I N F O R M A T I V N AK A T O L I È K A

11. lipnja 2003. broj 23/2003v i j e s t i n e w s

Doviðenja,Sveti Oèe!

Papa Ivan Pavao II. 3. pohod Hrvatskoj

5. - 9. lipnja 2003.

A G E C I J AN

2 11. lipnja 2003. broj 23/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Izložba “Dubrovačka Republika i Sveta Stolica”Izloženo je 45dokumenata kojisvjedoče o odnosimakoje je DubrovačkaRepublika imala saSvetom Stolicom

Dubrovnik, 3.6.2003. (IKA) - UDubrovačkom arhivu uDubrovniku otvorena je 3.lipnja izložba “DubrovačkaRepublika i Sveta Stolica”.Izložbu je otvorila Branka Šulc,zamjenica ministra kulture, aautor izložbe je arhivist Zoran

Perović. Javnosti su prikazaninajvažniji originalnidokumenti, Papinske bule,službene odluke Senata, diokorenspodencije između SveteStolice i Dubrovnika, većinomna latinskom, ali i natalijanskom jeziku, koji

svjedoče o odnosima koje jeDubrovačka Republika imala saSvetom Stolicom. Izloženo je45 dokumenata, među kojimaje najstariji bula papeBenedikta VIII. iz 1022. g.Izložba će biti otvorena do 17.lipnja od 9 do 23 sata.

Dr. Zečević o aktualnom ekumenskom trenutkuSusret i predavanje naKatoličkomebogoslovnom fakultetuu Splitu

Split, 3.6.2003. (IKA) - Uztradicionalni siječanjski termin,blagdan Duhova je drugo važnovrijeme u liturgijskoj godinikada se u mnogim Crkvamapojačano moli za jedinstvo svihkršćana. Tim povodom u utorak3. lipnja na Katoličkomebogoslovnom fakultetu u Splituupriličen je susret i predavanjeo temi “Aktualni ekumenskitrenutak u Hrvatskoj”. U imepriređivača toga susretaKatedre za temeljnobogoslovlje KBF-a u Splitu iPovjerenstva za ekumenizam idijalog Splitsko-makarskenadbiskupije nazočne jepozdravio dr. Nediljko A.Ančić, predsjednikPovjerenstva, ističući da jeraskol među kršćanimasablazan, protivan samoj bitiCrkve i volji Kristovoj da svinjegovi učenici budu jedno.Ukazao je na važnost jačanjakako ekumenske svijesti, tako imolitve za jedinstvo Crkve iinformacija o aktualnimodnosima među kršćanskim

Crkvama u Hrvatskoj.Zatim je izlaganje održao dr.Jure Zečević, OCD, profesorekumenske teologije naKatoličkome bogoslovnomfakultetu u Zagrebu i tajnikVijeća Hrvatske biskupskekonferencije za ekumenizam idijalog. Dr. Zečević je najprijekratko prikazao profil vjerskihzajednica koje premanajnovijem popisu pučanstvadanas žive i djeluju uHrvatskoj. Zatim je izniosmjernice o dvije različiterazine na kojima katolik možeprakticirati zajedničarstvo sdrugim kršćanima: na razinisuradnje i dijaloga, gdje važeblaži kriteriji i na razinizajedničarstva u bogoštovnimčinima, gdje su premaekumenskom direktorijuKatoličke crkve postavljenistroži kriteriji. Potom seosvrnuo na Ekumenskikoordinacijski odbor Crkava uHrvatskoj (EKOCUH) imogućnosti suradnje međuCrkvama članicama. Za naš

ekumenizam bilo bi korisnoviše konkretnih i zajedničkihdokumenata bilateralne imultilateralne naravi,primjerice glede međusobnogpriznanja krštenja, gledepostupaka u odnosu namješovite ženidbe i pitanjaškolskog vjeronauka, naveo jemeđu ostalim Zečević. Uraspravi nakon toga nazočni suse zanimali za upravo održaniekumenski Kirchentag uBerlinu, za broj pripadnikadrugih kršćana premanajnovijem popisu, a osobitopak za ekleziološkovrednovanje Katoličke crkve upojedinim pravoslavnimočitovanjima. Na predavanju isusretu, između ostalih bili sudekan KBF-a prof. SlavkoKovačić, profesori i studentiFakulteta, paroh Srpskepravoslavne crkve u Splitu o.Nikola Škorić te predstavniciMakedonske pravoslavnecrkvene općine Sv. NaumOhridski iz Splita.

Krk: Proslavljen zaštitnik grada i biskupije"Ne znamo kamo ćenas dovestimanipuliranje sljudskim životima,uništavanje života.Majka Terezija,govorila je kako jegrijeh pobačaja uizravnoj vezi sratovima... Trebaimati snage uzdržatise od zla i prionuti uzdobro, makar trebaloi pretrpjeti zbogtoga", poručio jebiskup Župan

Krk, 4.6.2003. (IKA) – U Krkuje u srijedu 4. lipnjaproslavljena svetkovinazaštitnika grada Krka i Krčkebiskupije, sv. Kvirina. Svečanumisu u krčkoj prvostolnicipredvodio je krčki biskupValter Župan u koncelebraciji stridesetak svećenika iredovnika, u nazočnostipredstavnika gradskih vlasti načelu s krčkim gradonačelnikomDariom Vasilićem. Nakonsrdačnog pozdrava idobrodošlice, biskup Župan usvojoj je propovijedi govorio omučeništvu, budući da je i samsisački biskup Kvirin biomučenik. Ali početak i uzorsvakog mučeništva zapravo jeIsus Krist. "Mučenici su vrlodobro, poput Isusa", rekao jemons. Župan, "razumjeli da jedobro ljudi, spasenje ljudi,

moje dobro i moje spasenje, ato je ono što Bog hoće, takovelika i važna stvar da tu nemože biti popuštanja nekimkrivim idejama, postupcima, pani iz bilo kojih razloga iliobzira". "Ima nekih granica",podsjetio je biskup, "prekokojih se ne smije prijeći, nezato jer bi se nekome svidjelozabraniti to, pa ni Bogu, negozato jer prijeći te mjere igranice znači navući na sebezlo i propast"... "Ne znamokamo će nas dovestimanipuliranje s ljudskimživotima, uništavanje života.Majka Terezija, govorila jekako je grijeh pobačaja uizravnoj vezi s ratovima. ToSveti Otac više puta ponavlja, inedavno je to vrlo jasno,izričito kazao: Tko hoće mir,neka štiti život. Treba imati

snage uzdržati se od zla iprionuti uz dobro, makartrebalo i pretrpjeti zbog toga.Nisu mučenici sami od sebeimali snage. Nemamo ni misami po sebi. Ali zato molimosvete mučenike, molimo Bogada nam dade snagu duha kojanam je potrebna". Na krajumise, biskup Župan pozvao jesve na doček Sv. Oca idućegdana u zračnoj luci u Omišlju, aisto tako i na sudjelovanje nanedjeljnoj euharistiji s njime uRijeci. Nakon mise, blagdan zaštitnikasvoga grada vjernici Krkaproslavili su i na svjetovnomplanu, uz prigodni koncertmjesnih klapa i dječjeg zbora"Mići boduli" na trgu Kamplin.

3v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Sisak: Proslava zaštitnika grada sv. KvirinaZaštitnik Siska sv.Kvirin, tisućusedamstota obljetnicanjegova mučeništva idan posvete crkve Sv.Kvirina svečanoproslavljeni uistoimenoj sisačkojcrkvi

Sisak, 4.6.2003. (IKA) –Zaštitnik Siska sv. Kvirin,1.700. obljetnica njegovamučeništva i dan posvete crkveSv. Kvirina svečano suproslavljeni 4. svibnja uistoimenoj sisačkoj crkvi. Unazočnosti brojnih županijskih iopćinskih predstavnika, brojnihvjernika grada Siska, učenika izsisačkih škola misno slavljepredvodio je zagrebačkinadbiskup Josip Bozanić uz 25svećenika predvođenihsisačkim dekanom AlojzijemPetranovićem te domaćimžupnikom. Nakon himne sv.Kvirinu koju je otpjevalopjevačko društvo “Danica” natemeljima stare crkve Sv.Kvirina gdje je podignut križ, usvečanom ophodu sa slikom sv.Kvirina, povijesnim gardama,drugom gardijskom brigadomHrvatske vojske, vatrogascimastjegovima i glazbom nazočnisu prešli u novu crkvu Sv.

Kvirina, gdje je slavljenaeuharistija.U propovijedi je nadbiskupBozanić govorio o sv. Kvirinu,rekavši kako je on u Siskuživio, svjedočio i na krajuprolio svoju krv. Time se želireći da se ovaj grad i ovi kojidanas u njemu žive prepoznajuu onome zašto je živio i umrosv. Kvirin. Današnja vjera nijeovdje od jučer, nego od davnihdavnina. Od sv. Kvirina i prijenjega. Dobro je i dostojno ipravedno što ovaj grad imaponovno crkvu posvećenu sv.Kvirinu, rekao je zagrebačkinadbiskup. Nadbiskup Bozanićpozvao je nazočne na molitvuprigodom dolaska Svetog Oca.Podsjetio je da su bila vremenakada je sv. Kvirin biozaboravljan, ali u ljudskimočima, a ne Božjim. Kakopojedini povijesni izvorinavode da je sv. Kvirin mučen303., a drugi 308. nadbiskup

Bozanić pozvao je župljanežupa grada Siska napetogodišnju duhovnu obnovuo 1.700. obljetnici mučeništva ismrti sv. Kvirina.Sisački dekan AlojzijePetranović istaknuo je da jeCrkva odigrala svoju ulogu uhrvatskom narodu prekobrojnih mučenika i svjedokavjere. "I na ovom prostoru većdeset godina živi zajednica sv.Kvirina. Kroz teška i krvavastoljeća živio je sv. Kvirin ibranio našu povijest. Onzaslužuje takvu prekrasnucrkvu. Bilo je to kroz povijestsve do nedavnih dana, sve dočasnog generala Janka Bobetkakoji je pronio slavu ovomegradu i cijele domovineHrvatske. Molimo Boga danam naš zaštitnik sv. Kvirinbude zaštitnik kao što je to bilokroz ovih sedamnaest stoljeća",rekao je dekan Petranović.

Pjesme za treći Papin pohod HrvatskojPjesme se nalaze naslužbenoj web straniciza Papin posjetwww.papa.hr

Zagreb, 4.6.2003. (IKA) - Upovodu trećega posjeta papeIvana Pavla II. Hrvatskoj,Hrvatski katolički radiopotaknuo je hrvatskeglazbenike na stvaranjeprigodnih pjesama za Papu. Naslužbenim stranicama Papinapohoda Hrvatskoj(http://www.papa.hr/mp3.html)nalaze se sve pjesme načinjeneu tu svrhu. Ideja vodilja cijele

akcije, radno nazvane "MP3 zaPapu", je ravnopravnaprezentacija svih novonastalihskladbi te njihovu distribuciju(u mp3 formatu) na službenimstranicama Papina pohoda,kako bi bile dostupnije svimradio postajama i vjernicimakoji ih žele imati. Budući da jevećina autora i izvođača svojeskladbe načinila ne izkomercijalnih, nego vjerskih

pobuda, a većinu pjesama nećebiti moguće kupiti na nekomoriginalnom mediju, svi suautori oduševljeno prihvatiliideju “MP3 za Papu”. Bezobzira na tu dogovorenuslobodnu distribuciju pjesama,njihovo emitiranje podliježezaštiti odgovarajućih autorskihi izvođačkih prava.

Humanitarna nogometna utakmica svećenikaUtakmica svećeničkihekipa iz Italije iHrvatske priređena upovodu Papinadolaska završila jepobjedom hrvatskereprezentacije

Rijeka, 4.6.2003. (IKA) – Usrijedu, 4. lipnja, dan uočidolaska Svetog Oca u Rijeku,priređena je humanitarnanogometna utakmicasvećeničkih ekipa iz Italije iHrvatske, pod pokroviteljstvomCaritasa Riječke nadbiskupije.Prilog od prodanih ulaznicanamijenjen je dječjem domu“Izvor” u Selcima.Suorganizator nogometneutakmice bio je HNK Rijeka,koji je ustupio svoje prostorije,igralište i osoblje koji supomogli u organizaciji i

pripremi nastupa svećeničkereprezentacije Hrvatske.Talijansku reprezentacijusačinjavali su redovnicikapucini, a hrvatsku župnici,kapelani, redovnici i bogosloviiz različitih dijelova Hrvatskekao i iz hrvatskih katoličkihmisija u Njemačkoj. Pobijedilaje hrvatska reprezentacija s 4:0. Humanitarna akcija započela jejoš u korizmi, prodajomprigodnih uskrsnih čestitki kojesu osmislili djeca i mladi. Uakciji je ukupno prikupljeno

12.000 kn koje će biti uručeneDječjem domu, a posebnaznačajka utakmice je u tome štoje priređena u prigodi stotogaPapina pohoda i trećeg našojdomovini, te prvi puta u GraduRijeci. U akciju su senovčanom potporom uključiliGrad Rijeka i Primorsko-goranska županija kao i mnogipoduzetnici iz grada i okolice.U programu su sudjelovaliGradska limena glazba s Trsata,Halubajske mažoretkinje igimnastički klub “Vita”, aokupilo se oko 3.000 gledatelja.

Vatikansko-hrvatski maraton u Papinu častDr. Bojan Glažarotplivao dionicu odOmišlja do Rijeke

Rijeka, 4.6.2003. (IKA) – Dr.Bojan Glažar, hrvatski plivačkimaratonac otplivao je u srijedu4. lipnja u čast Pape i njegovatrećeg pohoda Hrvatskojvatikansko-hrvatski maratonpod geslom "Sveti Otac Ivan

Pavao II. svjetlo, nada i mir".Plivački maratonac otplivao jedionicu od Omišlja do Rijeke,odnosno onu kojom će Papaproći pri svom dolasku uRijeku. Na obali u Rijecidočekali su ga učenici

medicinske škole svjeroučiteljicom Ines Turković,koji su otpjevali više duhovnihpjesama. Mons. Dinko Popoviću ime Primorsko-goranskežupanije darovao je dr. Glažarumonografiju o županiji.

4 11. lipnja 2003. broj 23/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Duhovsko bdjenje u đakovačkoj katedraliBdjenje je bilo uozračju pohodaSvetog Oca Osijeku iĐakovu

Đakovo, 4.6.2003. (IKA/BTU)– U ispunjenoj đakovačkojkatedrali u srijedu 4. lipnjaodržano je duhovsko bdjenjekoje je predvodio dijecezanskibiskup Marin Srakić. Prigodniuvodni dio bdjenja bio je prožetpjesmom, molitvom i brojnimbiblijskim ulomcima, koji suprikazali različite darove Duha

Svetoga: poučavanje, tješenje,darežljivost, milosrđe,bratoljublje, revnost, strpljivost,ustrajnost, gostoljubivost. Nekiod ovogodišnjih krizmanikadonijeli su pred oltar svijećekao znakove darova Duha.Nakon Službe riječi biskupSrakić istaknuo je u prigodnojhomiliji važnost darova Duha i

kršćanskog zajedništva, a sve uozračju pohoda Svetog OcaOsijeku i Đakovu, koji,istaknuo je biskup Srakić, želibiti pohod izmučenomistočnom dijelu naše domovine.Nakon homilije uslijedila jezajednička zahvalna molitvazajednice.

Treći pastoralni pohod pape Ivana Pavla II. HrvatskojSvečani dočekSvetoga Oca 5. lipnjau zračnoj luci naKrku, u Omišlju i uRiječkoj luci, susret spredsjednikomMesićem i dolazak uriječku rezidenciju uBogoslovskomsjemeništu

Krk, 5.6.2003. (IKA) – PapaIvan Pavao II. stigao jezrakoplovom Alitalije u riječkuzračnu luku na otoku Krku učetvrtak 5. lipnja upopodnevnim satima, čime jezapočelo njegovo jubilarno,stoto putovanje izvan Italije, atreće u Hrvatsku pod geslom“Obitelj – put Crkve i naroda”. Nakon slijetanja, u zrakoplovsa Svetim Ocem ušli suapostolski nuncij u RepubliciHrvatskoj nadbiskup GiulioEinaudi i v.d. šefa protokolaPredsjednika Republike MiladaPrivora, a ispred zrakoplovadočekali su ga predsjednikHBK zagrebački nadbiskupJosip Bozanić, predsjednikRepublike Hrvatske StjepanMesić, te krčki biskup ValterŽupan. Papu je pozdravio ipredao prijavak zapovjednikPočasno-zaštitne bojnepukovnik Dragan Basić, azatim su odsvirane himne. Pozdravne riječi predsjednikaMesića Nakon dolaska dobrodošlicuPapi poželio je predsjednikMesić, rekavši da hrvatskinarod i svi hrvatski građanidočekuju poglavara Katoličkecrkve s osmijehom, radosnasrca i raširenih ruku. “Svojimtrećim posjetom u manje odjednog desetljeća Vi niste samonaš dragi gost - već postajetesastavni dio povijesti isvakodnevice naše Domovine",rekao je predsjednik Mesić,podsjetivši da je Papa do sadaposjetio Zagreb, Split, MarijuBistricu i Solin, a sada mu seveseli cijela Hrvatska odMediterana do Slavonije."Pamtimo, Sveti Oče, porukekoje ste nam uputili u prigodiVaših prethodnih posjeta.Sjećamo se Vaših riječi oizgradnji kulture mira, označenju oprosta, o pozivu daoprostimo i da tražimooproštenje. Ono što ste tada

navijestili, posljednjih segodina, premda ponekad ne bezteškoća, ipak ostvaruje", kazaoje hrvatski predsjednik.Podsjetivši na Papine riječikako ne treba vjerovati onimakoji obećavaju lagana rješenja,predsjednik Mesić je istaknuokako "smo nastojali bitistrpljivi, uporni, mudri injegovati solidarnost. Teškoćenas nisu obeshrabrile. U sebismo uvijek nosili optimizam iradost življenja". Istaknuvšisvjesnost problema koji sunasljeđe povijesti i rata teosobnih ograničenja, hrvatskipredsjednik ustvrdio je kako"danas u Hrvatskoj želimonastaviti procesdemokratizacije, izgradnjepravednijeg društva, društvapravne i osobne sigurnosti zasve naše građane. Želimo,hoćemo i namjeravamo gradititakvo društvo i takav sustavkoji će našim obiteljima jamčitisretan i radostan život iodgovoran odgoj djece".Predsjednik Mesić je upozdravnom govoru podsjetio ina nastojanje Hrvatske zauključivanjem u Europskuuniju, izrazivši nadu kako ćeEuropska unija, kao željeni ciljujedinjene Europe, okupiti svenjezine raznolikosti i bogatstvai biti satkana na zajedničkimizvorima i korijenima u kojimaje i kršćanstvo jedan odtemelja" te dodao kako znamoda ćemo na tom putu imatipotporu Svetoga Oca. Na krajusvoga pozdrava predsjednikMesić je ponovio radost zbogponovnog dolaska poglavaraCrkve, poželjevši da ga naputovanju prati pjesma i ljubav. Papa u pozdravnom govoru:Došao sam ispuniti zadaćuPetrova nasljednika Odgovarajući i uzvraćajući napozdrave hrvatskogapredsjednika, papa Ivan PavaoII. izrazio je zahvalnost Bogušto i po treći put stupa na

"drago hrvatsko tlo", te "sljubavlju" pozdravio cijelukatoličku zajednicu uHrvatskoj, biskupe, te posebnobiskupa Župana i cijelu Krčkubiskupiju na čijem je tlu iriječka zračna luka. Sveti jeOtac na početku pozdravio ivjernike ostalih Crkava, tečlanove židovske i islamskezajednice, kako je rekao"radostan što se i u ovoj prigodimože zajedno svjedočiti onašemu zajedničkom zalaganjuza izgradnju društva u pravdi iuzajamnome poštivanju"."Došao sam k vama ispunitizadaću Petrova nasljednika tesvim stanovnicima donijeti svojpozdrav i zaželjeti mir. PohodDubrovačkoj biskupiji,Đakovačkoj i srijemskojbiskupiji, Riječkoj nadbiskupijii metropoliji i Zadarskojnadbiskupiji omogućit će miprisjetiti se starih kršćanskihkorijena ove zemlje, natopljenekrvlju brojnih mučenika", rekaoje Sveti Otac, dodavši da pritome misli na mučenike izprvih kršćanskih vremenaposebno Srijemske mučenike ione s područja Dalmacije, ali ione novijeg doba među kojimai blaženog Alojzija Stepinca.Papa je podsjetio i nabeatifikaciju s. MarijePropetoga Isusa Petković iIvana Merza, rekavši kako ga"spomen na te neustrašivesvjedoke vjere potiče da se sazahvalnošću i ganućem prisjetiCrkve, koja ih je rodila, i onihteških vremena u koja jeljubomorno čuvala svojuvjernost Evanđelju". Papa se u pozdravu osvrnuo ina bogatu glagoljašku baštinuotoka Krka, podsjetivši kako je"kršćanstvo u prošlosti daloveliki doprinos razvojuHrvatske", te nastavio: "Ono ćemoći nastaviti učinkovitopridonositi također njezinojsadašnjosti i njezinojbudućnosti. Postoje, naime,vrijednosti – kao što su

5v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

dostojanstvo osobe, ćudoredna iumna čestitost, vjerska sloboda,obrana obitelji, prihvaćanje ipoštivanje života, solidarnost,mjerodavnost i sudjelovanje,poštivanje manjina – što suupisane u narav svakogaljudskog bića, a zasluga jekršćanstva da ih je prepoznalo ijasno ih navješćuje. Na tim sevrijednostima temeljipostojanost i prava veličinajedne države".Sveti je Otac podsjetio nazahtjev Hrvatske za članstvomu Europskoj uniji, te istaknuokako ne može "ne očitovatiželju da se uspješno ostvari tatežnja". "Bogata će baštinaHrvatske sigurno pridonijetiučvršćenju Unije, bilo kaoupravne i teritorijalne cjeline,bilo pak kao kulturne i duhovnestvarnosti", istaknuo jepoglavar Katoličke crkve napozdravu u krčkoj zračnoj luci,te podsjetio na još uvijek bolnetragove nedavne prošlosti kojisu nazočni u Hrvatskoj i nekimsusjednim zemljama. "Neka seoni koji imaju vlast nagrađanskome i na vjerskomepodručju ne umaraju liječitirane uzrokovane okrutnimratom i uklanjati posljedicetotalitarnoga sustava, što jepreviše vremena nastojaonametnuti ideologiju suprotnučovjeku i njegovudostojanstvu", poručio je Papa,spomenuvši kako "Hrvatskaveć trinaest godina ide putemslobode i demokracije"."Gledajući naprijed spouzdanjem i nadom, sada – uzodgovoran i velikodušandoprinos svih – valjaučvršćivati društvenu stalnost,koja će još više promicatimogućnosti zapošljavanja,društvenu skrb, odgoj dostupansvoj mladeži, uklanjanje svihoblika siromaštva inejednakosti, u ozračjusrdačnih odnosa sa susjednimzemljama", rekao je Sveti Otacu pozdravnome govoru u krčkojzračnoj luci, te povjeravajućiHrvatsku zagovoru sv. Josipa iBlažene Djevice Marije"odvjetnice Hrvatske inajvjernije majke", udijelioblagoslov Hrvatskoj i svimnjezinim stanovnicima. Nakon pozdravnih govora papuIvana Pavla II. pozdravili supredsjednik Sabora ZlatkoTomčić, premijer Ivica Račan,članovi Vlade i državni i vojnidužnosnici. Zatim supredsjednika Stjepana Mesićapozdravili visoki dužnosnici

Svete Stolice predvođenidržavnim tajnikom SveteStolice kardinalom AngelomSodanom. Na dočeku Svetoga Oca uzračnoj luci na Krku, bili su ičlanovi Stalnog vijeća HBK -zadarski nadbiskup IvanPrenđa, splitsko-makarskinadbiskup Marin Barišić,gospićko-senjski biskup MileBogović, te biskupi Riječkemetropolije - riječki nadbiskupIvan Devčić, porečko-pulskibiskup Ivan Milovan i krčkibiskup Valter Župan, tegeneralni tajnik HBK inacionalni koordinator Papinapohoda Hrvatskoj mons.Vjekoslav Huzjak, prvi tajnikApostolske nuncijature uHrvatskoj Gianpaolo Rizzoti idrugi. Doček Sv. Oca uveličalisu pjesmom združeni zboroviotoka Krka, a svirao je Vojnipuhački orkestar.Već od ranih popodnevnih satipriređen je pretprogram uriječkoj zračnoj luci, u kojemusu nastupili folklorni sastavi sotoka Krka uz tradicionalnakrčka glazbala sopile. Nakontoga nastupili su zborovi izžupa otoka Krka s pjesmamamarijanskog sadržaja. Doček u Omišlju i Rijeci Iz zrakoplova na putu uHrvatsku, papa Ivan Pavao II.uputio je pozdravni brzojavtalijanskome predsjednikuCarlu Azegliju Ciampiju."Kada napuštam talijanskopodručje na putu u Hrvatsku sažarkom željom da susretnemžive kršćanske zajednice kojese trude oko svjedočenjaEvanđelja i želim potnutinjihovo apostolsko djelovanje,drago mi je uputiti Vamagospodine predsjedniče i svimVašim suradnicima i cijelometalijanskome narodu mojenajsrdačnije pozdrave koji supraćeni željom zanajintenzivnijim duhovnim idruštvenim napretkom predrageItalije", stoji u brzojavuSvetoga Oca talijanskomenarodu. Nakon odlaska iz riječke zračneluke Sveti Otac se s pratnjomautomobilom uputio uomišaljsku luku gdje su gadočekali žitelji te male župe.Svetoga Oca pozdravili sužupnik dr. Slavko Zec inačelnik općine Omišalj JosipŠepčić. Općina Omišalj je uprigodi toga povijesnog posjeta

darovala Papi repliku brevijaraVida Omišljanina. Izomišaljske luke Papa sekatamaranom “Judita” uputioprema riječkoj luci u pratnjihelikoptera. Svetoga Oca u riječkoj luci i nariječkim ulicama dočekale sutisuće građana koje su gapozdravljale zastavicama ibijelim i žutim balonima. Nasvečanoj ceremoniji dočeka uluci bili su nazočni crkvenidostojanstvenici te riječkegradske vlasti na čelu sgradonačelnikom mr. VojkomObersnelom koji je SvetomOcu uputio srdačnudobrodošlicu istaknuvši da je zasve Riječane najveća čast što ćeupravo taj grad biti Papin dompet dana. GradonačelnikObersnel izrekao je SvetomOcu riječi dobrodošlice u gradduge i burne povijesti, grad naRječini i Jadranskome moru,grad čiji se žitelji ponoseotvorenošću, tolerancijom igostoprimstvom. U Rijeci se,Sveti Oče, bogatstvom smatrasuživot različitih uvjerenja isvjetonazora, u ovome se gradus posebnom pažnjom njeguje iekumenizam koji Vi takoneumorno širite svijetom, kazaoje riječki gradonačelnik,pozdravljajući Svetoga Oca uime svih Riječana te je potomna dar Ivanu Pavlu II. predaomornarsku škrinju, kao simbolgrada i njegove pomorsketradicije. U trenutku predajedara pušteno je u zrak desetakbijelih golubova, kao simbolmira. Sveti Otac potom se upapamobilu, predviđenomtrasom, uputio premaBogoslovskom sjemeništu uRijeci, gdje je sljedećih petdana bila njegova rezidencija. Očekujući dolazak Svetoga Ocau riječku luku na pozornici naGatu Karoline Riječke priređenje prigodni glazbeni program uorganizaciji riječke podružniceHrvatske glazbene unijePrimorsko-goranske županije.Uz glazbu s prigodnoga CD-apod nazivom "Papa međunama" nastupilo je 70-akpjevača pop, rock, narodne iduhovne glazbe: ženska klapaLuka, klapa Fortunal, muškaklapa Kastav, Kumi - vokalnagrupa Katoličke udruge mladihIstre i Kvarnera, grupa 4 33,Katedralni zbor Cantores SanctiViti, grupa E.N.I., DuškoJeličić i Bonaca, SandroBastiančić, En Face, MarioLipovšek, Karin Kuljanić,

6 11. lipnja 2003. broj 23/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Robert Justinić i AleksandarValenčić. Susret Pape i Mesića Papa Ivan Pavao II. razgovaraoje na kraju prvog dana svogatrećeg pastirskog pohodaHrvatskoj s hrvatskimpredsjednikom StjepanomMesićem. Susret, na kojemu jebilo riječi o Hrvatskoj,europskim temama i stanju uregiji, održan je uBogoslovnom sjemeništu uRijeci. Na susretu, koji jeprotekao u srdačnome ozračju,nazočni su bili i državni tajnikSvete Stolice kardinal AngeloSodano te djelatnik Državnogatajništva mons. Martin Vidović.Tom prigodom predsjednik

Mesić uručio je Papi dva dara -kip sv. Josipa, zaštitnikaHrvatske, autora kipara NevenaBilića, i luksuzno izdanječasoslova Farnese JulijaKlovića. Nakon razgovora spredsjednikom Mesićem, SvetiOtac se kratko susreo i sčlanovima obitelji i najbližimsuradnicima hrvatskogapredsjednika. Bogoslovsko sjemenište uRijeci bilo je pet dana domaćinpapi Ivanu Pavlu II. Zgradasjemeništa je modernagrađevina, izgrađena 1988.godine. Sveti Otac je s najužompratnjom bio smješten nadrugom katu zgrade sjemeništagdje je osposobljen apartman u

čijem je sastavu studio, spavaćasoba, kapelica i sakristija.Prozori studija gledaju na grad iKvarnerski zaljev premapoznatom klimatskom lječilištuOpatiji i planini Učki. Naprvome katu je soba za prijem,gdje se Papa susreo spredsjednikom RepublikeStjepanom Mesićem. Uprizemlju je dvorana u kojoj jeSveti Otac objedovao i gdje senalazio s hrvatskim biskupima isvećenstvom. Usluge suosiguravale redovnice Družbesestara Presvetoga Srca Isusovakoje djeluju u sjemeništu.Položaj sjemeništa upovišenom dijelu gradaomogućuje pogled na cijeligrad, zaljev i otoke Krk i Cres.

Izjave nadbiskupa Devčića i predsjednika Mesića oPapinu pohodu

Predsjednik Mesićizrazio je posebnozadovoljstvo što jeIvan Pavao II. naceremoniji dočeka uzračnoj luci uputioporuku kojompodupire Hrvatsku naputu u Europsku uniju

Rijeka, 5.6.2003. (IKA) - Papindomaćin riječki nadbiskup imetroplit Ivan Devčić prvi danpastoralnog pohoda poglavaraKatoličke crkve Hrvatskoj 5.svibnja ocijenio je izvrsnim usvim dijelovima, od ceremonijedočeka u riječkoj zračnoj lucina Krku do prekrasnog dočekau Rijeci, javila je Hina. Riječkinadbiskup posebice je uputioriječi zahvale stanovnicimagrada domaćina koji su znaliprepoznati veličinu Ivana PavlaII., iskazavši mu štovanjevelikim odazivom pri dočeku uRijeci. Osvrnuvši se na poruke

koje je Sveti Otac uputio naceremoniji dočeka, nadbiskupDevčić posebice je ukazao danas je prvosvećenik uputioprema Europskoj uniji,podržavši naše težnje da uđemou zajedništvo naroda Europe ida zajedno s njima gradimosvoju budućnost.Nakon susreta sa Svetim Ocemu Bogoslovnom sjemeništu uRijeci hrvatski predsjednikStjepan Mesić ocijenio je da jetaj posjet veliki privilegij zaHrvatsku, javila je Hina.Istaknuo je da se razgovaralo oHrvatskoj, o europskim temama

kao i o stanju u regiji, pri čemuje stavljen naglasak na Papineporuke koje pozivaju naopraštanje, ljubav i toleranciju.Predsjednik Mesić izrazio jeposebno zadovoljstvo što jeIvan Pavao II. na ceremonijidočeka u zračnoj luci uputioporuku kojom podupireHrvatsku na putu u Europskuuniju. Ulazak u Europsku unijuje milenijski pothvat svihzemalja Europe, izjavio jepredsjednik Mesić, izrazivšinadu da će poruke Svetog Ocaostaviti veliki trag u hrvatskojjavnosti.

Papa u Dubrovniku na čast oltara uzdigao s. MarijuPropetoga Isusa Petković

Papa u svojoj homilijiu Dubrovnikuhrvatskim ženamastavio za uzor novublaženicu MarijuPetković te ihpotaknuo da na svakuosobu gledaju "očimasrca" istaknuvši kakoje njihova nazočnost"prijeko potrebna uobitelji, u društvu, ucrkvenoj zajednici"

Dubrovnik, 6.6.2003. (IKA) -Zvonjava crkvenih zvona ucijeloj Dubrovačkoj biskupiji,najavila je dolazak pape IvanaPavla II. 6. lipnja zrakoplovomCroatia airlanesa u Zračnu lukuDubrovnik u 10 sati. U luci suga dočekali dubrovački biskupŽelimir Puljić, potpredsjednikVlade Goran Granić,dubrovačka gradonačelnicaDubravka Šuica, župandubrovačko-neretvanski IvanŠprlje, načelnik općine KonavleLuka Korda i direktor Zračneluke Dubrovnik Tonči Peović. Doček i pozdravi U ime grada i županijegradonačelnica i župan predalisu Sv. Ocu prigodni dar -zlatnik slikara Mataušića, nakojem se s jedne strane nalaziGrad, s druge strane maskerol,

te zlatni kipić sv. Vlaha.Prigodni tekst napisao jeakademik Luko Paljetak, nalatinski ga je preveo prof.Salopek, a rimskim kurzivomnapisao ga je slikar Ivo Grbić.Svoju radost zbog dolaska"čovjeka u bijelom" nisu moglasakriti djeca u narodnimnošnjama iz KUD-a “Čilipi”,koja su oduševljenopozdravljala Sv. Oca. Papa Ivan Pavao II. stigao je upapamobilu u pratnji biskupaPuljića i svoga osobnog tajnikaStanislawa Dziwisza u lukuGruž. Dočekali su ga ipozdravili brojni hodočasnici,njih oko 60.000, mašućipapinskim zastavicama tehrvatskim nacionalnimobilježjima. Također se ispredluke Gruž okupilo oko 2.500okićenih barki.

Pozdravne riječi biskupaPuljića i molba da na čast oltarauzdigne s. Mariju Propetoga Na početku liturgijskog slavljapozdravne riječi Sv. Ocu uputioje biskup Puljić, izražavajućiradost i dobrodošlicu zbognjegova dolaska: "Dobro došlina ovo tlo koje je stoljećimabilo oazom hrvatske slobode.Dobro došli u Grad koji jeprepun uspomena povijesnihveza Apostolske Stolice iDubrovnika". Nabrajajućibrojne nazočne na misnomeslavlju, biskup Puljić jeistaknuo kako su nazočni svidruštveni staleži i slojevi odgospodarskih, političkih,kulturnih i zdravstvenihdjelatnika do običnih radnika,pomoraca, ribara i djelatnikaobavijesnih sredstava iz

7v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

domovine i inozemstva, kojiizvješćuju o ovome događaju,a, uz brojne pripadnikeustanova posvećenoga iapostolskog života, nazočne sui duhovne kćeri časneslužbenice Božje Marije odPropetog Isusa Petković. Napomenuvši kako jeDubrovnik sastavni dioeuropske i svjetske kulturnebaštine, biskup Puljićopetovano je istaknuo radostvjernika Dubrovačke biskupijezbog Papina dolaska. "Radujese okupljeni Božji puk što ćeVaše ruke blagosloviti ne samoljude i obitelji ovoga kraja, veći mučeničkom krvlju natopljenotlo ove biskupije i domovinenaše. Danas će se u neburadovati i oni brojni svjedocikoji su u zgodno i nezgodnovrijeme ostali vjerni Bogu iCrkvi, te u trajnoj borbi za krstčasni i slobodu zlatnu, uspjeliprenijeti na svoje potomkevjeru i kulturnu baštinu od kojei danas živimo. Siguran samkako će nam se posebicepridružiti i dubrovačkimučenici s Dakse, svećenici iugledni vjernici svjetovnjaci.Oni su, naime, upravo iz oveluke ljeta Gospodnjega 1944.odvedeni i ubijeni na tomobližnjem otočiću. Pridružit ćenam se i brojni pali branitelji izDomovinskog rata, koji se nisuplašili ni sile, a ni oružja onihkoji su bili naumili u ropstvo iokove staviti ne samo ovajGrad - simbol slobode, već icijelu zemlju Hrvatsku", rekaoje dubrovački biskup. Potom je podsjetio na riječi Sv.Oca u prigodi pohoda "adlimina" hrvatskih biskupa ustudenome 1992. godine, kadaje rekao kako narod uHrvatskoj "proživljavapovijesno razdoblje" u kojem jeCrkva pozvana "živjeti novoproljetno doba". Sveti se Otacnije "umarao" kroz čitavovrijeme rata u Hrvatskoj i BiH,kako svojim pismima inagovorima, tako inezaboravnim pastirskimpohodima, "zalijevati uljemEvanđelja rane povrijeđenogahrvatskog puka, na čemu smoVam posebice zahvalni. HvalaVam, vrhovni pastiru općeCrkve i neumorni promicateljuistinskoga mira! Hvala Vam,iskreni prijatelju svakogačovjeka, svakoga naroda ičitavoga čovječanstva", rekaoje biskup Puljić.

Zatim je uputio poziv Sv. Ocuda hrvatskim vjernicima dadesmjernice i poticaje za njihoveživote: "Usmjerite danas našelađe neka smjelo izvezu napučinu i potaknite neka zaplovepunim jedrima. Odredite pravackrme i brzinu kretanja.Upozorite nas na pogodne inepogodne vjetrove kao i naopasne morske struje. Poveditenas Isusu Kristu, jedinomotkupitelju čovjeka, koji je put,istina i život. I podsjetite naskako je njegov križ jedinaprava busola, koja nas vodi uvječnu luku spasenja". Pritomje dodao kako hrvatski vjernicižele sa Sv. Ocem obnovitisvoju vjeru koja je prenošena skoljena na koljeno od stoljećasedmog pa do naših dana: "Našisu očevi s ponosom isticalikako su oni Marijin narod zbogbrojnih svetišta i crkavapodignutih PresvetojBogorodici u čast. Ali, mi smo inarod svetoga Petra. I želimo touvijek ostati. Želimo bitizahvalna Marijina i Petrovadjeca. Hvala Vam, sveti Oče, zaVašu naklonost i posebice zapastirski pohod Dubrovačkojbiskupiji". Nakon toga je biskup Puljićzahvalio Papi za poruke, pismai riječi utjehe koje je osobnoupućivali tijekom ratnihnevolja, kao i putem svojihbliskih suradnika. Na kraju jedubrovački biskup još jednomiskazao zahvalnost na dolaskuSv. Oca, koji je došao "učvrstitibraću u vjeri i proglasitiblaženom časnu službenicuBožju Mariju od Propetog IsusaPetković. Unaprijed hvala i zariječi koje ćete nam danasuputiti. Hvala za sve. Jošjedanput u ime ovdje nazočnih,te u ime onih koji su željeliovamo doći, ali im nije bilomoguće, kao i u ime svih kojinas prate preko radija itelevizije kličem: Dobro namdošli, Sveti Oče!". Na početku obreda proglašenjablaženom službenice BožjeMarije od Propetog IsusaPetković, biskup Puljić zajednoje s postulatorom kauze o.Paolom Lombardom prišao Sv.Ocu i zamolio ga neka započnečin beatifikacije službeniceBožje Marije od Propetog IsusaPetković: "Sveti Oče, kaodubrovački biskup, poniznoVas molim, udostojte seubrojiti među blaženiceslužbenicu Božju MarijuPropetog Isusa Petković,

utemeljiteljicu družbe KćeriMilosrđa". Potom je biskupPuljić iznio kratko životslužbenice Božje. Marija od Propetog IsusaPetković rodila se 10. prosinca1892. godine u župi Svih Svetihu Blatu, na otoku Korčuli. Bilaje šesto od osmero djece uobitelji Antuna i MarijePetković, koje su roditeljiodgajali u kršćanskom ozračju.Već od malena Marija Petkovićiskazivala je sklonost premapobožnosti i milosrđu, te je ikao redovnica nastavilapomagati siromasima ipotrebnima, a na biskupovpoticaj započela je priprematiskromne konstitucijezamišljene redovničkezajednice "za odgoj i izobrazbudomaće ženske mladeži".Dubrovački biskup JosipMarčelić, na temelju pravilaTrećeg reda sv. Franje,posebnim spisom 1928. godinekanonski je ustanovioredovničku zajednicubiskupijskog prava. Tridesetljeća kasnije, naBlagovijest 1957. godine,zajednica je dobila papinskopriznanje Družbe i konstitucija.S. Marija Petković najveću jeradost, kako je istaknuo biskupPuljić, vidjela u siromasima,rubnima i prezrenima. Stoga senije umarala sve do blaženesmrti 9. srpnja 1966. godinepoticati svoje sestre nekaponašanjem i žrtvom pokazujukako se i u njima utjelovilaBožja ljubav, dobrota imilosrđe. Nakon provedenogpostupka Kongregacije zaproglašenje svetih, papa IvanPavao II. je 5. srpnja 2002.godine objavio dekret oherojskim krepostimaslužbenice Božje MarijePropetog Isusa Petković, a 20.prosinca iste godine i dekret očudu koje se dogodilo na njezinzagovor.Družba Kćeri Milosrđa, koju jeona utemeljila, danas ima oko450 sestara koje djeluju na trikontinenta, u 12 država i u 67zajednica. Sestre se baveodgojem mladeži,katehizacijom, njegom staraca ibolesnika, te župskimpastoralom i misijama. "MolimVas stoga, Sveti Oče, udostojtese svojom apostolskom vlašćuproglasiti blaženom prvu ženuHrvaticu, službenicu BožjuMariju Propetog IsusaPetković", rekao je na krajubiskup Puljić.

8 11. lipnja 2003. broj 23/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Prva hrvatska blaženica Nakon te biskupove molbeSveti je Otac izrekao formulubeatifikacije: "Mi,udovoljavajući željiNašegarovačkoga biskupaŽelimira Puljića te brojne drugebraće u biskupstvu i mnogihvjernika, pošto smo razmotrilimišljenje Zbora za proglašenjesvetih, Našom apostolskomvlašću dopuštamo da seslužbenica Božja MarijaPropetoga Isusa Petković odsada naziva blaženom i da sesvake godine na dan njezinarođenja za nebo, 9. srpnja,može slaviti njezin spomen namjestima i na način kako je toodređeno kanonskimpropisima. U ime Oca i Sina iDuha Svetoga". Nakon svečanog proglašenjablaženom s. Marije od PropetogIsusa Petković, otkrivena jeslika nove hrvatske blaženice usklopu oltarnog prostora, kojusu otkrili pisac životopisa noveblaženice fra Atanazije Matanići postulator kauze o. PaoloLombardo. U tijeku pjevanja učast nove blaženice, vjernici uophodu sa svijećama prinijelisu darove i moći. Cvijeće su prinijeli KatarinaDonjerković i Franka Gavranić,Željka Bačić i Ivana Biško unarodnoj nošnji Blata te djecaiz Vojvodine AnamarijaSkenderović i AleksandarStipić obučeni u narodnenošnje. Djevojčice u narodnojnošnji Vele Luke Emi i EnaCetinić nosile su maslinovugranu i ulje, dok su maketujedrenjaka prinijeli Ivan iJelena, a Branko Bačić i IvicaCetinić konavoski vez.Provincijalka Družbe Kćerimilosrđa u Čileu s. CoronataDonoso i provincijalka Družbeu Argentini s. Maria (Donato)Orsillo nosile su misnice, asvijeće su nosile s. Elza DorilaAlcaraz Marecos iz Paragvaja iStana s. Teodora Vilić iz Italije,kao i djevojčice iz odgojnogzavoda u Peruu Mirjam Oliverai Marghot Violeta. Moći novehrvatske blaženice nosio jesvjedok čuda Marije PropetogPetković Roger CotrinaAlvarado. PlodoveDubrovačkog primorja prinijelisu Ane i Niko Lujo u narodnojnošnji, Konavala Ivana (Frano)Franušić i Niko Prokulica unarodnoj nošnji, a kokos,ananas, banane iz Tanzanijenosili su Castor i Hilary.

Velimir Barbir iz MORH-a iJosip Zagorčak MUP-a nosilisu golubice. Med iz NovogŠehera prinijeli su Ivica Topić iVioleta Tomić u narodnimnošnjama, koji su predstavniciBosne, gdje ima veliki brojsestara Družbe Kćeri milosrđa. Potom je dubrovački biskupizrekao zajedno s postulatoromkauze zahvalu za proglašenjenove hrvatske blaženice. Nakraju obreda Sveti je Otacuputio molitvu da po zagovorunove blaženice "vjernoizvršujemo svoj životni poziv ipostignemo savršenstvo". "S radošću dođoh u ovaj stari islavni grad Dubrovnik, što stojiponosan na svoju povijest i nasvoju baštinu slobode, pravde ipromaknuća općega dobra",istaknuo je papa Ivan Pavao II.u svojoj homiliji na misiproglašenja blaženom sestreMarije Propetoga Petković uDubrovniku. Papa je novublaženicu stavio kao uzor svimhrvatskim ženama istaknuvšikako je u našemu dobu kaomožda ni u jednom drugompotrebna "ona umnost ženekoja će jamčiti osjetljivost začovjeka u svakoj prigodi". IvanPavao II. im je stoga uputiopoziv da nastave gledati nasvaku osobu očima srca, ići jojususret i biti uz nju"osjetljivošću, što je vlastitamajčinskom osjećaju. Homilija Svetoga Oca i pozivna svetost Na početku svoje homilije Papaje rekao kako Isus, mladića kojiga je pitao što mu je činiti dabaštini život vječni,jednostavno i izravno poziva:"Izvršavaj zapovijedi". "Sabranna ovo radosno slavlje, pukdubrovački, zajedno shodočasnicima pristiglima izdrugih dijelova Hrvatske, izBosne i Hercegovine, iz CrneGore i drugih zemalja, sastrahopoštovanjem prihvaćapoziv dobroga Učitelja tesmjerno ište njegovu pomoć injegovu milost kako bi na tajpoziv mogao odgovoritivelikodušno i sa zalaganjem",rekao je Papa. "Sjećajući se mojegaprethodnika Pija IV., koji jeovdje bio nadbiskup, s radošćudođoh u ovaj stari i slavni gradDubrovnik, što stoji ponosan nasvoju povijest i na svojubaštinu slobode, pravde i

promaknuća općega dobra",rekao je Papa u nastavkuhomilije. Izrazio je pritom željuda baština ljudskih i kršćanskihvrijednosti, "što se jenagomilala tijekom minulihstoljeća", i dalje "budenajdragocjenije blago puka ovezemlje".U nastavku homilije Papa jegovorio o novoj blaženici sestriMariji od Propetoga Isusaistaknuvši kako se ona odlučilazauvijek posvetiti Bogupotpuno se predavšiduhovnome i materijalnomdobru najpotrebnijih. Osnovalaje tako, podsjetio je Papa,Družbu kćeri Milosrđa Trećegasamostanskog reda svetogaFranje, čija je zadaća "širiti ipromicati, preko duhovnih itjelesnih djela milosrđa,poznavanje Božje ljubavi"."Nisu nedostajale teškoće.Međutim, sestra je Marijaneslomljivom odlučnošću išlanaprijed, prikazujući svojepatnje kao djela bogoštovlja ipodupirući svoje sestre riječju iprimjerom. Četiri je desetljećamajčinski mudro upravljalasvojom redovničkomzajednicom, otvorivši jemisijskome radu u raznimzemljama Latinske Amerike",rekao je Papa. Razmišljajući o liku noveblaženice, Papa je razmišljao io svim hrvatskim ženamaposebno onima "koje suzauvijek obilježene tugom zboggubitka koga iz svoje obitelji ustrašnome ratu iz devedesetihgodina prošloga stoljeća ili pakzbog kakva drugoga gorkogdogađaja, koji ih je pogodio"."Vrtoglavi tijek suvremenogaljudskog života može dovestido zamagljenja i čak do gubitkaonoga što je ljudsko. Možda jenašemu dobu kao ni jednomudrugom razdoblju povijestipotrebna ona umnost žene,koja će jamčiti osjetljivost začovjeka u svakoj prigodi",rekao je Papa. On je stogapozvao hrvatske žene da,"svjesne svojega vrlouzvišenoga poziva supruge imajke", nastave "gledati nasvaku osobu očima srca te jojići ususret i biti uza njuosjetljivošću, što je vlastitamajčinskome osjećaju". "Vašaje nazočnost prijeko potrebna uobitelji, u društvu, u crkvenojzajednici", istaknuo je Papa. Papa se zatim posebno obratioženama koje žive posvećenimživotom potaknuvši ih da se ne

9v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

umore vjerno odgovarati na"jedinu Ljubav vašega života".Posvećeni život, rekao je Papa,nije samo "velikodušnozalaganje ljudskoga bića, negoje navlastito odgovor na dar,koji dolazi s Neba i koji traži daga se prihvati nepodijeljenasrca". Papa je zato pozvaoposvećene žene da ihsvakodnevno iskustvonezaslužene Božje ljubavi"potiče na posvemašnjedarivanje vlastitoga života krozsluženje Crkvi i braći, predajućiBogu u ruke sav svoj život,svoju sadašnjost i svojubudućnost".Na kraju svoje propovijedi uDubrovniku Papa je istaknuokako je svatko pozvan, u skladus vlastitim pozivom,"ostvarivati u sebi i oko sebeBožji naum". "Vaša kršćanskazajednica rasla i učvršćivala seu uzajamnome oprostu, ljubavii miru: to je prošnja, koju Papadanas upravlja Gospodinu zasve vas", zaželio je na krajusvoje propovijedi u DubrovnikuPapa. Prinos darova i pričest Prinosni darovi na svečanojmisi u dubrovačkoj luci Gružbili su porculanski križ spozlatom, koji je darovaoCentar za radnu terapiju, aprinijeli su ga TomislavAnđelković, voditelj Centra, teštićenici Stjepan Akmadžić iIvan Buntjelić; Biblija, koju jeprinio zauzeti katolički laikDarinko Iveković; Marin Lučićprinio je CD "Ivan Pavao II. iDubrovnik", a Hrvoje Ragužzbirku pjesama koju je opremioJosip Botteri Dini svojimslikama; kruh iz Bačke, kojisimbolizira životni put s.Marije Petković, koja je napočetku svoje redovničkeslužbe u Subotici prosila žito danahrani gladne, a prinijeli su gaNovica Miljački i MarinaRemeš; vino "Dingač", koji jeprinio Anto Martinović,direktor Vinarije Dingač uPotomju, te Vesna i AnteaMartinović; kalež su nosiličlanovi obitelji TihomiraOreča; srebrnu krunicu prinijelisu Pavao Palić i VeraMazarekić u ime svih Janjevacapovodom 700. obljetnice prvogspomena Janjeva, najstarijehrvatske dijaspore; statut gradaDubrovnika nosila jegradonačelnica DubrovnikaDubravka Šuica; StijepoButijer, arhitekt oltarnogprostora, prinio je sliku

dubrovačkog slikara JosipaŠkerlja "Raspeće", dok jedožupan dubrovačko-neretvanski Pero Miškovićprinio kip sv. Vlaha, rad JosipaIvanovića. Na kraju su kovčeg snovčanim darom prinijeli donFranjo Dragun i s. M. ElviraKrišto, predsjednica Hrvatskeunije Viših redovničkihpoglavarica.Papa je također sve prinositeljedarova darivao s krunicama teih blagoslovio, a Dubrovačkojbiskupiji darovao kalež koji jepreuzeo biskup Puljić. Na misi u dubrovačkoj luciGruž Papa je prvo pričestio s.Julijanu Franulović, koja je bilaprva nasljednica s. MarijePetković, potom je pričestiosadašnju provincijalu glavaricuDružbe Kćeri milosrđa s.Berislavu Žmak i povincijalkuHrvatske provincije KristaKralja Družbe Kćeri milosrđa s.Emilu Brbarić, te predstavnikesvih biskupija, obitelji, petdekanata Dubrovačkebiskupije, mladih i obiteljipoginulih hrvatskih branitelja.Papa je na kraju miseblagoslovio temeljene kameneza buduće crkvene građevine uDubrovačkoj biskupiji. Na kraju svoje prve miseslavljene prigodom trećegapastoralnog pohoda Hrvatskoj,Sveti Otac podijelio jeapostolski blagoslov tepozdravio hodočasnike: "Dugosam vremena želio posjetitiDubrovnik. Ta se moja željadanas ispunila. ZahvaljujemBogu na tome. Zahvaljujem ivama na ovom izvanrednomdočeku, na ovom bogoslužju,na ovim predivnim prirodnimljepotama. Sve vasblagoslivljam. Blagoslivljamvaše obitelji. Blagoslivljammlade kojima velim: Hrabro.Blagoslivljam djecu ibolesnike! Neka Bogblagoslovi rodno mjesto noveblaženice, grad Dubrovnik icijelu Hrvatsku!".Hodočasnici su Papu na krajumise ispratili pjesmompjevajući "Do nebesa" i"Zdravo, Djevo". Nakon misePapa se uputio Biskupski dvoru Gospinom polju, gdje sekratko odmorio. Sudionici i liturgijski prostor Na svečanom misnom slavljusudjelovali su brojni hrvatskibiskupi, predvođenipredsjednikom HBK

zagrebačkim nadbiskupomJosipom Bozanićem, zatimapostolski nuncij u RHnadbiskup Giulio Einaudi,sarajevski nadbiskup kardinalVinko Puljić, nadbiskup Koelnakardinal Joachim Meisner,banjolučki biskup FranjoKomarica, kotorski biskup IlijaJanjić, mostarsko-duvanjskibiskup Ratko Perić, mariborskibiskup Franc Kramberger,subotički biskup Ivan Penzeš,biskup Trujilla u Peruu HectorMiguel Cabrejo Vidarte, vojnibiskup u Peruu SalvadorPineiro Garcia-Caldero,sarajevski pomoćni biskup PeroSudar, pomoćni biskupMukačeva u Ukrajini ĐuraDžudžar, pomoćni biskupGraza Franz Lackner, pomoćnibiskup Brna Vojtech Cikrle, tepomoćni biskup Beča LudwigSchwarz.Državno izaslanstvo predvodioje hrvatski predsjednik StjepanMesić, a nazočni su bili članovivlade, županijski i gradskičelnici. U Papinoj pratnji bili sudržavni tajnik Sv. Stolicekardinal Angelo Sodano,zamjenik državnog tajnikamons. Leonardo Sandri, teglavni ceremonijar Papinihslavlja mons. Piero Marini. Na misi je pjevao zbor od 450pjevača iz svih župaDubrovačke biskupije kojim jeravnao Viktor Viki Lenert, uzorguljsku pratnju MargiteCetinić i s. Katice Dabo. Uzzbor nastupila je i klapa"Subrenum", a svirao je iDubrovački simfonijskiorkestar. Na misi je izvedena"Hrvatska misa" mo. ŠimeMarovića. Prostor pozornice u luci Gružodredili su simboli Pape iVatikana, Dubrovnika iDubrovačke biskupije iRepublike Hrvatske.Vatikan i papinstvosimbolizirani su sjedalicom sPapinim grbom i cvjetnimaranžmanom u žuto-bijelimbojama. Dubrovačka biskupija igrad Dubrovnik predstavljenisu velikim slikama sv. Vlaha iBogorodice. RepublikuHrvatsku simbolizirale suaplikacije hrvatskog pletera ikriža s Višeslavove krstionicena oltaru, te aplikacije pleterana kamenom ambonu iuskrsnom svijećnjaku. Stoljetnupripadnost hrvatskog narodaKatoličkoj crkvi svjedočio jeizvadak Očenaša iz jednog odstarih misala na latinskome i

10 11. lipnja 2003. broj 23/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

hrvatskom jeziku. U pozadinioltara nalazio se čudotvornikriž iz Pridvorja, velika slikačasne službenice Božje MarijePropetog Petković, te kameniobelisk s ostalim dijelovimasrušenog križa sa Srđa. Papa na Stradunu Kada se papa Ivan Pavao II. upopodnevnim satima uputio odBiskupskog dvora premaStradunu, zazvonila su svazvona na dubrovačkimcrkvama. Papa u papamobiluprolazio je ulicamaLiechtensteinov put - JosipKosor - Ivo Vojnović - PeroČingrija - dr. Ante Starčević –Pile - Iza grada te je kroz Vrataod Ploča došao na Stradun kojije bio ispunjen brojnimDubrovčanima i turistima, uzpjesme zahvale, koje je pjevaoĐani Maršan i zborprvopričesnika. Pored zvonikana ulazu na Stradun bio jepostavljen natpis nahrvatskome i poljskom jeziku"Hvala, Sveti Oče!" i brojka100, koja je simboliziralaPapino 100 apostolsko

putovanje, u Papinima bojama.Sa vrha zvonika također jepuštena i zastava u Papinimbojama. Cijeli Stradun bio jeokićen zastavama u Papinimbojama i zastavama sv. Vlaha,zaštitnika Dubrovnika, izlozi subili ukrašeni s Papinim slikama,te simbolima Papinstva ikršćanstva općenito, a naOrlandovu stupu izvješena jePapinska zastava. Svetog je Oca na stubištu predcrkvom Sv. Vlaha dočekalo100 dubrovačkihprvopričesnika, koji suotpjevali pjesmu "SvetomOcu", koju je napisala prof.Margit Cetinić, a generalnivikar Dubrovačke biskupije irektor crkve Sv. Vlaha mons.Toma Lučić u pratnjikatedralnog župnika dr. StankaLasića i dubrovačkih festanjuladao mu je golubice mira, kojeje Papa potom pustio. "Pozdravljam Dubrovnik idjecu prve pričesti. Neka vasBog sve blagoslovi! Ovaj lijepigrad, djecu i mlade, i ove upodmaklim godinama, lijepi su

i dobri", rekao je Sveti Otacblagoslivljajući okupljeneispred crkve i na Stradunu. Nakraju su ga djeca pozdravilausklikom "Živio Sveti Oče!".Ispred crkve Sv. Vlaha bili su,uz prvopričesnike, dubrovačkifestanjuli, te Limena glazbaDubrovnika. NapuštajućiStradun, Papa se uputio premaZračnoj luci Dubrovnik uČilipima. Među brojnima na Stradunu,koji su pozdravili Sv. Oca, bilisu i mladi iz raznih krajevaDubrovačke biskupije odjeveniu narodne nošnje, sinjski alkari,predstavnici kumpanija. Papa Ivan Pavao II. odletio jezrakoplovom Croatia airlinesaiz dubrovačke Zračne lukeprema Rijeci. Svetog Ocaispratili su biskup Puljić,gradonačelnica Šuica, županŠprlje, načelnik općine KonavleKorda i direktor Zračne lukeDubrovnik zahvalivši mu jošjednom na njegovu pohoduDubrovniku i Dubrovačkojbiskupiji, te na proglašenjublaženom s. Marije od PropetogIsusa Petković.

Pismo zahvale načelnika Općine Blato vrhovnojglavarici Družbe Kćeri milosrđa

Na svemu što ste Vi,njezine duhovnesljedbenice, na tomputu napravile, jošjednom Vamzahvaljujem, i u imesvih Blaćana i u svojeosobno, upućujemnajiskrenije čestitke,ističe se u pismunačelnika Bačića s.Berislavi Žmak

Blato, 6.6.2003. (IKA) –Načelnik Općine Blato BrankoBačić uputio je 6. lipnja pismozahvale vrhovnoj glavariciDružbe Kćeri milosrđa s. M.Berislavi Žmak, izražavajućiradost zbog uzdizanja na častoltara Blaćanke službeniceBožje Marije Propetog IsusaPetković.“Povijesni je to događaj začitav hrvatski narod, a nadasveza Vašu Družbu i nas Blaćane,koji smo zajedno s Vama snestrpljenjem iščekivali ovajveličanstveni trenutakproglašenja naše Majke Marijeprvom hrvatskom Blaženicom.

Naša srca ispunjena suponosom i srećom što je ženatakvih ljudskih vrednota svojživotni put, započela tu, međunama, u svome rodnom Blatu”,ističe u pismu načelnik Bačić.Osvrćući se na propovijed papeIvana Pavla II. u prigodi misebeatifikacije s. Marije Petkoviću Dubrovnik, načelnik OpćineBlato istaknuo je kako je ljubavnove hrvatske blaženice premaIsusu Kristu, potaknula Sv. Ocada u propovijedi posveti njezinprimjer hrvatskim ženama imajkama, a nadasve svimredovnicama, koje su poputMarije svoj život posvetile

nasljedovanju Kristaprihvaćajući život u čistoći,siromaštvu i poslušnosti.Na kraju načelnik Bačićizražava zahvalnost s. Berislavii svim redovnicama iz Družbeza sav njihov požrtvovni rad iustrajne molitve koje su pratileproces beatifikacije i činproglašenja blaženom s. MarijePetković: “Na svemu što ste Vi,njezine duhovne sljedbenice, natom putu napravile, još jednomVam zahvaljujem, i u ime svihBlaćana i u svoje osobno,upućujem najiskreniječestitke”.

Molitveno bdjenje crkvenih pokreta u povodu Papinadolaska u Zadar

Svetom Ocu želi sepredstaviti plodovenove evangelizacijekoja se u Zadarskojnadbiskupijiintenzivno provodi većdeset godina

Zadar, 6.6.2003. (IKA) -Molitveno bdjenje crkvenihpokreta u povodu Papinadolaska u Zadar održano je upetak 6. lipnja u crkviBezgrešnog začeća BDM naPuntamici u Zadru. Udvosatnom bdjenju sudjelovalisu članovi crkvenih skupinaPokreta fokolara, Serra club,Kursiljo, Cenaculum, Udrugaobitelji sa četvero i više djece,Vjera i svjetlo, Križari i

zajednica Karizmatske obnove.Nazočne je pozdravio mons.Šime Perić, župnik naPuntamici i voditeljPastoralnog pododbora zadoček Pape u Zadru, koji je iorganizirao to bdjenje, koje jezapočelo probom pjevanjahimna i psalama liturgijskemolitve "Slavlje Šestog časa"koju će Papa predmoliti naForumu 9. lipnja. Meditaciju nabiblijski tekst Iv 14, 15 - 31 i

uvježbavanje zajedničkogpjevanja vodio je mons. MilivojBolobanić, župnik katedrale Sv.Stošije u Zadru, a svirali suMagdalena Miočić i NebojšaGunjević. Sadržaj bdjenjaobogatila su svjedočanstvapripadnika pokreta koji sunazočili i spontane molitveupućivane Bogu zablagoslovljen dolazak SvetogOca u Zadar i potrebe cijeleCrkve, a voditelji pokreta

11v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

predmolili su otajstva krunice.Nazočnima se obratio i mons.Ivan Mustać, predsjednikOrganizacijskog odbora zadoček Pape u Zadru, koji jerekao da 7.500 članovacrkvenih pokreta koji će biti

ispred pozornice u neposrednojblizini Svetog Oca, a djeluju uZadarskoj nadbiskupiji,predstavlja plodnu i živuCrkvu, organizirani laikat kojimolitveno i apostolatski djelujeu nadbiskupiji. Svetom Ocu se

želi predstaviti plodove noveevangelizacije koja se uZadarskoj nadbiskupijiintenzivno provodi već desetgodina, a na koju neumornopoziva i Sveti Otac.

Riječki nadbiskupski ordinarijat o Papinu posjetuZahvala vjernicima nasvečanom dočekuPape i poziv nasudjelovanje naPapinoj misi na Deltiu nedjelju, 8. lipnja

Rijeka, 6.6.2003. (IKA) -"Doček Sv. Oca u Rijeci, 5.lipnja, na kojemu je bilonazočno oko 50 tisuća građanaRijeke i okolice, na najboljinačin pokazalo je koliko našigrađani cijene Sv. Oca injegove apostolske poruke",istaknuto je u priopćenjuriječkog Nadbiskupskogordinarijata. U priopćenju seposebno podsjeća na Papinuporuku ljubavi cijelojHrvatskoj, te se ističe kakotreba cijeniti Papinu porukumira i zajedništva cijelomesvijetu. "Ogleda se to i kroznjegovu bezrezervnu potporuHrvatskoj da što je prijemoguće postane dijelomzajednice europskih naroda skojima dijeli i povijesno i

kulturno i vjersko nasljeđe",stoji u priopćenju, u kojemu senadbiskup Ivan Devčić posebnozahvaljuje svim građanimaRijeke i Primorsko-goranskežupanije koji su u tolikom brojudočekali Ivana Pavla II, što jezabilježio domaći i inozemnitisak.U priopćenju je nadbiskupDevčić naveo i odličnusuradnju Riječke nadbiskupije sgradom Rijekom i Primorsko-goranskom županijom.Nadbiskup je izrazio uvjerenjekako će vjernici iz toga kraja,ali i ostalih krajeva Hrvatske, teiz inozemstva, u velikom brojusudjelovati na misi koju ćePapa predvoditi u Rijeci naDuhove, 8. lipnja.Prema izjavi generalnog vikara

Riječke nadbiskupije ipredsjednika Organizacijskogodbora za doček Sv. Oca mons.Emila Svažića, pripreme zamisno slavlje u Rijeci odvijajuse prema planu, a on očekuje daće, uz već dokazanu odličnusuradnju Crkve i civilnihslužbi, svi tehnički i drugiuvjeti za uspješno odvijanjemisnoga slavlja Svetoga Oca uRijeci na Delti biti obavljeni nanajbolji mogući način i u roku.Mons. Svažić vjeruje kako niotežani promet, niti toplinaneće spriječiti vjernike dadostojanstvenim sudjelovanjemuveličaju duhovsko slavlje itako još jednom očitujudobrodošlicu i ljubav premaSvetome Ocu.

Đaci posadili alpski bor Papi u častBlizna, 6.6.2003. (IKA) – Uznak trećeg dolaska pape IvanaPavla II. u Hrvatsku, učenicipodručne škole "IvanDukanović" u Blizni pokrajTrogira u petak 6. lipnja

posadili su stablo alpskog borau školski vrt. Osim toga, đacikoji su i članovi učeničkezadruge Biljni biseri Blizoja,potpomognuti prof. DragicomGruić i prof. Marijom Rajčić

očistili su školski okoliš iuredili vrt u kojem setradicionalno za svaki Papindolazak sadi jedno stablo kaopodsjetnik na taj važni događaj.

Papa u "žitnici Hrvatske"Sveti je Otac uOsijeku zaključioproslave 150.obljetnice Zagrebačkemetropolije i Drugebiskupijske sinode, teje posebno govorio okršćanskoj svetosti,upozorio je navrijednostpoljodjelskog posla isusreo se spredstavnicima drugihvjerskih zajednica

Osijek, 7.6.2003. (IKA) – Višeod 220.000 vjernika okupilo seu subotu 7. lipnja na prostorusportske zračne luke u Čepinukod Osijeka da pozdravi i slavimisu s "najboljim gostom". Papa Ivan Pavao II. s riječkezračne luke na Krku krenuo jezrakoplovom Croatia Airlinesau 8.59 sati prema osječkojzračnoj luci Klisa gdje je stigaooko 9.40 sati. U zračnoj luciPapu su dočekali đakovački isrijemski biskup Marin Srakić,potpredsjednik Vlade ipredsjednik Vladine Komisijeza odnose s vjerskimzajednicama dr. Goran Granić,ministar vanjskih poslovaTonino Picula, župan Osječko-baranjske županije ZdravkoBosančić, osječkigradonačelnik Zlatko Kramarići direktor osječke zračne lukeKlisa Darko Marković. U tijekusvečane ceremonije dočeka, uime građana Osijekagradonačelnik Kramarić

darovao je Papi srebrnumedalju s likom GospeOsječke, s jedne strane i grbomgrada Osijeka s druge strane.Župan Bosančić poklonio jeSvetome Ocu veliki pečatOsječko-baranjske županije tezlatnik Baranja. Papa je doputovaopapamobilom na liturgijskiprostor oko 10.15 sati.Obiteljski domovi u ulicamakojima je Papa prolazio prisvom dolasku u sportsku zračnuluku kao i u onima kojima jeprošao na svom putu u osječkuzračnu luku pri odlasku izOsijeka bili su svečano urešeni,a u vrtovima su se vijorilepapinske zastavice. Prijepočetka svečanoga misnogslavlja Papa je u papamobiluprošao među razdraganimmnoštvom vjernika koje ga jeradosno pozdravljalo mahanjemžuto-bijelim papinskimzastavicama i pljeskom, a za tovrijeme odzvanjala je pjesma

koju je predvodio veliki zbor. SPapom u papamobilu bili sudržavni tajnik Svete Stolicekardinal Angelo Sodano iđakovački i srijemski biskupMarin Srakić. Pozdrav biskupa Srakića Na početku svečanoga misnogslavlja pozdravne riječi SvetomOcu uputio je biskup Srakić: "Uovome svečanom i radosnomtrenutku, kada sve nas ovdjenazočne i sve koji ovajpovijesni i sveti događaj pratepreko radija i televizijeprožimlju osjećaji ushićenja izahvalnosti za ljubav ipozornost kojom nas Vi,Vrhovni pastir Opće Crkve,neprestano obasipate, kličemVam: Dobro došli!". Pritom jenapomenuo kako ga pozdravljauime svih okupljenih biskupa,svećenika, redovničkihzajednica, svećeničkih iredovničkih pripravnika ipripravnica, svih vjernika

12 11. lipnja 2003. broj 23/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

svjetovnjaka, predstavnikagrađanskih, državnih i vojnihvlasti, ovdašnjih stanovnika i usvoje ime, a napose uimenazočnih biskupa Hrvatsko-slavonske crkvene pokrajine,koja ove godine obilježava 150.obljetnicu ustanovljenja.Podsjetio je povijest brojnihbiskupijskih mučenika, koji susvojom mučeničkom smrćuposvjedočili vjernost Bogu,Crkvi i Apostolskoj Stolici. Istaknuvši kako će dan dolaskaSv. Oca biti upisan "u našunarodnu i vjersku povijest",biskup Srakić je podsjetio kakoje Sv. Otac došao u biskupiji,koja je "prije desetak godinateško stradala u besmislenomeagresorskom ratu, u kojemu suginuli nevini, teško stradavaligradovi i sela, rušene ipljačkane crkve, obiteljskidomovi, gospodarstva, škole ibolnice; u biskupiju u kojojmnogi još uvijek čekajupovratak svojih nestalih.Dovoljno je samo spomenutigrad Vukovar, simbol našihstradanja. No, mi ne želimo bitizarobljenici prošlosti, negonarod s pogledom u budućnost,koju želimo graditi s vjernicimadrugih kršćanskih Crkava ivjerskih zajednica i sa svimljudima dobre volje. Neka i ovaEuharistija svima bude poticajna čišćenje pamćenja praćenooprostom i pomirbom u istini ipoštovanju drugih". Spomenuo je nedavno održanuDrugu biskupijsku sinoduđakovačku i srijemsku, koja jeodržana kako bi mjesna Crkvamogla odgovoriti na znakovevremena i na očekivanja izahtjeve crkvene zajednice isvega naroda, te je dodao kakose kroz pet proteklih godina usinodskom sabiranju i gibanjukrenulo u svestranu obnovu.Podsjetio je i na brojnazalaganja Sv. Oca za mir iprestanak ratnih zbivanja utijeku Domovinskog rata, terekao kako je ovaj Papindolazak prigoda da mu seponovno uputi zahvala zahrabrenje u vjeri, te naporukama nade, mira, dijaloga,pomirbe i praštanja. "Današnjom Euharistijomželimo zahvaliti Gospodinu zadar krštenja i jedinstva sApostolskom Stolicom, koje jeVaš prethodnik papa Ivan VIII.u svom pismu hrvatskom knezuBranimiru, upravo na današnjidan, 7. lipnja 879. godine,

svečano potvrdio i blagoslovio,zahvaljujući jednako i za svadobra koja Gospodin prekoVas, Sveti Oče, danas udjeljujeCrkvi i svijetu. Neka ovoistodobno bude i smjernamolitva za sadašnjost ibudućnost Crkve u hrvatskimkrajevima, za Božji blagoslov ipomoć u izgradbi građanskogadruštva utemeljena na trajnimvrijednostima, na skrbi za općedobro, na dostojanstvu osobe iobitelji, kako bi u našojdomovini za svakoga njezinagrađanina uvijek bilo dovoljnoruha i kruha čestitim radomvlastitih ruku priskrbljena.Neka ovo bude i poniznaprošnja za naše obitelji, zaočeve i majke, za djecu imladež, za djedove i bake, zastarce i nemoćnike, za sve kojipate u tijelu i duši, za sve kojičekaju znak nade i utjehe",istaknuo je biskup Srakić,zaključujući riječimadobrodošlice: "Još jedanput,dobro nam došli, Sveti Oče, ibio Vam ugodan boravak unašoj sredini!". Propovijed pape Ivana Pavla II.na misi u Osijeku Isticanjem svetosti kaokršćaninova poziva papa IvanPavao II. započeo je svojupropovijed na svečanoj misi uOsijeku, poručujući vjernicimaĐakovačke i Srijemskebiskupije: "Rimski je Biskupdošao danas k vama podsjetitivas, u Gospodinovo ime, da stepozvani na svetost već sadaovdje na zemlji, u svakomuživotnom razdoblju: u proljećemladosti, usred ljeta zrele dobi,jednako kao i u jesen i u zimustarosti te, na kraju, u trenutkusmrti i nakon nje, uposljednjemu čišćenju, što ga jepripravila milosrdna Božjaljubav". Izražavajući posebnu radost štose na tu temeljnu istinu imaoprigodu osvrnuti upravo naslavlju svečanog završetkaDruge sinode te mjesne Crkve,u kojoj se gotovo pet godinamolilo i razmišljalo na temu "Tisi Krist – za nas i za sve ljude",zaželio je da ona urodi "obilnimrodom obnovljenogakršćanskog zalaganja u ovojzemlji koja ima čvrste veze sPetrovom stolicom". Pritom je iPapa podsjetio kako je upravo7. lipnja i obljetnica pisama štoih je papa Ivan VIII. g. 879.uputio knezu Branimiru ibiskupu Teodoziju, označujući

"posebno značajni datum zavašu povijest". Zahvaljujući biskupu Srakićuna riječima dobrodošlice, Papaje uputio i srdačne pozdravebiskupima i vjernicimaZagrebačke crkvene pokrajinekoja slavi 150. obljetnicuustanovljenja, kao i brojnimhodočasnicima koji su sasvojim pastirima došli iz BiH,Mađarske, Srbije i Crne Gore.Pozdravio je i kardinale AngelaSodana i Vinka Puljića.Posebno se spomenuoOsječanina kardinala FranjeŠepera, istaknuvši kako je, kaovjerni sluga Crkve bio njegov"vrijedan suradnik u svojstvupročelnika Zbora za nauk vjeretijekom prvih godina mojepapinske službe".Zatim je pozdravio "braću kojazajedno s nama dijele vjeru uIsusa, Sina Božjega, jedinogaSpasitelja svijeta". Posebno jepozdravio metropolita Jovana idruge biskupe Srpskepravoslavne crkve, zamolivši ihda patrijarhu Pavlu prenesu"bratski pozdrav u ljubaviKristovoj", te braću "zajednicanastalih u reformaciji".Pozdravio je zatim pripadnikeŽidovske općine, islamskevjernike, kao PredsjednikaRepublike i građanske i vojnevlasti, kojima je i zahvalio zasav trud uložen u pripravu togaapostolskog putovanja. U nastavku propovijedi SvetiOtac istaknuo je zahvalnostBogu što su u godinama nakonDrugoga vatikanskog sabora"vjernici svjetovnjaci – muževii žene – stekli vrlo jasnu svijesto svojemu kršteničkomdostojanstvu i o svojojkršteničkoj odgovornosti".Poručio je da Bog na početkutrećega tisućljeća sve vjernike,"a na poseban načinsvjetovnjake", poziva naobnovljeni misionarski polet.Misije nisu nekakav "dodatak"kršćanskome pozivu, već jenaprotiv, kršćanski poziv posvojoj naravi poziv naapostolat, upozorio je Papa."Predraga braćo i sestre, trebavas Crkva, koja je uSlavonimu! Nakon teškihvremena rata, što je ustanovnicima ovoga krajaostavio duboke i još uvijekneizliječene rane, zalaganje zapomirbu, solidarnost idruštvenu pravdu zahtijevahrabrost pojedinaca prožetihvjerom, otvorenih bratskojljubavi, osjetljivih na obranu

13v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

dostojanstva osobe stvorene nasliku Božju", istaknuo je SvetiOtac. Laicima je takođerporučio da su pozvanivelikodušno preuzeti na sebesvoj dio odgovornosti za životcrkvenih zajednica kojimapripadaju, posebno ihupozoravajući i na njihovuvažnu ulogu u životu župe, napodručju bogoštovlja i vjerskepouke te u promaknućuraznovrsnih misijskih ikaritativnih djela, istaknuvši:"Ni jedan krštenik ne moželjenčariti!". Papa se s posebnom ljubavljuobratio mnogimzemljoradnicima slavonskeravnice, ljepoti koje se divioidući zrakoplovom premaOsijeku, i za koju je ponoviokako mu je poznato da se onanaziva "žitnica Hrvatske".Hrvatskim zemljoradnicimaporučio je: "Znam da vam ježivot naporan i da količinauroda zemlje koji put neodgovara svemu onomemučnom poslu što ga valjauraditi. Znam isto tako da radna zemlji poznaje ne maleteškoće. Dijelom je i izgubio navrijednosti, a mlađi su senaraštaji još prije rataopredijelili za život u gradu, paje tako velik broj sela gotovoostao bez stanovnika".Potaknuo ih je da ne gubepouzdanje te imaju na umukako su svojim težačkimposlom, što na tako rječit načinsvraća pozornost na biblijskudužnost povjerenu čovjeku dasebi "podloži" zemlju i bude"gospodar" vidljivoga svijetasvakodnevno "suradnici" Bogastvoritelja. "Znajte da su vam papa i Crkvablizu te da – visoko cijenećinezamjenjivost i dostojanstvovašega svakodnevnog truda –žele da se poljoprivredi iljudima i ženama, koji obrađujuzemlju, prizna prava vrijednostu sveukupnome razvojudruštvene zajednice", poručioje Papa. Sveti Otac zatim je istaknuoriječi apostola Pavla "JedanBog i Otac sviju, nad svima ipo svima i u svima", poručujućida "On, Bog i Otac, jest Onajkoji sve zove na svetost iposlanje. Živeći iskustvovazmene novosti, kršćani mogupreoblikovati svijet i graditicivilizaciju istine i ljubavi". Sve je na kraju povjerio Mariji,"koju toliko štujete u svetištima

u Aljmašu i Voćinu. Neka vasOna pouči o duhu razmatranja,koje je živjela u Nazaretu, ojunačkoj jakosti očitovanoj naKalvariji, o misionarskojpodložnosti Duhu, kojega jezajedno s prvom kršćanskomzajednicom primila na danPedesetnice, i neka vam sve toisprosi. Marija sve vas dovelaIsusu!". Služba riječi, prinos darova ipričest U Službi riječi sudjelovalo jesedam vjernika Đakovačke iSrijemske biskupije. Prvočitanje čitao je SilvijoBenaković iz Županje a psalamZvonimir Klaić iz Osijeka.Molitve vjernika uputili suZdenko Đaković iz SrijemskeMitrovice, Lidija Sturko izOsijeka, Dragutin Buhin teKrešimir Bašić iz zajednice"Cenakolo". Litvija Keresteš izKneževih Vinograda izrekla jemolitvu na mađarskom a uMolitvi vjernika sudjelovali su is. Ljiljana Radošević izSlavonskog Broda i MarioBrozd iz Osijeka.Potom su u prikaznoj procesijiuz zvuke slavonske glazbe,praćene tamburicama, i pjesmuzbora vjernici iz različitih župaSlavonije, Baranje i Srijemaprinijeli na oltar darove.Euharistijske darove hostije,vino i vodu prinijela su trivjernika iz tri regije na kojimase prostire Đakovačka iSrijemska biskupija: TajanaTuralija iz Bizovca u Slavoniji,Darko Filakov iz Draža uBaranji te Anita Kovačević izGolubinaca u Srijemu. Uz njihna oltar na kojem je Papaprikazao euharistijsku žrtvuprineseno je i nekolikosimboličnih darova. Korpumladog žita prinio je JosipBobok iz Jakšića kod Požege teBranko Kanisek iz JosipovcaPunitovačkog. Kruh su prinijeliTerezija Vinković iz Garčina,košaru različitih usjeva –plodova zemlje MatoMaloševac iz Vođinaca i MarijaJuzbašić iz Bošnjaka. Zlatomvezeni ručnik na oltar suprinijeli Slavica Činčak izVišnjevca, misnicu sestra Sv.Križa Jelena Damjanović,karitativni (novčani) prilog zapotrebne preč. Ivan Vidaković,dekan Osječkog dekanata.Darovnicu za novu župu uVukovaru na oltar su prinijelivukovarski gradonačelnikVladimir Štengl i gvardijanfranjevačkog samostana u

Vukovaru fra Zlatko Špehar. Uprinosu darova sudjelovala je iobitelj Radoš. Otac Radoslavprinio je opeku i hrvatskutkanicu, djeca Filip(prvopričesnik)prvopričesničku svijeću i dječjicrtež, Dominik loptu, blizanciBožidar i Mateja igračku"medo" i slatkiše. Hrvatskipjesnik akademik DragutinTadijanović (98) za prinosadarova darovao je Papi svojuzbirku pjesama "Dugo u noć, uzimsku bijelu noć". Tadijanovićje svoju prvu pjesmu objavioiste godine kad se rodio KarolWojtyla. Papa je na misi pričestiodvadeset osoba, među kojimasu bili: sestre Svetog KrižaFranciska Šardi i EsteraRadičević, zatim sestraKarmela sv. Josipa uĐakovačkoj Breznici PijaPahljina, s. Vinka Begić,Marijine sestre, Osijek, s. ElzaKujundžić, Obitelj MalihMarija, Osijek, branitelj izVođinaca Ante Gilja, invalid ukolicima Ivan Artuković,Šimun Bubalo iz Udrugebranitelja u Osijeku, stradalnik– sin bez roditelja MarkoMarijanović, Josip Išasegi izĐakova, vjeroučiteljica AnkicaMlinarić, vjeroučitelj IvanTutiš, članovi Pripravnogodbora za Sinodu Đakovačku iSrijemsku Blanka Markotić izSlavonskog Broda, ŽeljkoKrivić iz Osijeka i ŽeljkoMarkasović iz Vinkovaca,studentica Ana Želinski izSlavonskog Broda,sjemeništarac Josip Semialjac,Jan Karnaš iz Petrovaradina,Marinko Mikulić iz DonjihAndrijevaca te majkapoginulog branitelja ŠteficaKrstić iz Sarvaša. Krunjenje likova Gospe odUtočišta Ivan Pavao II. na svečanoj jemisi u Osijeku blagoslovio križiz crkve Sv. Filipa i Jakova uVukovaru, koji je teško oštećenu srpskoj agresiji. Taj križ, kojije od sada simbol stradanjastanovnika Đakovačke iSrijemske biskupije uDomovinskome ratu, bit ćevraćen u crkvu u Vukovaru, teće se za vrijeme većtradicionalnog hodočašća tebiskupije u studenome uVukovar nositi u ophoduvjernika. Nakon pričesti Papa je, uz

14 11. lipnja 2003. broj 23/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

sudjelovanje đakovačkog isrijemskog biskupa MarinaSrakića i požeškog biskupaAntuna Škvorčevića, okruniodva lika Gospe od Utočišta izdvaju svetišta vrlo dragihvjernicima dvaju biskupija.Papa je stavio nove krune nazavjetni kip Gospe od Utočištaiz Aljmaša kod Osijeka uĐakovačkoj i Srijemskojbiskupiji i sliku Gospe odUtočišta iz Voćina u Požeškojbiskupiji. Kip i sliku Gospe odUtočišta te po dvije krune,Gospe i Isusa, na oltar su uophodu donijeli vjernici. KipGospe od Utočišta Aljmaškenosili su Josip Žeravica izBapske, Stjepan Mikić izDragotina, Josip Ferinac izIlače te Siniša Čerkezović izŠumanovaca. Mirjana Kireta izAljmaša nosila je Gospinukrunu, a Mihaela Miletić izSlavonskog Broda Isusovukrunu. Sliku Gospe od UtočištaVoćinske nosili su TomislavVračić i Dragan Hrgić. AnitaPačić je nosila Gospinu kruna,a Maja Čuletić Isusovu krunu. Ekumenski i međureligijskisusret na kraju mise Na osobnu Papinu želju nazavršetku misnog slavljaSvetog je Oca došlo pozdravitisedmero predstavnika javnihglasila iz Srbije i Crne Gore, apotom se susreo i pozdravio spredstavnicima ostalih Crkava ivjerskih zajednica nazočnih namisi. S Papom su se susrelipredstavnici Srpskepravoslavne crkve predvođenimetropolitom zagrebačko-ljubljanskim i cijele ItalijeJovan, episkop osječkopoljski ibaranjski Lukijan, episkopbački Irinej, episkop sremskiVasilije te episkop slavonskiSava, zatim v. d. biskupaEvangeličke crkve u RHBranko Berić, biskupReformirane crkve u RH EndreLangh, predsjednik Savezabaptističkih crkava u RH TomaMagda i predsjednik Mešihataislamske zajednice u RHmuftija Ševko Omerbašić. Namisi u Osijeku bilo je nazočnojoš nekoliko predstavnikaostalih crkvenih zajednica kojise nisu susreli s Papom. Nakon završetka misnog slavljau Osijeku papa Ivan Pavao II.napustio je liturgijski prostor usportskoj zračnoj luci u Čepinute otputovao u Đakovo.U tijeku misnog slavlja usportskoj zračnoj luci u

Osijeku, umro je od infarktahodočasnik Mirko Božić (r.1960.) iz Mirkovaca, a dolazećina misno slavlje preminula jejedna hodočasnica iz Creta.Zbog visoke temperature kojaje dostizala gotovo 40stupnjeva Celzija liječničkupomoć zatražilo je oko 500osoba. Pretprogram, sudionici i gostina slavlju Prije misnoga slavlja s Papomod 8 do 10.15 sati održan jeprigodni molitveni i glazbeno-meditativni program. U tijekuprograma bile su molitvezajednice, pozdravi ipredstavljanje nazočnih,tematska razmišljanja protkanameditativnim tekstovima ipjesmama, tekstovi vezani uzkulturnu baštinu i domovinskunarodnu kulturu, zavičajna"razglednica", "Blagdanskapoezija" Slavonije, Baranje iSrijema te niz glazbenih točaka.Uz zajednice, skupine, društva izborove iz Osijeka i ostalihmjesta Đakovačke i Srijemskebiskupije, u programu su usklopu obilježavanja jubilarne,150. obljetnice Zagrebačkemetropolije, u glazbeno-meditativnom predstavljanjunastupili predstavnici svihbiskupija zagrebačkemetropolije. Oltar na kojem je Papa uOsijeku slavio misuuprisutnjivao je ideju puta iskretao pozornost na činjenicuda se čovjek pojedinac i čitavaCrkva nalaze na putu premavječnosti. Crkva đakovačka isrijemska posvješćivala si je iposvješćuje to svojimsinodskim hodom. Slika i model Crkve na putu zaKristom te zagovornica ipomoćnica onih koji su na putuje Blažena Djevica Marija (naoltarnom podiju na putu premaoltaru bila je postavljena slikaGospe Tekijske iz istoimenogsvetište pored Petrovaradina,koja je na osobit načinistodobno uprisutnjivalasrijemski dio biskupije). Cijelioltarni podij završavanaglašenim uzdizanjem premanebu i zvonima na kraju, kojasimboliziraju eshatološki ciljljudskog života i predstavljajujeku i nagovještaj vječnostiprema kojoj smo se svi zaputilikao svome konačnome cilju. Arhitektonsko rješenje oltarnogpodija na taj način izvrsno seuklapalo te izricalo geslo trećeg

Papina pohoda Hrvatskoj:"Obitelj – put Crkve i naroda".Na oltarnom podiju bila supostavljena dva zvona iz dvijupotpuno razorenih crkava uDomovinskom ratu. Jednozvono, iz župe Sv. Mihaela uLovasu, najmanje je od trizvona koja su bila do rata natornju župne crkve. Zvona su utijeku Domovinskog rata bilaukradena i odvezena u SRJugoslaviju. Župnik je uz velikenapore uspio, po završetkuDomovinskog rata i povratka užupu, vratiti ukradena zvona.Predviđeno je da budu vraćenana toranj nove župne crkve kojaje u gradnji. Drugo zvono biloje s filijalne crkve PresvetogaTrojstva u Ernestinovu (župaIvanovac), koja je takođerpotpuno razorena uDomovinskom ratu te seočekuje gradnja nove i povratakočuvanog zvona na njegovomjesto. Crkveni sudionici slavlja uOsijeku Na svečanom misnom slavlju uOsijeku sudjelovali sumnogobrojni biskupi i visokigosti. U pratnji pape IvanaPavla II. bili su državni tajnikSvete Stolice kardinal AngeloSodano, mons. LeonardoSandri, mons. StanislawDziwisz i mons. Piero Marini.Hrvatske biskupe predvodio jepredsjednik HBK zagrebačkinadbiskup Josip Bozanić, asudjelovali su jošpotpredsjednik HBK zadarskinadbiskup Ivan Prenđa,nadbiskup splitsko-makarskiMarin Barišić, splitsko-makarski nadbiskup u miruAnte Jurić, nadbiskup zadarskiu miru Marijan Oblak, vladikakriževački Slavomir Miklovš,vojni ordinarij Juraj Jezerinac,zatim biskupi dubrovačkiŽelimir Puljić, varaždinskiMarko Culej, šibenski AnteIvas, požeški AntunŠkvorčević, porečko-pulskiIvan Milovan, porečko-pulski umiru Antun Bogetić, gospićko-senjski Mile Bogović, pomoćniđakovački i srijemski ĐuroGašparović i Đuro Hranić tepomoćni zagrebački JosipMrzljak i Vlado Košić.Uz njih na misi su sudjelovali iapostolski nuncij u RHnadbiskup Giulio Einaudi,kardinal Vinko Puljić,nadbiskup vrhbosanski,nadbiskup Eugenio Sbarbaro,apostolski nuncij u Srbiji iCrnoj Gori, mons. Ján Sokol,

15v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

nadbiskup i metropolit Trnava-Bratislava, nadbiskupEstergom-Budimpešte PéterErdõ, primas Mađarske, mons.Stanislav Hočevar, nadbiskup imetropolit beogradski, mons.Mihály Mayer, pečuški biskup,bratislavski biskup FrantišekRabek, banjolučki biskupFranjo Komarica, skopskibiskup i apostolski egzarh zaMakedoniju Joakim Herbut,subotički biskup Ivan Penzeš,kotorski biskup Ilija Janjić,apostolski administratorprizrenski Marko Sopi,pomoćni biskup vrhbosanskiPero Sudar, pomoćni biskupskopski Kiro Stojanov, tepomoćni biskup MukačevaDžuro Džudžar. Na misi sutakođer sudjelovali i delegatidvojice dijecezanskih biskupa:dr. Johannes zu Eltz, kanonik,delegat limburškog biskupa temons. Petru Mares, delegatbiskupa Iasi i generalni ministarfranjevaca trećoredaca dr. fraIlija Živković iz Rima.Na slavlju su bili također ivisoki gosti: mons. JureBogdan, rektor Zavoda Sv.Jeronima u Rimu, fra TomislavMrkonjić, Klaus Tiller,ravnatelj Caritasa Fulda,Ditmar Kuschel, glavni urednik"KirchenzeitungBonifatiusbote", PiergiorgioBertoldi, tajnik nuncijature uBeogradu, Marko Rochmes iFranc Šenk u pratnjibeogradskog nadbiskupa,László Süllei, kancelar u pratnjinadbiskupa budimpeštanskog,Gábor Harmai, tajnik u pratnjinadbiskupa budimpeštanskog,Gyula Wolf, ekonom pečuškebiskupije, kao i brojnisvećenici, organizatori i gostitoga slavlja.

Papa u privatnom posjetuđakovačkoj katedrali Papa Ivan Pavao II. zajedno sdomaćinom, đakovačkim isrijemskim biskupom MarinomSrakićem, koji ga je zajedno sostalim kardinalima ibiskupima ugostio u svojojbiskupskoj rezidenciji uĐakovu, u 17.24 sati stigao uprivatni posjet đakovačkojkatedrali, ispred koje su gadočekali zagrebački nadbiskupJosip Bozanić, pomoćniđakovački i srijemski biskupiĐuro Gašparović i ĐuroHranić, svi kanonici te mnoštvorazdraganih hodočasnika. Zavrijeme ulaska zvonila su zvonađakovačke katedrale, a s.Svjetlana Paljušević svirala jeprigodno na orguljama. Uđakovačku prvostolnicu, gdjesu ga dočekali svećeniciĐakovačke i Srijemskebiskupije, profesori sđakovačke Teologije,bogoslovi, redovnice Sv. Križai karmelićanke iz LevanjskeVaroši, Papa je ušao krozsrednji ulaz do oltara, ustao seiz stolca, kleknuo na klecalo, aza to vrijeme su bogoslovipjevali "Veselo svetkujmo".Papa je izmolio kratku molitvui pozvao sve nazočne namolitvu Očenaša, moleći daCrkva svim narodima budespasonosni stup, nakon čega jeudijelio apostolski blagoslov.Sveti Otac zatim se slikao skanonicima, biskupomSrakićem i pomoćnimbiskupima, svećenicima,profesorima i bogoslovima.Papa se također susreo sasvećenicima u invalidskimkolicima, darovao im krunice ifotografirao se s njima. Naodlasku iz katedrale bogoslovi

su pjevali "LaudatesDiacovenses". Ispred katedraledočekao ga je đakovačkigradonačelnik Zoran Vinković,koji je Papi darovao šokačkunošnju te je rekao: "Primiteovaj dar i pozdrave svihgrađana Đakova. Ovaj dar jesimbol povezanosti hrvatskognaroda i Katoličke crkve.Primite ovu narodnu nošnju ukoju je utkana povijest,sadašnjost i budućnost, i u kojusu utkani naši đakovački,slavonski i hrvatski korijeni.Hvala Vam za sve što ste za nasučinili". Gradonačelnik jestavio Papi na glavu šokačkišešir, što je izazvalooduševljenje više od 10.000Đakovčana koji su došlipozdraviti Svetog Oca. Nakontoga su Papu pozdravili djecaDominik Troha i MirjanaJosipović iz Đakova, koji sunosili nošnju iz Gorjana, odaklesu vezilje koje su izradilenošnju za Papu. Sveti Otacpotom se vratio u dvorišteBiskupskoga dvora, iz kojega jepapamobilom krenuo premaOsijeku. Sveti Otac se nakon privatnogaposjeta đakovačkoj katedralipapamobilom oko 18 satiuputio prema Osijeku te prošaonjegovim ulicama, gdje su gapozdravljali razdragani građani,te se kratko zaustavio ispredosječke crkve Sv. Petra i Pavla- popularno nazvane"katedralom". Papa se potomuputio prema osječkoj zračnojluci Klisa iz koje jezrakoplovom otputovao doriječke zračne luke na Krku teautomobilom do Bogoslovskogsjemeništa u Rijeci, u njegovuprivremenu rezidenciju.

Osijek: Izjave predsjednika Republike i Sabora"Mislim da će ovajPapin posjetpridonijeti zasmireniji pristupživotu i rješavanjudanašnjih problemada ih sutra ne bi bilo",rekao je predsjednikRepublike HrvatskeStjepan Mesić u izjaviu Press centru uOsijeku

Osijek, 7.6.2003. (IKA) –"Mislim da će ovaj Papin posjetpridonijeti za smireniji pristupživotu i rješavanju današnjihproblema da ih sutra ne bibilo", rekao je predsjednikRepublike Hrvatske StjepanMesić u svojoj izjavi u presscentru u sportskoj zračnoj luciu Osijeku 7. lipnja, gdje jesudjelovao na misi kojupredvoditi papa Ivan Pavao II.Mesić smatra kako je jedan odosnovnih razloga zbog kojihPapa dolazi u Slavoniju i taj štoje Slavonija pogođena ratom ukojem je mnogo zgrada, sela igradova razoreno. "Rat ostavljaposljedice na ljude, na one koji

su preživjeli, bilo je mnogožrtava i jasno da ima mržnje.Ali, živjeti moramo, opraštatimoramo, a oni koji su krivi zaratne zločine moraju za njihodgovarati", rekao jepredsjednik Mesić. Govoreći odojmovima sa susreta s Papom,Mesić je rekao kako jeimpresioniran Papinimpoznavanjem čitavoga ovogprostora kao i problema iizazova s kojima se Hrvatskadanas suočava, kao i onih naglobalnom planu. Hrvatski jepredsjednik također rekao kakosu Papine poruke jasnousmjerene hrvatskom traženjumjesta u Europskoj uniji te da

se Papa nada da će Hrvatska štoprije postati punopravni članEuropske unije. Komentirajućiprijetnje upućene Papi,predsjednik Mesić je rekaokako smatra da je riječ oneozbiljnim prijetnjama te dadolaze od strane onih koji želeumanjiti veličinu toga trećegPapina posjeta Hrvatskoj.U svojoj izjavi u osječkomPress centru predsjednikHrvatskog sabora ZlatkoTomčić rekao je kako jesiguran da je ovo idealanprostor za ono što je Papa rekaou zračnoj luci da će ulazakHrvatske u Europsku unijuoplemeniti Europsku uniju.

16 11. lipnja 2003. broj 23/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Predsjednik Tomčić je dodaokako smatra da je jedna odnajvažnijih poruka koju je Papadonio ona o obitelji. Papineriječi u kojima je 6. lipnjaistaknuo važnost žene, dovoljno

govore o tome da Papa u ovomuskomešanom svijetu stavljaobitelj u prvi plan jer, rekao jeTomčić, zdrava obitelj jepreduvjet za zdravo društvo.Prostor misnog slavlja u

Osijeku, smatra predsjednikHrvatskog sabora, bit ćeposebno pogodan za Papineporuke o ekumenizmu,pomirbi, miru, suživotu irazvoju.

Zadar: Priopćenje Koordinacijskog odboraZadar, 7.6.2003. (IKA) –Koordinacijski odbor zapripravu Papina pohoda Zadru,koji sačinjavaju zadarskinadbiskup Ivan Prenđa,zadarski župan Šime Prtenjača,zadarski gradonačelnik Božidar

Kalmeta i načelnik zadarske PUIvan Katalinić uputili su 7.lipnja priopćenje: "Novčana sredstava koja su bilanamijenjena kao dar Zadarskežupanije Svetom Ocu,

prenamijenjena su zapokrivanje troškovaautobusnoga, brodskog iželjezničkog prijevozahodočasnika za susret saSvetim Ocem u Zadru 9.lipnja".

Duhovi s Papom u RijeciSveti je Otac govorioo važnosti obitelji injene zakonske zaštite,podsjetio je narascjepkanost društvai pozvao mlade daodgovorno preuzmusvoje mjesto u društvui Crkvi; posjetio jeTrsatsko svetište iprošao kraj katedraleSv. Vida

Rijeka, 8.6.2003. (IKA) - Višeod stotinu tisuća vjernika izRiječke metropolije, ostalihhrvatskih biskupija, susjednihzemalja, kao i skupina iseljenihHrvata iz SAD-a, ispunilo je nasvetkovinu Duhova riječkuDeltu gdje je svečanoeuharistijsko slavlje predvodiopapa Ivan Pavao II. Euharistijije prethodilo cjelonoćnoduhovno-meditativno iglazbeno bdjenje, tepredstavljanje biskupija Riječkemetropolije. Na samomemisnom slavlju pjevao jezdruženi zbor od 400 crkvenihpjevača iz riječkih župa tepjevača iz Mrkoplja i Senja,darovnu pjesmu samostalno jeizveo zbor crkvenih pjevača izOmišlja i Cresa, a nastupio je iorkestar riječkog Hrvatskoganarodnog kazališta. Zbor jeizveo cjelovitu Krmpotićevustaroslavensku misu. Pozdrav nadbiskupa IvanaDevčića na Papinoj misi uRijeci Na početku misnoga slavljariječki nadbiskup i metropolitIvan Devčić pozdravio jeSvetoga Oca i izrazio mudobrodošlicu, posebnoprenijevši pozdrave brojnihobitelji koje su željele biti naPapinoj misi. Riječki jenadbiskup u pozdravnoj riječizamolio Svetoga Oca daohrabri hrvatske obitelji, kojeprolaze kroz mnoga iskušenjagospodarske, moralne ikulturne naravi, kako bi i utrećem tisućljeću,potpomognute sustavnombrigom cijeloga društva, bileuspješne prenositeljice života ivjere u Isusa Krista kao jedinogSpasitelja čovjeka. Izričućineizmjernu zahvalnost što SvetiOtac već treći put posjećujenašu Crkvu i domovinu,

nadbiskup Devčić istaknuo jeda ta mjesna Crkva i taj krajosjećaju posebnom čašću iblagoslovom što je u Rijeci, uBogoslovskom sjemeništu SvetiOtac izabrao svoju rezidencijuza vrijeme toga pohoda.Zahvalno se u ovoj prigodispomenuo Papine pomoći kojuje dao kad se prije osamnaestgodina, na inicijativu sadaumirovljenog nadbiskupaJosipa Pavlišića, počelo graditinovu zgradu Bogoslovskogsjemeništa. U pozdravu jenadbiskup podsjetio napastoralne smjernice "Nasvetost pozvani" koje suhrvatski biskupi objavili želećiCrkvu još više usredotočiti napromaknuće svetosti.Zahvaljujući se Papi zaproglašenje blaženom s. Marijuod Propetog Petković,nadbiskup Devčić je podsjetiona kandidate za čast oltara izRiječke metropolije - s. MarijuKrucifiksu Kozulić,utemeljiteljicu autohtoneriječke Družbe sestaraPresvetog Srca Isusova,svećenika Porečko-pulskebiskupije Miroslava Bulešića,mučenika komunističkogrežima, krčkoga biskup AntunaMahnića, utemeljiteljaKatoličkog pokreta uHrvatskoj, kapucinskoga bratalaika Antu Tomičića,dugogodišnjega tihog svjedokavjere u gradu, mučenikaPlacida Cortesea, pripadnikareda franjevaca konventualacate o. Vendelina Vošnjaka,svećenik iz Reda male braćefranjevaca, nekadašnjeg čuvarasvetišta Gospe Trsatske.Nadbiskup Devčić zamolio jetakođer Svetog Oca da, izmeđuostalih, blagoslovi i ugaonikamen za Crkvu hrvatskihmučenika sv. Nikole Tavelića,sv. Marka Križevčanina i bl.Alojzija Stepinca koja će se

sagraditi u Udbini, a koja ćenas neprestano podsjećati i nasve ostale koji su na ovimprostorima svojim životom ikrvlju posvjedočili svoju ljubavprema Isusu Kristu i bratučovjeku, a bit će i trajni znak naPapin treći pohod Hrvatima.Na kraju pozdrava nadbiskupDevčić je podsjetio na suživotHrvata s ostalim narodima,posebno s Talijanima iMađarima, u Rijeci, ističućikako je istinski suživot dublji iduži od vremena nesporazuma ineprijateljstva. Izražavajućiradost zbog stvaranje novezajednice europskih naroda,nadbiskup Devčić je rekao kakou Europskoj uniji i hrvatskinarod vidi svoju budućnost.Dok Vam zahvaljujemo zaVaša nastojanja da nova Europane zaboravi svoje dubokekršćanske korijene, ujedno Vasmolimo da nam i nadaljepružate svoju pomoć na našemputu u novo europskozajedništvo, kazao je SvetomeOcu riječki metropolit, dodavšida ta mjesna Crkva osjeća kaoglavni zadatak novuevangelizaciju. Papin uvod u misu Odgovarajući na pozdrave iizraze dobrodošlice riječkogametropolita Devčića, papa IvanPavao II. u uvodu duhovskemise na Delti u Rijeci, istaknuoje svoju zahvalnost što mu jeGospodin udijelio radost slavitiPedesetnicu u Hrvatskoj u 25.godini svoga pontifikata.Vjernike je Sveti Otac podsjetiona značenje svetkovineDuhova, posvjedočivši kako suplodovi Duha nova vremena,novo doba ljubavi koja promičeobiteljske vrijednosti, slogumeđu narodima, poštovanjeljudskih i vjerskih prava, te ihpozvao da otvore srca u molitvi

17v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Gospodinu.Na misi su asistirali bogosloviiz misijskog sjemeništaRedemptoris Mater u Puli:Andrejus Šachovičius, NikolaMladineo, Maksimilijan Ferlin,iz Riječke bogoslovije: DavidKlarić, Josip Filipović, ŽeljkoSavić, Tomislav Crnović,Kristijan Zeba te franjevačkinovaci s Trsata: Goran Zajček,Matija Đurčević, Danijel Škaro.Sudjelovali su i ministranti izriječkih župa.Liturgijska su čitanja pročitanana hrvatskome i talijanskomjeziku. Prvo je čitanje iz Djelaapostolskih pročitao TomislavPajdaš iz župe UznesenjaMarijina kod Kosog tornja.Psalam je čitao Cvetan Devčić,a drugo čitanje iz PoslaniceGalaćanima na talijanskomejeziku Dolores Močinić.Duhovsku posljednicu čitali sumladi – Milan Pavelić, GoranGlavaš, Anita Berisha i VanjaČotić. Evanđelje je pročitaođakon Mario Gerić. Duhovska homilija Sv. Oca nariječkoj Delti U svojoj je propovijedi SvetiOtac podsjetio na svetkovinuDuhova, rekavši kako jeKristova Crkva uvijek u prigodiPedesetnice – sabrana u dvoraniPosljednje večere gdje moli inavješćuje Radosnu vijest. Papaje pozdravio “s ljubavlju” “dioCrkve, koja hodočasti u zemljiHrvatskoj” okupljena okosvojih pastira, i “koju u njezinubogatstvu i raznolikostipredstavljaju vjernici pristigli izraznih krajeva države”, teuputio pozdrave biskupimadomaćinima, crkvenim,državnim i gradskimpoglavarima. Poseban jepozdrav uputio obiteljima zakoje je rekao kako su velikavrijednost za građansko društvoi Crkvu. Spominjući trsatskosvetište, Sveti Otac se istaknuoprimjer Nazaretske obitelji."Motreći Mariju i Josipa, kojiprikazuju Dijete u Hramu iliidu na hodočašće u Jeruzalem,kršćanski se roditelji moguprepoznati dok sa svojomdjecom sudjeluju u nedjeljnojEuharistiji ili dok se sabiru namolitvu u svojemu domu”,rekao je Papa, podsjetivši napoticaj hrvatskih biskupa izNina da obitelji zajedno mole iidu na misu, a za to je potrebnopoštivati svetost blagdanskogadana. Sveti je Otac upozoriokako u Hrvatskoj treba poduzeti"jasne mjere” za promicanje i

zaštitu obitelji, posebno napodručju stambenog prostora izaposlenosti, a pomoć pruženaobitelji pridonosi i rješavanjudrugih teškoća kao što su skrbza bolesnike i starije, sprečavakriminal i širenje droge.Kršćanske obitelji Papa jepozvao da svojim životomsvjedoče i predlažu istinskiBožji naum s obiteljima kaozajednicom života temeljenomna ženidbi. Na obiteljima je dapreuzmu odgovornostkršćanskog odgoja djece, uzpomoć odgojnih stručnjaka iozbiljnih i dobro pripravljenihvjeroučitelja, rekao je Papa,stavljajući roditeljima za uzorsv. Vida koji je položio svojživot u znak vjernosti Kristu."Ne umarajte se u ispunjenjusvoje roditeljske službe,ponavljajući pri tome zaziv, štoga Riječani već sedam stoljećas pouzdanjem upravljajučudotvornomu križu štovanu uriječkoj prvostolnici: Pomogaonam sveti Križ svetoga Vida!",istaknuo je Sveti Otac,zamolivši darove Duha Svetogaza sve kršćanske supružnike uHrvatskoj, kako bi bili znakBožje ljubavi premačovječanstvu, te za svesudionike misnoga slavlja naDelti u Rijeci. Na krajupropovijedi Ivan Pavao II.upozorio je kako je današnjedruštvo "dramatičnorascjepkano i podijeljeno”, tezato i tako očajnonezadovoljno. Kršćanin se nemiri s umorom i tijekomzbivanja, rekao je Papa,pozvavši kršćane da mole zadar Duha Svetoga, kojineumorno djeluje i uklanjasvaku raspršenost. Prinos darova i pričest Nakon Papine propovijedi,nadbiskup Devčić je sljedećimuvodom pozvao vjernike naispovijest vjere: "Braćo i sestre,posredstvom vjerovjesnika kojisu nam navijestili radosnuvijest spasenja, po krštenojeni unarod otkupljenika i Božjuobitelj. Izgradnju svojebudućnosti, vremenite i vječne,već smo od početka povijestinašeg naroda ostvarivali usigurnosti Petrove lađe i u njojdoživjeli kultiviranje ioplemenjivanje misli i osjećaja,pameti i srca, duše i tijela.Nošeni vjerom apostola i našihpredaka, ispovijedimo svojuvjeru, kako su nam je predalisveti Oci".Molitva vjernika bila je na

hrvatskome, talijanskom islovenskom jeziku. Predmoli suje Ivan Koharović iz Krčkebiskupije, Nina Persićpredmolila je zaziv natalijanskome jeziku, a SimonGregov na slovenskom jeziku,a ostale zazive s. Lidija Turić,te Serđo Tomišić iz Porečko-pulske biskupije i IvankaKrmpotić iz Gospićko-senjskebiskupije.Uslijedio je prinos darova nakojemu su sudjelovali bogosloviz Riječke nadbiskupije MatijaMatičić koji je prinio hostije,franjevački novak s TrsataKrešimir Palošika koji je priniovino, vodu je prinio ministrantžupe Uznesenja Marijina kodKosog tornja Dario Klarić,Časoslov Farnese sminijaturama Jurja JulijaKlovića David Maras, a zlatniprsni križ – pectoral – s likomČudotvornog raspela iz 1296. sglavnog oltara katedrale Sv.Vida u Rijeci, Vera Donat.Novčani dar – koji je prikupljenu tijeku korizmene akcije napodručju Riječke metropolijeza obitelji s više djece iugrožene obitelji, prinijeli suuime Riječke nadbiskupijeSanjin Krišković, IvanBalažević, Nina Hribar; uimeKrčke biskupije bračni parKatica i Pavao Barbiš; uimePorečko-pulske biskupije ElizejOrbanić i Marina Žogurić, teuime Gospićko-senjskebiskupije Željka Krpan i NikolaKrpan. Riječka nadbiskupijadarovala je i kalež i ciborij zasiromašnu župu po izboruSvetoga Oca, a dar je priniobračni par Sadrić. Sveti Otacsvakog je prinositelja darovablagoslovio i darovaokrunicom. Za vrijeme prinosadarova pjevala se prigodnapjesma Ljube Kuntarića iAntona Šuljića skladana zazbor, orgulje i sopile. Papa Ivan Pavao II. pričestio jena misi na riječkoj Deltidvadeset osoba iz svihbiskupija Riječke metropolije teVojnog ordinarijata. Iz Krčkebiskupije Sveti je Otac pričestioWaltera Salkovića, MiruKundžić, Maru Peranić iAntona Žužića; iz Porečko-pulske biskupije Petra i LjiljanuPahljinu; iz Vojnog ordinarijatastožernog brigadira JosipaČernija; iz Gospićko-senjskebiskupije Petra Rogića iTomislava Stipića; te iz Riječkenadbiskupije Ivu Sadrića, RužuSadrić, Denisa Martinovića, s.Robertinu Medven, vrhovnu

18 11. lipnja 2003. broj 23/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

glavaricu sestara PresvetogSrca Isusova, s. MirtuVugdeliju, provincijalku sestaraMilosrdnica, Zlatu Sobol, NinuHribar, Željka Mahulju,Gabrijelu Dranac, SlavkaMilardovića i vjeroučiteljicuMarinu Lazzarich. Blagoslov kamena temeljaca Na misnome slavlju na riječkojDelti, Sveti Otac blagoslovio jekamene temeljce za crkvu Sv.Josipa u Ičićima, Bl. AlojzijaStepinca u Orehovici, Sv.Obitelji u Pećinama, Sv. Ane uGornjoj Vežici, Sv. Luke uRijeci, Sv. Križa u Zametu, tekamene temeljce za pastoralnicentar Matulji Hrvatskimsvecima i blaženicima,pastoralni centar Volosko,kamen za samostan redovnicaPomerio, Presvetog SrcaIsusova, za Viškovo, te pločuLučice pokraj Delnica, koji ćese nalaziti na području Riječkenadbiskupije. Za Gospićko-senjsku biskupiju Papa jeblagoslovio temeljne kameneza župne crkve u Dubinu, uPlitvicama i Bl. AlojzijaStepinca u Ogulina. ZaPorečko-pulsku biskupiju Papaje blagoslovio kamene temeljceza crkve Sv. Leopolda Mandićau Poreču, Sv. Josipa u Puli ikamen za postolje za križ uHekima. Nagovor uz molitvu Kraljiceneba U nagovoru uz molitvu Kraljiceneba, na kraju duhovskogamisnog slavlja na Delti uRijeci, papa Ivan Pavao II.poseban je pozdrav uputiohrvatskoj mladeži, koja ga jepozdravljala i prekidalapljeskom i skandiranjem:"Ivane Pavle". "Kao što vam jepoznato, dragi prijatelji, Papana vas gleda s povjerenjem ipouzdanjem te vas danasponovno poziva da budetejutarnja straža, narodblaženstava, kako vas nazvahza vrijeme jednoga od nedavnihSvjetskih dana mladeži”, rekaoje Sveti Otac, te mlade "koji ćepreko svojega obiteljskog istrukovnog života – na koji sesada pripravljate – zauzeti vrloodgovorne položaje na dobrograđanskoga društva i Crkve".Podsjetio ih je da se "čovjekovavrijednost sastoji u onome štoon jest, a ne u onome što onradi ili pak što on posjeduje; damali niski ciljevi ne mogunikada utažiti žeđ za srećom i

puninom, koja je u vašemusrcu; da zadaću, što ju je BožjaProvidnost povjerila svakomuod vas, nitko drugi ne možeispuniti nego vi sami osobno"."Odaberite Gospodina Isusa,kojega ćete slušati i slijediti kaoUčitelja života, za sudruga navašemu životnom putu",poručio je Papa mladima.Zatim je Sveti Otac natalijanskome, slovenskom,njemačkom, albanskom ipoljskom jeziku pozdraviohodočasnike iz drugih naroda. Zahvala nadbiskupa Bozanićaza treći Papin pohod Hrvatskoj Predsjednik Hrvatske biskupskekonferencije zagrebačkinadbiskup Josip Bozanićpozdravio je u ime hrvatskogaepiskopata papu Ivana Pavla II.na susretu i ručku s hrvatskimbiskupima, te kardinalima ibiskupima iz Papine pratnje,koji je održan u Bogoslovskomsjemeništu u Rijeci u nedjelju8. lipnja u popodnevnimsatima. Nadbiskup Bozanić sePapi zahvalio za treći posjetHrvatskoj, rekavši kako je timposjetom Sveti Otac "obgrliosve tri crkvene pokrajine iZadarsku nadbiskupiju", zbogčega su pastiri i Božji narodponosni, počašćeni i zahvalni."Posljednjih su se desetljeća uHrvatskoj dogodile mnogepromjene, kako na društvenompodručju tako i na onomecrkvenom. U cijelom razdobljunaše povijesti, u svakomradosnom i bolnom trenutku,uvijek smo osjećali vašuočinsku blizinu, utjehu ipomoć. Hrvatski narod iosobito Crkva u Hrvatskojbeskrajno su Vam zahvalni",rekao je nadbiskup Bozanić,podsjećajući kako Hrvatskabiskupska konferencija slavideset godina utemeljenja, teistaknuvši kako je biskupima"na srcu nova evangelizacija spozivom na svetost" o čemu jeHBK objavila i posebnesmjernice "Na svetost pozvani".Istaknuvši kako su Papinahodočašća često vezana uzproglašenje blaženih i svetih,nadbiskup je Svetome Ocuzahvalio znana proglašenju blaženom s.Marije od Propetog Petković, teunaprijed za proglašenje IvanaMerza. Također je izrazioradost što se Papini treći pohodHrvatskoj održava u 25. godininjegova pontifikata te u Godinikrunice, te posvjedočio

ujedinjenost Crkve u Hrvata smolitvom i djelom Ivana PavlaII. " Neka Vam Gospodinpodari zdravlje, snagu i milosttako da Crkve i čitav svijetmogu uživati Vašesvjedočanstvo, Vašu riječi iVaše vodstvo. Sveti Oče, tonam je potrebno!", zaključio jesvoj pozdravni govor na ručkuhrvatskih biskupa, te kardinala ibiskupa iz Papine pratnje saSvetim Ocem u Bogoslovnomsjemeništu u Rijeci, nadbiskupBozanić. Na kraju pozdravapredsjednik HBK darovao jeuime hrvatskoga episkopatakalež Svetome Ocu, na kojemusu urezane riječi podsjećanja nanjegovo treće apostolskoputovanje u Hrvatsku. Krčkabiskupija darovala je Papiglagoljaški Vesperal. Susret s premijerom Račanom Na Duhove u popodnevnimsatima Ivan Pavao II. privatnose susreo s hrvatskimpremijerom Ivicom Račanom injegovom suprugom uBogoslovskom sjemeništu uRijeci. Nakon susreta jepremijer dao izjavu novinarima,rekavši kako je impresioniransusretom sa Svetim Ocem, tenjegovom snagom i vitalnošću,kao i zanimanjem za stanje uHrvatskoj i regiji. PremijerRačan ujedno se zahvalioSvetome Ocu na dolasku uHrvatsku, napomenuvši da miznamo što znači stoti posjet teda je to bio Papin izbor daupravo dođe treći put uHrvatsku u relativno kratkovrijeme. Obići u nekoliko danaHrvatsku, to je gotovo bezpresedana ako se usporedi nekenjegove druge posjete, pojasnioje premijer Račan,napomenuvši da je poželio daSveti Otac posjeti neke krajeveHrvatske idući put. Predsjednikhrvatske Vlade izjavio je dasmo osobito zahvalni SvetomeOcu na podršci koju je imala unjemu kad je Hrvatskoj bilonajteže, posebice u borbi zaneovisnost naše zemlje. Premariječima premijera, izuzetno jevažna i Papina podrška danaskada činimo velike napore dapostanemo punopravni članoviEuropske unije. Njegovaporuka i podrška u tome pravcuje za nas dragocjena, smatraRačan. Spomenuvši temerazgovora, premijer je kazao dase njihov razgovor nadovezaona njihov prethodni razgovor uRimu, kada je Svetome Ocurekao da je opredjeljenje ove

19v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

zemlje, neovisno o tome tko jena vlasti, da pokaže definitivnopripadnost kršćanskoj,demokratskoj i europskojcivilizaciji i da Hrvatska u tomepravcu ide. Također bilo jeriječi o pomaku u Hrvatskoj iregiji u posljednje tri godine. Oodnosima Crkve i države,prema riječima premijeraRačana, nije se razgovaralo, jer,kako je kazao, ti se problemiuspješno rješavaju u dijalogudržavnih i crkvenih strukturaovdje u Hrvatskoj. Papa u svetište na Trsatu i predkatedralom Sv. Vida Nakon susreta s premijeromRačanom, Ivan Pavao II,njegova pratnja, hrvatskibiskupi, među kojima idomaćin nadbiskup IvanDevčić, posjetili su marijanskosvetište na Trsatu u Rijeci.Papu su dočekali franjevci iredovnice iz toga svetišta, teredovnici Franjevačkeprovincije sv. Ćirila i Metoda izcijele Hrvatske, predvođeniprovincijalom fra LucijemJagecom i čuvarom svetišta fraMatijom Korenom. Upozdravnome govoru je fraMatija Koren kratko predstaviopovijest Trsatskoga svetišta,rekavši kako je Papin posjet zato svetište i franjevce blagoslovi poticaj. Također se zahvalioPapi za svu ljubav i potporuCrkvi i narodu u Hrvatskoj.Odgovarajući na pozdrav, Svetije Otac rekao kako je i za njegataj posjet dragocjen. Papa jezatim izmolio marijanskumolitvu, a nakon toga sa svimanazočnima izmolio Očenaš iudijelio apostolski blagoslovpozvavši da se moli za njega zaživota i nakon smrti.Trsatski su franjevci SvetogaOca darovali pretiskom knjige"Historia Tersattana" FranjeGlavinića iz 1646. godine,kojoj je pridodan i lik fraVendelina Vošnjaka, prvogaprovincijala Provincije sv.Ćirila i Metoda i jedno vrijemečuvara svetišta na Trsatu, zatimpretiskom molitvenika "Rajduše" Katarine Frankopanske iz1560. godine, kojemu jepridodan prijevod litanija napoljski jezik kao osobni darPapi. Fra Emanuel Hoškopozdravio je Svetoga Oca napoljskome jeziku, a fra SerafinSabol, tajnik Odbora Riječkenadbiskupije za doček SvetogaOca, prinio mu je "trsatskukrunicu". Ivana Pavla II.pozdravili su i članovi obitelji

Frankopan. Papa se zahvalio zasve darove, rekavši kako jeposeban dar za njega nazočnostfranjevaca i ostalih utrsatskome svetištu na susretu snjime, te darovao krunicedonositeljima darova. Zatim suPapu osobno pozdravileredovnice koje djeluju usvetištu iz Kongregacijemilosrdnih sestara sv. Križa,franjevački novaci i bogoslovi,te ostali franjevci iz Provincijesv. Ćirila i Metoda. Na krajuposjeta trsatskome svetištuPapa je blagoslovio kamentemeljac budućega pastoralnogcentra u svetištu kao i temeljnikamen budućegaMediteranskog sela, odnosnosveučilišnog centra u Rijeci.Vraćajući se u svoju riječkurezidenciju u Bogoslovskomsjemeništu, Sveti se Otac upapamobilu zaustavio ispredriječke katedrale Sv. Vida gdjesu ga dočekali kanoniciprvostolnog kaptola, rektorkatedrale mons. Ivoslav Linić,svećenici i brojni vjernici, tekatedralni zbor. Ispredkatedrale je izmoljen Očenaš aPapa je svima udijelioapostolski blagoslov. Kanonicisu darovali Svetome Ocumonografiju Sv. Vida, a on sezahvalio za dar i nazočnostvjernika. Pretprogram liturgijskomeslavlju na Delti Kao priprema za svečano misnoslavlje koje je Papa predvodiona Duhove 8. lipnja na riječkojDelti je u subotu 7. lipnja većoko 21 sat započelo cjelonoćnoDuhovsko bdjenje. Prvi dioprograma, koji je trajao doponoći, bio je glazbenogakaraktera. U uvodnom dijelunastupili su Tamburaškiansambl iz Ravne Gore, DuoAledori i Grupa Pslami iKsenija Sobotončić. Uslijedioje program Povjerenstva zapomorce te program HGUPGŽ/HGU Istarske županije nakojemu su nastupile klapeLuka, Fortunal, Kastav, Kumi,Vokalna skupina Rivers, Grupa4 33, Voljen Grbac i VivienGaletta, Istarsko-kvarnerskiband aid s pjesmom "Oče, Ti sinaš dom" te Kvarnerski bandaid s pjesmom Svetom Ocu.Potom su na programu bilinastupi klapa Udruge sjeverno-jadranskih klapa na kojemu sunastupili Tamburaški ansambliz Delnica te klape Teha,Baklje, Hreljin, Volosko,Rusulice i Luka.

Drugi dio programa započeo jeu ponoć i bio je duhovno-molitveno-meditativnogkaraktera. U tome su programunastupili VIS Sinaj, mladi uime Povjerenstva za rad smladima izveli su scensko-glazbeno skazanje "Vjeromprotiv straha", FRAMA –franjevačka mladež GradaRijeke izvela je scenskumeditaciju "Franjo obnoviCrkvu moju", Katolički zbormladih MI iz Rijeke izveo jeprogram čija je temarazrađivala problematikuovisnosti među mladima danas,katolički skauti Riječkenadbiskupije imali sumeditaciju "Trenutaksvjetlosti", bogoslovi i novaciiz Rijeke, Pule i Trsata imali suprogram "Evo me Gospodine",studenti Teologije u Rijecipriredili su glazbeno-meditativni program "Ljubavneka nas obasja", Caritas iUdruga sv. Vinka Paulskogodržali su meditaciju "Štoučiniste jednom od mojihnajmanjih – meni učiniste",potom su nastupili Franjevačkisvjetovni red nakon kojega jeSalezijanska klasična gimnazijaimala molitveno-glazbenoskazanje "Okovi tame i mreželjubavi", ZKŽ – Zajednicakršćanskog života iz Opatijepriredila je glazbenu meditaciju"Krist u obitelji", Povjerenstvoza pastoral obitelji Riječkenadbiskupije imalo jemolitvenu meditaciju "Obitelj –put Crkve i naroda", uslijedio jeprogram Katehetskog uredaRiječke nadbiskupije sasrednjoškolskimvjeroučiteljima ivjeroučenicima, neokatekumeniRiječke metropolije imali su"Jutarnje pohvale" i kerigmu,redovnice Riječke nadbiskupijepredvodile su molitvu krunice s"Otajstvima svjetla" a potom jeVIS Damask – glazbenaskupina mladih iz župe sv.Pavla u Zagrebu – izvelapjesmu skladanu u povodu 3.Papina posjeta Hrvatskoj"Ivanu Pavlu II.". U sklopuDuhovskog bdjenja, u nedjelju8. lipnja u ranim jutarnjimsatima predstavile su sebiskupije Riječke metropolije:Riječka nadbiskupija tebiskupije Porečko-pulska,Krčka i Gospićko-senjska.Predstavljanje Riječkenadbiskupije priredio je dr.Darko Gašparović, asudjelovali su glumciHrvatskoga narodnog kazalištaIvana pl. Zajca u Rijeci Davor

20 11. lipnja 2003. broj 23/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Jureško, Olivera Baljak i DenisBrižić te prvakinja opere MirelaToić. Predstavljanje Gospićko-senjske biskupije osmislio jemons. Tomislav Šporčić, Krčkebiskupije mons. AntonToljanić, a Porečko-pulske dr.Josip Grbac i vlč. IlijaPavlović.Neposrednu duhovnu pripremuza misu s papom IvanomPavlom II. od 8.30 satianimirao je fra Zvjezdan Liniću suradnji s VIS Sinajem. Utom dijelu programa nastupio jeDražen Žanko s posebnoobjavljenom pjesmom upovodu trećega Papina dolaskau Hrvatsku "Dobro nam došaoPape".

Duhovska misa s Papomodržana je na Delti - trguizmeđu dva korita - Rječine iMrtvog kanala. Tribina soltarom bila je smještena premakopnu, te duga 28 i široka 15metara. Cijela konstrukcija jebila aluminijska, a naličjepresvučeno slojem laganeplastike kroz koju je probijalasvjetlost čineći posebanvizualni učinak. U pozadinitribine bila je konstrukcija uobliku križa, visoka 7.5 metara,a središnji dio križa bio jeizrađen od prozirnoga azurnogpleksiglasa koji omogućujesvjetlosti da kroz njega prolazi.Dominirale su bijela i azurnaboja, koje su i boje gradaRijeke, te oker žuta -

vatikanska boja. Cvjetniaranžman bio je u narančastomi crvenom tonu što jesimboliziralo plamičke DuhaSvetoga. Na dnu tribine bila sudva panoa, na jednom je bioPapin simbol u reljefu, a nadrugom službeni logo trećegPapina posjeta Hrvatskoj.Scenograf za izvedbu tekonstrukcije bio je DaliborLaginja iz Hrvatskoganarodnog kazališta Ivan pl.Zajca u Rijeci. Oltar i ambonbili su iz katedrale Sv. Vida, aveliko raspelo iz kapelicenadbiskupske rezidencije,autora Biagia Devčića, učenikaIvana Meštrovića.

Humanitarni koncert za CT uređajOd dobrovoljnihpriloga na koncertuprikupljeno je 10.932kuna

Nova Gradiška, 8.6.2003.(IKA) - Na svetkovinu Duhovau nedjelju 8. lipnja nakonvečernje mise, koju je u župnojcrkvi Bezgrešnog začećaBlažene Djevice Marije uNovoj Gradišci slavio kapelanžupe Goran Kovačević, održanje humanitarni koncert s kojegaje prihod namijenjen nabavciCT-uređaja za novogradiškuopću bolnicu. Organizatorkoncerta bio je KUDTamburica Staro Petrovo Selo,a sudjelovali su crkveni zboržupe Bezgrešnog začećaBlažene Djevice Marije Nova

Gradiška, pjevačka skupinaKUD-a Vranovci-Bukovlje,muški pjevački zbor župeDavor, crkveni zbor župePreslavnog Imena MarijinaNova Kapela, Vokalni ansamblLira Staro Petrovo Selo, ženskicrkveni zbor župe Orubica iorguljašica MagdalenaFerenčina, apsolventicaInstituta za crkvenu glazbuAlbe Vidaković u Zagrebu. Naprogramu je bila crkvena iklasična glazba. Prema riječimaravnatelja bolnice dr. ZoranaJukića, koji se prije koncertazahvalio organizatoru i

domaćinu, ukupna vrijednostCT-uređaja iznosi dva i polmilijuna kuna, a nabavkufinanciraju Ministarstvozdravstva, opća bolnica NovaGradiška, grad Nova Gradiška,općine novogradiškog kraja, apridružili su im se brojnidonatori, tvrtke i udruge. Namisi i koncertu u novogradiškojžupnoj crkvi bili su nazočni, uzbrojne građane, i djelatnicinovogradiške opće bolnice. Oddobrovoljnih priloga nahumanitarnom koncertuprikupljeno je 10.932 kuna.

Papa u Zadru pozvao na novu evangelizacijuZavaršavajući svojtreći pohod HrvatskojPapa je u Zadrususreo brojne skupinevjernika koje jepozvao da buduaktivni u novojevangelizaciji,prisjetivši se pritombrojnih primjerakršćanske kulturnebaštine u hrvatskomenarodu

Zadar, 9.6.2003. (IKA) – Uponedjeljak 9. lipnja, nablagdan Marije Majke Crkve, u10.30 sati zazvonila su na svimcrkvama u Zadarskojnadbiskupiji sva zvonanajavivši dolazak pape IvanaPavla II. u Zadar. Nakonslijetanja, Sv. Oca su uzrakoplovu pozdravili zadarskinadbiskup Ivan Prenđa,umirovljeni zadarski nadbiskupMarijan Oblak, potpredsjednikhrvatske Vlade Goran Granić,zadarski župan Šime Prtenjača izadarski gradonačelnik BožidarKalmeta. U Zračnoj lucipozdravila ga je i direktoricaLuke Katica Bakrač-Pupić.Potom je Sv. Otacpapamobilom otišao premaZadru. U samoj zračnoj luciokupili su se brojni predstavnicikulturno-umjetničkih društava iklapa, koji su pjesmom imahanjem papinskimobilježjima pozdravili Sv. Oca. Oko 120.000 hodočasnika iz

Zadarske nadbiskupije, cijeleHrvatske i susjednih zemaljamašući Papinskim i hrvatskimnacionalnim obilježjima iizvikujući “Ivane Pavle”pozdravilo je dolazak SvetogOca na zadarski Forum, a namoru se okupilo oko 270ukrašenih brodica. U pratnji Sv.Oca u papamobili bili sunadbiskup Prenđa i Papinosobni tajnik StanislawDziwisz. Pozdravna riječ nadbiskupaPrenđe Na početku liturgijske molitveSrednjega časa pozdravne riječiuputio je na zadarskom Forumuzadarski nadbiskup IvanPrenđa, koji je toga danaobilježavao 13. obljetnicubiskupskog ređenja."Pozdravljamo Vas glasom isrcem, gromoglasnompjesmom, snažnijom od onekojom su naši pređi, 1177.godine pozdravili u ovome

gradu, Vašega prethodnikaPapu Aleksandra III", rekao jezadarski nadbiskuppozdravljajući papu IvanaPavla II. na zadarskomeForumu, ističući kako njegovdolazak Crkva u Zadrudoživljava kao znak ljubavi, a uPapi gleda Petra koji utvrđujebraću u vjeri. NadbiskupPrenđa podsjetio je da Zadarskanadbiskupija slavi 1700 godinamučeništva sv. Stošije, štosvjedoči o njezinim dubokimkršćanskim korijenima nakojima gradi suvremenost ibudućnost. Ta nadbiskupija jošuvijek nosi rane u ljudima i nasakralnim objektima iz proteklatri rata, rekao je nadbiskup,dodajući kako nisu maletranzicijske teškoće, a izazovipotrošačkog društva su uvelikenazočni i osjeća ih i zadarskamjesna Crkva. Ti izazoviposebno pogađaju mladež, a "sdruge strane, Sveti oče, vidimoi živimo snažne znakove nadekoji nas otvaraju budućnosti

21v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Božjoj i našoj", rekao jenadbiskup Prenđa, ističući kakoje ova godina u Zadarskojnadbiskupiji Godina katehezeodraslih, što je u skladu sPapinim poticajima na novuevangelizaciju. "Mi, danas,ovdje pred Vama možemosvjedočiti o njezinimplodovima. Imamo iskustvokoje Vam možemoposvjedočiti: vjeru,propovijedanu od apostola,prenošenu gotovo dvatisućljeća u župnimzajednicama, danasprodubljujemo i prenosimoputem starih i novih crkvenihpokreta koje Vaša Svetostprihvaća i potiče", posvjedočioje zadarski nadbiskup, rekavšikako rastom crkvenih pokretaraste i vjera pojedinaca iumnažaju se obitelji kojeprihvaćaju život i u kojima serađaju duhovna zvanja.Zadarski nadbiskup je najavioda će obitelj biti u središtupastoralnih napora tenadbiskupije u idućoj godini. Na kraju pozdravnoga govoraSvetome Ocu na zadarskomeForumu, nadbiskup Prenđa jepodsjetio kako je u tome graduvidljiva sinteza vjere i kulture,potkrijepivši to primjeromdominikanskog sveučilišta iz14. stoljeća, koje je ove godineobnovljeno. Također jeupozorio i na kršćansku vezuizmeđu Zadra i Poljske, jer suprema povjesničarima, upravoiz toga grada pošli misionari uPoljsku, a sv. Hedviga, kraljicaPoljske i Litve, dočekuje Papuu Zadru svojim likom na škrinjisv. Šimuna."Dok Vam u ime svih vjernikaove Nadbiskupije zahvaljujemza pastirski pohod, obećajemVam vjernost Kristu, Vama iCrkvi, jer mi smo narodsvetoga Petra. Ovajnezaboravni dan Vašegapohoda bit će izvor novihnadahnuća i poleta u životu ovemjesne Crkve", rekao jenadbiskup Prenđa u govorudobrodošlice Sv. Ocu nazadarskome Forumu. Ophod i simbolika Potom je u tijeku pjevanjahimna "Zdravo Zvijezdo mora",koji je otpjevan u dva kora naglagoljaškom ugljanskomnapjevu, na pozornicu došaoophod u kojemu je na početkubilo šest djevojaka utradicionalnim nošnjamazadarskih krajeva Paga, Oliba,

Velog Iža, Pridrage, Polače iArbanasa, a djevojke LucijanaKaruza iz Arbanasa, MilicaKulaš iz Polače, MartinaNarančić iz Pridrage, AnaMarija Buljanović iz Paga, TinaRadov iz Oliba i Natali Konatićiz Velog Iža, počastile su slikuGospe od Zdravlja – ZadarskuGospu cvijećem, svijećama iuljanicom. Narodna nošnjaodabranih mjesta predstavljakulturnu baštinu grada Zadra,zaleđa i otoka. Budući da suophodi obilježili vjernički hodkroz hrvatsku povijest, tajophod je bio simbol kojipredstavlja cijelu Crkvu, svenjene staleže i redove, kler ivjernički puk, a u njemu su, uzdjevojke u narodnim nošnjama,sudjelovali i obitelj PetraMikulića sa sedmero djece izBenkovca, bračni par Ines iMilan Begonja iz Privlake,bake Peka Zelić iz Popovića iMarija Dunatov iz Preka,predstavnik djece spoteškoćama u razvoju LukaJadrijev s Belafuže, mladićStipe Brkić iz Škabrnje, bratimbratovštine sv. Roka izBiograda Ive Šaja, predstavnikHrvatske vojske Ivan MatešićJeremija iz Arbanasa, redovnikFranjevačke provincije sv.Jeronima u samostanu sv. Franeu Zadru fra Leopold Mičić,bogoslov Zadarskenadbiskupije Vjekoslav Đapić isjemeništarac Zadarskenadbiskupije Darko Marušić.Svi sudionici ophoda darovanisu s krunicama i blagoslovljeni,a veliku krunicu primio jevojnik i stavio je oko vrata kaošto su to činili hrvatskibranitelji u tijeku Domovinskograta.Uljanicu, kojom je počašćenaGospina slika, izradio je MirkoFabulić, umirovljenik iz Preka,koji se bavi izradom starinskihuljanica. Sadržaj uljanice jedvije litre, duga je 30 cm,široka 16 cm, a visina uljanice sručkom je 40 cm. Izrađena jeod crnog obojanog lima, aMirko Fabulić ju je darovaoZadarskoj nadbiskupiji upovodu Papina dolaska. Papin nagovor na Forumu "S radošću se na završetkuovoga mojeg apostolskogputovanja susrećem s vama,predragi vjernici Zadarskenadbiskupije i susjednihpodručja, koji ste došli na ovajForum u sjeni stolnice sveteAnastazije, srijemskemučenice", rekao je Papa Ivan

Pavao II. u svojoj homiliji utijeku molitve Šestog časa uZadru, posljednjeg dana svogatrećeg posjeta Hrvatskoj. Napočetku svoje homilije Papa seprisjetio nazočnosti u graduZadru pape Aleksandra III. kojise 1177. godine "zaustavioovdje, pohodivši i neka druganedaleka mjesta". Papa je zatimposebno pozdravio zadarskognadbiskupa Prenđu, nadbiskupau miru Marijana Oblaka, ostalehrvatske biskupe, kardinaleAngela Sodana, Miloslava Vlkai Vinka Puljića, srpsko-pravoslavnoga biskupaDalmacije Fotija tepredsjednika RepublikeStjepana Mesića kao i drugegrađanske i vojne vlasti,zahvalivši im za sve što suučinili za ostvarenje njegovapohoda. Podsjećajući kako se tajbogoslužni skup održava uponedjeljak nakon svetkovineDuhova, kada se slavi blagdanMarije, Majke Crkve, Papa jeistaknuo kako je "Djevica ikroz stoljeća, upravo kao što jebila na dan Pedesetnice,nastavila biti duhovno nazočnas vjernicima i s njima zajednomoliti za neprestani izljevdarova Duha na Crkvu, koja sesuočava s izazovima što sejavljaju u raznim povijesnimrazdobljima". "Osjećaj vjerekršćanskoga puka prepoznavatće učinkovitu nazočnost Marijene samo u prvotnoj kršćanskojzajednici, nego i u kasnijimdogađajima u Crkvi, i neće sezbog toga ustručavati nazvati jekraljicom apostola", rekao jePapa u nastavku svoga govora. "Marijine su riječi i njezinprimjer uzvišena škola života ukojoj se školuju apostoli, kakooni jučer, tako isto i ovi danas.Marija ih neprestano pripravljaza poslanje svojom ustrajnommolitvom Ocu, svojomodanošću Sinu, svojimspremnim prihvaćanjempoticaja Duha", rekao je Papa."Raduje me spoznaja da je ovanadbiskupija prošlih godinadoživjela procvat i višestrukirast raznovrsnih oblikazalaganja i apostolskedjelatnosti vjernikâsvjetovnjakâ. Od Marije, dragabraćo i sestre, naučite bitiojnisvjedoci i velikodušni apostoli,pružajući svoj doprinosvelikome djelu noveevangelizacije. I uvijek imajtena umu da pravi apostolat kaopreduvjet traži osobni susret s

22 11. lipnja 2003. broj 23/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Isusom, Živim, Gospodinom",rekao je Papa u svojoj homilijina zadarskom Forumu prekidanpljeskom mnoštva vjernika. "Presveta Djevica ostaje uzorsvima, koji slušaju riječ Božju iopslužuju je. Kako onda ne bimogao postojati dubokiduhovni sklad između vjernikai Djevice koja izgovara svojVeliča? Siromašni i ponizni izsvakoga vremena nisupogriješili kada su Mariju, kojašuti, odabrali za svojuglasnogovornicu, i Mariju, kojasluži, za svoju kraljicu. I mitakođer pristupamo k Njoj,kako bi od Nje naučiliposlušnost i otvorenost Bogu. Imi se, hodočasnici trećegatisućljeća, također preporučamonjezinu zagovoru, kako bi Onasvojom molitvom poduprlanašu vjeru, hranila našu nadu iučinila djelotvornom našuljubav", rekao je Papa, uputivšina kraju Mariji molitvu zapomoć i zaštitu te vjerničkosvjedočenje u svakoj prilici "orodnosti ljubavi i istinskomesmislu života", kako bi vjernicizajedno s njome gradiliKraljevstvo nebesko. Papa je nakraju povjerio Mariji Kraljicivelikoga krsnog zavjeta iKraljici svete krunice sebe,zemlju hrvatsku i narodhrvatski. Završetak Papinehomilije vjernici su popratilipljeskom i povicima: "IvanePavle!". Prije apostolskog blagoslova,Sveti Otac izrazio je još jednomzahvalnost Hrvatskoj na posjetui dočeku, zahvalivši hrvatskimbiskupima, predsjednikuMesiću, sredstvima društvenihpriopćavanja i svima koji supomogli u organizaciji togapohoda. "Hvala tebi ljubljeni pučehrvatski, koji si me dočekivaoraširene ruke i srca otvorena poulicama Dalmacije, Slavonije,Kvarnera. Sjećam se vašihpatnji uzrokovanih ratom, štosu još uvijek vidljive na tvojemlicu i što se održavaju na tvomeživotu i blizu sam svima kojipodnose tragične posljedicerata. Poznata mi je međutimtvoja snaga, tvoja hrabrost itvoje ufanje i siguran sam da ćeti ustrajno zalaganje omogućitida i ti jednom ugledaš boljedane. Hvala i tebi mladežiHrvatske! Mladeži hrvatskaneka te Bog blagoslovi, zemljohrvatska Bog te blagoslovio",rekao je Sv. Otac na kraju riječizahvale.

Papine riječi zahvale opetovanosu prekidane pljeskom iradosnim usklicimahodočasnika "Ivane Pavle","Volimo te Sveti Oče" i "Ostanis nama!". Potom su Sv. Ocu uručenidarovi Zadarske nadbiskupije,Zadarske županije i gradaZadra. Darovi za Svetog Oca iblagoslov kamena temeljaca Zadarska nadbiskupija darovalaje suvremeni prijepis Čikinačasoslova, ček s iznosomnovčanih sredstva prikupljenihu korizmenoj akciji Zadarskenadbiskupije potrebnih zakupnju aparata za ispitivanjefunkcija mozga za Neurološkiodjel zadarske Opće bolnice,koji je Papa blagoslovio, tebuket cvijeća. Zadarska županija darovala jerepliku paške čipke uokvirenuna bordo pozadini sa zlatnimfragmentima, rađenu premanacrtu s početka 20. stoljeća.Izradila ju je najbolja paškačipkarica Marija OrlićVedopika, specifičnimdvostrukim bodom, naautentični način kada je i nastaooriginalni nacrt tog rada. Motivsadrži sve elemente klasičnepaške čipke, a od posebnevrijednosti je dio koji izradompodsjeća na morsku pjenu. Grad Zadar darovao jeumjetničku sliku "Zadar", kojaje ulje na kaširanom platnu,akademskog slikara MileSkračića. Prinositeljima darova SvetiOtac darovao je krunicu iblagoslovio ih je, a Zadarskojnadbiskupiji darovao je kalež,koji je preuzeo nadbiskupPrenđa. Nakon podjele darova Sv. Ocapozdravili su crkvenidostojanstvenici okupljeni naliturgijskom bogoslužju. Prijeodlaska sa zadarskog Foruma,Sveti Otac pozdravio jeokupljeno mnoštvohodočasnika, njih više oko120.000. U tijeku liturgijske molitve“Slavlje šestog časa” nazadarskom Forumu papa IvanPavao II. blagoslovio je desettemeljnih kamena za crkvenegrađevine u Zadarskojnadbiskupiji. Blagoslovljeni sukameni temeljci za samostansestara franjevki Splitskeprovincije, novu zgraduNadbiskupske klasičnegimnazije u Zadru, te za osam

budućih novih crkvi uZadarskoj nadbiskupiji uPaljuvu, naselju Bili Brig uZadru, naselju Crvene kuće uZadru, Novom Bokanjcu, kao iu Korlatu, Polači, Tinju iPerušiću kod Benkovca, gdje sucrkve porušene u tijekuDomovinskog rata. Pjevanje na susretu s Papompredvodio je zajednički zborsastavljen od 1.200 članovacrkvenih i svjetovnih zborova iklapa iz cijele Zadarskenadbiskupije. Zborom je ravnaomo Žan Morović, dirigentKatedralnog zbora sv. Stošije uZadru, a za orguljama je bioDragan Pejić, orguljaš ukatedrali Sv. Stošije. Na molitvisu psalmi pjevani prvo koralno,jer je gregorijansko koralnopjevanje službeno liturgijskopjevanje u rimskom obreduKatoličke crkve. Drugi psalamotpjevan je responzorijalno,pjevač solist pjevao je kitice, anarod ponavlja antifonu "Kaošto košuta žudi", dok je trećipsalam otpjevan u pučkomdalmatinskom napjevu u dvakora. Sudionica i gosti slavlja naForumu Na Službi riječi na zadarskomForumu sa Svetim Ocem bili subrojni crkveni dostojanstveniciiz Hrvatske i inozemstva -hrvatski biskupi predvođenipredsjednikom Hrvatskebiskupske konferencijezagrebačkim nadbiskupomJosipom Bozanićem, apostolskinuncij u RH nadbiskup GiulioEinaudi, sarajevski nadbiskupkardinal Vinko Puljić,banjolučki biskup predsjednikBK BiH Franjo Komarica,češki primas kardinal MiloslavVlk, mariborski pomoćnibiskup Anton Stres, pomoćnibiskup Mukačeva u UkrajiniĐuro Đuđar, te pomoćni biskupMuenstera Josef Voss. Takođersu bili nazočnisrpskopravoslavni episkopdalmatinski Fotije, zadarskipravoslavni paroh o. PetarJovanović te pastor Kršćanskogcentra u Zadru Tomislav Čanji.Na Službi riječi bili su ihrvatski predsjednik StjepanMesić, hrvatski premijer IvicaRačan i predsjednik Hrvatskogsabora Zlatko Tomčić, zadarskižupan Šime Prtenjača igradonačelnik grada ZadaraBožidar Kalmeta, te više ostalihdržavnih, županijskih i gradskihdužnosnika.

23v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Pozornica na zadarskomForumu izgledala je poputbroda s velikim jarbolom ijedrima, a predstavljala je slikuCrkve koja poput lađe ploviprema vječnoj luci. Napozornici je bio veliki lik Kristakoji je stajao na stražnjemdijelu pozornice, koji jeoznačavao središnju Kristovuulogu. Veliko raspelo izzadarske katedrale nalazilo se sdesne strane najvišeg dijelapozornice i također je isticalosredišnju ulogu KristaSpasitelja. Slika Gospe odZdravlja – Zadarske Gospestajala je na lijevoj stranicigornjeg dijela pozorniceukrašena ribarskim mrežama,školjkama i kamenčićima.Ambon je bio smješten udonjem dijelu pozornice, aVišeslavova krstionica bila jena stubama u gornjem dijelupozornice, te je simboliziralaspomen pokrštenja Hrvata. Ispred pozornice bilo jesmješteno 7.500 članova svihcrkvenih pokreta koji djeluju uZadarskoj nadbiskupiji:neokatekumeni, križari,Marijina legija, Cenakulum,fokolarini, Serra Club, Kursiljo,bratovština Gospe Lurdske,Salezijanska mladež, Treći redsv. Franje, molitvena zajednicaKrvi Kristove, udruge Pro Vita,Udruga sa četvero i više djece,Vjera i Svjetlo, Skauti

(izviđači), te tisućuministranata i tisuću članovažupnih vijeća, vjeroučitelji ipjevači, koji su bili odjeveni uprepoznatljivu odjeću i sastjegovima svojih pokreta.Također su brojni hodočasnicibili obučeni u narodne nošnjesvoga kraja, a bilo je mnogocrkvenih barjaka i prigodnihtransparenata. Na odlasku sa zadarskogForuma papa Ivan Pavao II.zaustavio se u papamobilu kodzadarske katedrale Sv. Stošije.Vrata katedrale bila suotvorena, a unutrašnjostkatedrale bila je osvijetljena teju je Sv. Otac razgledao iuputio svoj blagoslov. U pratnjiSv. Oca u papamobili bili suzadarski nadbiskup i Papinosobni tajnik. Svečani oproštaj u zadarskojzračnoj luci Jubilarno, 100. putovanje papeIvana Pavla II. izvan Italije podgeslom "Obitelj – put Crkve inaroda" u tijeku kojega je od 5.do 9. lipnja posjetio pethrvatskih gradova: Rijeku,Dubrovnik, Osijek, Đakovo iZadar završilo je svečanomceremonijom ispraćaja uzadarskoj zračnoj luci u kojojsu sudjelovali najvišipredstavnici crkvenih idržavnih vlasti. Sa SvetimOcem najprije su se pozdravili

predstavnici državnih vlastihrvatski predsjednik StjepanMesić, premijer Ivica Račan ipredsjednik Hrvatskog saboraZlatko Tomčić, potpredsjedniciVlade i Sabora, hrvatskiveleposlanik pri Svetoj Stolicidr. Franjo Zenko, zadarskižupan Šime Prtenjača tezadarski gradonačelnik BožidarKalmeta. Zatim su se s Papom pozdravilicrkveni velikodostojnici:predsjednik Hrvatske biskupskekonferencije zagrebačkinadbiskup Josip Bozanić,apostolski nuncij u RepubliciHrvatskoj nadbiskup GiulioEinaudi te hrvatski biskupi.Nakon oproštaja, Papu jepozdravio i predao mu prijavakzapovjednik Počasno zaštitnebojne pukovnik Dragan Basić,nakon čega je Sveti Otac upratnji predsjednika Mesićaprošao kroz počasnu gardu idošao do zrakoplova CroatiaAirlinesa, pri čemu su se odnjega još jednom oprostilihrvatski crkvenivelikodostojnici. U zadarskojzračnoj luci Papu sunajpoznatijim dalmatinskimpjesmama pozdravili članovikulturno-umjetničkih društava iklapa, a okupljeni vjerniciuzvikivali su "Mi te volimo,Ivane Pavle". Zrakoplov je u13.47 sati krenuo put rimskezračne luke.

Zadar: Pretprogrami za Papin dočekVelika kateheza Crkvesastojala se od petmalih katehetskihslavlja prožetihmolitvom, pjesmom irazmišljanjem

Zadar, 9.6.2003. (IKA) - UočiPapina dolaska na zadarskom jeForumu 9. lipnja od 6 do 8 satiodržan prvi pretprogram, kojegje autor don Zdenko Dundović.Sudjelovali su Gradska glazba,Tamburaški orkestar iz Nina,klapa Anima Maris, duhovnepjesme pjevali su Kursiljo,mladi s Belafuže, mladi župeSali, student Alen Parčić, župaKali, mladi iz župe Bibinje,Šime Košta, Duško NonkovićBućo i djeca župe SrcaIsusovog, klapa Arbanasi,Marko Šarić iz župe Murvica,djeca iz župe Pakoštane iNeokatekumenska zajednica.Molitvu Otajstava svjetlakrunice predmolili su DragicaRašin i Jagoda Bašić. Nakon toga započeo je drugipretprogram, odnosno

Katehetsko slavlje riječi, podnazivom “Memoria - Martiria;povijesni spomen kršćanstva uHrvata i sadašnje svjedočenje",koji je sastavio dr. fraBernardin Škunca, pročelnikHrvatskog instituta zaliturgijski pastoral u Zadru.Animator toga Katehetskogslavlja riječi bio je donTomislav Sikirić, a voditelji suprof. Vesna Fantina i prof.Tomislav Franušić. Velika kateheza Crkve sastojalase od pet malih katehetskihslavlja prožetih molitvom,pjesmom i razmišljanjem.Povijesni spomen, navještaj isvjedočenje bili su sastavnidijelovi kateheza "SlavljenjeDana Gospodnjeg i spomen nasakramente Crkve", "Slavljenjepučkih pobožnosti", "Redovnici

- Bratovštine - Duhovni pokretiu evangelizaciji Crkve","Djelotvorna vjera: Caritas, ProVita", "Sveto pismo, Misal iKatekizam u životu vjernika", asudjelovali su bračni parMirjana i Igor Miletić iz Zadra,koji imaju sedmero djece,Danica Žepina, članicamarijanskog pokreta Marijinalegija iz Biograda n/m, s.Gracijana Gracin iz Družbesestara milosrdnica sv. VinkaPaulskog, Marija Špoljarić,voditeljica Udruge Pro Vita iprof. Mladen Klanac izCaritasa, vjeroučiteljica MarijaBilokapić.U katehetskim slavljimanastupili su pučki pjevači izSali, pjevači iz Bibinja,Radovina, Preka te Paga.

24 11. lipnja 2003. broj 23/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Izjave predsjednika, premijera i gradonačelnikaZadovoljstvo Papinimposjetom Hrvatskoj iZadru

Zadar, 9.6.2003. (IKA) -Hrvatski predsjednik StjepanMesić novinarima je uočiSlužbe riječi na zadarskomeForumu izjavio kako Sveti Otaciskazuje svoju veličinu brinućise za obične ljude, mladež,poljoprivrednike i radnike. Uizjavi za novinare hrvatskipremijer Ivica Račan jeistaknuo kako cijeniuniverzalne vrijednosti za koje

se zauzima Papa i s kojima senije teško složiti. Premijer jerekao kako je Papa pomogaoHrvatskoj u trenucima kad jojje bilo najteže, a sada Hrvatskaima Papinu potporu za ulazak uEuropsku uniju, a u tom smjeruje bio i treći posjet SvetogaOca. Premijer je istaknuo dacijeni Papine socijalne poruke,te da je pozvao Svetoga Oca daponovno posjeti Hrvatsku.

Zadarski gradonačelnik BožidarKalmeta nije krio zadovoljstvo,u izjavi novinarima nakonSlužbe riječi, istaknuvši kako je"sretan, ponosan i ushićen" štosu njegovi sugrađani i vjerniciiz cijele Zadarske županije i izsvih krajeva Hrvatske priredilitako topli i veličanstven dočekSvetome Ocu.

Papin brzojav predsjedniku Mesiću"Iz dubine srca želimda ovaj moj pastirskipohod pruži takođerdaljnji doprinosduhovnome imaterijalnomnapretku oveplemenite nacije"

Zagreb, 9.6.2003. (IKA) – Napovratku u Rim s apostolskogputovanja u Hrvatsku papa IvanPavao II. uputio je izzrakoplova brzojavpredsjedniku RepublikeHrvatske Stjepanu Mesiću. "Naodlasku iz Hrvatske, koju samponovno mogao pohoditi, želimjoš jedanput očitovati svojuduboku zahvalnost vama,gospodine Predsjedniče, te

svim državnim i mjesnimvlastima i svima građanima naposebno srdačnojgostoljubivosti, koju sam ovihdana posvuda doživio. Izdubine srca želim da ovaj mojpastirski pohod pruži takođerdaljnji doprinos duhovnome imaterijalnom napretku oveplemenite nacije, koja je prijetrinaest godina – nošenačvrstom voljom opće sloge,

suradnje i solidarnost – krenulaputem demokracije, kako bigradila bolju zajedničkubudućnost, obilježenuslobodom. Zazivam Božjiblagoslov na vas i na draguHrvatsku", poručio je Papapredsjedniku Mesićunapuštajući zrakoplovomhrvatski zračni prostor.

Rijeka: O Papinu posjetu i porukamaNa konferenciji zanovinare najavljenainicijativa da seriječko Bogoslovskosjemenište uTizijanovoj uliciprozove po imenuIvana Pavla II. te dase Tizianova ulicapreimenuje u UlicuIvana Pavla II.Nadbiskup Devčić jerekao kako je Papabio vrlo ugodnoiznenađen Hrvatskom

Rijeka, 10.6.2003. (IKA) – UNadbiskupskom domu u Rijeciu utorak 10. lipnja održana jetiskovna konferencija u povoduzavršetka Papina apostolskogputovanja u Hrvatsku. Osvrt naPapin pohod Hrvatskoj, sposebnim naglaskom na odjeknjegova posjeta Rijeci, dali sučlanovi Koordinacijskogodbora organizacije posjetaSvetog Oca Rijeci i Hrvatskojriječki nadbiskup Ivan Devčić,riječki gradonačelnik mr. VojkoObersnel i primorsko-goranskižupan Zlatko Komadina.Članovi odbora su izrazilizadovoljstvo organizacijom irealizacijom Papina posjetagradu Rijeci i Hrvatskoj,zahvalivši se svim građanimaRijeke i Županije naveličanstvenom dočeku Pape uRijeci i sudjelovanjem uvelikom broju na misi naDuhove. Istaknuto je da je i udomaćoj i u svjetskoj javnostitaj apostolski pohod Pape našojdomovini ocijenjen kaojedinstven i neponovljiv.Posebno je istaknuto kako jeHrvatska pet dana bila usredištu svjetske pozornostičime je Papa učinio neizmjernomnogo za Hrvatsku. "Hrvatskaje u svijetu predstavljena unajljepšem svjetlu – ušarolikosti svojih krajeva,prirodnih i kulturnih ljepota,šarolikosti svojih mentaliteta",rekao je nadbiskup Devčić.

Riječki je nadbiskup rekaokako je Papa bio vrlo ugodnoiznenađen Hrvatskom i da jetijekom svog petodnevnoboravka vjernike upoznaomnogo dublje. On je takođerizvijestio da su se svjetskimediji zanimali za mnoga našapitanja – o ratnimposljedicama, prognanicima,nacionalizmu – i da sudomaćini imali priliku reći dapoteškoće i problemi postoje,ali da se i rješavaju. Osvrćućise na neke komentare visokihvatikanskih dužnosnika izPapine pratnje koji su izrazilidivljenje ljepotom iprednostima Hrvatske ističućikako se Hrvatska može ubrojitimeđu najrazvijenije zemljeEurope, nadbiskup Devčić jerekao kako nas drugi često videu pozitivnijem svjetlu nego misami sebe.Govoreći o Papinim porukama,riječki gradonačelnik i županKomadina istaknuli su njihovuuniverzalnost. Posebno suistaknuli Papine poruke oHrvatskoj kao europskoj zemljii potpori koju je Sveti Otacpružio ulasku Hrvatske uEuropsku uniju. Isto tako, suocijenili da će posjet SvetogOca još dugo Rijeci i Hrvatskojdonositi plodove. Papin govor oobitelji gradonačelnik Obersnelvidi u kontekstu njegoveporuke da je današnje društvo"dramatično rascjepkano i

podijeljeno" i da je upravo"zato i tako očajnonezadovoljno". "Možda bi sesvi trebali zapitati, i vlast i svidrugi, koliko smo pridonijelitome da današnje društvo budetako rascjepkano. Mislim dazajedništvom možemo riješitipuno problema", objasnio jeObersnel, dok je o konkretnojobiteljskoj politici rekao da su idržavne i mjesne vlasti učinileizuzetno mnogo i "da smokrenuli u rješavanje problemakoje je Sveti Otac spominjao –stambenu problematiku inezaposlenost". Riječkinadbiskup najavio je inicijativuda se riječko Bogoslovskosjemenište u Tizijanovoj ulici,u kojem je bila smještenaPapina rezidencija tijekomnjegova petodnevnog boravka,nazove imenom Ivan Pavao II.Riječki gradonačelnik Obersnelje izjavio da podržavainicijativu da se Tizianova ulicapreimenuje u Ulicu Ivana PavlaII. Isto tako, rekao je da serazmatra najpovoljnije rješenjekojim bi se u Rijeci dostojnoobilježilo mjesto održavanjaPapine mise. Neslužbeno sedoznaje da postoji prijedlog zaizradu kipa Svetog Oca ipostavljanje u kapelicu Sv.Ivana Nepomuka, smještenunedaleko oltara na kojem jePapa slavio misu.

25v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Ivan Pavao II., suvremeni svijet i kraljevstvo BožjeZagreb, 10.6.2003. (IKA) –Knjiga “Ivan Pavao II.,suvremeni svijet i kraljevstvoBožje” autora ZdravkaGavrana, u kojoj su sabraničlanci, ogledi i razmatranja kojise odnose na suvremeneizazove ili na trajnijekršćanske, katoličke,općeljudske i hrvatske teme,predstavljena je u utorak 10.lipnja u dominikanskomsamostanu u Zagrebu. Autor jeknjigu posvetio trećemupastoralnom pohodu Svetoga

Oca Hrvatskoj. O ulozi papeIvana Pavla II. u priznavanjuHrvatske govorio je pisacpredgovora akademik FranjoŠanjek, istaknuvši da je papaWojtyla učinio sve da svojimmoralnim autoritetom djelujena međunarodnu zajednicu daHrvatska kao država steknemeđunarodno priznanje,političku samostalnost isuverenost. Akademik Šanjekosvrnuo se i na brojna Papinaputovanja na kojimapropovijeda univerzalno

bratsko zbližavanje konkretnihnaroda i kultura, poštujućinjihova duhovna bogatstva kaobaštinu cijelog čovječanstva.Istaknuo je također da knjigazorno posvjedočuje ljubav Papeprema našem narodu, ali idrugim narodima, pogotovoonima koji su trpjeli ili jošuvijek trpe. O knjizi je takođergovorio mr. Vlado Lončarević,a dominikanski provincijal fr.Frano Prcela osvrnuo se naupravo završeni pohod SvetogaOca.

Oproštaj od svećenika Zdravka BorakaNa posljednjemispraćaju svećenikaVaraždinske biskupijebiskupi Culej i Košić,oko 160 svećenika teviše tisuća vjernika

Križovljan, 10.6.2003. (IKA) -Više tisuća ljudi oprostilo se uutorak 10. lipnja na mjesnomgroblju u Cestici u župiKrižovljan od svećenikaVaraždinske biskupije ZdravkaBoraka. Obredima na grobljuprethodio je oproštaj u župnojcrkvi Uzvišenja sv. Križa uRadovcu, gdje je misuzadušnicu predvodiovaraždinski biskup MarkoCulej zajedno sa zagrebačkimpomoćnim biskupom VladomKošićem i više od 160svećenika iz Zagrebačkenadbiskupije i Varaždinske tePožeške biskupije. Oproštaj od35-godišnjeg svećenika,stradalog u prometnoj nesrećikod Valpova u subotu 7. lipnjana povratku sa susreta s papomIvanom Pavlom II. u Osijeku,okupio je mnoštvo vjernikaBorakove rodne župeKrižovljan, susjednih župa ižupa u kojima je službovao tesve one koji su ga željeliispratiti na vječni počinak iizraziti sućut njegovimroditeljima i bratu. Predvodećimisu zadušnicu, biskup Culejkazao je kako prerana i tragičnasmrt mladog svećenika potičena razmišljanje i poziva napreispitivanje vlastite vjere uuskrsnuće nakon smrti koja nijesvršetak, nego početak irođenje na novi, vječni život.“Nada i vjera u vječni životsvima nama treba biti utjeha uovim teškim i tužnim

trenucima”, rekao jevaraždinski biskup te svenazočne pozvao da imkršćanska nada i svjetlostvječne ljubavi nikada neugasnu. Ujedno je na krajumise pozvao na molitvu zanova duhovna zvanja iz župekoja je već dala brojnasvećenička i redovnička zvanja,a bratu svećeniku Vladi zaželioda još jače i predanije donosiRadosnu vijest o Isusovuuskrsnuću svim ljudima.Na kraju mise brzojave sućuti,koje je zagrebački nadbiskupJosip Bozanić uputiovaraždinskom biskupu i bratupokojnika svećenikuZagrebačke nadbiskupije VladiBoraku, pročitao je biskupKošić. Domaći župnik IvanKošić zahvalio je svimanazočnima na oproštaju iizrazima sućuti, te iznioživotopis preminulogsvećenika. U ime svećenikaVirovskog dekanata, gdje je užupi Donji Mosti djelovaopokojni Zdravko od rujna 2002.godine, riječi oproštaja izrekaoje župnik u Goli Ivan Herega,koji je istaknuo njegovozalaganje za napredak župnezajednice na duhovnompodručju. Pritom je zahvalio nanjegovoj nesebičnoj pomoći upastoralnom radu svihsvećenika dekanata, te njegovojdobroti, ljubavi i plemenitosti usluženju Bogu i Crkvi. U imesvih vjernika župe Donji Mosti

riječi oproštaja izrekla ježupljanka Ivana Ružman.Predvodeći sprovodne obredena mjesnom groblju, biskupCulej istaknuo je kako zavjernike grob ne smije bitimjesto tuge i bola, nego mjestozahvale Bogu i pokojniku zasve dobro koje je za životaučinio, kao i mjesto nade imolitve u uskrsnuće za vječniživot. Od svog školskog kolegei prijatelja tom su prigodomriječi oproštaja izrekli vlč. IvanMikec i Zvonko Županić, anakon molitava oproštaj jezaključen pjesmom Majciradosti i žalosti – “Kraljiceneba”. Svećenik Varaždinske biskupijeZdravko Borak rođen je 19.travnja 1968. u kršćanskojobitelji bogatoj duhovnimzvanjima. Obojica braće,Zdravko i Vlado, bili suministranti te bliski i predanižupnikovi suradnici koji suzavoljeli svećenički poziv. Kaokapelan, nakon svećeničkogređenja 25. lipnja 1995. godine,Zdravko Borak službovao je užupama Kravarsko, Čučerje iPrečko, a župničku službuobnašao je u Velikoj Pisanici,odakle je prošle godine izZagrebačke nadbiskupijeinkardiniran u Varaždinskubiskupiju i imenovanupraviteljem župom u DonjimMostima.

26 11. lipnja 2003. broj 23/2003

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

Treće međunarodno hodočašće hrvatskih branitelja ičlanova njihovih obitelji u Poljskoj

Hodočašće jeorganizirano u častPapina dolaska uHrvatsku

Varšava, 1.6.2003. (IKA) – Uorganizaciji Udrugedragovoljaca i veteranaDomovinskog rata RepublikeHrvatske organizirano je od 29.svibnja do 1. lipnja ove godinetreće međunarodno hodočašćehrvatskih branitelja i članovanjihovih obitelji u Marijanskosvetište Čestochowa (JasnaGora) u Poljskoj. Sedamdesetak hodočasnika-hrvatskih branitelja i članovanjihovih obitelji iz raznihudruga proisteklih izDomovinskog rata bili susmješteni u hotelu “Maria”Nowe Brzesko nedaleko odKrakova. U tijeku drugog danahodočašća hrvatski branitelji -veterani hodočastili su uMarijansko svetište gdje susudjelovali na misi. Nakonmise hodočasnici su posjetili

zloglasni nacistički logorAuschwitz iz Drugogasvjetskog rata, tzv. tvornicusmrti. Trećeg dana hodočasnici suposjetili najpoznatiju inajstariju poljsku kalvariju -Kalwarija Zebrzydowska terodnu kuću pape Ivana Pavla II.u Wadowicama kao i župnucrkvu u kojoj je Sveti Otackršten. Tijekom bogoslužja iliturgije u mjesnoj crkvi pjevalisu pjesmu “Bože čuvajHrvatsku” praćeni burnimpljeskom ostalih hodočasnika izEurope koji su u tom trenutkubili nazočni u crkvi. Nakonpovratka u Krakow hodočasnicisu obišli i razgledavali gradskekulturne znamenitosti, kojesvjedoče o političkim,kulturnim događanjima ivrijednostima iz drevne Poljske

povijesti. Na svom povratku udomovinu 1. lipnja hodočasnicisu se nakratko zadržali u Brnuu Češkoj gdje su sudjelovali namisi u crkvi Sv. Jakova.Kroz višednevni duhovniprogram sudionike hodočašćavodio je mons. Ivan Jurasić,župnik i vojni kapelan iz 5.korpusa HKoV-a iz Rijeke,dušobrižnik s bogatimiskustvom višegodišnjegpastoralnog djelovanja. Inače,to je hodočašće organizirano učast dolaska pape Ivana PavlaII. treći put u Hrvatsku. Na hodočašću su sudjelovalibranitelji iz cijele Hrvatske:Dubrovnika, Šibenika, Splita,Zadra, Rijeke, Pule, Zagreba,Osijeka, Đakova, SlavonskogBroda, Vinkovaca, Vukovara,Našica, Koprivnice, Varaždinai Čakovca.

Svečano predstavljen 300. broj "Naših Ognjišta"Unatoč svimzabranama,progonima iteškoćama "NašaOgnjišta" prerasla suu mjesečnik, kojidanas izlazi u 20tisuća primjeraka, ičita se ne samo uHercegovini iHrvatskoj, već diljemsvijeta, napose ondjegdje žive iseljeniHercegovci

Tomislavgrad, 3.6.2003. (IKA)– Tristoti broj hrvatskogmjesečnika "Naša Ognjišta",izdavača župnog ureda uTomislavgradu, svečano je 3.lipnja predstavljen u dvoraniFranjevačkog samostana uTomislavgradu. Oko stotinu uzvanika,nekadašnjih i sadašnjihurednika, suradnika, prijatelja ipodupiratelja mjesečnika,uzvanika, predstavnikamostarsko-duvanjskog biskupaRatka Perića don Bože Goluže,hrvatskih gradskih i političkihvlasti, te brojnih franjevaca,biskupijskih svećenika iredovnica, okupili su se nasvečanom predstavljanju 300.broja lista, koji je njime navršioi 32. godinu izlaženja, a usvojoj je povijesti prošao krozmnoge velike teškoće koje muje zadavao komunistički sustav."Naša Ognjišta" bila suzabranjivana, morala su čakpromijeniti i ime, ali su i nakonzabrane izlazila neko vrijeme sistim sadržajem i porukom, kaoSveta Baština.U prepunoj dvorani o nastanku,povijesti, porukama, poslanju,tegobama i progonima, koje supodnijeli list i njegovi urednici,prošavši zbog njega

komunističke tamnice imučenja, govorili suhercegovački franjevac,povjesničar fra Andrija Nikić,sinjski franjevac, profesor nasinjskoj Franjevačkoj klasičnojgimnaziji i publicist fraGabrijel Jurišić, novinar ipublicist Ivica Mlivončić, a nakraju i sadašnji glavni urednikfra Gabrijel Mioč,tomislavgradski župnik, koji jeod prvih dana bio suradnik ustvaranju i napredovanju listasurađivao s pokojnim fraFerdom Vlašićem, mučenikomvjere i svoga uvjerenja, koji jeod posljedica dugogodišnjegmučenja u komunističkimzatvorima, umro 1995. godine. On je zamislio i pokrenuo tajlist, koji je izlazio najprije kaožupni, da bi unatoč svimprogonima i teškoćamaprerastao u mjesečnik, kojidanas izlazi u 20 tisućaprimjeraka, i čita se ne samo uHercegovini i Hrvatskoj, većdiljem svijeta, napose ondjegdje žive iseljeni Hercegovci.Pročitano je i pozdravno pismojednog od prvih suradnika listaprof. Brune Zorića iz Zadra,koji je zbog Naših Ognjištatakođer pretrpio progone izatvor. U iscrpnim izlaganjima

obuhvaćena je cijela povijest,poruka i značenje "NašihOgnjišta" za očuvanjevjerskoga, nacionalnog ikulturnog identiteta hrvatskogpuka u Hercegovini, koji je ugodinama komunističkogsustava bio izložen snažnimpolitičkim pritiscima iodnarođivanju. Fra FerdoVlašić i njegovi suradnici,franjevci i mnogi prijatelji,podnijeli su veliki križ imučeništvo, ali "Naša Ognjišta"su opstala i žive i danas. Udrugim, premda ne i boljimživotnim i političkim prilikamaza Hrvate u Bosni iHercegovini. I danas ona imajuistu ulogu i poslanje – čuvati iopet ugrožen vjerski, nacionalnii kulturni identitet hrvatskognaroda u Hercegovini, istaknutoje na svečanosti. Na kraju je svim nazočnima,urednicima, suradnicima,nekadašnjim i sadašnjim, tesvim podupirateljima,prijateljima i uzvanicimazahvalio sadašnji glavniurednik fra Gabro Mioč.Program je vodio fra AnteIvanković, a svečani skuppjesmom je uz pratnju gitareuzveličao poznati mladitomislavgradski šansonjer Ćipa.

27v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

Poruka provincijala Džolana pred Papin dolazak uBanju LukuBanja Luka, 4.6.2003. (IKA) -U povodu dolaska pape IvanaPavla II. u Banju Luku 22.lipnja, provincijal Franjevačkeprovincije Bosne Srebrene fraMijo Džolan uputio je iz Asiza,gdje sudjeluje na Generalnomkapitulu reda manje braće,poruku u kojoj izražava radostfranjevaca Bosne Srebrene što

će Papa uskoro pohoditi BiH.Ujedno je pozvao vjernike dase 22. lipnja pridruže uhodočasničkom raspoloženju namisi s Papom uz njihovsamostan i porušenu crkvu naPetrićevcu. “Želimo da svisusretnemo u Papi svjedokanade za svakoga pojedinogčovjeka i cijeli svijet. Taj

čovjek, fizički starac, avjernički najmlađi na početku21. stoljeća, upornim pohodimarepublikama Hrvatskoj i Bosni iHercegovini čini sve da u našeranjene živote i odnose vratinebo i njegove horizonte”,poručio je provincijal Džolan.

Subotičani na beatifikaciji Marije od Propetog IsusaPetković

Na misi s Papom uDubrovniku djeca ubunjevačkoj narodnojnošnji prinijela predlik nove blaženicecvijeće i, u imeSubotičke biskupije,Papi darovali kruh

Subotica, 7.6.2003. (IKA) -Nakon povratka s hodočašća naPapinu misu beatifikacije uDubrovniku, vjernici Subotičkebiskupije iznijeli su svojedojmove s hodočašća. Udubrovačkoj luci Gruž, međutisućama hodočasnika, naPapinoj misi i na beatifikacijiMarije Propetog Isusa Petković,utemeljiteljice Družbe KćeriMilosrđa, 6. lipnja sudjelovaloje i 220 hodočasnika izSubotičke biskupije. Međuhodočasnicima bilo je ipetnaestak djece, među kojimai djeca iz Dječjeg vrtića MarijaPetković – Sunčica iz Subotice. Na samoj Papinoj misi bio jenazočan i subotički biskup IvanPenzeš s tajnikom preč.Slavkom Večerinom. Vjernicisu na put pošli 5. lipnjapredvođeni svećenicimaAndrijom Anišićem, ŽeljkomŠipekom i Józsefom Széllom teredovnicama Ivom, Bosiljkom,Svetislavom i Zrinkom. Jošjedan autobus koji je predvodilas. Eleonora išao je drugimputem. Na putu premaDubrovniku zaustavili su se u

Županji, u župi MučeništvaIvana Krstitelja, gdje su ihdočekali zvonjava zvona,televizijske kamere mjesnihtelevizija iz Vinkovaca iOsijeka, te župnik i vjernici.Nakratko su se zaustavili i uMeđugorju, gdje su imali misu iprenoćište. Na misi s Papom uDubrovniku posebnu milostimala su djeca AleksandarStipić i Anamarija Skenderovićkoji su u bunjevačkoj narodnojnošnji prinijeli pred lik noveblaženice cvijeće te NovicaMiljački i Marina Remeš kojisu, također u bunjevačkojnarodnoj nošnji, u imeSubotičke biskupije Papidarovali kruh, koji je u drevnojbunjevačkoj peći ispeklaManda Mačković, ing. tehnologza tjestenine i peciva.Kruh je Subotičku biskupijuzapravo povezao s redovnicamaKćeri Milosrđa jer je bl. Majkautemeljiteljica već dvije godinenakon osnutka družbe, tj. već1922. godine došla u Bačkutražeći pomoć za siromahe uBlatu, a već 1923. petredovnica i jedna kandidaticadošle su u Suboticu gdje su

započele svoj rad u Dječjemdomu za siromašnu i napuštenudjecu koji se zvao Kolevka.Bila je to prva filijala noveDružbe. Među darovima koje suprinijeli Papi bila je i slika utehnici slame koja prikazujesalaš na bačkoj ravnici, koju jeizradila Katarina Skenderović,te dokumentarni film AlojzijaStantića i Rajka Ljubiča kojiprikazuje kako nastaje kruh nabačkoj ravnici – od sjetve dopečenja na klasičan način,drevnoj peći. Poslije misehodočasnici su se susreli savrhovnom i provincijalnomglavaricom redovnica KćeriMilosrđa - s. Berislavom i s.Emilom te s drugimredovnicama. Nakon mise uDubrovniku vjernici izSubotice posjetili su kućuMaticu redovnica KćeriMilosrđa u Blatu na Korčuli tesu tako bili prvi hodočasnicikoji su došli na grob bl. MarijePetković, nakon njenoguzdignuća na čast oltara.

Nasilje SFOR-ovih vojnika u samostanu u ŠćituSnage španjolskogSFOR-a i talijanskihkarabinjerahelikopterima ioklopnim vozilimaizvršile pravu vojnuinvaziju na područjeGornje Rame teizvršili pretressamostana i KućeMira u Šćitu

Prozor/Rama, 8.6.2003. (IKA) -U nedjelju 8. lipnja, na dankada se u crkvi na Šćitu u BiHslavila prva pričest, snagešpanjolskog SFOR-a italijanskih karabinjera izvršilesu helikopterima i oklopnimvozilima pravu vojnu invazijuna područje Gornje Rame, aoko 22 sata tenkovima suopkolili franjevački samostanzahtijevajući pretres samostanai Kuće mira, objavila jeFranjevačka izvještajnaagencija. Vojnici pod punom

ratnom opremom i s maskamana licu skakali su izhelikoptera, jakim reflektorimaobasjavali naselja, pretresalisve automobile, ulazili uobiteljske domove, privodilipojedine muškarce te timeunijeli veliku napetost međustanovnike toga kraja. Potom suizvršili pretres samostana iKuće Mira u Šćitu. Kada jegvardijan fra Mate Topićzatražio nalog i susret sazapovjednikom akcije, nijedobio ništa od traženog nego

samo odgovor da se tu moždaskriva "osoba opasna za našu ivašu sigurnost". Prema izjavadvojice mještana toga krajaLuke Faletara i JozeMeštrovića, koje su SFOR-ovivojnici u njihovim kućamauhitili i svezane odveli uSarajevo, SFOR je od njihtražio da priznaju da suoptuženi za ratni zločin te imsaopćili da će biti prebačeni uHaag jer se zovu - AnteGotovina.

28 11. lipnja 2003. broj 23/2003

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

Koeln: 35. susret Hrvatskoga akademskog savezaTema susreta HAS-a,koji više od tridesetgodina okupljahrvatske studente spodručja Njemačke,bila je “Živjeti izmeđudviju kultura”

Koeln, 8.6.2003. (IKA) -Trideset i peti susretHrvatskoga akademskog saveza(HAS), koji više od tridesetgodina okuplja hrvatskestudente s područja Njemačke,a utemeljili su ga studentiteologije u Njemačkoj, održanje od 6. do 9. lipnja uMarienheide nedaleko odKoelna u organizaciji HAS-a iEuropske građanske akademije(ESTA). Tema ovogodišnjegsusreta, na kojem se okupilooko trideset hrvatskihstudentica i studenata, bila je“Živjeti između dviju kultura”.Na početku susreta sve jepozdravila predsjednica MarijaBilandžić, a nakon nje uimeESTA-e dr. Peter Leibenguth-Nordmann. Mr. Ivica Kamber sFilozofskog fakultetaSveučilišta u Zadru u svom jekritičkom predavanju govorio oproblemima i perspektividržave i društva u Hrvatskoj.Kazao je, između ostalog, kakoje hrvatsko društvokontaminirano i na jedan vrlobolestan način u gotovo svimsegmentima prožeto utjecajimapolitičke moći. “Nositeljipolitičke moći jesu političkestranke, njihovi eksponenti injihovi parcijalni interesi kojisu u potpunom raskoraku kadaje riječ o interesima hrvatskogadruštva. Ako ste političar uHrvatskoj, to znači da možetesve i da ste pozvani suditi osvemu, i da ste gotovo ubožanskom položaju svemoći isveznanja. Kada se politikashvati kao način vladanjadruštvom, posljedice za to istodruštvo su katastrofalne. Paddruštvenog entuzijazma, općaapatija i osjećaj nemoći - to je

danas prevladavajuća slika oživotu hrvatskoga društva.Kada bi to bilo moguće,Hrvatsku bi prema empirijskimistraživanjima sutra napustilo600.000 ljudi u najboljoj radnoji stvaralačkoj dobi. Drugačinjenica kaže da su građaniHrvatske dospjeli na prvomjesto u prosječnoj potrošnjiantidepresiva u Europi. Te sudvije činjenice odrazpostkomunističkoga društvenogkaosa i tiranije institucija nadostacima građanskoga društva.Način na koji su organizirane ina koji djeluju političkestranke, nije kritički pristuppojedinim političkimprogramima, već su touspostave interesnih političko-ortačkih ugovora o diobiproračunskih sredstava istalnim rotacijama i smjenamana nižim upravljačkimrazinama. Izborna apstinencijau Hrvatskoj već dolazi do onetočke kada će legitimitetizabranih biti vrlo upitan.Hrvatske političke stranke suuređene po gerijatrijskomnačelu - što ste stariji to vampripada veći kvantum političkei građanske mudrosti, naravnoizračen i vrijednosti dobrebudžetske fotelje, dopreapanaže u upravnom odboruneke tvrtke čiji radnicištrajkaju, jer nisu primili plaćuza siječanj tekuće godine”,kazao je mr. Kamber. Unastavku se upitao, što sezapravo može učiniti i što bitrebalo činiti u ovako oslikanimsocijalnom i građanskombeznađu. “Prije svega Hrvatskase naspram europskihintegracija treba postaviti kaoozbiljan i osviješten partner.

Kada jedan narod odlučiupravljati sa svojom sudbinomna opću korist - onda je i Bog snjim. Katolička crkva uHrvatskoj mora jače idosljednije afirmirati svojsocijalni nauk nasuprot golomdivljem kapitalizmu kojeganude političke elite. Mitrebamo prestati uzimatiozbiljnom tezu kako je politikaostvarenost mogućega. Mitrebamo biti hrabri i upostojećim uvjetima zatražitiono što nam se sada čini kaonemoguće, a to je dostojanstvenživot čovjeka, prilika zaizgradnju sustava koji će bitisocijalno stabilan iobećavajući”. InicijatoricaCroBusinessExchange ForumaJadranka Matešić, koja se 2002.godine sa svojom obitelji izSAD-a vratila u domovinu,govorila je o svojim iskustvimapovratka iz iseljeništva. StipeBiladžić iz Koelna u svom jeizlaganju govorio o odnosimaemigracije s domovinom.Redatelj Damir Lukaćević izBerlina predstavio je svoj film“Heimkehr”, u kojem se na vrlodojmljiv način govori ohrvatskim “gastarbeiterima” uNjemačkoj i problemima kojise javljaju kada se doistaodluče na povratak. U tijekususreta priređen je i okrugli stolna temu “Dijaspora iHrvatska”, a sudionici su imaliprigodu upoznati i znamenitostigrada Koelna. Na svetkovinuDuhova, u nedjelju 8. lipnja,euharistijsko slavlje predvodioje župnik na njemačkoj župiOberhausen Marko Bralić, kojije nedavno postao duhovnikhrvatskih studenata okupljenihu HAS-u.

Hrvati hodočastili u njemačka marijanska svetištaHrvatske katoličkemisije u Njemačkojhodočastile su usvetišta Marienthal,Hildesheim,Deggingen i Neviges

Frankfurt, 9.6.2003. (IKA) - Iove je godine više tisuća Hrvatakatolika na blagdan MajkeCrkve u ponedjeljak 9. lipnja spodručja cijele Njemačkehodočastilo u poznata njemačkamarijanska svetišta Marienthal,Hildesheim, Deggingen iNeviges.U Marienthalu se okupilo do3.000 vjernika iz hrvatskihkatoličkih misija iz Rajnsko-majnske regije. Nakonpobožnosti križnoga puta ipristupanja sakramentupomirenja, svečanoeuharistijsko slavlje predvodioje voditelj HKM Mainz fraJosip Klarić u zajedništvu s

ravnateljem dušobrižništva zaHrvate u inozemstvu mr.Perom-Ivanom Grgićem,voditeljem HKM Frankfurt fraPetrom Vučemilom i s jošjedanaest redovničkih ibiskupijskih svećenika. Sve jena početku pozdravio o.Vučemilo, a nakon njega igvardijan franjevačkogsamostana Marienthal o.Bernold Geyer. Ravnatelj mr.Grgić je, prenoseći pozdravebiskupa iz Hrvatske i BiH,između ostalog kazao: “I vašpoložaj u iseljeništvu sepromijenio nakon što jedomovina izborila i došla doneovisnosti i života u slobodi.

Promijenili su se i uvjeti udomovini, kako u Hrvatskojtako i u BiH. I oni stoje najednom novom početku. Nijedovoljno što je došlo doodređene demokracije, slobodei neovisnosti. Sloboda se moradalje izgrađivati i čuvati. Stogadomovini trebaju vrijedni isavjesni radnici, odvažni istrpljivi poduzetnici,dalekovidni i zauzeti političari,koji će biti osjetljivi prije svegana probleme maloga čovjeka.Potrebni su savjesniznanstvenici, trebaju joj zdraveobitelji, poletna mladost i jošmnogo toga. Upravo smo mikršćani pozvani svojim životom

29v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

i zalaganjem suvremenomedruštvu približiti Božju riječ;biti na suvremen način njezinisvjedoci u svijetu. Primjeretakvoga uspješnog isuvremenog svjedočenja vjerenalazimo u naših troje mlađih

blaženika: u kardinala AlojzijaStepinca, u Marije Petković ibudućeg blaženika IvanaMerza”. Na kraju mise svojunovu knjigu “Događajnica BiHod 614.-1918.” predstavio je dr.fra Andrija Nikić iz Mostara. U

obližnjem Eltvilleu priređen jezatim kulturno-zabavniprogram u sklopu kojeg sunastupile folklorne skupine imladi iz hKM-a iz te regije, tena kraju VIS “MORRIS” izFrankfurta.

General Gotovina nije u samostanu u ŠćituFranjevačkiprovincijal BosneSrebrene fra MijoDžolan demantirao dase hrvatski generalAnte Gotovina nalaziu Franjevačkomsamostanu Rama-Šćit

Asiz, 10.6.2003. (IKA) – Upovodu nespretnog nasrtajavojnika SFOR-a na franjevačkisamostan u Rami, provincijalFranjevačke provincije BosneSrebrene fra Mijo Džolan, kojisudjeluje na saboruFranjevačkog reda u Asizu,uputio je priopćenje u kojemdemantira da se hrvatskigeneral Ante Gotovina nalazi u

Franjevačkom samostanuRama-Šćit: "Ovu činjenicu sams punom odgovornošćupotvrdio gosp. WilliamuWardu, zapovjedniku SFOR-au BiH u današnjemtelefonskom razgovoru izAsiza, gdje sam na Generalnomkapitulu svih franjevaca svijetasaznao za neugodnostipriređene braći i sestrama u

samostanu, djelatnicima Kućemira i čitavom ramskom puku.Očekujem dostojanstvenopovlačenje jedinica SFOR-a sovog nepotrebnog ikontraproduktivnog zadatka,kako bi prestalo maltretiranjecijele Rame. Ramskom pukuželim da sačuva dostojanstvenmir, moleći mir i dobro svimljudima u domovini".

Program Papina posjeta Bosni i HercegoviniSvi podaci o Papinuposjetu nalaze se nastraniciwww.papaubih.ba

Banja Luka, 11.6.2003. (IKA) -Svečana misa u tijeku koje ćepapa Ivan Pavao II. proglasitiblaženim Ivana Merza započetće u 11,30 sati na prostoru uzkompleks franjevačkogsamostana Petrićevac u BanjojLuci, 22. lipnja, objavilo jeGeneralno tajništvo crkvenogaOrganizacijskog odbora zapripravu II. apostolskog pohodaSvetoga Oca BiH. Premaprogramu, koji se nalazi naslužbenoj Internet stranici zaPapin pohod(www.papaubih.ba), dolazakpape Ivana Pavla II. u zračnuluku Banja Luka očekuje se 22.lipnja u 9,40 sati te tadazapočinje svečanost dočeka. Za10 sati predviđen je susretSvetoga Oca s predsjedništvomBosne i Hercegovine, a u 10,30odlazak u samostan PresvetogTrojstva. U 11 sati će Papaobići vjerničko mnoštvo, azatim u 11,30 započinje misa

beatifikacije sluge Božje IvanaMerza. U 14,30 sati jepredviđen ručak Svetoga Oca sbosanskohercegovačkimbiskupima te kardinalima ibiskupima Papine pratnje. U17,30 Papa će primiti ukurtoazni prijam predsjednikebosanskohercegovačkih entitetate članove Međureligijskogvijeća Bosne i Hercegovine.Sveti bi Otac prema programuu 18,30 sati trebao privatnoposjetiti banjolučku katedralu.Svečanost ispraćaja Sv. Oca jeu 18,45 u zračnoj luci.Prostor na Petrićevcu bit će zahodočasnike otvoren od 3 sataujutro, a hodočasnici bi trebalistići na euharistijski prostor do9 sati. Ulazak na liturgijskiprostor bit će moguć samoosobama koje imaju ulaznice.Misnome slavlju prethodit ćeuvodni program koji započinjeu 8 sati. Na ulazu u liturgijskiprostor svaki će hodočasnik

besplatno dobiti liturgijskivodič i Papinu zastavicu.Na službenoj Internet straniciPapina pohoda Bosni iHercegovini nalaze se i podaciza novinare te obrazac zaakreditiranje novinara zapraćenje posjeta. Akreditacijese trebaju poslati na brojtelefaksa 00387 33 206 562.Svi hodočasnici koji žele doćina beatifikaciju Ivana Merza ipontifikalnu misu u Banju Lukumogu se javiti Generalnometajništvu Crkvenoga odbora nae-mail: ordinar@inecco.net ilibbiskupija@inecco.net,odnosno na brojeve telefona 00387 51 319 212 ili 00 387 51304 993.Na stranici se također nalaze ipodaci o budućem blaženikuIvanu Merzu, Katoličkoj crkviu BiH, državnim vlastima uBiH, te vijesti i korisneinformacije za hodočasnike inovinare.

30 11. lipnja 2003. broj 23/2003

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Red Manje braće izabrao novoga generalnog ministra ivikara

Za generalnogministra Reda Manjebraće izbran je fraJose RodriguezCarballo, a zageneralnog vikaraReda Hrvat fraAntonije Franjić

Asiz, 5.6.2003. (IKA) - Na 185.redovitome Generalnomkapitulu Reda Manje braće, podpredsjedanjem Papinaizaslanika kardinala JorgeaArtura Medine Estéveza,izabrani su 5. lipnja novigeneralni ministar i vikar. Zageneralnog ministra cijelogaReda Manje braće izbran je fraJose Rodriguez Carballo, te jetako postao 119. nasljednikomsv. Franje Asiškoga na tojdužnosti koju je u posljednjemšestogodištu vršio fra GiacomoBini.Do sada je je fra Jose, koji će ukolovozu navršiti 50 godina,bio generalnim definitorom igeneralnim tajnikom zaformaciju i studije Reda Manjebraće. Prije toga bio je

provincijalni ministarfranjevačke provincije Santiagode Compostela u Španjolskoj,predsjednik Unije franjevačkihprovincijalnih ministara Europei magister mlade braće uformaciji. Značajan je i njegovakademski curriculum. Nakonšto je stekao licencijat izbiblijske teologije u Jeruzalemui licencijat iz Svetog pisma uRimu, te je kolegije poučavao uVišem sjemeništu u Vigu i naTeološkom fakultetu u Santiagode Composteli. Za generalnog vikara Redaizabran je Hrvat fra AntonijeFranjić, dosadašnji generalnitajnik Reda Manje braće.Rođen je u Kolumbiji 1955.godine i član je Franjevačke

provincije Venecije, a otac muje živio u Zagrebu. Do sada jeobnašao različite dužnosti:magister braće s privremenimzavjetima, provincijski tajnik zaformaciju i studije, generalnivizitator, provincijski vikar,docent kanonskog prava. Vršioje i druge službe izvan Reda:branitelj bračnog veza naPokrajinskome crkvenom suduu Trivenetu, poučavateljteologije na različitimredovničkim institutima,župnik.Papa Ivan Pavao II. poslao jesvoju poruku Generalnomkapitulu i cijelomu Redu Manjebraće, a sudionike kapitulaprimit će i u posebnuaudijenciju u ponedjeljak 16.lipnja.

Akcija novinara na letu s Papom u HrvatskuNovinari prikupljajusredstva zastipendiranje studentana Gregorijani

Vatikan, 5.6.2003. (IKA) –Akreditirani novinari na letu sPapom za Hrvatsku pokrenulisu akciju prikupljanja novčanihsredstava za stipendiranje

jednog studenta na Papinskomsveučilištu Gregorijana.Ukoliko prikupljena sredstva nebudu dovoljna, Papa će osobnodati preostali potrebni iznos za

stipendiju. U akciju su seuključili i novinari akreditiranipri Svetoj Stolici koji nisudobili mjesto u Papinuzrakoplovu.

Crkva u Hong Kongu spomenula se studentskih žrtavaHong Kong, 6.6.2003. (IKA) –Katolička crkva u Hong Konguspomenula se na misi zadušnicikoju je vodio biskup JosephZen Ze-Kiun studenata, žrtava

pokolja na Trgu Nebeskog Mirau Pekingu prije 14 godina.Tadašnje kineske vlastibrutalno su ugušile studentskiprosvjed, a biskup Zen nazvao

je ubijene studente istinskimmučenicima. Od službenogaPekinga se i danas ne možedobiti pravi broj žrtava.

Inozemne agencije o Papinu dolasku u HrvatskuIstiče se Papin poticajza življenje kršćanskihvrijednosti i baštine -upozorava se danedostaje susret smladima

Beč, 6.6.2003. (IKA) - Uizvještaju o početku posjetaSvetoga Oca Hrvatskoj, novinaraustrijske katoličke agencije"Kathpress" Ludwig Ring-Eifel, istaknuo je neobičnu„gestu" kojom je započeloPapino stoto inozemnoputovanje. Novinar ističe kakoje Ivan Pavao II, kao nekad sv.Pavao, krenuo brodomnavijestiti Radosnu vijest. Timeje Ivan Pavao II. još jednomjasno pokazao kako se, usvojim osamdesetima, ne osjećasamo kao nasljednik "ribaraljudi" Petra, nego i kaonasljednik "apostola naroda"Pavla. "Kathpress" upozorava ina u potpunosti ispunjen Papinpetodnevni raspored uHrvatskoj, te ističe kako jesredišnji dio beatifikacija s.Marije od Propetog Petković,kao i poticaj Svetoga Oca miru

i pomirenju, što je spomenuoveć i u pozdravnom govoru, ališto će se posebno osjetiti namisi i ekumenskome susretuOsijeku, nedaleko gradamučenika – Vukovara. Ističe sei važnost Papina poticajaobiteljima i za obnovuduhovnih vrijednosti, kao ipodsjećanje na kršćanskubaštinu Hrvatske i njezinomjesto u Europi, te zahtjev zasocijalnom pravdom. Novinar"Kathpressa", međutim, zapažakako petodnevnom posjetuSvetoga Oca nedostaje susret smladima, no opravdava tonjegovim lošim zdravstvenimstanjem.Talijanska katolička agencijaSIR u svome izvještaju oPapinu dolasku u Rijekuposebno ističe njegov govor ohrvatskoj kršćanskoj baštinikoja je imala i još uvijek može

imati veliku ulogu uhrvatskome društvu.Američka agencija AsocciatedPress naziva Hrvatsku"katoličkom utvrdom naBalkanu", a za poglavaraKatoličke crkve ističe da je,unatoč zdravstvenimteškoćama, jasnim i snažnimglasom pročitao pozdravnigovor u zračnoj luci. Navodi sei kako je talijanska zračnakompanija Airitalija darovalaIvanu Pavlu II. posebnu tortu uznak njegova 100. putovanjaizvan Italije. AP ističe Papineporuke o socijalnoj pravdi i okršćanskoj baštini Hrvatske iželji za uključenje u Europskuuniju, te bilježi radost Riječana,ali i svih stanovnika Hrvatskezbog ponovnog Papina dolaska,navodeći kako se na svimsusretima sa Svetim Ocemočekuje oko pola milijuna ljudi.

31v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Zašto Papa toliko putuje?Biskup Marini urazgovoru za Zenit oPapinim putovanjimai euharistijama

Vatikan, 6.6.2003. (IKA) –Slika Ivana Pavla II. kako slavimisu na javnim mjestima nakojima je okupljeno velikomnoštvo vjernika postala jeznačajkom njegova pontifikata.Biskup Piero Marini, koji je već15 godina Papin cermonijar,pojasnio je u razgovoru zaAvvenire, a koji prenosiagencija Zenit, razloge zbogkojih Sveti Otac, premda većbolestan, toliko putuje. IvanPavao II. želi ojačati vjernike uvjeri, naviještajući im Radosnuvijest i slaveći s njimasakramente, kako je to naveo isvojoj posljednjoj enciklici oEuharistiji, rekao je biskupMarini, dodavši kako se upravona Papinim misama očitujeuniverzalnost i jedinstvo Crkve.Euharistijska slavlja su srcesvakog Papina pohoda,istaknuo je Marini. BiskupMarini prisjetio se i prvogaputovanja s Papom, u travnju1987. u Čile, kad je misa u OHiggins Parku gotovo bilapotpuno uništena ispadimanekih skupina i reakcijama

policije. Završavajući tu zaistatešku misu, Sveti je Otac rekaoglasovite riječi: "Ljubav jejača", rekao je biskup Marini.Papin cermonijar je urazgovoru spomenuo i mise uAfrici, gdje se očituje svaraznolikost liturgije, noupozorio je kako ponekadpostoji opasnost da folklorprevlada nad liturgijom, stogaliturgičari – vatikanski i oni izmjesne biskupske konferencije,određuju što je prikladno, a štone da se iz lokalne kulture itradicije unese u misu. Važno jeda svi ti simboli koji se unoseiz nacionalne kulture i liturgijene sakriju sakrament euharistijei samo Evanđelje, rekao jeMarini, dodajući kako ipronalaženje pogodnogprostora za euharistiju s velikimbrojem vjernika predstavljačesto poteškoću. Zračne luke suuvijek loše – premda čestojedino – rješenje, jer se vjerniciizgube u prostoru, rekao jebiskup Marini. Bolje rješenje sumise na stadionima, jer suvjernici bliže jedni drugima i

oltaru, a najbolja su mjestagradski trgovi. Govoreći oteškim uvjetima u kojima jeSveti Otac slavio mise napastoralnim putovanjima,biskup Marini spomenuo jeafričke države u kojima seosjećao donedavni rat, ali iSarajevo. Biskup Marinisvjedoči kako je Papa s velikimteškoćama završio misu. Nakraju mu je rekao: "Sveti Oče,žao mi je što ste patili odhladnoće", a Papa mu jeodgovorio kako to nije ništa uusporedbi s patnjamastanovnika Sarajeva i Bosne iHercegovine.Loše zdravlje, klimatskepromjene, vremenske zone,prijevozna sredstva, otežavajuputovanja Svetoga Oca,istaknuo je biskup Marini, noSveti Otac nastavlja putovati,jer smatra svojom dužnošću,koju shvaća ozbiljno,ohrabrivati vjernike u vjeri, štoposebno čini na svojimputovanjima i to posebno naeuharistijskim slavljima svjernicima.

Talijanske i francuske novine o Papinu posjetuDnevnici ističu riječiSvetoga Oca o ulaskuHrvatske u Europskuuniju i želju da se to iostvari

Rim, 6.6.2003. (IKA) -Talijanski dnevnici osvrću sena dolazak pape Ivana Pavla II.5. lipnja u Hrvatsku, te unaslovima uglavnom ističuriječi Ivana Pavla II. onjezinom ulasku u Europskuuniju.Il Giornale navodi da jeHrvatska, kao najkatoličkijazemlja poslije Poljske,oduševljeno primila Papu, a onse u njoj osjeća kao kod kuće.Stoga nije čudno da ju jepohodio tri puta u manje oddevet godina. Il Giornale ističePapine riječi o ulasku Hrvatskeu Europsku uniju i želju da seto ostvari. Bogata hrvatskapredaja pridonijet će jačanjuUnije. Dnevnik navodi kakoPapa želi da vjerska baštinaHrvatske, natopljena krvljumučenika, bude očuvana.Kršćanstvo je mnogo značilo urazvoju Hrvatske u prošlosti, pato može sada i u buduće. LaRepubblica se također osvrćena Papinu želju da Hrvatskapostane dio Europe, spominjeratne rane te 13 godinademokracije i slobode.Hrvatskoj je kršćanstvograđanski, moralni i društvenioslonac - piše dnevnik i dodajekako je prvi Wojtylin govor biogotovo sav politički. Hvaleći

kršćanske korijene, Papa jeneizravno odgovorio onima usjedištu Europske unije koji seprotive citiranju židovsko-kršćanske kulture u novomeuropskom Ustavu. U člankupod naslovom "Hrvatska slaviPapin pohod" dnevnik IlTempo opširno opisuje dočekSvetoga Oca u Rijeci, ističePapinu želju da Hrvatska uđe uEuropsku uniju te dodaje kakoje to Papina poruka izražena upredvečerje predstavljanjazavršnog nacrta novogeuropskog Ustava. Očekuje seda će Papa još govoriti oeuropskim kršćanskimkorijenima iz zemlje koja ima87% katoličkog stanovništva aipak joj prijeti opasnost daostane na rubu Europske unije.Il Tempo se još osvrće natraženja Haškog suda, nanedavni rat i Papine riječi obolnim znakovima nedavneprošlosti i okrutnoga rata.Dopisnik dnevnika La Stampapočinje svoj izvještajspominjući jubilarnu tortu išampanjac, poslužen Papi isuputnicima na devet tisućametara u tijeku leta na Krk.Papa se oslanjao na štap idizalice – piše dopisnik iizražava bojazan uoči relativnonapornog pohoda. Papin govor

smatra usmjerenim ubudućnost, a ne na nedavnerane te spominje trijumfalnidoček. Dopisnik La Stampedodaje kako su Papine riječi oulasku Hrvatske u EU naišle naoduševljeno odobravanje.Spominje i Papine riječi oliječenju rana okrutnog rata iposljedica totalitarnog sustavakoji je odveć dugo vremenanametnuo ideologiju protivčovjeka i njegovogadostojanstva. Talijanskikatolički dnevnik Avveniredonosi poduži izvještaj orazgovoru kardinala Sodana snovinarima na putu iz Omišljaza Rijeku. Teme su bile Svetazemlja, Jeruzalem, Europa,Papino zdravlje i pohodMongoliji. Odgovori su bili:jasne granice za Palestinu iIzrael, a ne sadašnje nalik na sirementaler s mnogo rupa,povratak izbjeglica pri čemu jespomenuo da su Poljaciistjerani iz Ukrajine, Nijemci izPoljske i Talijani iz Rijeke! Štose tiče Papina zdravlja, kardinalSodano je rekao da on svakadva tri mjeseca obavlja cjelovitipregled te da je bolje čak i beztoliko u tisku razvikane papajekoju mu je, navodno, propisaofrancuski liječnik Montagnier,o čemu još iscrpnije izvješćuje

32 11. lipnja 2003. broj 23/2003

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

La Stampa 6. lipnja. DopisnikAvvenirea opisuje ljepoteJadrana, sunce, more, zelenilo itopli doček ljudi u Rijeci. Papaje govorio o vrednotama bezkojih nema budućnosti.Hrvatska će pomoći jačanjuEuropske unije. "ZahvaljujućiPapi", zaključuje Avvenire,"najbolje lice Hrvatske već je uEuropi". Corriere della serapiše kako Papa slavi stotoputovanje u Hrvatskoj i želi dapostane sastavni dio Europe,njezin gospodarski i političkidio. Ljevičarski dnevnik Unitau naslovu spominje kršćanske

korijene, ulazak u Europu iPapine riječi o nacionalizmu,dijalog s drugim Crkvama, sažidovima i muslimanima,svjedočeći zajedničkozauzimanje za pravednodruštvo u uzajamnompoštivanju. Spominje blaženogakardinala Stepinca, žrtvukomunističke represije i prinoskršćanstva razvitku Hrvatske.Od francuskih dnevnika osvrtna Papin pohod našli smo ukatoličkom dnevniku La Croixpod naslovom "Hrvatska primaIvana Pavla II. kao prijatelja".’Dnevnik na cijeloj stranici

donosi raspored pohoda,podatke o stanovništvu,katolicima i hijerarhiji,dodajući da dva milijunaHrvata živi izvan domovine, odAmerike i Njemačke doAustralije i Kanade. La Croixnavodi kako Hrvatska podsjećaPapu na Poljsku. Taj dnevnikjoš nema osvrt na prvi Papindan u Rijeci. Međutim, LeFigaro već iscrpno izvješćuje oPapinu boravku u Rijeci i oželji da se Hrvatska pridruživelikoj obitelji europskihnaroda.

Ravnatelj Radio Vatikana o Papinu posjetuLombardi smatra daHrvatska nije slučajnoizabrana za stotoputovanje Ivana PavlaII.

Rim, 6.6.2003. (IKA) - PosjetSvetoga Oca Hrvatskojpopratila su sva obavijesnasredstva. Brojne su televizijskei radiopostaje prenosile veći dioPapinih nastupa 5. i 6. lipnja.Gotovo svi dnevnici posvećujudosta prostora njegovimriječima i pozivima. Europskoizdanje Herald Tribunea ističekako je taj treći posjet papeIvana Pavla II. Hrvatskoj stotomeđunarodno putovanje tenavodi kako bi ono mogloprethoditi i putovanju uMongoliju, premda je kardinalSodano izrazio bojazan da bi toputovanje moglo biti predalekoza bolesnog 83-godišnjeg papuWojtylu. Na istoj se stranici

međutim opširno opisuje slučajgenerala Gotovine, kojeg, kakostoji u naslovu članka, Haškisud optužuje za ratne zločine, aHrvati ga smatraju herojem.Ravnatelj ProgramaVatikanskog Radija o. FedericoLombardi, koji se nalazi upratnji Svetog Oca, u svom jekomentaru istaknuo kako jenemoguće opisati predivniscenarij u kojem se odvijao prvinastup Svetoga Oca uHrvatskoj. Plavo more,mediteranska vegetacija,bjelina dalmatinskoga kamena iraznobojnost krša, te povijesnai kulturna sredina pridonijeli su,prema njegovim riječima,dubokom duhovnom slavlju.

Lombardi smatra da Hrvatskanije slučajno izabrana za stotoputovanje Ivana Pavla II. Snjime se čovjek privikavagledati naprijed. Ivan Pavao II.,dosljedan svom nauku, nastojinarodima koji su izašli izkomunističkog režima, pomoćikako bi ostvarili temeljneljudske i društvene vrednote,ispravno se služeći slobodom,pomirenjem i mirovnimsuživotom s drugim narodima.Ovaj Papin posjet pobuđujezanimanje i za Hrvatsku, štopotvrđuje činjenica da ćeTalijanska televizija 7. lipnjaposvetiti hrvatskoj kulturnojbaštini polusatnu emisiju. Autoremisije je Miljenko Dujella.

Talijanske novine o Svetom Ocu u HrvatskojU Dubrovnik je došaoproglasiti prvuhrvatsku ženublaženom, govorio jeo slobodi koja se neprodaje za zlatosvijeta i o predanju zaopće dobro, piše LaRepubblica

Rim, 7.6.2003. (IKA) -Talijanski dnevnici već unaslovima 7. lipnja ističuPapine riječi ženama. Nekidonose osvrte o novojblaženici, napominjući da jespasila podmornicu. Tako LaRepubblica navodi da Papa uHrvatskoj nastoji pokopatispomen na strašni balkanski rat.Ovo je pohod mira. UDubrovnik je došao proglasitiprvu hrvatsku ženu blaženom,govorio je o slobodi koja se neprodaje za zlato svijeta i opredanju za opće dobro.Dnevnik navodi kako je naBalkanu Europa proteklostoljeće završila krvoprolićem inasiljem. Ivan Pavao II. kreće sBalkana da bi Europa,ozdravljena i izmirena, znalasvijetu progovoriti jedinstvenimglasom. Il Tempo podrobnonavodi Papine riječi ženama,čija je nazočnost potrebnasvakoj osobi, obitelji društvu iCrkvi. Upozorio je kakosuvremeni ubrzani život možezavršiti gubitkom humanosti.

Quotidiano Nazionale pišekako se Papa obraća hrvatskimženama koje su se u ratnovrijeme hrabro suočile steškoćama i traži da budupomoć svakoj osobi, osobito uobitelji. Taj dnevnik izvješćujeo izjavi srpskopravoslavnogmetropolita Jovanovića oeventualnome Papinu pohoduBeogradu te o Vjesnikovomnapisu da bi se to moglodogoditi iduće godine. Dnevnikopširno piše o novoj hrvatskojblaženici i njezinu neobičnomspašavanju podmornice. LUnita navodi Papinoupozorenje kako opće dobromora prevladati nadpojedinačnim i dodaje kako je6. lipnja bio posvećen ulozižena u društvu. Dnevnik seosvrće i na tobožnju islamskuprijetnju Papi, upućenu izinozemstva dok je islamskazajednica u Hrvatskoj vrlozadovoljna Papinim pozdravomu Rijeci. Il Messaggero navodikako Papa u ženskoj ulozi vidiprotuotrov za gubitak

humanosti i ističe kako naševrijeme treba ženski genij.Dnevnik spominje kako je1991. na sinodi u Vatikanubiskup Puljić govorio oDubrovniku kao najvećemkoncentracijskom logoru, kojinapada jugoslavenska vojska.Ovim pohodom Papa želiohrabriti brzu obnovu grada icijele Hrvatske od tih strahota,potaknuti vjerske i građanskevođe na liječenje rana iposljedica totalitarnoga sustavaprotivnog čovjeku i njegovomdostojanstvu. Spominjegospodarsku krizu,nezaposlenost od 22 posto,nemogućnost izbjeglica da sevrate u domove i dodaje kako je6. lipnja u Hrvatskoj bioblagdan koji je usrećio SvetogaOca. Corriere della sera donosiosvrt pod naslovom "Hrvatskežene pomognite svijetu" i pišekako Papa postaje pjesnik svakiput kad govori o ženi. Dnevnikizvješćuje o susretu Pape shrvatskim predsjednikomStjepanom Mesićem te kako

33v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

najviši predstavnici hrvatskihvlasti posvuda prate SvetogaOca i nazočni su na misnimslavljima. U drugom člankudnevnik navodi da je Italiji biopotreban ovaj Papin pohod dashvati kako je Hrvatska prije trimjeseca tražila ulazak uEuropsku uniju. Do sada se oHrvatskoj mogao naći tekponeki redak u novinama,obično o traženju dobara kojeje Tito oteo izbjeglimTalijanima, piše Corriere dellasera i osvrće se na perspektiveza ulaganja i eventualnu pomoćnašoj zemlji da uđe u Europsku

uniju. Avvenire piše orazgovoru s peruanskimkapetanom, koji je zahvaljujućihrvatskoj blaženici uspio spasiti22 mornara. Katolički dnevniknavodi njegove riječi ospasavanju od duhovnogabrodoloma. Zahvaljujućiblaženici ponovno je otkriovjeru. U drugom člankuAvvenire navodi Papine riječiženama i dodaje kako sadaHrvatska ima novu zaštitnicu.Le Monde izvješćuje o Papinupohodu Hrvatskoj nazivajući je"Balkanskom Poljskom", gdjeje Crkva simbol otpora

komunizmu i čuvaricaidentiteta domovine nasuprotobližnjega srpskogpravoslavlja. Le Monde nazivataj pohod obiteljskim. No,Papine riječi izgovorene uRijeci svjedoče kako se nijepomirio s posljednjom izradomuvoda europskog Ustava, gdjese ne spominje kršćanstvo. Utome Le Monde vidi smisaonovog pohoda Hrvatskoj. Stogasu Papini pastoralni pohodiinozemstvu uvijek ujedno ipolitički čin - zaključuje HenriTincq, autor članka u LeMondu.

Vatikanski dnevnik o Papinim porukama iz OsijekaU svome izvješću oPapinoj misi uOsijeku OsservatoreRomano ističe svetosti misionarstvo, poziv iodgovornost kaoizvanredni programkojeg iz "žitniceHrvatske" Papanaznačuje današnjim isutrašnjim laicima, teizdvaja Papine riječipotpore slavonskomrataru kao i poziv napomirbu, solidarnost idruštvenu pravdu

Vatikan, 8.6.2003. (IKA) –Vatikanski dnevnik OsservatoreRomano 8. lipnja na naslovnicidonosi opširno izvješće o misikoju je papa Ivan Pavao II.predvodio 7. lipnja u Osijeku.Za naslov izvješća dnevnik seposlužio Papinim riječimaizrečenim na misi u Osijeku:"Ni jedan krštenik ne moželjenčariti!", dok u podnaslovuizvješću ističe svetost imisionarstvo, poziv iodgovornost kao "izvanredniprogram kojeg iz "žitniceHrvatske" Papa naznačujedanašnjim i sutrašnjimlaicima". Vatikanski dnevnikna naslovnici posebno izdvajaPapine riječi potporeslavonskom rataru te poziv napomirbu, solidarnost idruštvenu pravdu.Papin posjet Osijeku trećegdana posjeta "u hrvatskuzemlju", piše vatikanskidnevnik, bio je "dan laikata,Euharistija laikata". Dnevnikpiše kako je više od tristo tisućavjernika okupljenih "podnooltara" predstavljalo lice Crkvesvjesne da je Božji narod uhodu putovima povijesti. Biloje to lice župa, obitelji,zajednice rada i učenja,misionarskih i karitativnihustanova. Bilo je to licemnoštva krštenika pozvanihživjeti vlastito poslanje bez

kolebanja, bez pridržaja, ističeOsservatore Romano. Premavatikanskom dnevniku misnoslavlje u Osijeku bilo je znakutri ključne riječi: svetosti,laikata, misionarstva. U njimaje ukorijenjen apel Ivana PavlaII. U njima je sadržana istinska"pro memoria" Crkve zaneustrašivu i djelatnuzajednicu, ističe OsservatoreRomano. Dnevnik potomprenosi glavne naglaske Papinehomilije u Osijeku. Najprijepodsjeća na Papinu porukulaicima od kojih se na početkuovoga teškog i nemirnogpočetka tisućljeća traži darazmišljaju o pozivu namisionarstvo, da budu vjernisvom pozivu u svakodnevnompastoralnom životu, obiteljskimdužnostima, društvenim,političkim i građanskimstvarnostima. U Papinojhomiliji u Osijeku, primjećujeOsservatore Romano, ponovnoje snažno odjeknulo ono što jeDrugi vatikanski koncil nazvao"pastoralnom suodgovornošću".Ivan Pavao II. taj je izrazpreveo u niz konkretnih i jasnihobveza. Papa, piše vatikanskidnevnik, ne zahtijeva da senjegovo učenje posreduje u"pseudokulturalnom obliku"već samo traži da se onosvakodnevno djelatno provodiu crkvenim stvarnostima, u

obiteljskom i društvenomozračju.Srce hrvatskog naroda, ranjenoužasima rata, žeđa zapomirenjem i više no ikad trebahrabro zauzimanje vjernika.Ivan Pavao II., podsjećadnevnik, pozvao je vjernike naobnovljeni misionarski polet,jačan snagom molitve i vođensvjetlom evanđelja."Posebnom ljubavlju", pišedalje vatikanski dnevnik, Papase obratio brojnimzemljoradnicima koji žive uSlavoniji, "žitnici Hrvatske".Papa je podsjetio na njihovteški rad i velike poteškoće skojima se zemljoradništvosuočava posljednjih desetljeća.Papa je, podsjeća Osservatore,pozvao zemljoradnike da ne"gube pouzdanje" te im izrazioblizinu Pape i Crkve"Poruka Ivana Pavla II. izOsijeka, njegovo oslanjanje nalaike, prelazi granice Hrvatske.Postaje sveopći poziv upućensvakom laiku, svim laicima.Odzvanja poput snažnoga glasanade, krika bremenitabudućnošću: "kršćani mogupreoblikovati svijet i graditicivilizaciju istine i ljubavi". UHrvatskoj, čin ljubavi premalaicima. Iz Hrvatske, pozivsvim laicima", zaključuje svojeizvješće Osservatore Romano.

Arapski dnevnik o Papinu posjetuDnevnik "Al Hayat"opširno o posjetuSvetoga OcaHrvatskoj

Rim, 8.6.2003. (IKA) -Najrasprostranjeniji inajutjecajniji arapski dnevnik“Al Hayat” sa saudijskimkapitalom, a tiska se i Londonui telekomunikacijskom mrežomu mnogim drugim gradovima,8. lipnja opširno izvješćuje oPapinu posjetu Hrvatskoj i onavodnome najavljenom

atentatu na Svetog Oca. AlHayat, koji se nakon Papinaposredovanja protiv napada naIrak sve češće bavi pothvatimaSvete Stolice, ističe kako jeglasnogovornik Svete StoliceNavarro Valls smanjio značenjetih prijetnji, koje su e-mailomstigle hrvatskim obavijesnimsredstvima. Navodi kako su,

prema policijskiminformacijama, te prijetnjestigle iz Bosne i Hercegovine.Al Hayat se osvrće i napropovijed Svetog Oca uOsijeku i ističe kako je pozvaonarode na slogu te navodi kakosu devedesetih godina Srbi svojskom JNA razorili topodručje.

34 11. lipnja 2003. broj 23/2003

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Papin posjet mora zahvatiti srca i savjesti ljudiAgencija SIR prenosiizjave nadbiskupaIvana Devčića i IvanaPrenđe te biskupaŽelimira Puljića upovodu trećegaPapina posjetaHrvatskoj

Rim, 8.6.2003. (IKA) –Službena izvještajna agencijaTalijanske biskupskekonferencije SIR prenosi izjavenadbiskupa Ivana Devčića iIvana Prenđe te dubrovačkogbiskupa Želimira Puljića upovodu Papina trećeg posjetaHrvatskoj. Riječki nadbiskupIvan Devčić, piše SIR, vidi uPapi "glasnika po kojem Bogpoziva narod na obraćenje, ilibolje na istinski put vjere".

"Središnji dio Papina posjeta",nastavio je riječki nadbiskup,"mora se dogoditi u srcima i usavjestima svake osobe".Nadbiskup Devčić uvjeren je daće duboka kriza kojuproživljava hrvatsko društvomoći proći "uz pomoć IvanaPavla II. i ponovno otkrivanjevrijednosti obitelji".Za dubrovačkog biskupaŽelimira Puljića Papin posjet je"čast i milost za hrvatski narod,

za zemlji i za biskupije kojeposjećuje. Treći Papin posjetHrvatskoj", nastavio je biskup,"označen je među ostalimproglašenjem blaženom Marijeod Propetog Isusa Petković,prve hrvatske žene koja će bitiuzdignuta na čast oltara".Zadarski nadbiskup IvanPrenđa smatra da je Papinposjet "događaj tisućljeća".

Europski tisak o porukama Svetoga Oca u Hrvatskoj"Taj se posjet ne tičesamo Hrvatske isusjednih naroda, veći cijele Europe", ističeAvvenire

Rim, 8.6.2003. (IKA) - Papinostoto apostolsko putovanje itreći posjet Hrvatskoj naišao jena veliki odjek u svjetskimmedijima. To putovanje pratioko 1.500 novinara, dopisnika ifotoreportera. U neposrednojpratnji nalazi se pedesetaknovinara. Taj se treći apostolskipohod pape Ivana Pavla II. netiče samo Hrvatske i susjednihnaroda, već i cijele Europe,koja pokušava disati s obapluća, spajajući dvije velikekršćanske tradicije Zapada iIstok, ističe talijanski katoličkidnevnik Avvenire, dodajućikako je Papa i ovom prilikomdokazao da je glavniprotagonist povijesnih zbivanja.Torinski dnevnik La Stampaističe kako se životne problemene može riješiti bez ženskegenijalnosti te je Papa zbogtoga preko hrvatskih ženapozvao žene cijeloga svijeta daljude promatraju očima srca.Promatrajući osakaćeni križiznad oltara u Osijeku, Papa je,prema pisanju rimskogdnevnika La Repubblica,svjestan da je potrebna herojskasnaga, još jednom pozvaohrvatski narod da oprosti onimakoji su poubijali na tisućečlanova njihove rodbine iprijatelja. Program boravkaSvetoga Oca nije poremetila ninavodna prijetnja skupineislamskih ekstremista iz Bosnei Hercegovine, za koje kardinalPuljić tvrdi da su dobro poznati,tako da se i euharistijsko slavljeu Rijeci 8. lipnja mirnoodvijalo. Mnogi dnevniciprimjećuju kako se Papinimposjetom Osijeku i susretom spredstavnicima Srpskepravoslavne crkve, i Beogradpribližio Vatikanu.Le Monde taj pohod nazivaobiteljskim. No, Papine riječiizgovorene u Rijeci svjedočekako se nije pomirio s

posljednjom izradom uvodaeuropskoga Ustava, gdje se nespominje kršćanstvo. U tomeLe Monde vidi smisao novogpohoda Hrvatskoj. Stoga suPapini pastoralni pohodiinozemstvu uvijek ujedno ipolitički čin. Vatikanskidnevnik Osservatore Romanosvakodnevno detaljnoizvještava o boravku SvetogaOca u Hrvatskoj, a članci supopraćeni Papinim ipanoramskim slikamahodočasničkih slavlja. U brojuod 8. lipnja, pod naslovom"Nijedan kršćanin ne možeostati besposlen" vatikanskidnevnik u podnaslovunapominje kako na početkutrećega tisućljeća Bog pozivalaike na obnovljeni misionarskipolet. U vatikanskom sednevniku mogu svaki dan naćicijeli govori Svetog Oca ibiskupa. U talijanskimdnevnicima 8. lipnja naslovimasu istaknute Papine riječi ooprostu. Sve izvještaje prateosvrti na povijest događanja naslavonskoj bojišnici i uVukovaru. La Repubblicaspominje vrućinu koja jepogodila i Papu, piše o križudonesenom iz Vukovara iPapinu pozivu kršćanima naizmirenje, solidarnost idruštvenu pravdu. Dnevnikdonosi vijest kako je u BanjojLuci razbijeno staklotamošnjega hrvatskogkulturalnog centra samo zatošto je izložio Papinu sliku. LaStampa piše kako je pohodhrvatskome istoku poduništenim vukovarskimRaspelom Papino hodočašćeratnim užasima. Sveti Otactraži heroizam opraštanja.Izvjestitelj javlja o najnovijojvijesti da beogradski patrijarhne namjerava doći u BanjuLuku i prigodom pohodapozdraviti Papu. Avvenire

ističe u naslovu i tekstu Papineriječi o izmirenju, okretanjustranice te napominje kako je uOsijeku, na mjestu gdje su seprije deset godina vodile borbe,višekulturalna vjerničkazajednica okupljena u molitvioko Ivana Pavla II. Riječi ipogledi upravljeni su ubudućnost, koju valja ostvaritizajedno sa svim osobama dobrevolje. Sveti Otac je sve vjernikepozvao na ispit savjesti. IlGiornale piše kako Papa zbogvrućine nije uopće promijeniopredviđeni program, da jeizdržljiv, izgleda umoran, ali jeimao snage čitati propovijed ipjevati misne dijelove. IlGiornale navodi podatke ostradalima i nestalima u ratu,piše o trideset posve uništenih ipedesetak oštećenih crkava uSlavoniji, te poput ostalihdnevnika piše kako je Papuganuo pohod đakovačkojkatedrali. Oveći članak oPapinu pohodu Slavoniji donosi8. lipnja i Il Messaggero, piše orazorenom Vukovaru,napominjući kako je to kraj ukojem se smrt može osjetnodoživjeti, te dodaje kako jevelika hrabrost zaboraviti sva tarazaranja, mrtve, nestale iranjene. Francuski dnevnik LeFigaro od 7. lipnja, koji smodobili sa zakašnjenjem, donioje na prvoj stranici izvještaj sPapina pohoda Hrvatskoj iveliku sliku Svetoga Oca uDubrovniku. Dnevnik nastavljas izvještajem i podacima,osvrće se na Papine riječi onacrtu Ustava EU. U povećemčlanku o Crkvi u Hrvata, žrtviprogona pod komunizmom, adanas stupom društva, spominjekako je Papin pohod 1998.smatran izazovom zbogproglašenja blaženim kardinalaStepinca. Ovaj će sadašnjipohod očito izazvati manjenemira - zaključuje Le Figaro.

35v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Papin brzojav talijanskom predsjednikuRim, 9.6.2003. (IKA) –Vraćajući se zrakoplovom uRim sa svoga stotog putovanjapapa Ivan Pavao II. uputio je 9.lipnja brzojav talijanskompredsjedniku dr. Carlu AzeglijuCiampiju. "Na svom povratku sapostolskog putovanja uHrvatsku gdje sam se susreo s

narodom nadahnutim živomželjom za izgradnjom slobodnei solidarne nacije i imao prilikupohoditi razne gradove radiliturgijskih slavlja s brojnimkršćanskim zajednicamazahvalan sam Bogu zajedinstveno crkveno iskustvokojeg mi je on iznova

omogućio doživjeti. Dokprelijećem talijanski teritorijupućujem Vam gospodinePredsjedniče i članovima Vašeobitelji te dragoj Italiji svojsrdačan i smjeran pozdravujedinjen s posebnimblagoslovom", piše Papa.

Papa sletio u RimUmjesto uhelikopteru, Paparimsku vojnu zračnuluku napustioautomobilom

Rim, 9.6.2003. (IKA) - U 14.32sati papa Ivan Pavao II. sletio jezrakoplovom hrvatske zračnetvrtke Croatia Airlines AibursA319 u rimsku vojnu zračnuluku Ciampino, gdje su gadočekali predstavnici crkvenih igrađanskih vlasti na čelu skardinalom Camillom Ruinijemi podtajnikom talijanskogaMinistarskog vijeća Giannijem

Lettaijem. Nakon dvadesetakminuta, spustivši se izzrakoplova, Sveti je Otac ušaou crni mercedes s vatikanskomregistracijom i u policijskojpratnji u 15 sati napustio zračnuluku te se uputio premaVatikanu.Na putu je u više navratablagoslivljao ljude, koji su ga siznenađenjem pozdravljali.

Naime, malo je njih znalo da ćese Papa vratiti iz zračne lukeautomobilom, a nehelikopterom, kako to običavačiniti na povratku sa svojihpastirskih pohoda inozemstvu.Stoga je i povratak sa stotogaapostolskog putovanja uHrvatsku, dobio posebnoobilježje.

Beč: Večernja europska molitva za mirNa otvaranjuSrednjoeuropskogakatoličkog dana zaAustriju sudjelovao ipredsjednik HBK

Beč, 11.6.2003. (IKA) - Europamora iznova oživjeti svojekršćanske korijene, istaknuo jebečki nadbiskup kardinalChristoph Schoenborn naVečernjoj europskoj molitvi zamir održanoj 10. lipnja u bečkojkatedrali Sv. Stjepana. Tom jemolitvom, na kojoj susudjelovali predstavnici osambiskupskih konferencijazemalja Srednje Europe tevisoki austrijski politički ikulturni dužnosnici, službenootvoren Srednjoeuropskikatolički dan za Austriji.Srednjoeuropski katolički danzajednički je projekt biskupskihkonferencija Austrije, Bosne iHercegovine, Češke, Hrvatske,Mađarske, Slovačke, Slovenijei Poljske, a na molitvi u Bečusudjelovao je i predsjednikHBK zagrebački nadbiskupJosip Bozanić, te članMeđunarodnog izvršnog odboraza SEKD mr. Tomislav Markići član Međunarodne radneskupine za mlade BožidarTenšek. Uime BK BIHsudjelovali su prodekansarajevske Teologije dr. PavaoJurišić te Tomo Mlakić.Europa se ne može - ni udobrim ni u lošim vremenima -odijeliti od kršćanstva, rekao jebečki kardinal u svojojpropovijedi, upozorivši kakonije slučajno što je upravo idejao europskome jedinstvu niknulameđu onima koji su dijelilizajedničku kršćansku vjeru.Kada katolici govore o Europitada treba misliti na cijeluEuropu, rekao je kardinal,

dodajući važnost kršćanskogaopredjeljenja za bližnje i zaštituljudskoga dostojanstva, jer tkoKrista ozbiljno shvaća ne moženikada sebe ili svoj narodsmatrati "nadljudima" a ostale"manje vrijednima".U povodu otvaranjaSrednjoeuropskoga katoličkogadana u Austriji, porukusudionicima večernje molitveuputio je i papa Ivan Pavao II.,podsjetivši pri tome na važnostkršćanske nazočnosti umodernoj Europi, te kršćanskesuodgovornosti za sadašnjost ibudućnost Europe. Papa jeistaknuo kako je potrebno daEuropa ponovno otkrije i živisvoj kršćanski identitet, te dasvijetu svjedoči vrijednostitemeljene na miru međunarodima, socijalnoj pravdi imeđunarodnoj solidarnosti. Usadašnjem stanju u Europikršćani se ne smiju umoriti"hrabro svjedočiti Evanđeljenade", upozorio je Sveti Otac,te pohvalio inicijativuSrednjoeuropskoga katoličkogdana kao i hodočašća u sklopuobilježavanja toga dana,posebno Hodočašće naroda uMariazell iduće godine.Na Večernjoj europskoj molitviza mir sudjelovao je iumirovljeni bečki nadbiskupkardinal Franz Koenig, jednaod najistaknutijih osoba Crkveu Austriji nakon Drugogavatikanskog koncila, koji jegovorio o velikim događajimaod vremena Monarhije dodanas. Kardinal Koenig jepojasnio kako ga je upravo

prometna nesreća koju jedoživio na putu prema Zagrebu,kada je išao na sprovodkardinala Stepinca, potaknulada se zauzme za pomoć Crkviiza "željezne zavjese". "Tu samprometnu nesreću, ležeći uvaraždinskoj bolnici ispod slikemaršala Tita, u kojoj je poginuomoj vozač, a tajnik HelmutKraetzl i ja bili teško ozlijeđeni,shvatio kao Božji znak", rekaoje kardinal, svjedočeći kako jenakon toga posjećivao biskupe ibiskupije u tadašnjoj IstočnojEuropi, nastojeći prevladati"željeznu zavjesu" koja nijebila samo geografski pojam,nego i "barijera u srcima imislima ljudi". Premda tapodjela više ne postoji jošuvijek je potrebno mnogostrpljivosti i skrbi kako bi sesrušili zidovi u srcima imislima mnogih ljudi, rekao jekardinal, izražavajući uvjerenjekako će upravo u tome pomoćiSrednjoeuropski katolički dan,te istaknuo kako je radostan štoje doživio taj temeljni kamenna putu prema zajedničkomecilju - zajedničkomepreuzimanju odgovornosti zaizgradnju Europe. Na otvaranjuSrednjoeuropskoga katoličkogdana prikazani su i videomaterijali sa zasjedanjaGlavnog odbora koji je održanu Zagrebu i na kojemu je prviput u povijesti potpisanozajedničko pastirsko pismoosam biskupskih konferencija.To će se pismo u hrvatskimbiskupijama čitati 15. lipnja.

36 11. lipnja 2003. broj 23/2003

ww

w.ika

.hr

Prilog dokumenti

Govor Predsjednika RH Stjepana MesićaSvečanost dočekapape Ivana Pavla II. uZračnoj luci Rijeka, 5.lipnja 2003.

Vaša Svetosti, dobro došli uHrvatsku.Hrvatski narod i svi hrvatskigrađani dočekuju Vas sosmijehom, radosna srca iraširenih ruku. Svojim trećimposjetom u manje od jednogdesetljeća Vi niste samo našdragi gost – već postajetesastavni dio povijesti isvakodnevnice naše Domovine.Pohodili ste, Vaša Svetosti,Zagreb, Split, Mariju Bistricu iSolin. A ovo Vaše stoto apostolskoputovanje počinjete na Krku, naotoku, na jednom od tisućuškolja razasutih uznajrazvedeniju obaluMediterana. Slan i modar mirishrvatske makije, bora, maslina ismilja pratit će Vas uzdužhrvatskog Jadrana od Rijeke,preko Zadra do Dubrovnika.Očekuje Vas i veseli Vam seslavonska ravnica – Osijek iĐakovo. Uvjerit ćete se da unarodu koji prebiva na ovimprostorima traje i živi plemenitai dobrostiva duša koja se raduje

i veseli Papi, koja vjeruje uistinske vrijednosti ljubavi imira.Pamtimo, Sveti Oče, porukekoje ste nam uputili u prigodiVaših prethodnih posjeta.Sjećamo se Vaših riječi oizgradnji kulture mira, označenju oprosta, o pozivu daoprostimo i da tražimooproštenje. Ono što ste tadanavijestili, posljednjih segodina, premda ponekad ne bezteškoća, ipak ostvaruje. Kao štoste rekli "Ne vjerujte onimakoji vam obećavaju laganarješenja. Bez žrtve se ne možesagraditi ništa veliko". I nastojali smo biti strpljivi,uporni, mudri i njegovatisolidarnost. Teškoće nas nisuobeshrabrile. U sebi smo uvijeknosili optimizam i radostživljenja.Svjesni problema koji sunaslijeđe povijesti i rata i našihosobnih ograničenja, danas miu Hrvatskoj želimo nastavitiproces demokratizacije,izgradnje pravednijeg društva,

društva pravne i osobnesigurnosti za sve naše građane.Želimo, hoćemo i namjeravamograditi takvo društvo i takavsustav koji će našim obiteljimajamčiti sretan i radostan život iodgovoran odgoj djece.U tim našim nastojanjimaizgradnje zajednice mira,pravde i napretka na putu smopridruživanja Europskoj unijikao željenom cilju ujedinjeneEurope koja će, vjerujemo,okupiti sve njene raznolikosti ibogatstva i biti satkana nazajedničkim izvorima ikorijenima u kojima je ikršćanstvo jedan od temelja. Znamo, Vaša Svetosti, da ćemou tim svojim plemenitimželjama i dobrim djelima imatii Vašu podršku.Radujemo se, Vaša Svetosti,ponovnom susretu. ŽelimoVam ugodan i radostan boravaku Hrvatskoj.Neka Vas na ovomapostolskom putovanju pratipjesma i ljubav svih našihgrađana. Hvala Vam.

Govor pape Ivana Pavla II. na svečanosti dočekaZračna luka Rijeka, 5.lipnja 2003.

Gospodine predsjedničeRepublike, časna braćo ubiskupstvu, štovanipredstavnici državnih vlasti,predraga braćo i sestre! 1. S posebnom radošću po trećiput stupam na drago hrvatskotlo. Zahvaljujem svemogućemuBogu, što mi je udijelioponovno doći k vama, u okviruovoga mojeg stotogapostolskog putovanja.Pozdravljam s poštovanjemVas, gospodine predsjedničeRepublike, i druge građanske ivojne vlasti ovdje nazočne.Najljepše Vam zahvaljujem naljubaznim riječima, što ste miih uputili u ime nazočnih i uime svih Vaših sunarodnjaka.S ljubavlju pozdravljam cijelukatoličku zajednicu uHrvatskoj, a navlastito pakmoju časnu braću u biskupstvu.Na poseban način pozdravljambiskupa Valtera Župana isvećenike, te redovnike,redovnice i ostale vjernikeKrčke biskupije, na čijemu sepodručju nalazi ova zračnaluka. Pozdravljam vjernike drugihCrkava i Crkvenih zajednica tevjernike iz židovstva i islama,radostan što se i u ovoj prigodi

može zajedno svjedočiti onašemu zajedničkom zalaganjuza izgradnju društva u pravdi iuzajamnome poštivanju. 2. Došao sam k vama ispunitizadaću Petrova nasljednika tesvim stanovnicima donijeti svojpozdrav i zaželjeti mir. PohodDubrovačkoj biskupiji,Đakovačkoj i Srijemskojbiskupiji, Riječkoj nadbiskupijimetropoliji i Zadarskojnadbiskupiji omogućit će miprisjetiti se starih kršćanskihkorijena ove zemlje, natopljenekrvlju brojnih mučenika.Mislim na mučenike iz prva tristoljeća - posebno na Srijemskemučenike i one s područjacijele rimske Dalmacije - te namučenike iz kasnijih vremena,sve do onih iz prošloga stoljećas junačkim likom blaženogakardinala Alojzija Stepinca. Osim toga, imat ću radostuzdignuti na čast oltara sestruMariju Propetoga IsusaPetković, kojoj će se za kojitjedan pridružiti mladi IvanMerz. Spomen me na oveneustrašive svjedoke vjerepotiče da se sa zahvalnošću iganućem prisjetim Crkve, kojaih je rodila, i onih teškihvremena u koja je ljubomorno

čuvala svoju vjernostEvanđelju. 3. Otok Krk čuva bogatuglagoljašku baštinu, nastalukako na području bogoslužjatako i na područjusvakodnevnoga životahrvatskoga naroda. Kršćanstvoje u prošlosti dalo velikdoprinos razvoju Hrvatske. Onoće moći nastaviti učinkovitopridonositi također njezinojsadašnjosti i njezinojbudućnosti. Postoje, naime,vrijednosti – kao što sudostojanstvo osobe, ćudoredna iumna čestitost, vjerska sloboda,obrana obitelji, prihvaćanje ipoštivanje života, solidarnost,supsidijarnost i sudjelovanje,poštivanje manjina – što suupisane u narav svakogaljudskog bića, a zasluga jekršćanstva da ih je prepoznalo ijasno ih navješćuje. Na tim sevrijednostima temeljipostojanost i prava veličinajedne države.Hrvatska je nedavno predalazahtjev da postane sastavni dio,također u političkome igospodarskome pogledu, velikeobitelji europskih naroda. Nemogu ne očitovati želju da seuspješno ostvari ta težnja.Bogata će baština Hrvatske

37v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Prilog dokumenti

sigurno pridonijeti učvršćenjuUnije, bilo kao upravne iteritorijalne cjeline, bilo pakkao kulturne i duhovnestvarnosti. 4. U ovoj su zemlji, jednakokao i u nekim susjednimzemljama, još uvijek nazočnibolni tragovi nedavne prošlosti.Neka se oni koji imaju vlast nagrađanskome i na vjerskomepodručju ne umaraju liječitirane uzrokovane okrutnimratom i uklanjati posljedice

totalitarnoga sustava, što jepreviše vremena nastojaonametnuti ideologiju suprotnučovjeku i njegovu dostojanstvu. Hrvatska evo već trinaestgodina ide putem slobode idemokracije. Gledajućinaprijed s pouzdanjem i nadom,sada – uz odgovoran ivelikodušan doprinos svih –valja učvršćivati društvenustalnost, koja će još višepromicati mogućnostizapošljavanja, društvenu skrb,

odgoj dostupan svoj mladeži,uklanjanje svih oblikasiromaštva i nejednakosti, uozračju srdačnih odnosa sasusjednim zemljama. Imajući sve to pred očima,ištem zagovor svetoga Josipa,zaštitnika ove zemlje, i BlaženeDjevice Marije, "odvjetniceHrvatske i najvjernije majke".Neka Bog blagoslovi ovuzemlju i sve njezinestanovnike!

Pozdrav dubrovačkog biskupa Želimira Puljića SvetomOcu

Misa proglašenjablaženom s. MarijePropetoga IsusaPetković, Dubrovnik,6. lipnja 2003.

Sveti Oče,s velikom radošću i izrazimaodanosti i poštovanja upućujemVam u ime puka Božjega i svihljudi dobre volje srdačnudobrodošlicu. Dobro došli naovo tlo koje je stoljećima bilooazom hrvatske slobode. Dobrodošli u Grad koji je prepunuspomena povijesnih vezaApostolske Stolice iDubrovnika. Kada ste ono u ožujku 1999. uprigodi pohoda "ad liminaApostolorum" hrvatskimbiskupima na oproštaju rekli:"Doviđenja u Dubrovniku",bilo nam je k’o da snivamo. Usiječnju ove godine utvrđen jeraspored Vašeg trećegapostolskoga putovanja uRepubliku Hrvatsku, sjednodnevnim pastirskimpohodom ovome gradu. I, evo,Bogu hvala, doživjesmo radosti sreću dočekati Vas ipozdraviti u svojoj sredini, čutiVašu očinsku riječ vjere, ufanjai ljubavi, te čestitati Vam 25.obljetnicu papinske službe iVaš nedavni 83. rođendan. Uz biskupe iz RepublikeHrvatske i Bosne iHercegovine, te one iz drugihzemalja, ovdje su nazočnibrojni svećenici, redovnici iredovnice zajedno vjernicimasvjetovnjacima, članovimažupnih pastoralnih vijeća,crkvenih udruga, bratovština ipokreta s područja Splitsko-makarske metropolije:Šibenika, Hvara, Splita,Dubrovnika i Kotora, kao i izdrugih biskupija iz RH isusjedne BiH, kao ihodočasnici iz Paragvaja,Argentine, Perua i Čilea. Tu sui predstavnici drugih vjerskihzajednica. Nazočni su najvišipredstavnici hrvatske Države,

Vlade i Sabora, članovidiplomatskoga zbora u RH,čelnici Dubrovačko-neretvanske županije i GradaDubrovnika, gradonačelnici inačelnici, stranačkipredstavnici, predstavnicihrvatske vojske i policije.Nazočni su svi društveni staležii slojevi: od gospodarskih,političkih, kulturnih izdravstvenih djelatnika doobičnih radnika, pomoraca,ribara i djelatnika obavijesnihsredstava iz domovine iinozemstva, koji izvješćuju oovome događaju. Uz brojnepripadnike ustanovaposvećenog i apostolskogživota tu su i duhovne kćeričasne službenice Božje MarijePropetog Isusa Petković, kojućete danas uzdignuti na častoltara i unijeti u popisblaženika Katoličke crkve. Dubrovnik, koji je sastavni dioeuropske i svjetske kulturnebaštine, danas pripovijeda ipjeva. Radosna je i raspjevanagruška luka što su Vaše nogestupile na tlo ove male ipoviješću bogate biskupije.Raduje se okupljeni Božji pukšto će Vaše ruke blagosloviti nesamo ljude i obitelji ovogakraja, već i mučeničkom krvljunatopljeno tlo ove biskupije idomovine naše. Danas će se unebu radovati i oni brojnisvjedoci koji su "u zgodno inezgodno vrijeme" (usp. Tim 4,2) ostali vjerni Bogu i Crkvi, teu trajnoj borbi za krst časni islobodu zlatnu, uspjeli prenijetina svoje potomke vjeru ikulturnu baštinu od koje i danasživimo. Siguran sam kako ćenam se posebice pridružiti idubrovački mučenici s Dakse,svećenici i ugledni vjernicisvjetovnjaci. Oni su, naime,upravo iz ove luke ljeta

Gospodnjega 1944. odvedeni iubijeni na tom obližnjemotočiću. Pridružit će nam se ibrojni pali branitelji izDomovinskog rata, koji se nisuplašili ni sile, a ni oružja onihkoji su bili naumili u ropstvo iokove staviti ne samo ovajGrad - simbol slobode, već icijelu zemlju Hrvatsku. U studenome 1992. godine, utijeku žestokih ratnih razaranjai u godini međunarodnogapriznanja neovisnosti RH, našlismo se s Vama "ad liminaapostolorum". Tada Vas jesplitsko-makarski nadbiskupmons. Ante Jurić u ime izočnogkardinala Kuharića pozdravio irekao: "Na našem putu premaslobodi, u našim stradanjima,trajno smo osjećali Vašublizinu, Sveti Oče. Vašenastojanje neka se mirno riješesporovi, obustavi rat i pomognepostradalima, neka se poštujuprava i dostojanstvo svakogčovjeka, svake etničke ilikonfesionalne zajednice,poznata su čitavom svijetu. Ali,napose su poznate nama kojismo tu skrb neposrednodoživjeli i trajno doživljavamo.Kako Vam izraziti svojuzahvalnost, Sveti Oče?" Vi ste tada zagrljajem dubokesolidarnosti u Isusu Kristu,našoj jedinoj nadi (Tim 1,1)rekli kako narod u Hrvatskoj"proživljava povijesnorazdoblje" u kojem je Crkvapozvana "živjeti novo proljetnodoba". I niste se umarali krozčitavo vrijeme rata u Hrvatskoji Bosni i Hercegovini kakosvojim pismima i nagovorima,tako i nezaboravnim pastirskimpohodima zalijevati uljemEvanđelja rane povrijeđenogahrvatskog puka, na čemu smoVam posebice zahvalni. Hvala

38 11. lipnja 2003. broj 23/2003

ww

w.ika

.hr

Prilog dokumenti

Vam, vrhovni pastiru općeCrkve i neumorni promicateljuistinskoga mira! Hvala Vam,iskreni prijatelju svakogačovjeka, svakoga naroda ičitavoga čovječanstva. Usmjerite danas naše lađe nekasmjelo izvezu na pučinu ipotaknite neka zaplove punimjedrima. Odredite pravac krme ibrzinu kretanja. Upozorite nasna pogodne i nepogodnevjetrove kao i na opasnemorske struje. Povedite nasIsusu Kristu, jedinomotkupitelju čovjeka, koji je put,istina i život. I podsjetite naskako je njegov križ jedinaprava busola, koja nas vodi uvječnu luku spasenja. Pred vama, koji danaspredstavljate stijenu na kojoj jeKrist sagradio svoju Crkvu, sizrazima odanosti želimo

obnoviti svoju vjeru koja jeprenošena s koljena na koljenood stoljeća sedmog pa do našihdana. Naši su očevi s ponosomisticali kako su oni Marijinnarod zbog brojnih svetišta icrkava podignutih PresvetojBogorodici u čast. Ali, mi smo inarod svetoga Petra. I želimo touvijek ostati. Želimo bitizahvalna Marijina i Petrovadjeca. Hvala Vam, sveti Oče, zaVašu naklonost i posebice zapastirski pohod dubrovačkojbiskupiji. Koristim prigodu zahvaliti Vamza poruke, pisma i riječi utjehekoje ste osobno upućivalitijekom ratnih nevolja kao ipreko svojih bliskih suradnikauzoritoga gospodina kardinalaAngela Sodana i preuzvišenogagospodina nadbiskupa Jean-Louisa Taurana. Posebice pakhvala Vam za Vašega osobnog

izaslanika na festi svetogaVlaha 1993., uzoritogagospodina kardinala RogeraEtchegaraya, koji je tada predcrkvom našega nebeskog Parcazapalio uskrsnu svijeću, kojuste nam tri tjedna prije togadarovali na liturgiji bdjenja uAsizu, kao zalog uskrsne nade itrajnog mira. Hvala za ovaj dan"koji nam darova Gospodin", au koji dođoste učvrstiti braću uvjeri i proglasiti blaženomčasnu službenicu Božju MarijuPropetog Isusa Petković.Unaprijed hvala i za riječi kojećete nam danas uputiti. Hvala za sve. Još jedanput uime ovdje nazočnih, te u imeonih koji su željeli ovamo doćiali im nije bilo moguće, kao i uime svih koji nas prate prekoradija i televizije kličem: Dobronam došli, Sveti Oče!

Dubrovački biskup Želimir Puljić moli neka započnečin beatifikacije

Obred proglašenjablaženom službeniceBožje MarijePropetog IsusaPetković, Dubrovnik,6. lipnja 2003

Sveti Oče, kao biskupdubrovački, ponizno Vasmolim da se udostojite ubrojitimeđu blažene službenicu BožjuMariju Propetog IsusaPetković, utemeljiteljicu družbeKćeri Milosrđa. Marija Propetog Isusa Petkovićrodila se 10. prosinca 1892.godine u župi Svih Svetih uBlatu, na otoku Korčuli. Bila ješesto od osmero djece u obiteljiAntuna i Marije Petković.Uzorni roditelji djecu sukršćanski odgajali i poučavaliih u vjeri. Njihova kći Marijapokazivala je sklonostpobožnosti i milosrđu.Uočavala je patnje ljudi, glad ineimaštinu, pa je već udjetinjstvu odlučila štititisiromahe, tu "probranu iljubljenu braću raspetogGospodina", kako ih je znalaoslovljavati. Nošena čežnjom pomagatisiromasima i potrebnima, napoticaj je dubrovačkog biskupaJosipa Marčelića na svetkovinuBlagovijesti 1919. postavilatemelje svoje budućeredovničke zajednicezamišljene "za odgoj iizobrazbu domaće ženskemladeži". Isti je dubrovačkibiskup na temelju pravilaTrećeg reda sv. Franje,

posebnim spisom 1928.kanonski ustanovio redovničkuzajednicu biskupijskog prava.Tri desetljeća kasnije, 6.prosinca 1956. zajednica jedobila papinsko priznanje iujedno odobrenje konstitucije. Marija Propetog Isusa Petkovićnajveću je radost vidjela usluženju siromasima,odbačenima, na rubu društava iprezrenima. U njima jeprepoznavala lice Isusa Patnikai radovala se je ako im je moglabiti na usluzi. Stoga se, sve dosvoje blažene smrti u Rimu, 9.srpnja 1966. nije umaralapoticati svoje sestre nekaponašanjem i žrtvom pokazujukako se i u njima utjelovilaBožja ljubav, dobrota imilosrđe. Ova je kćerka Dubrovačkebiskupije uspjela u svojemuduhovnom životu spojitiapostolsko djelo širenja vjere sdjelotvornom skrbi i ljubaviprema malenima. Bila je kadratrpiti i podnositi uvrede, a"siromaštvo i poniznost učinilaje najvećom životnomvrijednošću". Duhovnu jakost i razboritostcrpila je iz molitve i savjetacrkvenih pastira, pred kojima sepokazivala vrlo poučljivom i

poslušnom. Posebice jepoštivala i cijenila biskupske ipapinske odredbe, što senajbolje vidi iz okružnicekojom je svojim sestramaobjasnila što znači pravila ikonstitucije: "One su riječ izakon našeg Gospodina…Sveto pravilo, knjiga života, putkriža, ključ raja i veza vječnogprijateljstva…". Glas svetosti, što ga je ovaslužbenica Božja uživala zaživota, potvrđen je i poslijesmrti. Nakon provedenogakanonskog postupka vođena uRimskoj biskupiji i na zboru zaproglašenje svetih, Vi ste, SvetiOče, 5. srpnja 2002. naredili dase proglasi uredba o životu ikrepostima službenice BožjeMarije Propetog Isusa Petković,a 20. prosinca iste godine iuredbe o čudu, koje se dogodilona njezin zagovor. Družba Kćeri milosrđa, koju jeona osnovala, broji danas 429sestara, koje djeluju u 12država Europe i Amerike.Sestre se bave odgojem djece imladeži, njegom staraca ibolesnika, župnim apostolatom,promaknućem dostojanstvaljudske osobe te promaknućemmisija i ekumenskog dijaloga.

39v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Prilog dokumenti

Propovijed pape Ivana Pavla II. u DubrovnikuMisa proglašenjablaženom s. MarijePropetoga IsusaPetković, Dubrovnik,6. lipnja 2003.

1. "Učitelju dobri, što mi ječiniti da baštinim život vječni?"(Mk 10, 17), upita onaj mladić,koji jednom zgodom dođe predIsusa te kleknu preda nj.Draga braćo i sestre, i mi, kojismo se na ovaj bogoslužni skupsabrali kao učenici "dobrogaUčitelja", postavljamo mudanas isti upit kako bismodoznali koji je to put što vodi uživot vječni. Odgovor jejednostavan i izravan:"Izvršavaj zapovijedi!" I dođe kOnome koji je pravo vreloistine i života. Sabran na ovoradosno slavlje, pukdubrovački, zajedno shodočasnicima pristiglima izdrugih dijelova Hrvatske, izBosne i Hercegovine, iz CrneGore i drugih zemalja, sastrahopoštovanjem prihvaćapoziv "dobroga Učitelja" tesmjerno ište njegovu pomoć injegovu milost kako bi na tajpoziv mogao odgovoritivelikodušno i sa zalaganjem. 2. Predraga braćo i sestre,srdačno pozdravljam sve vaszajedno s vašim biskupima,svećenicima, redovnicima iredovnicama, koji vas prate navašemu putu kršćanskogasvjedočenja. Srdačan pozdravbiskupu ove biskupije ŽelimiruPuljiću, kojemu zahvaljujem naljubaznim riječima koje mi jeupravio, te navlastito sestramakćerima Milosrđa, koje jeutemeljila nova blaženica. Spoštovanjem pozdravljamPredsjednika Republike,građanske i vojne vlasti tezahvaljujem njima i svima kojisu radili kako bi se mogaoostvariti ovaj moj pohod.Sjećajući se mojegaprethodnika Pija IV, koji jeovdje bio nadbiskup, s radošćudođoh u ovaj stari i slavni gradDubrovnik, što stoji ponosan nasvoju povijest i na svojubaštinu slobode, pravde ipromaknuća općega dobra, očemu svjedoče u kamenupisane riječi nad vratimatvrđave svetoga Lovrijenca:Non bene pro toto libertasvenditur auro ("Sloboda se neprodaje ni za sve blagosvijeta"), i one na vratimaVijećnice u Kneževu dvoru:Obliti privatorum, publicacurate ("Zaboravite vlastiteprobitke i skrbite se zazajedničko dobro"). Želja mi jeda baština ljudskih i kršćanskihvrijednosti, što se je nagomilalatijekom minulih stoljeća, i

dalje, uz Božju pomoć i pomoćvašega Parca, svetoga Vlaha,bude najdragocjenije blagopuka ove zemlje.3. "Učitelju dobri, što mi ječiniti da baštinim život vječni?"(Mk 10, 17). To je isto pitanje isestra Marija Propetoga Isusapostavljala svojemu Gospodinusve od vremena kada je, kaodjevojka u Blatu, na otokuKorčuli, zauzeto radila u župi inastojala služiti bližnjemu uDruštvu Dobroga Pastira, uUdruzi katoličkih majki, ili uPučkoj kuhinji. U njezinu jesrcu odjeknuo jasan irazgovijetan odgovor: "Dođi iidi za mnom!" OsvojenaBožjom ljubavlju, odlučila jezauvijek se posvetiti Bogu teostvariti težnju da se posvepreda duhovnome imaterijalnome dobrunajpotrebnijih. Osnovala je takoDružbu kćeri Milosrđa Trećegasamostanskog reda svetogaFranje, koja ima jasnu zadaću"širiti i promicati, prekoduhovnih i tjelesnih djelamilosrđa, poznavanje Božjeljubavi". Nisu nedostajaleteškoće. Međutim, sestra jeMarija neslomljivomodlučnošću išla naprijed,prikazujući svoje patnje kaodjela bogoštovlja i podupirućisvoje sestre riječju i primjerom.četiri je desetljeća majčinskimudro upravljala svojomredovničkom zajednicom,otvorivši je misijskome radu uraznim zemljama LatinskeAmerike. 4. Lik me blažene MarijePropetoga Isusa vodi krazmišljanju o svim hrvatskimženama; o suprugama i sretnimmajkama te o onima, koje suzauvijek obilježene tugom zboggubitka koga iz svoje obitelji ustrašnome ratu iz devedesetihgodina prošloga stoljeća, ili pakzbog kakva drugoga gorkogdogađaja, koji ih je pogodio.Mislim na tebe, ženo, jersvojom osjetljivošću,velikodušnošću i jakošću"obogaćuješ poimanje svijeta ipridonosiš punini istine omeđuljudskim odnosima"(Pismo Ženama, 2). Tebi jeBog povjerio na poseban načinstvorenja, te si pozvana postatinezamjenjiva potporapostojanju svake osobe,posebno pak u krugu obitelji.Vrtoglavi tijek suvremenogaljudskog života može dovestido zamagljenja i čak do gubitka

onoga što je ljudsko. Možda jenašemu dobu kao ni jednomudrugom razdoblju povijestipotrebna "ona 'umnost' žene,koja će jamčiti osjetljivost začovjeka u svakoj prigodi"(Mulieris dignitatem, 30).Hrvatske žene, svjesne svojegavrlo uzvišenoga poziva"supruge" i "majke", nastavitegledati na svaku osobu očimasrca te joj ići ususret i biti uzanju osjetljivošću, što je vlastitamajčinskome osjećaju. Vaša jenazočnost prijeko potrebna uobitelji, u društvu, u crkvenojzajednici.5. Na poseban način mislim navas, žene koje živiteposvećenim životom poputMarije Petković i koje steprihvatile poziv nanasljedovanje Kristanepodijeljena srca, u čistoći,siromaštvu i poslušnosti.Nemojte se umoriti vjernoodgovarajući na jedinu Ljubavvašega života. Naime,posvećeni život nije samovelikodušno zalaganjeljudskoga bića, nego jenavlastito odgovor na dar, kojidolazi s Neba i koji traži da gase prihvati nepodijeljena srca.Neka vas svakodnevno iskustvonezaslužene Božje ljubaviprema vama potiče naposvemašnje darivanjevlastitoga života kroz služenjeCrkvi i braći, predajući Bogu uruke sav svoj život, svojusadašnjost i svoju budućnost. 6. "Isus ga na to pogleda izavoli" (Mk 10, 21). Očimapunim nježnosti Bog gleda naonoga tko žudi ispuniti njegovuvolju i ići njegovim putovima(usp. Ps 1, 1-3). Svatko je,naime, u skladu s vlastitimpozivom, pozvan ostvarivati usebi i oko sebe Božji naum. Utu svrhu Duh Sveti čovjekavjerna Bogu zaodijeva posvema"u milosrdno srce, dobrostivost,poniznost, blagost, strpljivost"(Kol 3, 12). Jedino se, naime,na taj način može graditiovozemni grad po uzoru nasliku onoga nebeskog.Vaša kršćanska zajednica raslai učvršćivala se u uzajamnomeoprostu, ljubavi i miru: to jeprošnja, koju Papa danasupravlja Gospodinu za sve vas."I sve što god riječju ili djelomčinite, sve činite u imenuGospodina Isusa, zahvaljujućiBogu Ocu po njemu" (Kol 3,17). Njemu neka je slava uvijeke vjekova!

40 11. lipnja 2003. broj 23/2003

ww

w.ika

.hr

Prilog dokumenti

Pozdrav đakovačkoga i srijemskoga biskupa MarinaSrakića Svetom Ocu

Svečana misa usportskoj zračnoj luciu Čepinu 7. lipnja2003.

"Blagoslovljen koji dolazi uime Gospodnje!"Sveti Oče, tim riječima Svetogabogoslužja izričem Vamdobrodošlicu u Đakovačku iliBosansku i Srijemskubiskupiju, u Grad Osijek, uravnu Slavoniju, u ovaj kutakzemlje hrvatske. U ovomesvečanom i radosnom trenutku,kada sve nas ovdje nazočne isve koji ovaj povijesni i svetidogađaj prate preko radija itelevizije prožimlju osjećajiushićenja i zahvalnosti zaljubav i pozornost kojom nasVi, Vrhovni pastir Opće Crkve,neprestano obasipate, kličemVam: Dobro došli! Srdačno Vas pozdravljam u imeovdje okupljenoga narodaBožjega: nazočnih kardinala,nadbiskupa i biskupa, aposebno biskupa u miruđakovačke ili bosanske isrijemske biskupije Ćirila Kosa,pomoćnih biskupa ĐureGašparovića i Đure Hranića, tesvećenika, redovnika iredovnica, svećeničkih iredovničkih pripravnika ipripravnica, svih vjernikasvjetovnjaka, predstavnikagrađanskih, državnih i vojnihvlasti, ovdašnjih stanovnika i usvoje ime! Ističem naposeprisutnost biskupa Hrvatsko-slavonske crkvene pokrajine,koja ove godine obilježava 150.obljetnicu ustanovljenja. Dobro došli, Sveti Oče, ubiskupiju natopljenu krvljumučeničkom sve tamo odvremena svetih panonskih isrijemskih mučenika Ireneja,Dimitrija i Anastazije, Euzebijai Poliona – čiju ćemo 1700.obljetnicu mučeništva proslavitisljedeće godine – pa do našihdana, kada su mnogi svećenici ivjernici posvjedočili vjernostBogu, Crkvi i ApostolskojStolici. Dobrodošlicu Vamizriče biskupija koju je kaosrijemski nadbiskup predvodiosv. Metod, slavenski apostol.Današnji dan i susret s Vamabit će zlatnim slovima upisan unašu narodnu i vjersku povijest.Ta nam radost ponovno dolazi i

iz Vječnoga grada i izKrakowa, kao što je došla prije764 godine po bl. Salomeji,kneginji krakovskoj, koja je sasvojim mužem hercegomKolomanom Đakovo i okolicudarovala bosanskome biskupu,koji se otada nastanio u graduĐakovu. Sveti Oče, dobro došli ubiskupiju, koja je prije desetakgodina teško stradala ubesmislenome agresorskomratu, u kojemu su ginuli nevini,teško stradavali gradovi i sela,rušene i pljačkane crkve,obiteljski domovi,gospodarstva, škole i bolnice; ubiskupiju u kojoj mnogi jošuvijek čekaju povratak svojihnestalih. Dovoljno je samospomenuti grad Vukovar,simbol naših stradanja. No, mine želimo biti zarobljeniciprošlosti, nego narod spogledom u budućnost, kojuželimo graditi s vjernicimadrugih kršćanskih Crkava ivjerskih zajednica i sa svimljudima dobre volje. Neka i ovaEuharistija svima bude poti-cajna "čišćenje pamćenja" praćenooprostom i pomirbom u istini ipoštovanju drugih. Kako bi Crkva đakovačka isrijemska mogla odgovoriti naznakove vremena i naočekivanja i zahtjeve crkvenezajednice i svega naroda, kojiulazi u novo razdoblje svojepovijesti, održali smo Drugubiskupijsku sinodu đakovačku isrijemsku. Kroz pet proteklihgodina u sinodskom sabiranju igibanju krenuli smo u svestranuobnovu, napose uključenjemvjernika laika, koji se uprobuđenoj svijesti osuodgovornosti u Crkvi radouključuju u život biskupije. Dobro došli, Sveti Oče, uOsijek – grad na Dravi, gradbiskupa Josipa JurjaStrossmayera, koji je u mnogimidejama bio preteča Drugogavatikanskog koncila, velikogapromicatelja ekumenskogadijaloga. U ovome se je gradurodio i kardinal Franjo Šeper,

naš metropolit, sudionikDrugoga vatikanskog koncila,pročelnik Zbora za nauk vjere iVaš bliski suradnik. Grad jeovo u koji ste Vi, Sveti Oče, uvrijeme kada se u njemu ginulo– a bilo je to prošlogadesetljeća – poslali kardinalaRogera Etchegaraya da nas, kaoVaš osobni izaslanik, u Vašeime ohrabri te nam posvjedočida ste Vi uz one koji stradaju ipate. Ovo je posebna prilika daVam ponovno zahvalimo zaVaše djelo hrabrenja u vjeri,Vaše poruke nade, mira,dijaloga, pomirbe i praštanja. Današnjom Euharistijomželimo zahvaliti Gospodinu zadar krštenja i jedinstva sApostolskom Stolicom, koje jeVaš prethodnik papa Ivan VIII.u svom pismu hrvatskom knezuBranimiru, upravo na današnjidan, 7. lipnja 879. godine,svečano potvrdio i blagoslovio,zahvaljujući jednako i za svadobra koja Gospodin prekoVas, Sveti Oče, danas udjeljujeCrkvi i svijetu. Neka ovoistodobno bude i smjernamolitva za sadašnjost ibudućnost Crkve u hrvatskimkrajevima, za Božji blagoslov ipomoć u izgradbi građanskogadruštva utemeljena na trajnimvrijednostima, na skrbi za općedobro, na dostojanstvu osobe iobitelji, kako bi u našojdomovini za svakoga njezinagrađanina uvijek bilo dovoljnoruha i kruha čestitim radomvlastitih ruku priskrbljena.Neka ovo bude i poniznaprošnja za naše obitelji, zaočeve i majke, za djecu imladež, za djedove i bake, zastarce i nemoćnike, za sve kojipate u tijelu i duši, za sve kojičekaju znak nade i utjehe. Ovu našu zahvalu i prošnjupratila Gospa od Utočišta, kojaje i do sada uvijek bila s namana našemu životnom putu. Još jedanput, dobro nam došli,Sveti Oče, i bio Vam ugodanboravak u našoj sredini!

Propovijed pape Ivana Pavla II. u OsijekuSvečana misa usportskoj zračnoj luciu Čepinu 7. lipnja2003.

1. "Zaklinjem vas: živitedostojno poziva kojim stepozvani" (Ef 4, 1), pisao jesveti Pavao kršćanima u Efezu.

Predraga braćo i sestre, njegovpoticaj i danas, na ovomesvetom skupu, odzvanja kaovrlo suvremen.

Ali koji je to kršćaninov poziv?Odgovor je zahtjevan i jasan:kršćaninov poziv jest svetost.

41v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Prilog dokumenti

Poziv je to koji svoje korijeneima u sakramentu krštenja ikoji se ponavlja u drugimsakramentima, navlastito uEuharistiji. Pregrada braćo i sestreĐakovačke i Srijemskebiskupije, rimski je Biskupdošao danas k vama podsjetitivas, u Gospodinovo ime, da stepozvani na svetost već sadaovdje na zemlji, u svakomuživotnom razdoblju: u proljećemladosti, usred ljeta zrele dobi,jednako kao i u jesen i u zimustarosti te, na kraju, u trenutkusmrti i nakon nje, uposljednjemu čišćenju, što ga jepripravila milosrdna Božjaljubav. 2. Drago mi je što se moguosvrnuti na ovu temeljnu istinudok danas s vama ovdje slavimsvečani završetak Druge sinodevaše mjesne Crkve, tijekomkoje ste skoro pet godinasudjelovali u molitvi irazmišljanju o predmetu "Ti siKrist – za nas i za sve ljude".Neka taj događaj urodi obilnimrodom obnovljenogakršćanskog zalaganja u ovojzemlji koja ima čvrste veze sPetrovom stolicom. Upravo jedanas, sedmoga lipnja,obljetnica pisama, što ih je papaIvan osmi ljeta Gospodnjegaosamsto sedamdeset devetogaposlao knezu Branimiru ibiskupu Teodoziju te timpismima označio posebnoznačajan datum za vašupovijest. Srdačno pozdravljam vašegabiskupa Marina Srakića, izahvaljujem mu na riječimadobrodošlice, koje mi je uputiona početku ovoga bogoslužnogslavlja. Uz njega pozdravljamtakođer pomoćne biskupe ibiskupa u miru Ćirila Kosa. Sljubavlju pozdravljam biskupe ivjernike biskupija Zagrebačkecrkvene pokrajine, koja slavisto i pedesetu obljetnicusvojega ustanovljenja. Mojamisao leti i k hodočasnicima,koji su zajedno sa svojimpastirima došli iz Bosne iHercegovine, Mađarske, Srbijei Crne Gore. Ovdje se u Osijeku želim sazahvalnošću prisjetiti kardinalaFranje Šepera, koji je rođen uovome gradu. On je kao vjernisluga Crkve bio moj vrijedansuradnik u svojstvu pročelnikaZbora za nauk vjere tijekomprvih godina moje papinske

službe. Pozdravljam braću kojazajedno s nama dijele vjeru uIsusa, Sina Božjega, jedinogaSpasitelja svijeta. Posebnopozdravljam metropolitaJovana i druge biskupe Srpskepravoslavne Crkve. Njih molimda Njegovu BlaženstvuPatrijarhu Pavlu prenesu mojbratski pozdrav u ljubaviKristovoj. Moja misao spozdravom ide i k braćiZajednicâ nastalih uReformaciji. Isto tako s poštovanjempozdravljam pripadnikeŽidovske općine i islamskevjernike. Pozdrav punpoštovanja upućujem takođergrađanskim i vojnim vlastimate im od srca zahvaljujem zasav trud uložen u pripravuovoga mojeg apostolskogputovanja. 3. "Postavih vas da idete i roddonosite, i rod vaš da ostane"(Iv 15, 16). Kako ne bitizahvalni Bogu što su, ugodinama poslije Drugogavatikanskog sabora, vjernicisvjetovnjaci – muževi i žene –stekli vrlo jasnu svijest osvojemu kršteničkomdostojanstvu i o svojojkršteničkoj odgovornosti?Nikada Kristov učenik nećedostatno gajiti svijest vlastitogaidentiteta. Na njemu, naime,oblikuje svoje poslanje. Postoje, zapravo, temeljni upitina koje valja neprestanoodgovarati: Što sam učinio sasvojim krštenjem i potvrdom?Je li Krist uistinu središtemojega života? Nalazi limolitva prostora u mojojsvakodnevici? Živim li svojživot kao poziv i poslanje? 4. Bog na početcima trećegatisućljeća sve vjernike, a naposeban način svjetovnjake,poziva na obnovljenimisionarski polet. Misije nisunekakav "dodatak"kršćanskome pozivu. Naprotiv,kršćanski je poziv po svojojnaravi, kaže Drugi vatikanskisabor, poziv na apostolat (usp.Apostolicam actuositatem, 2). Predraga braćo i sestre, trebavas Crkva, koja je u Slavoniji iSrijemu! Nakon teških vremenarata, što je u stanovnicimaovoga kraja ostavio duboke ijoš uvijek neizliječene rane,zalaganje za pomirbu,

solidarnost i društvenu pravduzahtijeva hrabrost pojedinacaprožetih vjerom, otvorenihbratskoj ljubavi, osjetljivih naobranu dostojanstva osobestvorene na sliku Božju. Dragi vjernici svjetovnjaci,muževi i žene, pozvani stevelikodušno preuzeti na sebesvoj dio odgovornosti za životcrkvenih zajednica kojimapripadate. Lice župâ, mjestaprihvaćanja i poslanja, ovisitakođer o vama. Vi ste – kaodionici Kristove svećeničke,proročke i kraljevske službe(usp. Lumen gentium, 34-36),te obogaćeni darovima Duha –osposobljeni pružati svojdoprinos na područjubogoštovlja i vjerske pouke te upromaknuću raznovrsnihmisijskih i karitativnih djela. Nijedan krštenik ne moželjenčariti! Ne obeshrabrujte se predsloženošću prilikâ! U molitvitražite ishodište svakeapostolske snage. Iz Evanđeljacrpite svjetlost, koja će ravnativašim koracima. 5. "Velik je Gospodin u djelimasvojim", navješćuje Pripjevnipsalam. Idući zrakoplovomprema Osijeku, mogao sam sediviti ljepoti slavonske ravnice,zvane "žitnica Hrvatske", te sume misli same od sebe odvele kzemljoradnicima, kojih uovome kraju ima velik broj.Njima se obraćam s posebnomljubavlju. Draga braćo i sestre, znam davam je život naporan i dakoličina uroda zemlje koji putne odgovara svemu onomemučnom poslu što ga valjauraditi. Znam isto tako da radna zemlji poznaje ne maleteškoće. Dijelom je i izgubio navrijednosti, a mlađi su senaraštaji još prije rataopredijelili za život u gradu, paje tako velik broj sela gotovoostao bez stanovnikâ. Potičem vas da ne gubitepouzdanje te imate na umukako ste svojim težačkimposlom, što na tako rječit načinsvraća pozornost na biblijskudužnost povjerenu čovjeku dasebi "podloži" zemlju i bude"gospodar" vidljivoga svijeta(usp. Post 1, 28), svakodnevno"suradnici" Boga stvoritelja.Znajte da su vam papa i Crkvablizu te da – visoko cijenećinezamjenjivost i dostojanstvo

42 11. lipnja 2003. broj 23/2003

ww

w.ika

.hr

Prilog dokumenti

vašega svakodnevnog truda –žele da se poljoprivredi iljudima i ženama, koji obrađujuzemlju, prizna prava vrijednostu sveukupnome razvojudruštvene zajednice (usp.Gaudium et spes, 67; Laboremexercens, 21). 6. "Jedan Bog i Otac sviju, nadsvima i po svima i u svima" (Ef4, 6), podsjetio nas je apostol

Pavao. On, Bog i Otac, jestOnaj koji sve zove na svetost iposlanje. Živeći iskustvovazmene novosti, kršćani mogupreoblikovati svijet i graditicivilizaciju istine i ljubavi.Njemu, koji slavan kraljuje uvijeke vjekova, neka je hvala,slava i čast. Povjeravam vas Mariji,zaručnici Josipovoj i majci

Isusovoj, koju toliko štujete usvetištima u Aljmašu i Voćinu.Neka vas Ona pouči o duhurazmatranja, koje je živjela uNazaretu, o junačkoj jakostiočitovanoj na Kalvariji, omisionarskoj podložnosti Duhu,kojega je zajedno s prvomkršćanskom zajednicom primilana dan Pedesetnice, i neka vamsve to isprosi. Marija sve vasdovela Isusu!

Pozdrav riječkog nadbiskupa i metropolita IvanaDevčića

Svečana pontifikalnamisa u Rijeci, 8. lipnja2003.

Sveti Oče!Riječka nadbiskupija sa svojimsufraganskim biskupijamanajsrdačnije Vas pozdravlja iželi Vam dobrodošlicu u našgrad u divnom Kvarnerskomzaljevu, podno svetišta MajkeBožje Trsatske i u blizinisvetišta i katedrale sv. Vidamučenika, koji je zaštitnikRijeke i Riječke nadbiskupije. Na moja usta pozdravljaju Vasvjernici ove crkvene pokrajine,posebno pak biskupi, svećenicii osobe posvećenog života,svećenički i redovničkikandidati, vjeroučitelji i udrugevjernika laika, mladi ipredstavnici različitih crkvenihpokreta.Prenosim Vam takođerpozdrave vlasti grada Rijeke iPrimorsko-goranske županije,kao i članova Organizacijskogodbora te pripadnika drugihvjerskih zajednica i svih ljudidobre volje. Osobite Vam pozdraveupućujem u ime brojnih obiteljikojima smo željeli na posebannačin posvetiti ovaj susret sVama, potaknuti Vašomtrajnom brigom za obitelj kaotemeljnu stanicu Crkve idruštva. Molimo Vas, SvetiOče, ohrabrite naše obitelji,koje prolaze kroz mnogaiskušenja gospodarske, moralnei kulturne naravi, kako bi i utrećem tisućljeću,potpomognute sustavnombrigom cijelog društva, bileuspješne prenositeljice života ivjere u Isusa Krista kao jedinogSpasitelja čovjeka. Sveti Oče, neizmjerno smoVam zahvalni što već treći putposjećujete našu Crkvu iDomovinu. A ova mjesnaCrkva i ovaj kraj osjećajuposebnom čašću i blagoslovomšto ste u našem gradu, uBogoslovnom sjemeništu,

izabrali svoju rezidenciju zavrijeme ovog pohoda. MolimoKrista, Dobrog Pastira, da poVama blagoslovi našesjemenište, kako bi ono bilorasadište svetih svećenika kojiće biti sposobni voditi ljudetrećeg tisućljeća putovimaevanđeoske svetosti. Zahvalnose u ovoj prigodi sjećamo Vašepomoći koju ste nam dali kadasmo prije osamnaest godina, nainicijativu ovdje nazočnog sadaumirovljenog nadbiskupamons. Josipa Pavlišića, počeligraditi novu zgraduBogoslovnog sjemeništa, kojeVas je ovih dana širokogrudnoprimilo pod svoj krov.Prepoznajemo u tome prstProvidnosti. Nastojeći odlučnije usmjeritipastoralni hod naše Crkve naputove svetosti i u želji daodgovorimo na Vaš poziv kojiste Crkvi ponovno uputili napočetku trećeg tisućljeća, tj. dasvetost učinimo mjerilomredovitog kršćanskog života, mismo hrvatski biskupi u tomduhu izradili pastoralnesmjernice za našu Crkvu usadašnjem i nadolazećemvremenu, u kojima smopokušali sav njezin život i radjoš više usredotočiti napromaknuće svetosti u ovimkrajevima. U skladu s time,naše smo smjernice nazvali:"Na svetost pozvani". Osobito smo Vam zahvalni štoste nam i u prigodi ovog svojegtrećeg pastirskog pohodapodarili jednu novu blaženicu,redovnicu Mariju PropetogaIsusa Petković.Također Vam zahvaljujemo zaVašu nakanu da uskorouzdignete na čast oltara časnogslugu Božjega Ivana Merza,apostola hrvatske mladeži. Radostan sam što Vam mogupriopćiti da i u riječkoj

crkvenoj pokrajini imamo višekandidata za oltar. To su slugeBožje: Miroslav Bulešić,svećenik Porečko-pulskebiskupije i mučenikkomunističkog režima; otacPlacido Cortese, član Redamale braće franjevacakonventualaca, rodom s otokaCresa, novinar i mučenik iz II.Svjetskog rata, i o. VendelinVošnjak, svećenik iz Reda malebraće franjevaca, nekadašnjičuvar svetišta Gospe Trsatske.Također se razmišlja opokretanju kanonskog postupkaza proglašenje svetima krčkogbiskupa Antuna Mahnića,promicatelja Katoličkogpokreta u Hrvatskoj, kao i bratalaika fra Ante Tomičića, izReda male braće franjevacakapucina, dugogodišnjeg tihogsvjedoka vjere u našem gradu,te redovnice Mairje KrucifikseKozulić, utemeljiteljiceautohtone riječke Družbesestara Presvetog srca Isusova. Želimo Vas također zamoliti dadanas, između ostalih,blagoslovite i ugaoni kamen zaCrkvu hrvatskih mučenika svNikole Tavelića, sv. MarkaKriževčanina i bl. AlojzijaStepinca koju ćemo sagraditi umjestu Udbina, na područjuGospićko-senjske biskupije.Ona će nas neprestanopodsjećati i na sve ostale kojisu na ovim prostorima svojimživotom i krvlju posvjedočilisvoju ljubav prema Isusu Kristui bratu čovjeku, a bit će nam itrajan znak na Vaš trećipastirski pohod k nama. Sveti Oče, nalazite se u gradukoji su vjekovima zajedno sHrvatima izgrađivali iuljepšavali pripadnici drugihnaroda, napose Talijana iMađara. Baštinimo bogatuprošlost u kojoj su razdobljaistinskog suživota neusporedivodublja i duža od onih koja su

43v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Prilog dokumenti

obilježili nesporazumi ineprijateljstva. Radujemo se, utom smislu, stvaranju novezajednice europskih naroda ukojoj će doći do izražajanjihove posebnosti, ali i ono štoih spaja i međusobno povezuje.Ovdje se nalazimo uneposrednoj blizini upravoproširene Europske unije ukojoj i hrvatski narod vidi svojubudućnost. Dok Vam

zahvaljujemo za Vašanastojanja da nova Europa nezaboravi svoje dubokekršćanske korijene, ujedno Vasmolimo da nam i nadaljepružate svoju pomoć na našemputu u novo europskozajedništvo. Sveti Oče, ova mjesna Crkvaosjeća kao svoj glavni zadataknovu evangelizaciju te svoju

barku želi "izvesti na pučinu" ismjelo krenuti naprijed, ubudućnost, s nadom u Krista i usnazi njegova Duha. Hvala Vam što ste danas, nasvetkovinu Duhova, ovdjemeđu nama i s nama, kako bistenas svojom blizinom, molitvomi blagoslovom u tome ohrabrilii poduprli. Stojimo pred Vamazahvalna i otvorena srca.

Propovijed pape Ivana Pavla II. na Misi za obiteljiSvečana pontifikalnamisa u Rijeci, 8. lipnja2003.

1. Zadnjih dana svojegazemaljskog života Isus jesvojim učenicima obećao darDuha Svetoga kao svojunajistinskiju baštinu, nastavaksame njegove nazočnosti (usp.Iv 14, 16-17).Upravo naviješteni ulomakEvanđelja omogućio nam je daponovno doživimo trenutak ukoji je to obećanje postalostvarnost: Uskrsli uđe udvoranu Posljednje večere,pozdravi svoje učenike i dahneu njih te im reče: "Primite DuhaSvetoga" (Iv 20, 22).Pedesetnica, opisana u Djelimaapostolskim, jest događaj, kojije – pedeset dana kasnije –očitovao i svima priopćio dar,što ga je Isus dao svojima nasam dan Vazma.Kristova je Crkva uvijek, takorekuć, u prigodi Pedesetnice.Neprestano je sabrana udvorani Posljednje večere, gdjemoli, i istodobno se, nošenajakim vjetrom Duha, nalazi naputovima svijeta, gdjenavješćuje. Crkva neprestanoostaje mlada i živa, jedna,sveta, katolička, apostolska, jerDuh neprestano silazi na njukako bi je podsjećao na sve onošto joj je njezin Gospodingovorio (usp. Iv 14, 25) iuvodio je u svu istinu (usp. Iv16, 13). 2. Želim danas posebnomljubavlju pozdraviti dio Crkve,koja hodočasti u zemljiHrvatskoj, koja je ovdjeokupljena oko svojih pastira ikoju u njezinu bogatstvu iraznolikosti predstavljajuvjernici pristigli iz raznihkrajeva države. Pozdravljam riječkoganadbiskupa Ivana Devčića, kojime je primio u ime svih vas, inadbiskupa u miru JosipaPavlišića, koji je sa mnom bionazočan na Drugomevatikanskom saboru: s njimzajedno zahvaljujem Bogu zašezdeset i petu obljetnicu

njegova svećeničkoga ređenja,što ju je proslavio u travnju.Poseban pak pozdrav želimuputiti predsjedniku Biskupskekonferencije, zagrebačkomunadbiskupu Josipu Bozaniću, isvim hrvatskim biskupima tegospodi kardinalima ibiskupima, koji su došli izdrugih zemalja. S poštovanjem pozdravljamgospodina PredsjednikaRepublike i ostale građanske ivojne vlasti, kojimazahvaljujem za nazočnost i zadragocjenu pomoć, što su jedali u pripravi i ostvarenjuovoga mojeg trećegapostolskog putovanja uHrvatsku. Na poseban način pozdravljambrojne obitelji, koje su došleovamo u ovaj njima posvećendan. Vi ste posebno velikavrijednost za građansko društvoi za Crkvu, jer su "ženidba iobitelj jedno odnajdragocjenijih dobaračovječanstva" (Familiarisconsortio, 1). 3. Nalazimo se podno brijegana kojemu leži trsatsko svetište,gdje je – prema pobožnojpredaji – neko vrijeme stajaodom Djevice Marije. Dragosjećanje na život Isusa, Marije iJosipa u Nazaretu doziva nam upamet skromnu i jednostavnuljepotu te sveti i nepovrjedivibiljeg kršćanske obitelji. Motreći Mariju i Josipa, kojiprikazuju Dijete u Hramu iliidu na hodočašće u Jeruzalem,kršćanski se roditelji moguprepoznati dok sa svojomdjecom sudjeluju u nedjeljnojEuharistiji ili dok se sabiru namolitvu u svojemu domu.Drago mi je s tim u svezidozvati u sjećanje program, štosu ga vaši biskupi prije višegodina uputili iz Nina:"Hrvatska katolička obiteljdnevno moli i nedjeljom slavi

Misu". Da bi se to mogloostvarivati, vrlo je važnopoštivati svetost blagdanskogadana, što članovima obiteljiomogućuje da se ponovno nađuzajedno i da Bogu zajednoiskažu dužno štovanje. Obitelj danas, također i uHrvatskoj, traži povlaštenupozornost i jasne mjere, koje ćepromicati i štititi njezin ustroj,razvoj i stalnost. Mislim,između ostaloga, na ozbiljnopitanje stambenoga prostora ina pitanje zaposlenosti. Nesmije se zaboraviti da se prekopomoći pružene obiteljipridonosi također rješavanjudrugih velikih teškoća, kao štosu – na primjer – skrb zabolesnike i starije osobe, načinkako spriječiti širidbu kriminalai kako naći ustuk upotrjebidroge. 4. Vi se pak, kršćanske obitelji,ne ustručavajte – posebnosvjedočeći načinom vlastitogaživota – predlagati istinskiBožji naum s obitelji kaozajednicom života utemeljenana ženidbi, to jest napostojanome i vjernomezajedništvo muškarca i žene,međusobno vezanima javnoočitovanom i priznatomsvezom. Na vama je da na sebepreuzmete odgovornostljudskoga i kršćanskoga odgojasvoje djece, koristeći se takođerpomoći odgojnih stručnjaka teozbiljnih i dobro pripravljenihvjeroučitelja. Ovdje se, u graduRijeci, kao zaštitnik štuje svetiVid, mladić, koji se nijeustručavao položiti vlastitiživot kako bi očuvao svojuvjernost Kristu u kojoj su gabili poučili njegovi svetiroditelji Modest i Krescencija. Ivi, poput njih, pomažite svojojdjeci da idu u susret Isusu, kakobi ga bolje upoznala i slijedilaposred kušnji kojima suizložena na putu, što vodi k

44 11. lipnja 2003. broj 23/2003

ww

w.ika

.hr

Prilog dokumenti

pravoj radosti. Ne umarajte se u ispunjenjusvoje roditeljske službe,ponavljajući pri tome zaziv, štoga Riječani već sedam stoljećas pouzdanjem upravljajučudotvornomu križu štovanu uriječkoj prvostolnici: "Pomogaonam sveti Križ svetoga Vida!" 5. Današnje je društvodramatično rascjepkano ipodijeljeno. Upravo je zato itako očajno nezadovoljno. Alikršćanin se ne miri s umorom isamim tijekom zbivanja. Buditenarod nade! Budite narod kojimoli: "Od sva četiri vjetra dođi,Duše, i dahni u ova trupla daožive" (Ez 37, 9). Budite narodkoji vjeruje u Riječ, koju namje dao Bog i koja se je ostvarilau Kristu: "I Duh svoj udahnut

ću u vas da oživite, i dovest ćuvas u vašu zemlju, i znat ćeteda ja, Gospodin, govorim ičinim" (Ez 37, 14). Kristova je želja da u Njemusvi budu jedno, kako bi u svimaprebivala punina njegoveradosti (usp. Iv 15, 11; 17, 13).Ovu svoju želju On i danasočituje za Crkvu, koja smo misami osobno. Zbog toga je On,zajedno s Ocem, poslao DuhaSvetoga. A Duh neumornodjeluje kako bi uklonio svakuraspršenost i ponovno sastaviosvaku raskomadanost. 6. Sveti nas Pavao podsjeća daje "plod Duha ljubav, radost,mir, velikodušnost, uslužnost,dobrota, vjernost, blagost,uzdržljivost" (Gal 5, 22-23).Ove darove Duha Svetoga

danas Papa ište za svekršćanske supružnike uHrvatskoj, kako bi svojimuzajamnim darivanjem, uvjernosti ženidbenimobećanjima i u služenju stvariEvanđelja, mogle u svijetu bitiznak ljubavi Boga premačovječanstvu. Ove darove ište Papa za svevas, koji sudjelujete u ovomeslavlju i koji ovdje ponovnopotvrđujete da ćete se zalagati usvjedodžbi za Krista i njegovoEvanđelje. "Dođi, Duše Sveti, ispuni srcasvojih vjernika i u njima užezioganj svoje ljubavi" (Pjesmaprije Evanđelja). Dođi, Duše Sveti! Amen.

Papine riječi uz molitvu Kraljice nebaRijeka, 8. lipnja 2003. 1. Na završetku ovoga

svečanog slavlja želim naposeban način pozdravitihrvatsku mladež. Kao što vamje poznato, dragi prijatelji, Papana vas gleda s povjerenjem ipouzdanjem te vas danasponovno poziva da budetejutarnja straža, narodblaženstava, kako vas nazvahza vrijeme jednoga od nedavnihSvjetskih dana mladeži.Vas, koji ćete preko svojegaobiteljskog i strukovnog života– na koji se sada pripravljate –zauzeti vrlo odgovornepoložaje na dobro građanskogadruštva i Crkve, podsjećam dase čovjekova vrijednost sastojiu onome što on jest, a ne uonome što on radi ili pak što onposjeduje; da mali niski ciljevine mogu nikada utažiti žeđ zasrećom i puninom, koja je uvašemu srcu; da zadaću, što juje Božja Providnost povjerilasvakomu od vas, nitko drugi nemože ispuniti nego vi samiosobno. Odaberite GospodinaIsusa, kojega ćete slušati islijediti kao Učitelja života, zasudruga na vašemu životnomputu.

2. (Pozdravi na različitimjezicima) Italian:Saluto i fedeli di lingua italiana,in particolare le famiglie quiconvenute. Lo Spirito delSignore rinsaldi i vincoli che viuniscono e vi renda nel mondotestimoni dell’amore fedele egratuito di Dio! Slovenian:Iz srca pozdravljam romarje izSlovenije! Ko se spominjamsvojih dveh obiskov v vašideželi, vas vse vabim, da seodprete darovom SvetegaDuha, ki jih na BinkoštiGospod Jezus izliva na Cerkev.Naj vas spremlja mojBlagoslov! German:Einen frohen Gruss richte ichan die Glaeubigen deutscherSprache. Gottes Gnade leiteeure Schritte auf dem Weg derBruederlichkeit und desFriedens. Von Herzen erbitteich euch den Schutz und Segendes Herrn.

Albanian:Një përshëndetje të posaçme uadrejtoi shtegtarëve shqiptarë.Zoti i madh ju falët bekimin medhuratën e Shpritit të vet qëvjen nga lart. Polacco:Serdecznie pozdrawiam moichrodaków: Matka Boža niechwas prowadzi do swego Syna,abyscie mogli czerpać obficieze skarbca Jego serca. Niechwam Bóg blogoslawi. 3. Upravljajući svoj pogled naMariju, koja se zajedno sapostolima nalazi u dvoraniPosljednje večere, motrimo uNjoj Majku Crkve, pozornu ipunu skrbi prema svoj svojojdjeci. Obratimo Joj seprošnjom, ištući da svojimmoćnim zagovorom svemunarodu Božjemu isprosiposlušnost poticajima DuhaSvetoga, snagu za dosljednost uvjeri i hrabrost u svjedočenju usvim životnim okolnostima.Kraljice neba, raduj se...

Pozdrav zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića ipredsjednika HBK Svetom Ocu u ime HBK

Susret Pape shrvatskim biskupima ikardinalima ibiskupima iz Papinepratnje uBogoslovskomsjemeništu u Rijeci, 8.lipnja 2003.

Sveti Oče! Danas, na svetkovinu Duhova,Crkva u Hrvatskoj kliče odradosti. Danas, u Duhu Svetom,zahvaljujem na neizmjernomdaru Vaše nazočnosti međunama u Hrvatskoj, u Rijeci, i

što ste s nama već četiri dana.Zahvaljujem Vam što treći putposjećujete Hrvatsku i ovo seputovanje podudara s Vašimstotim hodočašćem.Hvala, hvala Sveti Oče! Upućujem Vam ove riječi

zahvale u ime prisutnihhrvatskih biskupa, članovaHrvatske biskupskekonferencije. Hvala, Sveti Oče,što ste još jednom željeliokupiti sve nas oko sebe, naovoj bratskoj gozbi, ovdje usjemeništu u Rijeci. U sjećanju

45v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Prilog dokumenti

ljudi duboko su utisnuti Vašiprethodni posjeti: onaj iz 1994.,kada ste došli kao anđeo mira, ionaj iz 1998. kada ste nampodarili novog blaženika,kardinala Alojzija Stepinca.Ovim pastoralnim posjetomCrkvi u Hrvatskoj Vi steobgrlili sve tri crkvenepokrajine i Zadarskunadbiskupiju. Pastiri i Božjinarod ponosni su, počašćeni izahvalni Vam zbog toga, SvetiOče. Posljednjih su se desetljeća uHrvatskoj dogodile mnogepromjene, kako na društvenompodručju tako i na onomcrkvenom. U cijelom razdobljunaše povijesti, u svakomradosnom i bolnom trenutku,uvijek smo osjećali vašuočinsku blizinu, utjehu ipomoć. Hrvatski narod iosobito Crkva u Hrvatskojbeskrajno su Vam zahvalni. I Hrvatska biskupskakonferencija slavi ove godinemali jubilej: naime, upravoprije deset godina Vi ste, SvetiOče, ustanovili Hrvatskubiskupsku konferenciju aKongregaciju za biskupijeizdala je dekret 15. svibnja1993. Na današnji dan, 8. lipnja1993., održana jekonstituirajuća sjednica podpredsjedanjem kardinala Franje

Kuharića časnog spomena. Utom su se razdobljukonsolidirale crkvene strukture:Vi ste, Sveti Oče, ustanovili trinove biskupije i vojniordinarijat, te ratificirali četiriUgovora između Svete Stolice iRepublike Hrvatske. Sada namje na srcu nova evangelizacija spozivom na svetost, uperspektivu kojeg Vi, SvetiOče, stavljate cijeli pastoralCrkve na početku trećegtisućljeća. Poslušni Vašempozivu, mi hrvatski biskupi dalismo zajedničke pastoralnesmjernice na početku novogtisućljeća, pod naslovom "Nasvetost pozvani". Vaša hodočašća Crkvamasvijeta često su vezana uzproglašenja blaženih i svetih,dajući tako svjedočanstvo osvetosti sinova i kćeri Crkve.Zahvaljujemo također za tajprovidonosni znak Vašepapinske službe. Hvala osimtoga za novu blaženicu,redovnicu Mariju Petković odPropetog, te unaprijed za SluguBožjega Ivana Merza, koji jeumro u Zagrebu 1928. godinena glasu svetosti, kojeg ćete Viproglasiti blaženim za petnaestdana u rodnom gradu BanjojLuci. Počašćeni smo također što seVaše treće apostolsko

putovanje u Hrvatsku održava ugodini posvećenoj krunici,dvadeset i petoj Vašeg plodnogi blagoslovljenog pontifikata.Dok se približava 16. listopada,dan Vašeg izbora za Papu,želimo Vam reći, Sveti Oče, dasmo potpuno sjedinjeni s Vamau molitvi i djelu, povjeravajućiVašu službu Presvetoj Djevici.Neka Vam Gospodin podarizdravlje, snagu i milost tako daCrkva i čitav svijet moguuživati Vaše svjedočanstvo,Vašu riječi i Vaše vodstvo.Sveti Oče, to nam je potrebno! Dopustite da Vam u ovojradosnoj prigodi i mi uručimomali dar, sjećanje na ovetrenutku koje ste htjeli podijelitis nama. To je kalež sasljedećom posvetom:In tertia Visitatione ApostolicaCroatiaediebus 5 - 9 Iunii anno 2003Summo Pontifici Ioanni PauloIIannum XXV PontificatuscelebrantisConferentia EpiscoporumCroatiaedie sollemni Pentecostessumma cum gratitudinehunc calicem donat. Sveti Oče, hvala još jednom štoste s nama!

Pozdravna riječ zadarskog nadbiskupa Ivana PrenđeSvetom Ocu

Zadar, 9. lipnja 2003.“Blagoslovljen koji dolazi uime Gospodnje!” Sveti Oče! U ime mons. Marijana Oblaka,nadbiskupa u miru, svećenika,redovnika i redovnica,bogoslova, sjemeništaraca iokupljenog vjerničkog narodakličem Vam - dobrodošli SvetiOče u Zadar i Nadbiskupijuzadarsku. Na povijesnom Forumu, uneposrednoj blizini katedralesv. Stošije, u sjenipredromaničke rotonde sv.Donata, samostana koludricaBenediktinki sv. Marije iz dobahrvatskih narodnih vladara,biskupskog doma i plavogamora, okupili smo se danas okoVas s ljubavlju, poštovanjem iodanošću, vjernici ovenadbiskupije,hodočasnici iz drugih biskupijate predstavnici svjetovnih vlasti

naše države, Zadarske županijei Grada Zadra. Ovaj vjerni narod pozdravljaVas glasom i srcem,gromoglasnom pjesmom,snažnijom od one kojom sunaši pređi, 1177. godinepozdravili u ovome gradu,Vašega prethodnika PapuAleksandra III. Vaš pastirskidolazak u Zadar za nas je znakVaše ljubavi prema nama. UVama vidimo Petra kojiutvrđuje svoju braću u vjeri. Vi ste danas u srcu starodrevneNadbiskupije koja slavi 1700godina mučeništva sv. Stošije,Anastazije, Rimljanke poporijeklu, Srijemkinje pomučeništvu. Duboki su našikršćanski korijeni. Mi na njimagradimo naše vjerničko danas inaše sutra. Želim Vam također danas rećida još uvijek nosimo rane iz

minulog XX. stoljeća koje je sasvoja tri rata ostavilo ozbiljneposljedice na ljudima i nasakralnim objektima.Tranzicijske teškoće,zajedničke s narodima Istočne iSrednje Europe, nisu male.Izazovi potrošačkog društvauvelike su nazočni u našemdruštvu. I ova mjesna Crkvasnažno ih osjeća. Pogađajuposebno našu mladež. S drugestrane, Sveti oče, vidimo iživimo znakove nade koji nasotvaraju budućnosti Božjoj inašoj. Dolazite naime k nama uGodini kateheze odraslih,unutar trogodišnjeg pastoralnogplana. Vi , Sveti Oče, većdvadeset pet godina, otkada stena Petrovoj stolici, govoriteneumorno o novojevangelizaciji. Mi, danas, ovdjepred Vama možemo svjedočitio njezinim plodovima. Imamoiskustvo koje Vam možemo

46 11. lipnja 2003. broj 23/2003

ww

w.ika

.hr

Prilog dokumenti

posvjedočiti: vjeru,propovijedanu od apostola,prenošenu gotovo dva tisućljetau župnim zajednicama, danasprodubljujemo i prenosimoputem starih i novih crkvenihpokreta koje Vaša Svetostprihvaća i potiče. Njihovim rastom u župnimzajednicama, raste vjerapojedinaca, umnažaju seobitelji koje prihvaćaju život i ukojima se rađaju duhovnazvanja. To je najboljesvjedočanstvo njihovevrijednosti u krilu jedne ijedinstvene Crkve Kristove,okupljene oko Vas, Kristovanamjesnika na Zemlji i mjesnihbiskupa diljem svijeta. Sveti Oče, Vaš pastirski pohodnašoj Crkvi i našoj Domovini u

znaku je upravo obitelji. Obiteljće biti u središtu pastoralnihnapora Zadarska nadbiskupije uidućoj godini. I u Vašojučiteljskoj nauci obiteljzauzima središnje mjesto.Želimo Vas slijediti umom,srcem i vjerom u ostvarivanjuBožjega nauma s obitelji. U gradu ste Sveti Oče u kojemje na svakom koraku, u sjajnimspomenicima umjetnostividljiva sinteza vjere i kulture.Po drevnom Sveučilištu, prvomhrvatskom, otacaDominikanaca iz XIV. stoljećai obnovljenom upravo ovesretne godine Vašega pohodaZadru, vidljiva je sintezaznanosti i vjere. Kršćanstvo jedalo dušu ovome Gradu. Ugradu ste iz kojeg su, pomišljenju poljskog povjesnika

Novackoga, pošli prvimisionari u Poljsku, krstilikneza Mieška i mnoge ljude.Krakow i Zadar povezuje i sv.Hedviga, kraljica Poljske iLitve. Sv. Hedviga Vasdočekuje u Zadru svojim likom,ovdje, na škrinji sv. Šimuna,Bogoprimaoca. Sveti Oče! Dok Vam u ime svihvjernika ove Nadbiskupijezahvaljujem za pastirski pohod,obećajem vjernost Kristu,Vama i Crkvi, jer mi smo narodsvetoga Petra. Ovajnezaboravni dan Vašegapohoda bit će izvor novihnadahnuća i poleta u životu ovemjesne Crkve. “Ovo je dan štoga učini Gospodin. Radujemose u njemu”(Ps. 118, 24).

Propovijed pape Ivana Pavla II. na molitvi Šestogačasa

Zadar, 9. lipnja 2003. 1. S radošću se na završetkuovoga mojeg apostolskogputovanja susrećem s vama,predragi vjernici Zadarskenadbiskupije i susjednihpodručja, koji ste došli na ovajForum u sjeni stolnice sveteAnastazije, srijemskemučenice. Okupili smo seovdje na molitvu Šestoga časa. S ljubavlju vas pozdravljam uimenu Gospodnjemu, sjećajućise nazočnosti u ovome vašemgradu mojega predhodnikapape Aleksandra trećega, kojise je u ožujku tisuću stosedamdeset sedme zaustavioovdje, pohodivši i neka drugane daleka mjesta. Pozdravljamvašega nadbiskupa IvanaPrenđu, koji me je dočekao uime svih vas, i nadbiskupa umiru Marijana Oblaka, koji jesa mnom sudjelovao uDrugome vatikanskom općemsaboru. Bratski pozdravljam iostale hrvatske biskupe, koji suse danas okupili oko mene ikoji su me pratili za vrijemeovoga apostolskog putovanja.Pozdravljam isto tako i srpsko-pravoslavnoga biskupaDalmacije Fotija. S poštovanjem pozdravljamtakođer gospodina PredsjednikaRepublike, kojemu zahvaljujemza nazočnost na ovome susretu,te druge građanske i vojnevlasti, kojima sam zahvalan zasve što su učinili za ostvarenjemojega pohoda.

2. Naš se bogoslužni skupodržava u ponedjeljak posvetkovini Duhova, na dan ukoji slavite blagdan Marije,Majke Crkve. Ulomak čitanja,što smo ga upravo čuli, govorio Marijinoj nazočnosti udvorani Posljednje večere, gdjeje okružena prvotnomkršćanskom zajednicom. Malaskupina, sabrana u gornjoj sobikuće (Dj 1, 13), moli i čeka.Kada, pak, dođe Duh Sveti,tada će se otvoriti vrata dvoranePosljednje večere kako bi seevanđeoskomu navještajuomogućilo da iziđe najeruzalemske trgove i odatlekrene putovima svijeta. Djevica je i kroz stoljeća,upravo kao što je bila na danPedesetnice, nastavila bitiduhovno nazočna s vjernicima is njima zajedno moliti zaneprestani izljev darova Duhana Crkvu, koja se suočava sizazovima što se javljaju uraznim povijesnim razdobljima. Marija tako u potpunostiostvaruje svoje majčinskoposlanje. Ona, naime, nijemajka samo zato što je na svijetdala i što je hranila SinaBožjega. Ona je majka i zatojer je »Djevica, koja je postalaCrkva«, kako ju je voliopozdravljati Franjo Asiški (usp.Franjevačka vrela, 259), koji je– prema predaji – kroz Zadarprošao početkom trinaestogastoljeća, za vrijeme svojegaputa na Istok i u Svetu Zemlju.

3. Okupivši oko sebe apostole iučenike, koji su bili izvrgnutikušnji da pođu svojim putem,Djevica Marija ih je sve predala»ognju« Duha, koji će ih uputitiu pustolovinu poslanja.»Osjećaj vjere« kršćanskogapuka prepoznavat će učinkovitunazočnost Marije ne samo uprvotnoj kršćanskoj zajednici,nego i u kasnijim događajima uCrkvi, i ne će se zbog togaustručavati nazvati je kraljicomapostola. Presveta Djevica, koja – premapisanju evanđelista Luke –»pohranjivaše u sebi sve onedogađaje i prebiraše ih u svomesrcu« (Lk 2, 19), nastavljauvijek iznova pred oči vjernikâstavljati povijesne događaje,koji su sastavni dio njihovevjere. Marija, kao svjedokpočetaka i jamac vjernostikršćanskih naraštaja, u svakodoba ponavlja riječi, što ih jeizgovorila na svadbi u Kani:»Što god vam rekne, učinite!«(Iv 2, 5). 4. Marijine su riječi i njezinprimjer uzvišena škola života ukojoj se školuju apostoli, kakooni jučer, tako isto i ovi danas.Marija ih neprestano pripravljaza poslanje svojom ustrajnommolitvom Ocu, svojomodanošću Sinu, svojimspremnim prihvaćanjempoticaja Duha. Raduje me spoznaja da je ova

47v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Prilog dokumenti

nadbiskupija prošlih godinadoživjela procvat i višestrukirast raznovrsnih oblikazalaganja i apostolskedjelatnosti vjernikâsvjetovnjakâ. Od Marije, dragabraćo i sestre, naučite bitivjerodostojni svjedoci ivelikodušni apostoli, pružajućisvoj doprinos velikome djelunove evangelizacije. I uvijekimajte na umu da praviapostolat kao preduvjet tražiosobni susret s Isusom, Živim,Gospodinom (usp. Otk 1, 17-18). 5. Presveta Djevica ostaje uzorsvima, koji slušaju riječ Božju iopslužuju je (usp. Lk 8, 21).

Kako onda ne bi mogaopostojati duboki duhovni skladaizmeđu vjernika i Djevice kojaizgovara svoj Veliča?Siromašni i ponizni iz svakogavremena nisu pogriješili kadasu Mariju, koja šuti, odabrali zasvoju glasnogovornicu, iMariju, koja služi, za svojukraljicu.I mi također pristupamo k Njoj,kako bi od Nje naučiliposlušnost i otvorenost Bogu. Imi se, hodočasnici trećegatisućljeća, također preporučamonjezinu zagovoru, kako bi Onasvojom molitvom poduprlanašu vjeru, hranila našu nadu iučinila djelotvornom našuljubav:

Sveta Marijo, Majko Božja iMajko naša,sjeti se svih svojih sinova ikćeri,i priteci nam u pomoć.Vodi nas na susret s Kristom,koji je Put, Istina i Život.Isprosi nam od Oca daroveDuha Svetoga,zaštitu od zamki i izbavljenjeod zla.Pomozi nam da u svakoj prilicisvjedočimoo rodnosti ljubavi i istinskomesmislu života.Nauči nas s Tobom zajednograditi kraljevstvo Tvoga Sina,Kraljevstvo pravde, ljubavi imira.

Govor zahvale Sv. Oca u ZadruPrije apostolskogblagoslova nazadarskom Forumu 9.lipnja, papa IvanPavao II. izrazio jezahvalu Hrvatskoj naposjetu i dočeku

Zahvaljujem svim biskupimakoji su me primili i pratili usvojim mjesnim Crkvama ukojima sam se mogao divitinjihovoj životnosti i njihovojapostolskoj revnosti. U srcu sumi ti trenuci zajedništva. Hvalahrvatskim vlastima, posebnopredsjedniku Republike.Zahvalan sam i za sav truduložen u pripremi mog pohoda.Hvala također odgovornima zasigurnost, hvala djelatnicima u

sredstvima javnogpriopćavanja, hvala svima kojisu uložili vidljive napore isurađivali kako bi ovoputovanje u potpunosti uspjelo.Hvala tebi ljubljeni pučehrvatski, koji si me dočekivaoraširene ruke i srca otvorena poulicama Dalmacije, Slavonije,Kvarnera. Sjećam se tvojihpatnji uzrokovanih ratom, štosu još uvijek vidljive na tvojemlicu i što se održavaju na tvome

životu i blizu sam svima kojipodnose tragične posljedicerata. Poznata mi je međutimtvoja snaga, tvoja hrabrost itvoje ufanje i siguran sam da ćeti ustrajno zalaganje omogućitida i ti jednom ugledaš boljedane. Hvala i tebi mladežiHrvatske! Mladeži hrvatskaneka te Bog blagoslovi, zemljohrvatska Bog te blagoslovio!

O putovanju u "plemenitu hrvatsku zemlju"Papin nagovor naopćoj audijenciji usrijedu 11. lipnja2003.

1. Želio bih, zajedno s Vama,prisjetiti se putovanja uHrvatsku, koje sam ostvarioproteklih dana, a koje je imaloza temu "Obitelj – put Crkve inaroda". Bilo je to moje stotoapostolsko putovanje!Gospodinu, koji mi je stotinuput otvorio putove svijeta inacija da bih mogao za njegaposvjedočiti, uzdižem iz dubinesrca najveću hvalu.Vratio sam se u plemenituhrvatsku zemlju da utvrdimbraću u vjeri; htio sam svimauputiti poruku mira i pomirenjai bila mi je udijeljena radostuzdići na čast oltara sestruMariju Propetoga IsusaPetković.Želim izraziti srdačnuzahvalnost biskupima što su mepozvali i primili s pažnjom iljubavlju. Svoju zahvalnostupućujem također predsjednikuRepublike i ostalim građanskimi vojnim vlastima, za prijaznidoček i brižnu suradnju.Zahvaljujem, na kraju, Riječkojnadbiskupiji kao i njezinomsjemeništu, koje je ugostilomene i moje suradnike. 2. Prva etapa bio je drevni i

slavni grad Dubrovnik, ponosanna svoju povijest i svojetradicije slobode i pravde.Ondje sam slavio misu, tijekomkoje je proglašena blaženomsestra Marija od Propetog IsusaPetković, velika kći Crkve uhrvatskoj zemlji. Žena koju jeresila junačka želja da služiBogu u najsiromašnijoj braći,osnovala je Sestre kćeriMilosrđa Trećegasamostanskog reda svetogaFranje kako bi pronosile,djelima duhovnoga i tjelesnogmilosrđa, spoznaju božanskeljubavi.U svjetlu toga divnog lika,uputio sam posebnu porukuhrvatskim ženama, koje sampotaknuo da pruže Crkvi idruštvu svoj duhovni i moralnidoprinos; zatražio sam, naposebni način, od zavjetovanihžena da budu rječiti znak Božjeprisutnosti u znaku ljubavimeđu ljudima. 3. Sutradan, u Osijeku, nakrajnjem sjeveroistočnomdijelu zemlje, u Đakovačkoj iSrijemskoj biskupiji, imao samzadovoljstvo predsjedatisvečanim zaključenjem druge

biskupijske sinode ikomemorirati 150. obljetnicuutemeljenja Zagrebačkecrkvene pokrajine.U toj sam se prigodi zadržao urazmišljanju o svetosti kaopozivu svakog kršćanina: to jejedno od središnjih učenjaDrugoga vatikanskog koncila.Pozvao sam osobito vjernikelaike da potpuno iskoristemilost krštenja i potvrde. Samoonaj koji je oživljen snažnomvjerom i velikodušnomljubavlju može, ondje gdje suostale otvorene rane bolne iteške prošlosti, biti apostolpomirenja i moralne izgradnje.U Đakovu sam se nakratkozadržao u lijepoj katedrali, gdjesam pozdravio bogoslove injihove profesore, zajedno svelikom skupinom redovnica. 4. U nedjelju 8. lipnja, nasvetkovinu Duhova, u Rijeci, utijeku mise zazvao sam novoizlijevanje darova DuhaSvetoga na kršćanske obitelji uHrvatskoj i svijetu. Sve sam ihstavio pod posebnu zaštituSvete Nazaretske Obitelji.Smatrao sam pored toga,korisnim ponovno potvrditi

48 11. lipnja 2003. broj 23/2003

ww

w.ika

.hr

Prilog dokumenti

prvotnu društvenu vrijednostustanove obitelji, tražeći za njupovlaštenu pozornost ikonkretne mjere, koje ćepodupirati njezino zasnivanje,razvoj i postojanost.Poslije podne sam posjetioTrsatsko svetište, smješteno nabrdu u gradu Rijeci kako bih sepridružio hodočasnicima kojiondje časte Majku Božju.Prema pobožnoj predaji, naime,na tom se mjestu zaustavilasveta nazaretska kuća prijenego će doći u Loreto. 5. Posljednja etapa mogputovanja bilo je Zadar uDalmaciji, grad bogatpoviješću. U sjeni katedraleSvete Anastazije, srijemske

mučenice, slavio sam šesti čas,na blagdan Blažene DjeviceMarije Majke Crkve. Tajmarijanski blagdan, koji senastavlja na svetkovinuDuhova, dao nam je ponovnodoživjeti ozračje dvoranePosljednje večere. Kao i tada,također danas Marija nastavljabiti prisutna u crkvenojzajednici: to je ponizna inenametljiva prisutnost, noprisutnost koja potiče namolitvu i život po Duhu; to jekontemplativna prisutnost,kadra dozvati u svijest pastirâ ivjernikâ prvenstvo nutarnjegživota, slušanja i prianjanja uzBožju riječ, nužni uvjet zauvjerljivi i djelotvornievanđeoski navještaj.

Draga braćo i sestre! I tijekomovog putovanja mogao samutvrditi koliko je kršćanstvopridonijelo umjetničkom,kulturalnom, ali ponajprijeduhovnom i moralom razvojuHrvatske i njezinog naroda. Natom će čvrstom temelju dragihrvatski narod moći sada, napočetku trećeg tisućljeća,nastaviti izgrađivati svojupovezanost i stabilnost, kako bise skladno integrirao uzajednicu europskih naroda.Neka Bog nastavi blagoslivljatii štititi Hrvatsku! Ona će uvijekimati povlašteno mjesto umojoj ljubavi i u mojoj molitvi.

49v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Prilog prikazi

Posebno izdanje vatikanskog dnevnika u povodu Papinapohoda Hrvatskoj

Osservatore Romano5. lipnja donosi bogatiprilog "Ivan Pavao II.hodočasnik uHrvatskoj"

Vatikanski poluslužbenidnevnik Osservatore Romano5. lipnja objavio je posebniprilog o pohodu Svetoga OcaHrvatskoj, koji na 32 stranicedonosi stotinu dvadesetfotografija te oveći plakat sPapinom slikom u boji ipopisom svih dosadašnjihpohoda Svetoga Oca izvanItalije, koji završava sHrvatskom. Naslov je togapriloga, uz popratnu Papinusliku, "Ivan Pavao II.hodočasnik u Hrvatskoj". Nanaslovnoj su stranici gradovikojima Papa hodočasti: Rijeka,Dubrovnik, Đakovo i Zadar azavršava natpisom kako je tostoto Papino apostolskoputovanje. U prilogu jenaveden program Papinapohoda Hrvatskoj, članci o dvadosadašnja pohoda Zagrebu,Mariji Bistrici i Splitu,popraćeni značajnijimfotografijama. Tu je i posebničlanak o blaženom kardinaluAlojziju Stepincu, intervju sazagrebačkim nadbiskupomJosipom Bozanićem o obiteljikao putu Crkve i naroda.Riječki nadbiskup Ivan Devčićautor je članaka o Rijeci, gradukoji ugošćava Svetoga Oca, o

nadbiskupiji i crkvenojstvarnosti četiriju biskupijaRiječke metropolije, te osvetištu Trsatske Gospe iriječkoj katedrali Sv. Vida.Gospićko-senjski biskup MileBogović piše o glagoljskompismu i liturgiji u Hrvatskoj,kojoj je taj dio Hrvatske biostoljetno plodno tlo, osobitootok Krk. O Dubrovniku su uizvanrednom prilogu objavljeničlanci biskupa Želimira Puljića,profesora dominikanca ocaStjepana Krasića i novinaraOsservatore RomanaGiampaola Matteija.Dubrovački biskup piše i oproglašenju blaženom MajkeMarije Petković i njezinuživotnom putu vjere od Blatado Rima i Južne Amerike istvaranja prve redovničkezajednice osnovane u našojDomovini. O njezinu rodnommjestu Blatu na Korčuli člankesu priredili gradonačelnik BlataBranko Bačić i Damir Žuvelakoji ističe problem iseljavanjakoji je pogodio blaženičinorodno mjesto dvadesetih itridesetih godina dvadesetogastoljeća, te su danas njegovistanovnici rasuti od Južne doSjeverne Amerike i Australije.

O duhovnom liku MarijePetković opširni članak napisaoje mostarsko-duvanjski biskupRatko Perić, a o Osijeku,Slavoniji, biskupuStrossmayeru i Đakovačkoj iSrijemskoj biskupiji njezinbiskup Marin Srakić. Zadarskinadbiskup Ivan Prenđa piše osvojoj Zadarskoj nadbiskupiji injenoj stvarnosti. Povijesniosvrt o Zadru pripravio jeEduard Peričić. Izvanredniprilog završava prikazom islikama o ratnim razaranjimaod Aljmaša do Dalja, Zadra iDubrovnika, te 550-godišnjojnazočnosti hrvatske zajednice uRimu koji je pripremio o.Tomislav Mrkonjić.Papino putovanje najavljeno jei na redovitim stranicamavatikanskog dnevnika,pregledno izrađenimrasporedom Papina kretanja uHrvatskoj, člankom oduhovnosti nove blaženiceMarije Petković nadbiskupaEdwarda Nowaka, tajnikaKongregacije za proglašenjeblaženih i svetih, te opširnimčlankom pod naslovom"Stotinu putovanja, jednojedino hodočašće". (ika-rv/sa)

Nadbiskup Bozanić za Osservatore Romano: Papin trećipohod veliki je dar za hrvatski narod

U razgovoru zapoluslužbenivatikanski dnevniknadbiskup Bozanićistaknuo kako se uprocesu tranzicije idemokratizacije krozkojeg prolazi mladahrvatska država kao"prvenstvenipastoralni zadatak"nameće novaevangelizacija te jeupozorio kako obiteljsvoju zadaćuprenositeljicebiološkog života ivjere danas ostvarujes velikim poteškoćama

"Veliki je dar za hrvatski narodšto papa Ivan Pavao II. uposljednjih devet godina potreći put dolazi u Hrvatsku.Svjesni smo toga dara i zatoneizmjerno zahvalni dobromeBogu, očekujući njegovaGlasnika jednakom gorljivošćukakvom smo ga čekali zaprethodnih pohoda", rekao jezagrebački nadbiskup JosipBozanić u razgovoru zapoluslužbeni vatikanskidnevnik Osservatore Romanood 5. lipnja. Razgovor jeobjavljen u posebnom priloguvatikanskog dnevnika koji je ucijelosti posvećen Hrvatskoj iPapinu stotom putovanju.Glavne teme razgovora bile supripreme za Papin pohod,trenutne prilike Crkve uHrvatskoj te središnje temePapina pohoda. Donosimoprikaz integralnog razgovoraobjavljenog u današnjem brojuOsservatore Romana.Papa nam dolazi, rekao jenadbiskup Bozanić "kao dardonoseći dar – novu blaženicu,

odajući na taj način priznanjenašem kršćanskomsvjedočanstvu". Podsjećajućipotom na dva prethodna Papinapohoda Hrvatskoj nadbiskupBozanić je rekao kako je 1994.Papa došao donijeti porukumira u vrijeme jošnezacijeljenih ratnih rana.Godine 1998., nastavio jenadbiskup Bozanić, Papa jeproglasio blaženim kardinalaStepinca te povezao cijelupovijest kršćanstva nahrvatskim prostorima "koja je imučenička i marijanska,jednom riječju svjedočka".Govoreći o pripremama za trećiPapin pohod Hrvatskoj,nadbiskup Bozanić je istaknuokako se cijela Crkva uHrvatskoj za njega priprema uprvom redu molitvom. Papadolazi u Godini krunice i to jenjegovo stoto putovanje, kojeće sigurno privući velikupozornost svjetske javnosti te jenadbiskup Bozanić istaknuokako je krunica draga molitvahrvatskom narodu koja ga je

pratila kroz čitavu njegovuburnu povijest, osobito uteškim trenucima. Hrvatska jemarijanska nacija, dodao jenadbiskup Bozanić, o čemusvjedoče brojna marijanskasvetišta u kojima se okupljanjumnogobrojni hodočasnici."Osobito se radujemo što ćemomoći Svetom Ocu čestitati iiskazati zahvalnost za njegovih25 godina služenja Crkvi, ovdjena našem tlu, na njegovujubilarnom stotom putovanju uGodini krunice", dodao jezagrebački nadbiskup.U nastavku razgovora zavatikanski dnevnik nadbiskupBozanić je govorio o trenutnimprilikama Crkve u Hrvatskojistaknuvši kako se u procesutranzicije i demokratizacijekroz kojeg prolazi mladahrvatska država kao"prvenstveni pastoralnizadatak" nameće novaevangelizacija. Podsjećajućikako su biskupi za geslo trećegPapina pohoda Hrvatskojizabrali riječi "Obitelj – put

50 11. lipnja 2003. broj 23/2003

ww

w.ika

.hr

Prilog prikazi

Crkve i naroda", Bozanić jerekao kako su time željeliukazati na važnost obitelji, ali ina velike probleme i poteškoćes kojima se obitelj danas bori uhrvatskom društvu. Upozorio jekako obitelj svoju zadaćuprenositeljice biološkog života ivjere danas ostvaruje s velikimpoteškoćama, čega je posljedicai ozbiljna demografska kriza uhrvatskom narodu. Pored togaobitelji u Hrvatskoj zahvatila jeduhovna kriza suvremenecivilizacije "tako da one sveteže prenose vjerske i moralnevrijednosti na nove naraštaje,što rezultira velikimegzistencijalnimnesnalaženjima i lutanjimadjece i mladih". "Potrošačkimentalitet i sveprisutniindividualizam iskrivljujepoimanje braka i obitelji. Timese, naravno, ugrožavaju nesamo stabilnost braka i obiteljinego i svekoliki život naroda.Obitelj je 'kućna Crkva' iliCrkva u malom. Stoga i obnovaCrkve počinje s obnovomobitelji", istaknuo je nadbiskupBozanić.Citirajući Pastoralnukonstituciju o Crkvi usuvremenom svijetu koja kažeda je u suvremenom svijetubudućnost čovječanstva urukama onih koji su sposobnibudućim naraštajima prenijetirazloge života, nadbiskup jeistaknuo kako "ulaganje uodgoj novih naraštaja značiulaganje u budućnost Crkve inacije". Upravo u to, dodao je,

Crkva u Hrvatskoj ulaže velikinapor. Veliki izazov koji stojipred Crkvom u Hrvatskoj,prema nadbiskupovim riječima,javna i dosljedna prisutnostkatolika u javnom životu.Posebno je nastojanje Crkve uHrvatskoj posljednjih godinausmjereno ka formaciji laikataza angažman u Crkvi, a ta seformacija stječe na našimTeološkim fakultetima iKatehetskim institutima.Nadbiskup Bozanić je takođeristaknuo kako se na njimapripremaju brojni nastavnicivjeronauka u školama izrazivšipritom zadovoljstvo zbogvelikog postotka djece imladeži koji slobodno izabirevjeronauk u školama. U tomkontekstu podsjetio je i nasinode koje se održavaju ili sepripremaju u hrvatskimbiskupijama koje "žele zahvatitisve slojeve Crkve i sve oblikecrkvenog života, pozivajući svevjernike da se svjesno iodgovorno uključe u novuevangelizaciju".Kao središnje teme trećegPapina pohoda nadbiskupBozanić je najprije spomenuopoziv na svetost jer je Papapozvao da se sveukupnopastoralno planiranje stavi podznak svetosti. Predsjednik HBKje podsjetio kako su se biskupiodazvali na taj Papin pozivobjavivši pastoralne smjernicena početku trećeg tisućljeća podnaslovom "Na svetost pozvani"."Papa, hodočasteći svijetom,dariva Crkvu novim svecima i

blaženicima. Crkva u svecimaprepoznaje najizvrsnije plodoveEvanđelja, a vjernici u njimadobivaju sigurne orijentire zasvoj kršćanski život. Sveti Otacće na svom trećem pohodu uDubrovniku proglasitiblaženom redovnicu MarijuPetković od Propetog", rekao jenadbiskup Bozanić. Kao drugusredišnju temu nadbiskupBozanić je spomenuo obitelj štopotvrđuje i samo geslo Papinatrećeg pohoda "Obitelj putCrkve i naroda". "Posebnomolimo za obnovu našihobitelji koje se nalaze predpoteškoćama zbog odgoja djecei materijalnih nestašica kojepostratnu Hrvatsku još uvijekprate. Želimo ohrabriti obiteljikao rasadišta života, zvanja isvetosti", rekao je zagrebačkinadbiskup."Po ovom pohodu, takođerželimo posvjedočiti našustoljetnu vjernost i odanostPetrovoj Stolici i njegovimnasljednicima, i jednako takona početku trećeg tisućljećaobnoviti svojučeternaeststoljetnu vjernostKristu i njegovoj Crkvi.Osnaženi u vjeri, moći ćemojoš više poraditi na duhovnoj imoralnoj obnovi neophodnoj zaprenošenje vjere budućimnaraštajima", rekao je na krajurazgovora za vatikanskidnevnik Osservatore Romanozagrebački nadbiskup JosipBozanić. (ika-sa)

Papin pohod Hrvatskoj završen "izvanrednim idirljivim svjedočanstvom ljubavi"

Vatikanski dnevnikOsservatore Romanopiše o velikomzagrljaju kojim suvjernici dočekali Papuu Rijeci te dirljivomprijemu u Zadru,ističući kako je "okoPape treperilanepokorena dušanaroda što se tijekomstoljeća kalila uobnoviteljskom ognjuDuha"

"Izvanrednim i dirljivimsvjedočanstvom ljubavizavršeno je hodočašće IvanaPavla II. u Hrvatsku", piševatikanski poluslužbenidnevnik Osservatore Romano usvom izvješću o završetkuPapina trećeg pohoda našojzemlji. Dnevnik završetkuPapina putovanja posvećujecijelu naslovnicu na kojoj stojiistaknut veliki naslov preuzet izPapinih riječi poticaja namisnom slavlju u Rijeci"Budite narod nade. Buditenarod koji moli. Budite narodkoji vjeruje". Na naslovnici sufotografije u boji, kojeOsservatore Romano donosisamo u izvanrednim prilikama."'Pedesetnica' ljubavi izahvalnosti: 100. apostolskoputovanje Ivana Pavla II.zaključeno je izvanrednim,

složnim svjedočanstvomnaroda. Veliki zagrljaj kojim suga hrvatski vjernici dočekali uRijeci i dirljivi prijem koji muje iskazan u Zadru, stavili supečat srca na hodočašće koje jeimalo okus velikoga vjerskogslavlja. Doista, oko Pape jetreperila nepokorena dušanaroda što se tijekom stoljećakalila u obnoviteljskom 'ognju'Duha". Papa je na oltaru uRijeci, nastavlja dnevnik,doživio "Pedesetnicu 25.godine papinske službe".Podsjećajući na Papine riječizahvalnosti u Rijeci Gospodinušto mu je dao slaviti tu misu s"ljubljenim hrvatskimnarodom", dnevnik posebnoističe Papin zahtjev hrvatskojkršćanskoj zajednici da bude"narod koji moli", "narod kojivjeruje: "narod nade". Dnevnik

piše i o Papinu posjetutrsatskom svetištu gdje sunastavljena zbivanja "riječkedvorane Posljednje večere".Donosi Papine riječi posveteGospi Trsatskoj te pozivupućen vjernicima da mole zanjega tijekom života i nakonnjegove smrti. Dnevnik nakraju ističe "uzvišeni, snažnimolitveni trenutak u Zadru,gdje je Ivan Pavao II. slavioŠesti čas, na blagdan MarijeMajke Crkve". "Ohrabrenaneustrašivim misionarskimžarom Petrova nasljednika,dvije tisuće godina nakon prvihapostola Crkva u Hrvatskojkreće u Marijinu društvukoracima tih 'novih Duhova'vjere i svjedočanstva", piševatikanski dnevnik. (ika-sa)

51v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Prilog prikazi

Pomirenje, ekumenizam i odgovornost laika u središtutrećeg Papina pohoda Hrvatskoj

U razgovoru zaagenciju SIR dr.Željko Tanjić s KBF-au Zagrebu ističe kakoje Papin posjetistaknuo "velikuljubav koju Hrvatskagaji prema Papi kojije među prvimapriznao Hrvatsku kaonezavisnu državu"

Pomirenje, ekumenizam,zauzimanje i odgovornost laikau Crkvi i društvu, to su premadr. Željku Tanjiću, profesoru naKatoličkome bogoslovnomfakultetu u Zagrebu neki odtemeljnih vidika koji su izašlina vidjelo u tijeku Papinatrećeg putovanja u Hrvatskukoje je završilo 9. lipnja. Urazgovoru za talijanskuagenciju SIR dr. Tanjić ističekako je taj posjet istaknuo"veliku ljubav koju Hrvatskagaji prema Papi koji je međuprvima priznao Hrvatsku kaonezavisnu državu". "Papinpoziv na pomirenje", kaže dr.Tanjić, "nije bio prijekor zbogonoga što nije učinjeno, kako bineki krugovi u Hrvatskoj htjeliuvjeriti, već poziv svima danastave putom suživota iopraštanja!". Prema mišljenjudr. Tanjića ljudima treba dativremena da na konkretan načinživi to pomirenje. "To nije",ističe, "neko političko pitanjeveć duboko obraćenje na

osobnu svetost svakogpojedinca koje nalazi svojeplodove u miru i u pomirenju". Drugi pravac kojeg je IvanPavao II. naznačio svojimposjetom Hrvatskoj jestekumenski dijalog. Urazgovoru za agencijuTalijanske biskupskekonferencije dr. Željko Tanjićizrazio je uvjerenje "da je Papinposjet Srbiji sve bliži". Pritomističe kako je "pohod Osijekubio od znakovite važnosti"."Naime, ta biskupija ima još idanas dio svog teritorija uSrbiji i ondje su se vodilinajoštriji sukobi, kao primjericeu Vukovaru. Poziv naekumenizam predstavlja snažnuPapinu pobudu na poticanjedijaloga koji već postoji i kojegHrvatska biskupskakonferencija nastavlja udogovoru sa Srpskimpravoslavnim patrijarhatom".Drugi prioritet kojeg je

naznačio Ivan Pavao II. usvojim govorima, prema prof.Tanjiću jest onaj "snažnoglaikata zauzetog u Crkvi i udruštvu u svjedočenjuvrijednosti evanđelja". Premadr. Tanjiću "mnogi se uHrvatskoj boje utjecaja Crkvena društvo i svaki javni istupbiskupa promatra se kaomiješanje u politički život.Papin poziv da se bude prisutnou društvu je jasan: svjedočitievanđelje evanđeoskimsredstvima". U tom pogledupoprima važnost "njegov vapaju obranu obitelji i života". "UHrvatskoj je", zaključio je dr.Tanjić, "u tijeku rasprava ozakonu o obitelji koji težipriznavanju činjeničnih ihomoseksualnih zajednicaizjednačavajući ih s onima kojesu uredno ustanovljene. Sve tou trenutku kada mnoge mladeobitelji nemaju stan i žive utjeskobi nezaposlenosti, koja jedostigla 20%". (ika-sa)

"Mi smo Papini, Papa je naš"Osvrt vatikanskogdnevnika OsservatoreRomana na posljednjidan Papina putovanjau Hrvatsku tecjelokupni njegovtreći pohod "novojHrvatskoj"

"Mi smo Papini, Papa je naš!",veliki je naslov kojegOsservatore Romano donosi nanaslovnici 11. lipnja, pod kojimje objavljeno izvješće oposljednjem danu Papinaboravka u Hrvatskoj 9. lipnja teosvrt na cijelo Papinoputovanje. Taj je slogan, piševatikanski dnevnik, kršćanskipuk u Hrvatskoj, spontanošćukoja dolazi iz srca, izabrao dapozdravi Papu i ponovnopotvrdi svoju čvrstu vjernostKristu i Crkvi, na završetkuapostolskog hodočašća čiji jevrhunac bio u Zadru.Vatikanski dnevnik ističe kakotaj slogan podsjeća na"tragediju titovskogajugoslavenskog komunizma"kada su ondašnji "moćnici",idući protiv same povijestiCrkve, prisiljavali ljude pjevatilažnu "pripadnost" Titu. "Taj jeslogan izgovaran samo izstraha, pod prijetnjom",pojašnjava dnevnik. Danas,kada narod više ne moraobdržavati te apsurdne naredbe,i ne mora ići protiv svojihdubokih uvjerenje, složno isilno ori se pjesma: 'Mi smoPapini, Papa je naš'. Svi mogurazumjeti do kraja istinskeosjećaje i povijest Crkve. Etoistine", piše Osservatore

Romano. Taj krik "pripadnosti"u Zadru, primjećuje list,"ponovna je pobjeda povijesti","znak da se za Hrvatskupovijest uistinu promijenila"."Kakva je ludost bila pomislitida se izbriše Boga izsvakodnevice naroda koji jerođen, kao takav, iz krštenja!Kakva ludost planirati raskinutijedinstvo po kojem je četrnaeststoljeća srce Hrvatske kucalokao jedno s Petrovim srcem!",ističe dnevnik.U riječima: "Mi smo Papini,Papa je naš", nastavljavatikanski dnevnik, ne krije sesamo osnovna, povijesna istinaveć i ponovna potvrda"Velikoga hrvatskog krsnogzavjeta" izvršenog priječetrnaest stoljeća. Taj je zavjetpovezan s nježnom prisutnošćuMajke Božje na hrvatskom tluna što je podsjetio i Papa umolitvi Mariji na završetkusvoje homilije u Zadru: "I Tebi,koja si također Gospa Velikogahrvatskog krsnog zavjeta,Kraljica svete krunicepovjeravamo danas same sebe,zemlju ovu svu i narod savhrvatski". U tijekupetodnevnoga apostolskogputovanja u Hrvatsku, pišednevnik, Ivan Pavao II. prigrlioje Hrvatsku u očinski zagrljaj.

Posjetio je biskupije smještenena krajnjim stranama te nacije.I u svakom je mjestu dotaknutoMarijino kraljevskodostojanstvo: u Dubrovnikuproglašenjem blaženom MarijePetković, redovnice koja jeizabrala Majku Božju za"poglavaricu" svoje redovničkezajednice; "u izmučenojSlavoniji" krunjenjem likovaGospe iz Aljmaša i Voćina,"dvaju svetišta opljačkanih isravnjenih sa zemljom; u Rijeciposjetom svetištu GospeTrsatske; te na kraju u Zadrugdje je Papa promatrao sliku"Gospe od zdravlja"."Ivana Pavla II. prihvatila jenova Hrvatska, budući da jeutemeljena na svojim izvornimi neizbrisivim kršćanskimkorijenima. Nova sve više, izdana u dan. Konačno pomirenai konačno u miru, gleda uEuropu sa sigurnošću da možepridonijeti davanju snažnogzamaha prema budućnostinade", ističe vatikanskidnevnik. "Ivan Pavao II. je otactoga 'novog početka' Hrvatske.Bilo je to pet dana hodočašćaprotkanih katehezom isvjedočanstvom. Papa jepokazao put kojim treba ići splanom evangelizacijepredstavljenim do u tančine. Ta

52 11. lipnja 2003. broj 23/2003

ww

w.ika

.hr

Prilog prikazi

Crkva sačinjena od sinovamučenika - onih iz prvihstoljeća i onih današnjih - taCrkva vođena čvrstom rukomvelikih pastira - od svetog

Domnija u Solinu, doTeodozija u Ninu, svetogMetodija pa sve do blaženogStepinca - slušala je i u sebipohranjivala riječi Svetog Oca.

A u Zadru, na završetkuputovanja, odgovorila jesloganom koji kaže 'sve': 'Mismo Papini, Papa je naš'",zaključuje dnevnik. (ika-sa)

"Suradnici u ostvarivanju kraljevstva Kristova -Ivan Merz i Marica Stanković"

Knjiga "Kršćanskesadašnjosti" u susretbeatifikaciji IvanaMerza - pisma isvjedočenje oMerzovoj svetosti

U iščekivanju skorebeatifikacije časnoga slugeBožjega Ivana Merza,"Kršćanska sadašnjost" objavilaje knjigu "Suradnici uostvarivanju kraljevstvaKristova - Ivan Merz i MaricaStanković", a priredili su je fraBonaventura Duda i StellaTamhina. U uvodu knjige fraBonaventura ističe kako su IvanMerz i Marica Stanković "dvijeorlovske duše koje su seugradile u obnovu hrvatskekatoličke misli i djela u prvojpolovici dvadesetog stoljeća.Životni tijek i iskustvo životaim je svojevrsno, dijelomzajedničko, a Marica Stankovićnadživjela je Ivana Merzagotovo za trideset godina, sasvim novim i težim iskustvimakoja je onda ugradila i u svojuustanovu pod nazivomSuradnice Krista Kralja".Temeljno polazište knjige jedopisivanje između Merza iMarice Stanković, a knjigadonosi i Maričino pisanje oMerzu nakon njegove smrtivećinom za mjesečnik "Zavjeru i dom". Također sedonose i njezini odlomci uulozi Ivana Merza nautemeljenje Svjetovnogainstituta Suradnica Krista

Kralja."Mnogo je već stranicanapisano o Ivanovoj katoličkojintelektualnoj spremi, onjegovom proživljavanjuliturgije, o njegovompapinskom duhu, o njegovojrevnosti u radu za ostvarenjekraljevstva Kristova u svijetu, onjegovom svestranompoznavanju Katoličke akcije, onjegovoj ljubavi premabližnjemu, ali sve bi to maloznačilo ili još bolje, svega togane bi bilo, bar ne u takvojpotpunosti i katoličkom sjaju,da Ivan Merz nije bio Božjičovjek, da njegov stav nije biodeocentričan, da nije udubinama svoje duše nosio iposjedovao Boga na tako osobiti jedinstven način", napisala jeo svjedočenju o Ivanu MerzuMarica Stanković, a objavljenoje u knjizi. Knjiga ima petpoglavlja. U prvome se donosiživotopis Marice Stanković, tenjezina izjava o svetosti IvanaMerza; u drugome jekronološki pregled dvajuživota. Treće poglavlje jeposvećeno uzajamnomdopisivanju od 1926. do 1928,te pisanje Marice Stanković oMerzu od njegove smrti 1928.do 1945. Peto poglavlje govori

o prvome hrvatskomesvjetovnom institutu -životnome djelu Ivana Merza iMarice Stanković.Ta je knjiga nastavak niza oživotu, djelu i misli MariceStanković koji je "Kršćanskasadašnjost" započelaobjavljivati u biblioteci"Metanoja". Prva je u nizuknjiga "Žene u evanđelju",zatim slijede "Pisma mladojprijateljici", "Sudionici mukeKristove", "Adventska čežnja",te "Dođi, Duše radosti".Najnovija knjiga "Sudionici uostvarivanju kraljevstvaKristova" objavljena je ubiblioteci "Likovi", jer joj jetežište na susretu isvjedočenjima Ivana Merza iMarice Stanković jednoga odrugome, a ne ulazi u analize iprocjene povijesnih i crkvenihzbivanja. U uvodu u knjigu fraBonaventura Duda podsjeća ina svetost života MariceStanković, koja je ukomunističko doba bilapotisnuta u prisilnu šutnju, tesmatra da zaslužuje da sepovede razgovor a zatimkanonski proces o svetostinjezina života. (ika-ap/sv)