ne akcijama, zaleđima, ali psttt! neka to ostane naša mala tajna. Jedini problem koji je zbog ove utakmice nastao muči našeg dekana. Naime, zbog brojnih najava raznih klubova da na sljedeće Dane FESB-a šalju skaute koji će pratiti svaki potez Fesbovih nogometašica morat će se uložiti par milijuna kuna u proširenje svečane lože i zapadne tribine. Vjerujemo kako će skauti baciti oko i na ostale susrete pa možda uoče i naše muške nogometne talente. Tako ćemo konačno i mi malo pomoći njima, našim kolegama i prijateljima, i vratiti im za svo ono pomoganje u vrijeme zajedničkog učenja (a cure priznajmo, ima tih situacija). Ukoliko i oni potpišu neki transfer, mi im nećemo uzimati proviziju. (Iako, vidjele smo jedne ludilo cvike za sunce, a brzo će lito pa…). E da, nakon ekskluzivnog članka u ovim novinama, i potražnja za novinarskim

akreditacijama će porasti, sponzori pristizatisa svih strana i u ova teška i recesijska vremena. Prodaja naših dresova također će nam pomoći da prikupimo potrebna sredstva i do 2.6.2013. budemo potpuno spremni jer svoj su dolazak najavili i Bill Gates i Mark Zuckerberg. U službenom priopćenju koje su nam poslali između ostalog stoji: „...jer ako vaše studentice imaju takav nogometni potencijal, kakav samo onda one i ostali studenti potencijal imaju u računarstvu, elektrotehnici, strojartsvu i brodogradnji. Dolazimo jer bi voljeli surađivati s njima…“. No šalu na stranu. Od tog dana, od jedne obične utakmice za koju se u početku mislilo da će biti totalni fijasko, nastalo je predivno muško-žensko prijateljstvo. Osobno sam mislila sam da će mi ova utakmica, s obzirom da godinama treniram i igram u Ženskom nogometnom klubu Marjan, biti samo jedna u nizu, al postala je sve samo ne to. Mi smo vam htjele reći da ne sumnjate u nas jer mi možemo sve! Mi smo svoj cilj ostvarile - bravo cure! Od toga dana možemo igrati i sparing utakmice s kolegama, njima za pripremu forme za Ligu prvaka koja se svake godine odigrava na faksu. Od toga dana mi smo s njima zaigrale prijateljsku utakmicu koja traje puuuuno duže od 90 minuta!

24

Split - studenski grad? Hm pa o tome bi se dalo raspravit, posebice kad bi pričali o izlascima u ovom gradu.

Naime mnogi studenti se žale kako je noćni život u Splitu siromašan, neprilagođen ili po osobnom mišljenju previše prilagođen utjecajima Istoka.Zavladao je zvuk narodne glazbe te tako prolazeći gradom vidimo samo plakate o ‘nazovimo pjevačicama’ čija imena prvi put čujem, a Huljićeve pjesme su naspram njihovih kao simfonije. Ali znate kako se kaže, o ukusima se ne raspravlja… stoga dok ima klijentele kojoj to odgovara bit će i cajki.No nije sve tako crno. Pronađe se u toj gomili i pokoji dobar koncert. Tu su nezaobilazne brucošijade i naravno - domski party. Ove godine (nije da hvalim svoje ali što je je) FESB je napravio malo drukčiju brucošijadu od svih. Nismo htjeli ni Rozgu, ni Jolu, ni Magazin. Mi smo FESB-ovci pa idemo pokazati kako to mi radimo.

Nightlife u Splitutekst: Stipanka Šimleša

foto: Marta Zorić

Sa stilom, sa starim rockom i Općom opasnosti. Ekipa se skupila i zabavila do ranojutarnjih sati. Bio je tu i Vuco kod pomoraca, Rozga kod pravnika, Zak kod ekonomista, Magazin kod sveučilišta tako da je svatko mogao za sebe nešto naći. Također, nedavno je Toni Cetinski napunio veliku dvoranu na Gripama. Za one malo altrenativnije tu su Urban i Elemental u Quasimoda. Nedavno su naši bakalari, generacija 2011./12., proslavili svoju promociju u Plave kave gdje je bila vrhunska atmosfera. Sve u svemu ne možemo reći da je noćni život u Splitu nula,

recimo da je solidna trica. Preko tjedna nema velikih mogućnosti za izlazak, cijene u klubova nisu po studenskom standardu pa ekipice redovito rade zagrijavanje po stanovima, parkovima ili sobama. Također veliki nedostatak je nepostojanje noćnih buseva vikendom ili pak taxi-a po normalnim cijenama kao u Zagrebu. Studenti se ne bi bunili ukoliko bi dobili još jedan prostor u kojem bi bilo raznolike glazbe, normalnih zaštitara i opuštena atmosfera. Do tada dragi moji morat ćemo se zadovoljiti ovim što nam Split pruža.

Studentske novine

Bakalarijada , Plava kava, 13.12.2012

25

Studentske novine

26

2012.godinamože se svakako smatrati godinom uspješnih inovacija,među kojima kao najuspješnijima možemo izdvojiti robote, rovere isvemirskaodjela.Naravno,tujejošinekoliko‘’običnih’’izumakojićemnogimljudimaolakšatiživot.

IZUMI U 2012. GODINI: Inovacije koje će mnogima olakšati život

tekst i foto: internet

Ovo bi se moglo možda čak i smatrati najboljim izumom godine.Rukavicekojegovore–izumčetveroUkrajinskihstudenatasciljemdapomognegluhonijemimosobamadalakšekomunicirajusaljudimakojinerazumijujezikznakovima.Opremljenesusenzorimakojeprepoznajujezik znakova i prenose ga kao tekst na smartphone koji ga potompretvarauizgovoreneriječi.

2 Google naočale

1 Rukavice koje govore

Ovenaočalesu,jednostavnorečeno,kompjuterugrađenuokvirnaočala,ipredstavljajuuređajkojipojačanustvarnost može učiniti dijelom našeg svakodnevnog života. Sa displejem od 1,3cm, koj dolazi u fokuspripogledugore idesno, korisnici ćebitiu stanjuda snimaju idijele fotografije,davodevideo-chat,daprovjeravajusvojplanobaveza,idaimajupristupmapamaiinternetu.Ukomercijalnojprodajibitrebalodasenađudo2014.godine.

27

Studentske novine

3 Automobilske gume koje se same napuhavaju

4 OraQuick, brzi test na HIV

5 Invalidska kolica koja se penju i po stepenicama

Čim pritisak u ovim “Goodyear” gumama (čijazvanična maloprodajna cijena još uvijek nijeutvrđena)postaneprenizak,gumeto“znaju”, iunjima se otvara unutrašnji regulator pritiska kojiomogućava upumpavanje zraka u gumenu cijev,ikrozulazniventilugumu.Kadapritisakzraka jednomdostigneoptimalnurazinu,regulatorsezatvara,avozačnineprimijećujedaneštonijebilouredu.

Uz samo kap pljuvačke, Orakvik u roku od20 minuta može da ustanovi antitijela kojaukazuju na inficiranost HIV virusom. To jeprvi kućniDIY test zaHIV – istitip testa kojikoriste i doktori, ali bez potrebe da odlazitekod doktora i da danima čekate na rezultat.Uz opremu za testiranje priloženi su brojeviotvorenih telefona i informacije šta raditi ikomeseobratitiakojerezultattestapozitivan.

Novi izum japanskog Instituta zatehnologiju u prefekturi Chiba.Ova robotska invalidska kolicakoriste ‘noge’ kako bi svladaliprepreke na koje naiđu. Ukoliko,primjerice, naiđu na stube, kolicaće jednostavno pomoću upravljačapodići jedan od kotača i popeti sena stubu. Kotači se mogu okretatiza360stupnjeva,anekolikosenzorapomažeimdaprepoznajupreprekenaputu.

Studentske novine

28

TOP 5 NAJVEĆE MATEMATIČKE ZAGONETKE

?1

Čulistezamatematičkeproblemekojinemajuriješenja?!Zanimljivojedajevelikbrojtakvihzagonetkinastaojošudalekojpovijesti,ačijasuriješenjapoznatatekunovijevrijeme,nakondugognizagodina.

Arhimedov Stomakionili Arhimedova kutija

Arhimed,  kao jedan od trojice

najgenijalnijih matematičara svih vremena, osmislio je još 250. prije nove ere, slagalicu poznatu kao Arhimedov Stomakion ili Arhimedova kutija. Smatra se da je to najstariji puzzle na svijetu. Zadatak „Stomakiona“ je otkriti na koliko načina je moguće složiti 14 oblika slagalice tako

da čini kvadrat. Godine 2002. povjesničar matematike Reviel Netz, proučavajući taj drevni spis, shvatio je kako ova zagonetka spada u oblast kombinatorike, matematičke grane koja izučava na koliko je načina moguće riješiti jedan problem. Godine 2003. matematičari su pronašli konačno rješenje: 17.152 načina.“Svijet će zauvijek pamtiti Arhimeda, dok će dramskog pisca Eshila zaboraviti, jer jezici izumiru, a matematičke ideje žive vječno.” matematičar G. H. Hardy

?2Hanojska kula

Hanojsku kulu iz 1883. izmislio je francuski m a t e m a t i č a r

Edouard Lucas. Prvobitno je bila prodavana kao igračka. Zadatak se sastoji u tome da se krugovi, koji su poredani po veličini na jednom stupiću od najvećeg na dnu prema najmanjem prema vrhu, premjeste na drugi stupić u minimalnom broju poteza. U

jednom potezu dopušteno je prenijeti samo 1 krug, pri čemu se veći ne smije stavljati na manji. Prilikom prenošenja je dozvoljeno korištenje sva 3 stupića. Uspostavilo se kako najmanji broj poteza iznosi 2<n> - 1, gdje n vrijedi za broj krugova. Ovo bi značilo kako u slučaju da imate 64 kruga i svaki pomjerite brzinom od 1 sekunde, cjelokupno premještanje svih krugova će trajati približno 585 milijardi godina.

?3Arhimedov Stomakionili Arhimedova kutija

Slagalica sa 15 brojeva, iz 1874.

izazvala je pravi bum u 19. stoljeću. Ovu slagalicu osmislio je Noyes Palmer Chapman, u ovom slučaju nije riječ o matematičaru

već šefu jedne pošte iz New Yorka. Danas sličnu slagalicu možete kupiti kao varijaciju ove slagalice koja se sastoji od 15 pločica sa brojevima ili sličicama i jednog praznog mjesta koje služi za pomicanje pločica po slagalici.  Zadatak se sastoji od toga da pomicanjem pločica lijevo, desno, gore i dolje poredate brojeve po redu: od 1 do 15.

Studentske novine

?4Rubikova kocka

Opće popularna kocka iz 1974. napravljena od ruke mađarskog kipara i

profesora arhitekture Ernö Rubika 1974. godine. Do 1982. godine 10 milijuna Rubikovih kocki prodano je u Mađarskoj, što je više no što ova zemlja ima stanovnika. Vjeruje se da je diljem svijeta prodano preko 350 milijuna

popularno nazvanih „mađarskih kocki“. Kocku sačinjavaju 3 x 3 x 3 reda manjih kocki čijih je 6 strana obojeno u različite boje. Dvadeset šest vanjskih manjih kocki su tako spojene da se tih šest stranica može okretati. Cilj igre je da se svi dijelovi postave tako da svaka strana bude u jednoj boji. Ukupno ima 43.252.003.274.489.856.000 različitih načina razmještanja manjih kocki.

?5Sudoku

Igra potječe iz   Japana   gdje se igra već 1000 godina, dok u

modernom svijetu postaje popularna zahvaljujući  Howardu Garnsu  koji ju je obnovio u američkom magazinu Dell Magazines. Cilj  igre  je ispuniti sva polja  brojevima  od 1 do 9, s time da se svaki broj smije pojaviti točno 9 puta. Problematika je u tome što se jedan broj smije pojaviti samo jednom u svakom retku, svakom

stupcu i svakom odjeljku od 3x3 polja. Na početku igre, otkriveni su određeni brojevi, a rješavač mora otkriti gdje se nalaze svi ostali brojevi i kako su raspoređeni.Za sve fanove sudokua obradovat će informacija da je sa strane upravo predstavljena najteža križaljka ovog tipa. Ovu križaljku, koja ima samo jedno rješenje, tri mjeseca je osmišljao finski matematičar Arto Inkala, prenosi Daily Mail. Matematičar je odmah upozorio da ovu zagonetku mogu riješiti samo najbistriji umovi, te da je ona na tabeli težine od jedan do deset čista jedanaestica.

Udruga S4S (Studenti za studente Split) jedna je od naprepoznatljivijih splitskih studentskih udruga, koja

već 5 godina nudi svojim članovima bavljenje raznim aktivnostima. Trenutno u Udruzi djeluje 4 tima: S4S Portal, S4S Radio, S4S Marketing i S4S Humanitarni tim.S4S Portal jedan je od najčitanijih studentskih portala u Hrvatskoj, s oko 30 000 posjeta mjesečno, koji na dnevnoj bazi donosi intervjue sa studentima, profesorima i dekanima, najave kulturnih događanja, kulinarske, filmske i zdravstvene preporuke, razne kolumne...S4S Radio emisija je koju imate priliku slušati svakog petka u 18 h na valovima Radio Sunca, a koja donosi zanimljive priče još zanimljivijih gostiju.S4S Humanitarni tim započeo je djelovanje suradnjom s UNICEF-om u

Udruga S4Stekst i foto: S4S

projektu „Škole za Afriku“, a trenutno provodi brojne akcije na lokalnoj razini, od kojih se ističu prikupljanje igračaka po fakultetima za djecu u bolnici (“Igračka jedna osmijeha vrijedna“), kuhanje večere splitskim beskućnicima u sklopu O’ La La akcije, zatim druženje sa štićenicima Maestrala i COO Juraj Bonači.

S4S Marketing zadužen je za dizajn promotivnih materijala, brigu o vizualnom identitetu i ugledu Udruge, promociji putem društvenih mreža.Ako želite postati dijelom udruge sa stavom, prijavite se na S4S (ANTI)TALENT SHOW, koji se održava jednom u semestru! Nebo je granica!

29

30

Što je “Elektrijada”?Međunarodni susreti studenata

Elektrotehnike, poznatiji kao ‘Elektrijade’, tradicionalno se održavaju već pola stoljeća na prostorima jugoistočne Europe i predstavljaju najveći godišnji skup studenata Elektrotehnike u Europi. Elektrijada kroz svoje programe širi i popularizira sve sfere aktivnog studentskog života – znanstveni rad, natjecanja u znanju, sportska natjecanja, edukativne programe, zabavu i druženje.

Petodnevni program Elektrijade se svake godine održava na atraktivnim turističkim destinacijama, gdje se uz dobro organiziran program, lijepu prirodu i dobro poznatu energiju studenata, aktivnosti provode u atmosferi zdrave konkurencije i prijateljstva. Posljednjih godina Elektrijada broji preko 2000 sudionika s 20 fakulteta. Formalni dio ove manifestacije čine natjecanja u znanju i sportu, gdje se studenti natječu u individualnoj konkurenciji, ali i ekipno za plasman svojih fakulteta. Elektrijada za većinu studenata predstavlja izvor pozitivne energije, dobru zabavu i nezaboravne trenutke, a samim tim najljepše provedeno vrijeme u razdoblju studiranja

Prvi susreti studenata Elektrotehnike su održani davne 1960. godine. Tada se nije ni očekivalo da bi taj događaj mogao doživiti i svoju 52. godišnjicu. FESB je tada aktivno sudjelovao na natjecanjima sve do zadnjih 25 godina kada je iz raznoraznih razloga prestao biti sudionik ovog natjecanja. Neki od današnjih profesora FESB-a su bili sudionici elektrijada te osvajali prestižne rezultate i nagrade.

ELEKTRIJADAtekst i foto: Marta Zorić Elektrijada 2012.

Na inicijativu Studentskog zbora, FESB je nakon 25 godina aktivno sudjelovao na elektrijadi koja se održala u Bugarskoj, mjesto Kranevo (Zlatni Pjasci) u razdoblju od 18.-23. Svibnja. Ukupno je sudjelovalo 100 studenata te dvije djelatnice fakulteta s matematičke katedre, Ivana Grgić i Mirjana Jukić. 17.-og u jutro okupili smo se ispred Poljuda i s dva busa krenuli za (tada nam nije izgledala daleko) Bugarasku. Puni elana i energije već nakon prijeđenog snijega u Kupresu krenuli smo sa zabavom; pjevanjem, svirkom gitare… Rijetko tko da je uspio “ubiti oko” do našeg odredišta. Nakon dugog puta od 29 sati, sretno smo stigli do Kraneva. Smjestili smo se u hotel u kojem su bili svi studenti sudionici, dok su malo dalje od nas bili smješteni profesori u drugi hotel. Ruku na srce, hotel nije bio ni blizu svoje dvije zvijezdice koje je imao, ali nama to poslije nije bilo niti bitno. Važno je da smo ispred imali bazen s nekoliko različitih tobogana koji su služili svrsi čak i kada nije tekla voda niz njih. Službeno otvorenje Elektrijade bilo je u petak večer u disco clubu Vanilla na pješčanoj plaži Crnog mora. Svaku večer u navedenom klubu zabavljala nas je vrhunska glazba, dok je tri večeri svirala glazba uživo. Kako bi se dan bližio kraju, igrališta bi se praznila a disco punio. Svaki dan nova poznanstva, druženja.. Bilo je i onih hrabrih koji su se okupali u, tada još prehladnom, Crnom moru (uključujući i večernje sate).

NatjecanjaSPORT - FESB se naoružao u

muškom ekipnom sastavu: nogomet, košarka, odbojka, šah te cure u

košarci i odbojci. Pojedinačno smo imali predstavnike u krosu i stolnom tenisu, što muških što ženskih. Naknadno smo oformili ženski nogometni tim.

ZNANJE – Od ukupno 15 predmeta imali smo predstavnike iz njih 9. 9 ekipnih timova i jednog pojedinačkog natjecatelja.

Nakon prijava ekipa u znanju i sportu napokon su otpočela natjecanja u subotu jutro. Sport se održavao na vanjskim terenima tako da su svi mogli sve pratiti. Dok su se natjecanja u znanju održavala u zatvorenim prostorijama u mirnoj atmosferi. Svima je glavni motiv, kao i svake godine, dobra zabava i druženje no unatoč tomu žarko se brane boje svog fakulteta. Motivacije nije nedostalao niti našim studentima što se na kraju i pokazalo. Glavno pitanje koje se moglo čuti: “Koja je sljedeća utakmica?” tako da svi budu spremni za bodrenje i navijanje. Prva utakmica, muški nogomet, svi smo se okupili oko igrališta, zastave, trube navijanja…naši momci su pokazali koliko su jaki pobijedivši ICT Beograd s 3-1. Ne zanemarujući niti jedan drugi sport, ali nogomet ko’ nogomet, pogotovo kada je ženski nogomet u pitanju, uvijek je atrakcija. Pa smo i mi “fesbače” odlučile pokazati da znamo šutat loptu. Skupile smo ekipu, odradile trening i odmah sutra prvu utakmicu. Na kraju smo osvojile zavidno drugo mjesto i ponosno nosile medalje oko vrata. Zadnjih dana Elektrijade održavala su se finala u svim sportovima. Tako je FESB u finalu nastupio u muškoj i ženskoj košarci, ženskom nogometu t e ženskoj odbojci.

Dodjela medalja je bila u večernjim satima u disco clubu. Bilo je lijepo čuti kako

prozivaju studente FESB-a u većini

kategori ja . Još lijepše je bilo

v i d j e t i

Studentske novineStudentske novine

nasmijana i sretna lica naših

studenata koji su s ponosom nosili medalje

oko svoga vrata. Medalje

Osvojili smo sljedeće medalje u sportu:

Timski plasman: Zlatna medalja:  Košarka (m), Odbojka

(ž), Kros (m)  Srebrna medalja: Košarka (ž), Nogomet (ž)

Pojedinačni plasman: Zlatna medalja: Kros (m) Brončana medalja:  Kros (m)

Studentica Miriam Bilać osvojila je treće mjesto iz Matematike1 kao i ekipno kolege iz predmeta Obnovljivi izvori energije. Ovim rezultatima FESB je svrstan među 5 najboljih fakulteta u regiji.

Nakon slavljenja dugo u noć, trebalo je u jutro krenuti u daaaleki naš Split. Povratak kući je većinom prošao spavajući jer smo svi bili toliko izmoreni da nam je sjedalo u busu bilo više nego dovoljno da zaspemo. Ubrzo po povratku

u Split, organizirali smo After party Elektrijada. Odazvali su se svi sudionici Elektrijade ali su bili pozvani i svi ostali. Svi su još bili pod friškim dojmovima iz Bugarske. Ovim putem se zahvaljujemo svim našim studentima, profesorima, upravi Fakulteta te Sveučilištu u Splitu koji su pomogli da projekt bude uspješno realiziran. 

Pozivamo studente da razmisle te se prijave na ovogodišnju elektrijadu i prožive jedno nezaboravno putovanje kojeg će se uvijek rado prisjetiti.

31

32

Studentske novine

Prema zadnjim podacima HZZ-a iz 12. prosinca 2012. broj nezaposlenih u Hrvatskoj dosegao je brojku od 350.432

osobe, što je 3385 osoba više nego na kraju studenoga te iste godine.Od 2008. gubi se više radnih mjesta nego što ih se otvara pa se iz mjeseca u mjesec povećava broj osoba koji ostaju bez posla.Jedan od glavnih problema koji se javlja kod ljudi je što često ne shvaćaju vrijeme u kojem žive ili jednostavno tome ne pridodaju veliku pažnju. Sve veći je i broj osoba koje nakon završetka svoga fakultetskog obrazovanja upisuju neke nove studije ili tečajeve jer se suočavaju sa istim problemom kao i većina građana Republike Hrvatske – kako pronaći posao u svojoj struci ?Najviše poteškoća pri pronalasku svoga prvoga posla imaju stručni pristupnici i prvostupnici jer je na tržištu rada došlo do sve većeg zasićenja magistara inženjera sa većim stupnjem obrazovanja.Pokažite da znate da raditeOsnovni problem koji se javlja kod svakog mladog inženjera je što prilikom svoga obrazovanja nije stekao adekvatno znanje i vještine za posao koji traži. Većina stvari koje se uče na fakultetima daleko su od onoga što je potrebno tržištu.Firme ne žele riskirati sa osobama koje zapošljavaju niti trošiti vrijeme za njihovu obuku i prilagodbu u pojedinim poslovima. Upravo iz tog razloga uzimaju osobe sa većim obrazovanjem jer smatraju da su rizici manji.Naravno, ne možete riješiti probleme školstva ali možete sebi pomoći da dođete do adekvatnih znanja i ponuditi nešto više od same diplome.Potrebno je shvatiti da stupanj formalnog obrazovanja ipak nije glavna referenca kada stanete ispred svoga budućeg poslodavca.Pokažite da znate raditi, da možete doprinijeti razvoju firme i dobit ćete posao!Postanite stručnjak iz svog područjaDa bi uštedjeli svoje vrijeme prilikom potrage svoga prvog posla potrebno je se upoznati sa tržištem rada i

ŠTO NAKON FESB-a?tekst: Josip Barić pratiti razvoj tehnologije u svijetu.

Samostalna edukacija izvan fakulteta, učenje novih jezika, softverskih alata i izrada nekih svojih vlastitih projekata je samo jedan način da u svome CV-u (curriculum vitae) postanete konkurentni ostaloj grupi ljudi koji tražio posao za tu istu poziciju.Kada poslodavac vidi da već imate iskustva u softverskom programu koji je osnovni softverski alat u njegovoj firmi i da imate svoje projekte koje ste samostalno izradili, svakako da će vas drukčije gledati bez obzira koji stupanj viskokog obrazovanja posjedujete.Na pitanja o tome kako se prilagoditi radnoj okolini prilikom svoga prvog posla, koje vještine treba posjedovati jedan budući radnik u nekoj od firmi najbolje se vidi iz odgovora jednog bivšeg studenta FESB-a.

Luka BarićDiplomirao Elektrotehniku,

smjer Elektronika, usmjerenje Elektrokomunikacije

Kako se zove firma u kojoj trenutno radite i sa čime se ona bavi ?Trenutno radim u Firmi EZ-Engineering u Zadru. Poslovnica u Zadru je dio grupacije koja se sastoji od 3 poslovnice: Zadar – Hrvatska, Široki Brijeg – BiH i Radolfzell am Bodensee – Njemačka.Firma se bavi projektiranjem alata i cijelih pogona za proizvodnju automobilskih karoserija, te planiranjem i simulacijom tih pogona u realnom vremenu. Naši poslodavci su veliki automobilske firme poput BMW-a, Deimler-a, Audia-a, VW-a, Porsche-a.Koja je Vaša trenutna pozicija u firmi u kojoj radite?Trenutno radim kao Voditelj projekta na području Simulacije proizvodnih pogona.Koliko ste dugo radnom odnosu?U radnom odnosu sam od siječnja 2008. godine, tj. 5 godina.Da li je posao koji trenutno obavljate ujedno i Vaš prvi posao u struci nakon stečene diplome?

Da, ovo je moj prvi posao u struci.Koliko je vremena prošlo od završetka Vašeg fakultetskog obrazovanja do pronalaska prvog posla u struci?Zaposlio sam se odmah, par tjedana nakon završenog fakulteta. S kojim ste se problemima susreli prilikom potrage Vašeg prvog posla?Problemi s kojima sam se tada susretao su: nepoznavanje tržišta rada, malen izbor Firmi na tržištu te nedostatak ranog iskustva.U kolikoj Vam je mjeri stečeno znanje na fakultetu pomoglo u obavljanju Vašeg trenutnog posla?S obzirom da mi posao nije usko vezan uz struku, najviše mi je pomogao analitički način razmišljanja i inženjerski pristup problemu koji sam stekao na fakultetu. Takodjer mi je znanje iz mrežnih tehnologija pomoglo da obavljam posao Sistem administratora, kad je za to bila potreba u firmi.Koje kvalifikacije treba imati jedan budući zaposlenik u firmi u kojoj Vi radite?Treba biti diplomirani inženjer (ili magistar po Bologni) strojarstva ili elektrotehnike, fleksibilan, spreman na prekovremene sate. Važne su također komunikacijske vještine, timski rad, te poznavanje stranih jezika s naglaskom na Njemački jezik.Koliko je važno prethodno radno iskustvo prilikom zaposlenja u firmi u kojoj Vi radite ?Radno iskustvo je poželjno, ali nije presudno. Firma zapošljava perspektivne inženjere i bez radnog iskustva.Koliki broj zaposlenika broji vaša firma i koliko je njih sa FESB-a?U našoj poslovnici u Zadru ima 45 ljudi, od kojih je 12 s FESB-a.Koliko sektora broji Vaša firma i kako su oni podijeljeni? Ukupno je 6 sektora u našoj firmi. To su: Simulacija, Konstrukcija, Detaljiranje, Dokumentacija, Cubing te Računovodstvo.Koji su najvažniji alati (software) koje koristite prilikom obavljanja Vašeg posla i da li ste se već susreli sa njima prilikom Vašeg fakultetskog obrazovanja?Osim standardnog Office Paket-a, na faksu se nisam susretao sa alatima

33

Studentske novine

koje koristim u svakodnevnom poslu, budući da su to specijalizirani alati za simulaciju proizvodnih procesa.S kojim se poteškoćama susreću novi zaposlenici u Vašoj firmi ?Ako zaposlenik ne priča Njemački jezik, ima problema s projektnom dokumentacijom koja je većinom na Njemačkom. Također, većini ljudi je problem naviknuti se na stres i pritisak koji izazivaju uski termini. Krivulja učenja u pojedinim poslovima u firmi je poprilično dugačka, tako da novi zaposlenici imaju problema u donošenju samostalnih odluka prvih godinu dana.Koje su stvari u vezi sa Vašim trenutnim poslom takve da bi ste rekli da su Vam teške ?Opseg posla i termini koji su uvijek preblizu, u Auto industriji su termini uvijek problematični, stvaraju stres koji malo otežava posao. No ponekad je taj stres i pozitivan pokretač koji povećava produktivnost.Kako Vas je trenutačni posao oplemenio ili napravio da ste postigli čak veći stupanj odgovornosti ?Posao Voditelja projekta u kojem sam zadužen za komunikaciju s poslodavcima i česta putovanja u inozemstvo, te vođenje vlastitog tima ljudi pridonosi povećanju odgovornosti i razvijanju novih vještina, organizacijskih i komunikacijskih te povećanju radnog iskustva.Sa kojom vrstom pritiska se susrećete prilikom obavljanja Vašeg trenutnog posla?Kao što sam vec rekao, uski termini su najveći uzrok pritiska. Dodatan pritisak je i mogućnost pogreske, koja je u nasem poslu vrlo skupa. Takodjer, zna se cesto dogoditi da je poslodavac neodlučan, te tad znaju mijenjati važne informacije, ili ih moramo čekati duže vremena, a termin uvijek ostaje isti.Koji tip odluka donosite sami bez konzultacije sa vašim nadređenima ?Osobno sam u takvoj poziciji da većinu odluka moram donositi samostalno te za njih pruzeti odgovornost. Konzultiram se većinom u planiranju radnih kapaciteta, postavljanja internih ciljeva i termina, te uspostavljanju odnosa sa poslodavcem.Koje tri stvari Vam čine najveće zadovoljstvo na poslu ? I zašto ?Prva stvar je ugodna radna atmosfera.

Zanimanje 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

(2) Stručnjaci i znanstvenici 112 113 121 114 110 144 209 220(2131) Diplomirani projektanti računalnih sustava, sustavni inženjeri i programeri

13 7 14 11 16 23 43 43

(2131427) diplomirani inženjer sustava/osobna računala 1(2131437) diplomirani inženjer sustava za programe 1(2131447) diplomirani inženjer sustava 2 3(2131517) administrator baza podataka 11 3 2 2 4 2 1(2131527) koordinator računalne mreže 1(2131537) diplomirani inženjer za računalnu grafiku 1(2131717) diplomirani inženjer računalstva 1 3 11 9 11 17 32 37(2131727) diplomirani informatičar 1 3 2 2 5 2

(2143) Diplomirani inženjeri elektroenergetike i elektrostrojarstva

46 57 70 57 37 64 87 91

(2143117) diplomirani inženjer elektroenergetike 13 18 26 19 14 10 21 14(2143127) diplomirani elektroinženjer za elektrane 1(2143137) projektant elektroenergetskih postrojenja 1 1(2143237) diplomirani elektroinženjer za plovila 1(2143247) diplomirani inženjer/automat/industrija 1(2143327) projektant konstruktor elektroteh/proizvodi 1(2143427) diplomirani elektroinženjer/normizacija 1(2143617) diplomirani inženjer elektrotehnike 32 39 44 34 23 54 64 77

(2144) Diplomirani inženjeri elektronike i telekomunikacija 17 24 19 25 26 21 29 23(2144117) diplomirani inženjer/elektronički proizvodi 2 4(2144237) diplomirani inženjer računalne elektronike 1 4 1 5 2 2 4 6(2144317) diplomirani inženjer/telekom/uređaji 1(2144327) diplomirani inženjer telekomunikacija 3 2 4 1(2144417) diplomirani elektroinženjer/mjerenja 1 1 3 3(2144427) diplomirani elektroinženjer/automatika 3 4 3 2 1(2144437) diplomirani elektroinženjer/procesna mjerenja 1(2144457) diplomirani elektroinženjer/pokretni objekti 2 1(2144517) diplomirani inženjer elektronike/normizacija 1 1 1(2144717) diplomirani inženjer elektronike 9 15 10 17 14 14 21 14

(2145) Diplomirani strojarski i brodograđevni inženjeri 36 25 18 21 31 36 50 63(2145047) strojarski projektant/procesna industrija 1(2145067) strojarski projektant postrojenja 1 1(2145137) projektant konstruktor alatnih strojeva 1(2145217) projektant konstruktor/metalne konstrukcije 1 1(2145307) strojarski projektant konstruktor 1 1 1(2145417) projektant konstruktor plovila 1(2145427) projektant konstruktor brodskih motora 1(2145437) projektant konstruktor brodskih pom/strojeva 1(2145577) projektant strojarske tehnologije 1(2145617) diplomirani strojar/održav/proces/oprema 1(2145637) diplomirani strojar/održavanje energetike 1(2145707) projektant/održavanje brodske opreme 1 1(2145747) diplomirani strojarski inženjer/normizacija 2 1(2145917) diplomirani strojarski inženjer 30 22 10 18 26 32 44 55(2145927) diplomirani brodograđevni inženjer 4 3 5 3 1 2 1 4

(3) Inženjeri, tehničari i srodna zanimanja 279 399 410 327 276 407 617 636(3113) Elektroinženjeri i elektrotehničari 119 162 161 114 107 153 249 282

(3113156) elektroinženjer/prijenos elek/energije 1 1 1(3113176) elektroenergetski inženjer 1 11 6 2 5 4 10 7(3113256) elektrostrojarski inženjer 2 1 1 1(3113316) elektroinženjer proizvoda za kućanstvo 1(3113616) elektroinženjer projektant 1(3113726) elektroinženjer 22 27 40 22 18 33 46 41

(3114) Inženjeri i tehničari za elektroniku i telekomunikacije 29 49 47 63 47 53 100 79(3114366) inženjer elektroničar za računala 1 1 1 5 5 1 2 2(3114426) inženjer/telekom/uređaji i mreže 1(3114496) inženjer za telekomunikacije 3 4 4 5 1 5 6 3(3114826) inženjer elektronike 9 10 15 21 13 10 19 20

(3115) Strojarski i brodograđevni inženjeri i tehničari 94 121 130 87 69 105 119 119(3115236) strojarski konstruktor 1(3115566) strojarski tehnolog/montažni postupci 1

Broj zaposlenih u Splitsko-dalmatinskoj županiji

(3115666) stroj/tehnolog održavanja cestovnih vozila 1(3115766) stroj/tehnolog održavanja građevin/strojeva 1(3115826) stroj/tehnolog održavanja brodske opreme 1 1(3115866) stroj/tehnolog održavanja opreme 1(3115926) strojarski inženjer 16 21 25 10 15 20 24 28(3115946) brodograđevni inženjer 4 1 7 3 1 6

(3121) Računalni inženjeri i tehničari 37 67 72 63 53 96 147 153(3121216) projektant informatičkih sustava 1 1(3121316) programer računalnih primjena 8 10 9 9 10 10 17 12(3121326) programer strojeva upravljanih brojčano 1 1 2(3121426) inženjer sustava za osobna računala 1 2 3 5(3121436) inženjer sustava za računalne mreže 2 1 1 3 1 6 5 2(3121446) inženjer sustava 1 1 1(3121516) informatičar 13 23 22 28 15 23 30 45

(3123) Operatori na robotima 2 3(3123116) operator na industrijskom robotu 1 3(3123126) operator na robotu 1

Studentske novine

34

Siguran sam da je većina studenata upoznata s činjenicom da u Zagrebu već podosta vremena ,

točnije od 1996. postoji studentski radio. Davne 2005.-e godine skupina mladih entuzijasta okupila se oko ideje osnivanja Splitskog studentskog radia u okvirima sveučilista, a njegova prvotna i jedina nit vodilja bila je približiti Splitsko Sveučiliste njegovim studentima te im ponuditi dobru i kvalitetnu radio postaju. Projekt je sa svojim testnim emitiranjem započet 30. svibnja 2005., a realiziran je uz potporu Fakulteta Elektrotehnike, Strojarstva i Brodogradnje, te Studentskog zbora Sveučilišta u Splitu, te je tako nastao StopFM. Nešto kasnije Zagrebu i Splitu su se pridružili i neki drugi studentski gradovi poput Dubrovnika (Radio Unidu) , Osijeka (Radio ETFOS) , Rijeke(Radio Sova) itd.

Prošlo je od tada dosta vremena , mnogo se toga izdogađalo a u međuvremenu smo se preselili u prostoriju A 113 , gdje smo i dan-danas locirani. StopFM je vrijedan studentski projekt i upravo od nas krenuli su mnogi vezani projekti poput Hear.ME seminara kojeg su prigrlile sve Hrvatske studentske

STOP FMtekst i foto: Ivan Ivančević

radio postaje, a i neke strane. Projekt Hear me pokrenut je u Studenom 2009. na inicijativu studenata koji sudjeluju u kreiranju programa na studentskom radiju StopFM u Splitu.

“Hear.me” je zamišljen kao d v o d n e v n o druženje studenata koji sudjeluju u radu studentskih radija diljem Republike Hrvatske. Odvija se dva puta godišnje i svaki put u drugom gradu domaćinu. Tako je do sada osim u Splitu održan i u Dubrovniku, Zagrebu, Osijeku i Rijeci.

Na prvom događaju prisustvovali su studenti sa dubrovačkog “UNIDU radija” i zagrebačkog “Radio Studenta”. Uz sudionike iz Splita ukupno je prisustvovalo 20-ak studenta.

Radio svoj program (za sada) distribuira putem live stream-a, a podržano je više različitih audio formata.

Cilj ovog projekta je prvenstveno naobrazba studenata splitskog Sveučilišta, tj. pružiti studentima mogućnost usavršavanja postojećih i stjecanja novih znanja, te postati centralni studentski informativni centar za studente splitskog Sveučilišta. Htjeli bi da

splitski studenti uoče prednosti i mogućnosti koje im pruža StopFM te stoga šaljemo poziv svim kreativnim mladim ljudima - studentima Sveucilista u Splitu - zaljubljenicima u glazbu , radijske postaje i audio tehniku da nam se pridruže u stvaranju nečega što će s vremenom , sigurni smo , postati svojevrsna legenda . Iz tog razloga smo pokrenuli i radio - audiciju preko koje upravo tražimo navedeni spektar ljudi da nam se pridruže u stvaralaštvu , kreiranju radio programa , održavanju tehnike , ali i jednoj velikoj razbibrizi i zabavi-druženju uz koje ćemo, nadamo se , mnogo naučiti jedni od drugih.

Ukoliko imate bilo kakvih pitanja, prijedloga i(li) kritika ili jednostavno želite postati dio StopFM Team-a slobodno nas kontaktirajte, na: stopfm@gmail.com.. jer mi smo tu za Vas.

Većinu dana, radi se često i prekovremno, provodim sa kolegama i bez timskog rada i komunikacije te dobrog odnosa među kolegama posao bi bio nemoguć. Druga stvar je odgovornost i tip posla. Osjećaj sudjelovanja u osmišljanju i simulaciji načina proizvodnje npr. Novog Porsche-a 911, AMG SL-a. Golf 7 ili bilo kojeg drugog automobila daje zadovoljstvo. Na početku projekta stoji prazan komad u tvornici, a na kraju nastaje proizvodna linija sa 50-100 ili više Robota i alta koji rade u 3 smjene i prizvode dio karoserije svakih 60-ak sekundi. Treća stvar je mogućnost putovanja i posjete raznim tvornicama diljem Europe, a ponekad i šire.Što bi ste rekli da ste naučili od Vaših kolega na poslu ?Prva stvar koju sam naučio od kolega je posao koji radim, to je i najvažnija

stvar, prenošenje znanja. S obzirom da smo malena firma i još k tome u razvoju, vrlo je bitno prenijeti znanje na nove kolege. Također sam naučio osjećaj odgovornosti prema poslu koji radim.Da li ste u sklopu trenutnog posla dobili ikakve ponude za posao u inozemstvu i ako da kakve su to ponude bile?Dobio sam nekoliko ponuda u firmama koje se bave sličnim poslovima.Koji bi savjet dali trenutnim studentima FESB-a prilikom potrage svoga prvog posla? Savjetovao bih studente da od prve godine počnu upoznavati tržiste rada, da se interesiraju što sve postoji, kakvi poslovi se nude, koji su globalni trendovi. Ako postoji mogućnost, treba tražiti i male poslove, makar i volonterske u nekim firmama bliskim struci. Koliko

god je važno iskustvo, važan je dojam i poznanstvo sa poslodavcem. Također je važno prilikom biranja smjera na kasnijim godinama, ili izbornih predmeta imati sliku tržista u glavi.Ulaganje vremena u strane jezike, bar još jedan uz engleski u trendovima globalizacije je prednost koja je uvijek dobrodošla.

Prema podatcima iz HZZ-a u periodu od 2005.-2012. godine u sljedećoj tablici nalazi se broj osoba koji je završio svoje visoko obrazovanje u području tehničkih znanosti te isto tako broj osoba koji se zaposlio u navedenom periodu.Sljedeći podatci su najbolji pokazatelj koja su zanimanja trenutno najtraženija na tržištu rada.Podatci se odnose na Splitsko-dalmatinsku županiju.

35

Studentske novine

Marko Lovrić3. godina Preddip-lomskog studija, Elektronika i računal-no inženjerstvo

TanjaPleić2.godina Preddip-lomskog studija, Industrijsko inžen-jerstvo

StipankaŠimleša1.godina Diplomsk-og studija, Bežične komunikacije

NikolinaSmilović2.godina Diplomskog studija, Računarstvo

Mateo OlujićStručni studij, Raču-narstvo

MartaZorić2.godina Diplomsk-og studija, Bežične komunikacije

MarinkoPešo2.godina Diplomskog studija, Računarstvo

Marin Kraljević1.godina Diplomsk-og studija, Bežične komunikacije

Marin Ajduk2.godina Diplomskog studija, Automatika i sustavi

JosipaRadeljić2.godina Stručnog studija, Računarstvo

JosipBarićRazlikovni studij, Automatika i sustavi

FaniBajić2.godina Preddip-lomskog studija, Računarstvo

Anita Jukić1.godina Diplomsk-og studija, Bežične komunikacije

Ana Kljajić2.godina Diplomskog studija, Industrijsko inženjerstvo

Misliš da bi bio dobar stu-dent-novinar? Voliš istraživati i pisati? Javi se na akljajic@fesb.hr i postani dio tima!

Studentske novine

Pomicanjemtočno3šibicepotrebnojedobiti4jednakostraničnatrokuta.Nijedozvoljenonitipreklapanjedvajušibicanitirazbijanjejednešibiceuvišedijelova.

(rješenjejeskrivenounovinama)