Upload
amar-sehic
View
241
Download
10
Embed Size (px)
Citation preview
PLAN PREDAVANJA
I DIO - NORMATIVI
• POJAM NORMATIVA• POJAM NORME
/razlika norme i normativa/3. VRSTE NORMATIVA4. NAMJENA NORMATIVA5. KAKO SE DOBIVAJU NORMATIVI6. STRUKTURA VREMENA U NORMATIVU RADA7. RADNO VRIJEME I GUBICI RADNOG VREMENA8. PRIMJERI KORIŠTENJA NORMATIVA U PRAKSI
• II DIO – TROŠKOVI STROJNOG RADA
1. POJAM UTROŠKA I TROŠKA
2. CIJENA KOŠTANJA RADNOG SATA STROJA
3. AMORTIZACIJA
4. PRIMJER PRORAČUNA CIJENE KOŠTANJA RADNOG SATA STROJA
I NORMATIVI
• “NORMA” – riječ latinskog porijekla i znači pravilo, uzor.
• Danas je u upotrebi drugo značenje riječi “norma” i “normativ”.
1. POJAM GRAĐEVINSKOG NORMATIVA
- utrošak materijala ili radnih sati po jedinici proizvoda
2. POJAM GRAĐEVINSKE NORME
Norma je skup odredbi koje definiraju redosljed i način izvođenja radnih operacija, alate i strojeve, normalne uvjete okruženja pod kojima se normativ može ostvariti, uz normalno zalaganje i zamor radnika.
normativ – broj
norma – opis
3. VRSTE GRAĐEVINSKIH NORMATIVA
GRAĐEVINSKI NORMATIVI
utrošak materijala ili rada po jedinici proizvoda
NORMATIVIMATERIJALA
NORMATIVI RADA LJUDI
NORMATIVI RADA STROJEVA
• Na rad ljudi utječu uvjeti okruženja:- temperatura- osvjetljenje- buka- prašina- nedostatak kisika- prisutnost štetnih plinova
Kad su ispunjeni radni uvjeti okruženja,čovjek može raditi učinkovito i kvalitetno, alii slabo što zavisi o motivaciji za rad. Pitanje motivacijesloženije je od pitanja plaće za rad. Ono je vezano uzprihvaćanje ili neprihvaćanje čovjeka u radnoj sredini,obiteljskim prilikama, afiniteta prema poslu i dr.
• Normativi materijala
utrošak materijala po jedinici proizvoda
Norma – opisuje točnu vrstu i kvalitetu materijala za pojedine radne procese i građevinske proizvode.
Primjer 1.
Za zidanje m3 zida utroši se 385 kom opeke NF 25x12x6,5 i 0,32 m3 žbuke prema normativima. Stvarno, sa fugama žbuke od 1 cm ugradi se 370 do 375 kom opeke, ali se uzima predviđeni lom i otpadak 10-15 opeka. Lom može biti veći ili manji, što zavisi o kvaliteti opeke i obučenosti radnika, ali normativ je uvijek prosjek.
• Normativi strojnog rada
utrošak strojnog rada po jedinici proizvoda (usluge)
Norma – definira vrstu i karakteristike stroja, način i vjete rada stroja
4. NAMJENA NORMATIVA
1) Za planiranje broja radnika i određivanje kvalifikacijske strukture
2) Za određivanje količine materijala po vrstama i kvaliteti
3) Za određivanje broja strojeva po vrstama
4) Utvrđuje se proizvodna i prodajna cijena građevinskih radova i cijele građevine
5) Na izvedenim radovima provjeravaju se količine utrošenih sati radnika, strojeva i količine materijala
6) 4normativi osiguravaju traženu kvalitetu radova
7) Zaštićuju radnike od prekomjernog iscrpljivanja i osiguravaju normalne uvjete okruženja
5. KAKO SE DOBIVAJU NORMATIVI
- kronometarskim mjerenjem i statističkom obradom podataka
Kronometraža - mjerenje trajanja radnih operacija
pomoću kronometra (sekundomjera)
- usporednom analizom normativa iz više izvora i utvrđivanjem normativa za naše uvjete
Značajnije svjetske institucije koje se bave
normiranjem:
- DIN – Deutsches institut fur normung- ANSI – American National Standard Institute- ISO – International Organisation for
Standardisation- BSI – British Standard Institution
6. STRUKTURA VREMENA U NORMATIVU RADA
A) PRIPREMNO-ZAVRŠNO VRIJEME
To je vrijeme koje se utroši pri početku i završetku rada, tj. za pripremu za rad, te završne aktivnosti. Iznosi 10-15 % ukupnog vremena normativa.
B/ POMOĆNO VRIJEME
Pomoćno vrijeme nije izravno proizvodno, ali je u funkciji proizvodnje, npr. čitanje nacrta, provjere dimenzija, uspravnosti, horizontalnosti, upiti poslovođi i sl. Iznosi 15-20 % ukupnog normativa.
C/ TEHNOLOŠKO VRIJEME
Proizvodno vrijeme koje iznosi 40 – 60 % ukupnog normativa.
D/ DODATNA VREMENA• To su vremena potrebna za odmor tokom
rada.Sastoji se od kraćih odmora iza određenih zahvata, te glavnog dnevnog odmora na polovici radnog vremena.
• U dodatna vremena ubrajaju se i nepredviđeni prekidi u radu zbog kvarova, nestanka električne energije i sl.
• U dodatna vremena ne ubrajaju se samovoljni prekidi rada radnika zbog nediscipline i sl.
• Dodatna vremena u normativu rada učestvuju s 20-25 %.
STRUKTURA VREMENA U NORMATIVU RADA
A A
C
A – PRIPREMNO- ZAVRŠNO VRIJEMEB- POMOĆNO VRIJEMEC- TEHNOLOŠKO VRIJEMED – DODATNA VREMENA N – UKUPNI VREMENSKI NORMATIV RADA
D
Glavni dnevni odmorB B B B
N
7. RADNO VRIJEME I GUBICI RADNOG VREMENA
T = 8 h
cca ½ T cca ½ T0,5 -1,00 h
5-10 min
Teži fizički rad – češći kraći odmori – 5-10 min
Pauze – dodatna vremena u normativu rada
• Radno vrijeme učinak 8- satnog radnog vremena 100
10-satnog 106-108, ne 125
• Rad u smjenama smanjuje učinak radnika:
- Prijepodnevna smjena – učinak 1- Popodnevna – učinak 0,9- Noćna – učinak 0,8
PROSJEČNI GUBICI RADNOG VREMENA PO MJESECIMA U GODINI
I., II., III., XII. IV., V., XI., VI.,VII.,VIII.,IX.,X.
Godišnji odmori 7 - 8 % 2,4 - 3,0 % 2,4 - 3,0 % Bolovanja 7,5 - 8,0 % 5 - 7,0 % 5 - 7,0 % Plaćeni praznici 1,5 % 0,5 % 1,0 % Predviđeni i nepredviđeni zastoji 3,5 % 1,0 % 2,0 % Ukupni gubici 20 - 21,0 % 9 - 11,5 % 10,4 - 13,0 % Korekcija normativa pri planiranju za za 100 % radni učinak 1,20 1,10 1,00
II TROŠKOVI STROJNOG RADA
1. POJAM UTROŠKA I TROŠKA
U proizvodnji se troše razni resursi, npr materijal i energija. Ako ih iskažemo kroz potrošenu količinu, onda je to utrošak materijala, energije, radnih sati i dr., a ako ih iskažemo financijski, onda je to trošak.
2. CIJENA KOŠTANJA RADNOG SATA STROJA – css(n.j./sat)
Strojevi su osnovna sredstva za rad (ne jedina).
Cijena strojnog rada obračunava se pomoću satnice stroja.
Obuhvaća sljedeće troškove:- Troškove stroja kao osnovnog sredstva za rad:
1) Troškove amortizacije
2) T. Investicijskog održavanja (generalni remont)
3) T. Kamata (kupnja na kredit)
4) T. Osiguranja i registracije
5) Jednokratne troškove kupnje, dopreme, montaže i probnog rada stroja
- Materijalne (pogonske) troškove stroja u radu:
1) Troškove tekućeg održavanja (podmazivanje)
2) Troškove habajućih dijelova3) Troškove pogonske energije
- Troškove radne snage (plaće strojara) – U- ANALIZAMA JEDINIČNIH CIJENA TROŠAK
STROJARA RAČUNAT ĆEMO POSEBNO, A NE KROZ SATNICU STROJA