2 pravilnik o radu - mirovinsko.hr · - staž osiguranja ostvaren po osnovi obveznog osiguranja ... radnog odnosa s novim ... O rezultatu provjere stručnih i drugih radnih sposobnosti

PRAVILNIK O RADU HZMO

GLASOVNICA 10/2004. 60

Na temelju članka 123. stavka 1. Zakona o radu (“Narodne novine”, br. 38/95, 54/95. – ispr., 65/95. – ispr., 17/01, 82/01, 114/03. i 142/03. – ispr.) i članka 33. točke 3. Statuta Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (“Narodne novine”, br. 163/98. i 86/03.), ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, nakon prethodnog savjetovanja sa Sindikatom zaposlenih u hrvatskom mirovinskom osiguranju i Radničkim sindikatom MIORH - Zagreb, donosi

PRAVILNIK O RADU

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim se pravilnikom uređuje zasnivanje radnog odnosa, radno vrijeme i raspored radnog vremena, trajanje godišnjeg odmora i dopusta, plaća, naknada plaće i materijalna prava službenika i namještenika (u daljnjem tekstu: radnika) Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod), prava i obveze radnika i Zavoda i druga pitanja u vezi s radom.

(2) Ovaj se pravilnik neposredno primjenjuje na sve radnike Zavoda koji su sklopili ugovor o radu na neodređeno ili određeno vrijeme, s punim, skraćenim ili nepunim radnim vremenom, koji rad obavljaju u poslovnim prostorijama Zavoda, na drugom mjestu rada koje odredi ovlašteni radnik Zavoda ili kod kuće, osim ako je zakonom ili Statutom Zavoda u pojedinim slučajevima drukčije propisano.

Članak 2. U slučaju kada uglavci ugovora o radu upućuju na primjenu pojedinih odredaba ovoga pravilnika, drugog općeg akta ili kolektivnog ugovora, ti uglavci postaju sastavni dio ugovora o radu.

Članak 3.

Osnovna je obveza Zavoda da radniku da posao i da mu za obavljeni rad isplati plaću, ali i da dobrom organizacijom obavljanja poslova osigura zaštitu zdravlja, privatnosti i dostojanstva radnika.

Članak 4.

(1) U smislu ovoga pravilnika, radni staž je vrijeme provedeno u radnom odnosu, kao i vrijeme obavljanja samostalne djelatnosti koje se računa u mirovinski staž kao staž osiguranja.

(2) U radni se staž uračunava i vrijeme rada iz stavka 1. ovoga članka ostvareno u republikama bivše SFRJ do 8. listopada 1991., koje im se računa u mirovinski staž.

(3) Staž osiguranja s povećanim trajanjem ne računa se u radni staž iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Korisnicima invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad u radni se staž računa vrijeme koje im se priznaje u mirovinski staž kao staž osiguranja.

(5) U radni staž iz stavka 1. ovoga članka ne uračunava se: - staž osiguranja ostvaren po osnovi obveznog osiguranja poljoprivrednika i članova njihovih

kućanstava (poljoprivredni staž) - inozemni staž - staž osiguranja ostvaren u Republici Hrvatskoj za vrijeme zaposlenja kod inozemnog poslodavca

u državi s kojom Republika Hrvatska nema zaključen ugovor o socijalnom osiguranju - mirovinski staž ostvaren na temelju produženog osiguranja (čl. 17. Zakona o mirovinskom

osiguranju) - dokupljeni staž - staž osiguranja ostvaren po osnovi obavljanja roditeljske dužnosti u prvoj godini života djeteta (čl.

15. Zakona o mirovinskom osiguranju).

HZMO PRAVILNIK O RADU

GLASOVNICA 10/2004.

61

II. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA

Uvjeti za sklapanje ugovora o radu

Članak 5.

Uz opće uvjete propisane zakonom, posebni uvjeti za sklapanje ugovora o radu utvrđuju se zakonom i drugim propisom, kolektivnim ugovorom i općim aktom Zavoda.

Članak 6.

(1) Posebna zdravstvena sposobnost je uvjet za sklapanje ugovora o radu i za obavljanje onih poslova na kojima radnik, prema pravilniku ministra nadležnog za područje mirovinskog osiguranja i pravilniku o zaštiti na radu Zavoda, može raditi samo nakon prethodnog utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje tih poslova.

(2) Radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova, Zavod može prije zasnivanja radnog odnosa uputiti na liječnički pregled i osobu koja kao radnik neće raditi na poslovima iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Troškove utvrđivanja zdravstvene sposobnosti iz stavka 1. i 2. ovoga članka snosi Zavod.

Utvrđivanje potrebe za zasnivanjem radnog odnosa

Članak 7.

(1) Kada se radi obavljanja određenih poslova u stručnoj službi Zavoda javi potreba za zasnivanjem radnog odnosa s novim radnikom, donosi se odluka o potrebi zasnivanja radnog odnosa. (2) Oglas o potrebi zasnivanja radnog odnosa može se objaviti u dnevnom tisku.

(3) O potrebi zasnivanja radnog odnosa obavještava se radničko vijeće, a ako ono nije utemeljeno, sindikalni povjerenik.

Članak 8.

(1) Nakon proteka roka određenog za podnošenje prijava kandidata za zasnivanje radnog odnosa, odlučuje se o izboru osobe s kojom će se zasnovati radni odnos.

(2) Nepravodobne i nepotpune prijave odbacit će se.

(3) O rezultatu postupka zasnivanja radnog odnosa obavijestit će se osobe koje su sudjelovale u tom postupku u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora o radu s izabranim kandidatom.

Članak 9.

(1) Prije donošenja odluke o potrebi zasnivanja radnog odnosa s novim radnikom, potrebno je utvrditi može li se uredno obavljanje poslova osigurati drukčijim rasporedom obavljanja poslova radnika.

(2) Radi osiguravanja povoljnijih poslova postojećim radnicima, potreba sklapanja ugovora o radu za obavljanje određenih poslova može se interno oglasiti na oglasnim pločama ustrojstvene jedinice Zavoda u kojoj postoji potreba zapošljavanja ili na oglasnim pločama više ustrojstvenih jedinica.

Sklapanje i otkazivanje ugovora o radu ravnatelju, pomoćnicima ravnatelja i predstojnicima područnih službi Zavoda te radnicima na položajnim radnim mjestima

Članak 10.

(1) Sklapanje i otkazivanje ugovora o radu ravnatelju Zavoda, pomoćnicima ravnatelja i predstojnicima područnih službi Zavoda obavlja se na temelju odluka o njihovom imenovanju, odnosno razrješenju, na način i prema postupku utvrđenom Statutom Zavoda i zakonom.

(2) Sklapanje i otkazivanje ugovora o radu radnicima na položajnim radnim mjestima utvrđuje se posebnim općim aktom.



Ponuda drugih poslova ponovo neizabranim ili razriješenim radnicima iz članka 10. ovoga pravilnika

Članak 11.

(1) Radnicima iz članka 10. ovoga pravilnika, koje je nadležno tijelo razriješilo dužnosti obavljanja poslova, a sklopili su ugovor o radu na neodređeno vrijeme, Zavod je obvezan ponuditi obavljanje drugih poslova koji odgovaraju njihovoj stručnoj spremi, znanju i sposobnostima, osim ako su ispunjeni uvjeti za otkaz ugovora o radu zbog razloga uvjetovanih ponašanjem radnika.

(2) Ako odgovarajućih ili drugih poslova u stručnoj službi nema, ili ako radnik odbije zaposlenje na ponuđenim poslovima, otkazat će mu se ugovor o radu.

Prethodna provjera sposobnosti za obavljanje određenih poslova

Članak 12.

(1) Prije zasnivanja radnog odnosa može se provjeriti sposobnost kandidata za obavljanje određenih poslova.

(2) Provjeru sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka provodi komisija sastavljena od tri člana koji moraju imati najmanje istu stručnu spremu određenog zanimanja kao i kandidat čija se sposobnost provjerava.

Članak 13.

(1) Pri provjeri sposobnosti zahtijevat će se od kandidata da praktičnim radom pokaže koliko vlada stručnim i drugim znanjima i vještinama potrebnim za obavljanje određenih poslova (npr. brzina i točnost pisanja, korištenje računalom, sposobnost pronalaženja kvara na uređajima, provjera znanja stranog jezika i sl.).

(2) O rezultatu provjere stručnih i drugih radnih sposobnosti kandidata sastavlja se zapisnik.

(3) Na temelju prethodne provjere stručnih i drugih radnih sposobnosti kandidata odlučuje se o izboru osobe s kojom će se zasnovati radni odnos, sklapanjem ugovora o radu.

Pojam pripravnika i vježbenika

Članak 14.

(1) Pripravnik je osoba koju se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala radi osposobljavanja za samostalan rad.

(2) Vježbenik je osoba koju se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala radi osposobljavanja za obavljanje prenesenih poslova državne uprave.

(3) Kao pripravnik, odnosno vježbenik zapošljava se i osoba koja nakon završenog školovanja ima u svom zanimanju radni staž u struci kraći od vremena određenog za pripravnički, odnosno vježbenički staž.

Članak 15.

(1) Pripravnik, odnosno vježbenik zasniva radni odnos na određeno ili neodređeno vrijeme, ovisno o potrebi Zavoda za radnicima.

(2) Pripravnik, odnosno vježbenik ima sva prava i obveze iz radnog odnosa i u vezi s radnim odnosom kao i drugi radnici, ako ovim pravilnikom ili drugim općim aktom nije drukčije određeno.

Osposobljavanje pripravnika

Članak 16. (1) Osposobljavanje pripravnika za samostalan rad (pripravnički staž) traje: 1. za radna mjesta I. vrste - 12 mjeseci 2. za radna mjesta II. vrste - 9 mjeseci 3. za radna mjesta III. vrste - 6 mjeseci.


GLASOVNICA 10/2004.

63

(2) Pripravnički staž pripravnika iz članka 14. stavka 3. ovoga pravilnika skraćuje se razmjerno radnom stažu u struci koji pripravnik ima prije zasnivanja radnog odnosa u svojstvu pripravnika.

(3) Trajanje pripravničkoga staža produžuje se za vrijeme opravdane odsutnosti s rada, ako je ukupna odsutnost trajala duže od 30 radnih dana.

Članak 17.

(1) Tijekom pripravničkoga staža pripravnik se osposobljava prema programu pripravničkoga staža kojega ravnatelj Zavoda donosi u skladu sa specifičnostima pojedinih struka i poslova.

(2) Program iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća osnove koje pripravnik treba upoznati tijekom pripravničkoga staža, trajanje stručnog osposobljavanja na određenim poslovima u pojedinim unutarnjim ustrojstvenim jedinicama, način stručnog osposobljavanja i slično.

(3) Radi osposobljavanja za samostalan rad, pripravnik može biti upućen na praksu u drugu pravnu osobu, o čemu odlučuje rukovoditelj ustrojstvene jedinice Zavoda u koju je pripravnik primljen radi stručnog osposobljavanja.

Članak 18.

(1) Radni staž u struci potreban za samostalan rad pripravnik stječe praktičnim radom na poslovima za koje se osposobljava.

(2) Pripravnik ne smije samostalno obavljati poslove za koje se osposobljava.

(3) Pripravniku se određuje stručna osoba koja će pratiti njegov rad i pomagati mu u stručnom osposobljavanju prema programu pripravničkoga staža koji mu mora biti uručen.

Članak 19.

(1) Pripravnik može pristupiti polaganju stručnog ispita najranije mjesec dana prije isteka pripravničkoga staža iz članka 16. stavka 1. ovoga pravilnika, a dužan ga je položiti do isteka pripravničkoga staža.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, pripravnički se staž može skratiti za jednu trećinu ako neposredni rukovoditelj ocijeni da se pripravnik osposobio za samostalan rad.

(3) Odluku o skraćenju pripravničkoga staža i dopuštenju ranijeg polaganja stručnog ispita, na temelju prethodno pribavljenog mišljenja pripravnikova neposrednog rukovoditelja, donosi komisija iz članka 20. ovoga pravilnika.

(4) Pripravniku koji ne položi stručni ispit produžuje se trajanje pripravničkoga staža za onoliko vremena za koliko je pripravnički staž bio skraćen.

Članak 20.

(1) Stručni ispit pripravnik polaže pred stručnom ispitnom komisijom koja je sastavljena od članova koji imaju najmanje isti stupanj stručne spreme koji ima i pripravnik.

(2) Predsjedniku i članovima stručne ispitne komisije imenuju se zamjenici.

(3) Stručna ispitna komisija ima tajnika, koji obavlja stručno-administrativne poslove za komisiju.

(4) Odluku o osnivanju stručne ispitne komisije i imenovanju njenog predsjednika i članova te njihovih zamjenika i tajnika komisije donosi ravnatelj Zavoda.

Članak 21.

(1) Predsjednik, članovi i tajnik stručne ispitne komisije imaju pravo na naknadu za svoj rad.

(2) Ravnatelj Zavoda utvrđuje visinu naknade za rad predsjednika i članova te tajnika stručne ispitne komisije.

Članak 22.

(1) Ako pripravnik ne položi stručni ispit u prvom pokušaju, ima pravo polagati još jednom u roku koji ne smije biti kraći od 15 dana od dana polaganja stručnog ispita u prvom pokušaju.



(2) Pripravniku koji ne položi stručni ispit ni u drugom pokušaju, ili u roku iz stavka 1. ovoga članka ne pristupi polaganju stručnog ispita, a sklopio je ugovor o radu na neodređeno vrijeme, može se taj ugovor redovito otkazati.

(3) Ako pripravnik zbog opravdanih razloga u roku ne položi stručni ispit, može ga se i dalje zadržati u istom svojstvu dok ne položi ispit, ali najduže mjesec dana.

Članak 23.

Pripravnici u strukama i zanimanjima za koje je zakonom ili drugim propisom utvrđeno trajanje pripravničkoga staža i način polaganja stručnog ispita polažu stručni ispit u skladu s tim propisima.

Osposobljavanje vježbenika

Članak 24.

Na sva pitanja u vezi s osposobljavanjem vježbenika za samostalan rad na prenesenim poslovima državne uprave, vježbeničkim stažem i polaganjem državnoga stručnog ispita primjenjuju se propisi kojima je uređena ta materija za državne službenike i namještenike.

Članak 25.

(1) Troškove prvog polaganja državnoga stručnog ispita vježbenika kao i radnika Zavoda koji rade na prenesenim poslovima državne uprave snosi Zavod.

(2) Prvim polaganjem državnog stručnog ispita smatra se i popravni ispit koji se polaže prvi put.

III. STUPANJE RADNIKA NA RAD I OBAVLJANJE POSLOVA

Članak 26.

(1) Radnik je dužan stupiti na rad na dan određen ugovorom o radu.

(2) Prije stupanja na rad radniku se mora omogućiti uvid u pravilnik o radu i ostale opće akte Zavoda i kolektivne ugovore kojima se uređuju prava i obveze iz radnog odnosa.

(3) Ako radnik bez opravdanog razloga ne počne raditi na dan određen ugovorom o radu, taj će se ugovor otkazati.

Članak 27.

(1) Pri stupanju na rad radnik se pobliže upoznaje s poslovima koje treba obavljati, opasnostima posla, uvjetima rada, neposrednim suradnicima te s pravima i obvezama iz radnog odnosa i zaštitom na radu.

(2) Radnika u rad uvodi neposredni rukovoditelj ili radnik s određenim radnim iskustvom, kojega za to odredi neposredni rukovoditelj.

Članak 28.

(1) Svaki radnik obvezan je ugovorom preuzete poslove obavljati osobno, savjesno i stručno, prema uputama ovlaštenih radnika Zavoda, u skladu s prirodom i vrstom rada.

(2) Obveza je nadređenih radnika da vode brigu o radnicima, čiji su rad ovlašteni i dužni nadzirati, da su upoznati s njihovim zaduženjima i da davanjem potrebnih uputa olakšaju obavljanje poslova.

Članak 29.

(1) Rukovoditelj ustrojstvene jedinice Zavoda i rukovoditelj njegovog unutarnjeg ustrojstvenog dijela dužan je organizirati proces rada u svome ustrojstvenom dijelu kojim rukovodi, u skladu s propisima i općim aktima Zavoda te uputama ravnatelja Zavoda i ovlaštenih radnika, danim u skladu s prirodom i vrstom rada.

(2) Rukovoditelj iz stavka 1. ovoga članka odgovoran je, u granicama svojih ovlaštenja, za kvalitetno izvršenje poslova u svojoj ustrojstvenoj jedinici.


GLASOVNICA 10/2004.

65

Članak 30.

(1) Rukovoditelj ustrojstvene jedinice, osim odgovornosti za vlastiti rad, odgovoran je i za rad radnika u ustrojstvenoj jedinici kojom rukovodi, bez obzira na njihovu osobnu odgovornost.

(2) Radnik je dužan izvršavati naloge rukovoditelja ustrojstvene jedinice i nadređenog radnika.

(3) Radnik je ovlašten staviti pisanu primjedbu onome tko je izdao nalog ako smatra da je nalog nezakonit, suprotan pravilima struke ili ako ocijeni da izvršenje naloga može izazvati veću štetu. Ponovljeni nalog u pisanom obliku radnik je dužan izvršiti te je u tome slučaju oslobođen od odgovornosti za posljedice njegova izvršenja.

(4) Radnik ne smije biti pozvan na odgovornost i ne smije se staviti u nepovoljniji položaj zbog primjedbe stavljene prema stavku 3. ovoga članka.

Članak 31.

(1) Ugovorom preuzete poslove radnik, u pravilu, obavlja u poslovnim prostorijama Zavoda i na drugim mjestima rada utvrđenim ugovorom o radu, na kojima se, prema vrsti i prirodi rada, obavljaju poslovi.

(2) Iznimno, ako to priroda posla dopušta, ugovorom preuzeti dio poslova radnik može, uz suglasnost svoga neposrednog rukovoditelja, obavljati i kod kuće.

Članak 32.

(1) Radnik je dužan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, školovati se, obrazovati, osposobljavati i usavršavati se za rad.

(2) Obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje radnika provodi se u skladu s posebnim općim aktom, odnosno kolektivnim ugovorom i programom obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja radnika koji donosi ravnatelj Zavoda.

Članak 33.

(1) U slučaju nastupanja izvanrednih okolnosti radnik je obvezan privremeno, dok te okolnosti traju, obavljati i druge poslove, bez obzira na stupanj stručne spreme koji je propisan za obavljanje tih poslova.

(2) Izvanrednim okolnostima iz prethodnoga stavka smatraju se osobito: viša sila, zamjena odsutnog radnika ili radnika koji privremeno obavlja druge poslove, obavljanje poslova nepopunjenog radnog mjesta, privremeno povećanje, odnosno smanjenje opsega rada, zastoj u obavljanju određenih poslova, kvar na sredstvu rada i slično.

(3) Za obavljanje drugih poslova iz stavka 1. ovoga članka u trajanju dužem od tri mjeseca potreban je pristanak radnika.

(4) Za vrijeme privremenog obavljanja drugih poslova radnik ima pravo na plaću utvrđenu za poslove koje privremeno obavlja, ako je ona za njega povoljnija.

Članak 34.

(1) Radniku se može naložiti privremeno obavljanje drugih poslova u drugom mjestu rada, ako udaljenost između mjesta rada u kojem redovito obavlja poslove i novog mjesta privremenog obavljanja poslova ili između radnikova mjesta stanovanja i mjesta privremenog obavljanja poslova iznosi najviše 50 km.

(2) Ako je udaljenost između mjesta iz stavka 1. ovoga članka veća od 50 km, radnika se može obvezati na privremeno obavljanje drugih poslova samo uz njegov pristanak.

(3) O odluci iz stavka 1. i 2. ovoga članka radnik mora biti obaviješten najmanje deset dana prije početka primjene odluke.

(4) Radnik iz stavka 2. ovoga članka, kojemu drugo mjesto rada nije u mjestu stanovanja njegove obitelji, ima pravo na naknadu za odvojeni život od obitelji u visini utvrđenoj za radnike u javnim službama.



Povrede radnih obveza

Članak 35.

(1) Radnik, koji svojom krivnjom ne obavlja poslove na način utvrđen člankom 28, 29. i 30. ovoga pravilnika, čini povredu radne obveze.

(2) Zbog kršenja obveze iz radnog odnosa radniku se može otkazati ugovor o radu.

Članak 36.

Osobito teškom povredom obveze iz radnog odnosa smatra se osobito: - neizvršenje, odnosno nekvalitetno ili nepravodobno izvršenje radnog zadatka, zbog čega se

znatnije ometa proces rada ili zbog čega nastane ili može nastati veća šteta za Zavod - povreda propisa o zaštiti od požara, eksplozije ili drugih elementarnih nepogoda - nepoduzimanje ili nedovoljno poduzimanje mjera zaštite na radu, zbog čega je nastupila smrt ili

oštećenje zdravlja jedne ili više osoba, ili bi takva posljedica mogla nastupiti - sprječavanje građana u korištenju prava na podnošenje zahtjeva, žalbe ili prigovora ili

neopravdano odugovlačenje u rješavanju zahtjeva fizičkih i pravnih osoba - zloupotreba položaja ili prekoračenje danog ovlaštenja - raspolaganje sredstvima Zavoda protivno zakonu, drugom propisu, općem aktu ili financijskom

planu - krivotvorenje odluka ili druge dokumentacije - odobrenje korištenja sredstva rada koje nije u ispravnom stanju, zbog čega je nastupila ili može

nastupiti smrt ili oštećenje zdravlja jedne ili više osoba, ili je nastala ili može nastati veća šteta za Zavod

- neizvršenje pravomoćne sudske odluke iz radnog odnosa te - povreda propisa i općih akata o zaštiti tajnosti podataka.

Članak 37.

(1) Postupak protiv radnika radi utvrđivanja povrede radne obveze pokreće se na temelju prijave koju mogu podnijeti: - Upravno vijeće, Stručno vijeće ili drugo tijelo Zavoda - ravnatelj - pomoćnik ravnatelja - predstojnik područne službe - predstojnik Ureda ravnatelja - radnik na drugom položajnom radnom mjestu.

(2) Prijava iz stavka 1. ovoga članka podnosi se osobi, odnosno tijelu nadležnom za otkazivanje ugovora o radu, preko unutarnje ustrojstvene jedinice nadležne za kadrovske poslove.

(3) Ako je ovlašteno tijelo ili osoba iz stavka 1. ovoga članka ujedno i nadležna za otkazivanje ugovora o radu, a obaviještena je o postojanju sumnje o izvršenju povrede radne obveze, zadužit će određenog radnika, odnosno unutarnju ustrojstvenu jedinicu za poduzimanje odgovarajućih radnji i prikupljanje dokaza radi utvrđivanja povrede radne obveze i počinitelja.

(4) Inicijativu za pokretanje postupka radi utvrđivanja odgovornosti za povredu radne obveze može podnijeti svaki radnik.

Članak 38.

(1) Ako postoji osnovana sumnja da je počinjena povreda radne obveze, ali nije poznat njen počinitelj, prijava iz članka 37. stavka 1. ovoga pravilnika podnosi se protiv nepoznatog počinitelja.

(2) Ako se na temelju provedenog postupka za utvrđivanje povrede radne obveze i počinitelja utvrdi da prijavljeno djelo povrede radne obveze nije povreda radne obveze, ili ako se ne može otkriti počinitelja, obavijestit će se o tome podnositelja prijave protiv nepoznatog počinitelja.


GLASOVNICA 10/2004.

67

IV. ZAŠTITA ŽIVOTA, ZDRAVLJA, PRIVATNOSTI I DOSTOJANSTVA RADNIKA

Zaštita života i zdravlja Članak 39.

(1) Zavod je dužan organizirati rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika, a svaki je radnik dužan provoditi sve propisane ili utvrđene mjere zaštite na radu.

(2) Prava i obveze radnika i Zavoda u vezi sa zaštitom i sigurnosti na radu utvrđuju se pravilnikom o zaštiti na radu.

Članak 40.

(1) Radniku kod kojega postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, ponudit će se sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je on sposoban koji, što je više moguće moraju odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio, uz mogućnost izmjene rasporeda radnog vremena u skladu s potrebama radnika.

(2) Ponuda drugih poslova iz stavka 1. ovoga članka mora biti u pisanom obliku.

Članak 41.

(1) U slučaju kada tijekom radnikova radnoga vijeka, na temelju mišljenja izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite, dođe do smanjenja njegove radne sposobnosti zbog starosti (pet godina života do stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu – do odlaska u starosnu mirovinu), ili zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, Zavod je dužan radniku osigurati povoljniju normu na istim ili drugim poslovima i to bez smanjenja njegove plaće koju je ostvario u vremenu prije nastupa tih okolnosti.

(2) Radnika kojemu nedostaje najviše pet godina života do stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu – do odlaska u starosnu mirovinu, majku s djetetom do tri godine i samohranog roditelja ne može se rasporediti na rad noću, dežurstvo i pripravnost, bez njihovog pristanka.

Zaštita privatnosti radnika

Članak 42.

(1) U stručnoj službi Zavoda prikupljaju se i obrađuju osobni podaci o radnicima, utvrđeni propisima o evidencijama u području rada i propisima o porezima, podaci o zdravstvenom stanju i invalidnosti, zaštiti majčinstva i drugi podaci čije je vođenje potrebno radi ostvarivanja prava radnika na radu i po osnovi rada, te prava iz zdravstvenog i mirovinskog osiguranja.

(2) Izmijenjeni podaci moraju se pravodobno dostaviti ovlaštenoj osobi.

(3) Radnici koji ne dostave utvrđene podatke snose štetne posljedice toga propusta.

Zaštita dostojanstva radnika

Članak 43.

(1) Zavod je dužan osigurati radnicima uvjete rada u kojima neće biti izloženi uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju nadređenih radnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova.

(2) Prije stupanja na rad neposredni rukovoditelj upoznaje radnika s propisima i odredbama ovoga pravilnika koje uređuju zaštitu dostojanstva i njegovim pravima u slučaju uznemiravanja, te s obvezom primjerenog ponašanja i načinima postupanja kojima se izbjegava uznemiravanje.

(3) Pri obavljanju poslova svoga radnog mjesta svi su se radnici dužni ponašati i postupati na način kojim ne uznemiravaju druge radnike, a nadređeni radnici dužni su o svome saznanju za uznemiravanje radnika obavijestiti povjerenike koje je za to ovlastio ravnatelj.

(4) Uznemiravanje i spolno uznemiravanje jest povreda obveze iz radnog odnosa.



(5) Ako radnika uznemiravaju stranke ili druge osobe koje nisu u radnom odnosu sa Zavodom, moraju se poduzeti mjere za udaljenje tih osoba iz poslovnih prostora Zavoda.

Članak 44.

(1) Radi zaštite dostojanstva radnika, ravnatelj Zavoda ili osoba koju on za to ovlasti, imenuje dva povjerenika, jednu ženu i jednoga muškarca i njihove zamjenike u svakoj područnoj službi i Središnjoj službi Zavoda, koji su ovlašteni za primanje pritužbi zbog zaštite dostojanstva radnika i provođenje ispitnoga postupka utvrđivanja osnovanosti pritužbe.

(2) Imena i brojevi telefona povjerenika i njihovih zamjenika moraju biti izvješeni na svim oglasnim pločama ustrojstvenih jedinica Zavoda.

Članak 45.

(1) Radnik podnosi pritužbu jednome od povjerenika, prema vlastitom izboru, bez obzira na svoj spol.

(2) Pritužba se podnosi pismeno ili usmeno.

(3) O usmenoj pritužbi povjerenik sastavlja bilješku koju potpisuje podnositelj pritužbe.

Članak 46.

(1) Povjerenik utvrđuje sve činjenice i okolnosti potrebne za donošenje odluke o pritužbi.

(2) Povjerenik je dužan najkasnije idućega radnoga dana nakon podnošenja pritužbe pozvati radnika, odnosno drugu osobu protiv koje je pritužba podnesena da se očituje o pritužbi.

(3) Radnik može zahtijevati da pri davanju izjave bude prisutan predstavnik radničkoga vijeća, odnosno sindikalni povjerenik, odvjetnik ili druga osoba ovlaštena za zastupanje radnika u postupku pred sudom.

(4) O očitovanju iz stavka 2. ovoga članka povjerenik sastavlja bilješku, koju taj radnik, odnosno druga osoba potpisuje.

(5) Ako se druga pozvana osoba koja nije radnik Zavoda ne odazove povjerenikovu pozivu, povjerenik će poduzeti mjere za zaštitu radnika.

Članak 47.

(1) Svi radnici dužni su surađivati s povjerenikom, odazvati se njegovu pozivu te mu priopćiti podatke važne za utvrđivanje činjenica u postupku zaštite dostojanstva radnika.

(2) Onemogućavanje povjerenika u provedbi postupka rješavanja o pritužbi povreda je obveze iz radnog odnosa.

(3) U postupku rješavanja o pritužbi povjerenik je dužan sve radnje provoditi na način kojim se jamči tajnost postupka i zaštita privatnosti svake osobe, imajući pritom na umu da ne šteti obavljanju djelatnosti Zavoda.

(4) Svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika su tajni.

Članak 48.

(1) Radi sprječavanja daljnjeg uznemiravanja, povjerenik može odrediti privremene mjere za zaštitu uznemiravanog radnika, kao što su oslobođenje podnositelja pritužbe od obveze rada ili obveze obavljanja onih poslova kod kojih dolazi u doticaj s osobom protiv koje je podnio pritužbu, privremeno raspoređivanje na druge poslove radnika protiv kojega je pritužba podnesena ili njegovo udaljenje s rada i druge odgovarajuće mjere.

(2) Privremene se mjere utvrđuju za razdoblje do završetka postupka rješavanja pritužbe.

(3) O privremenoj mjeri obavještava se nadređeni rukovoditelj radnika kojemu je privremena mjera određena.

(4) Za vrijeme oslobođenja od obveze rada ili obveze obavljanja određenih poslova podnositelj pritužbe ima pravo na naknadu plaće, odnosno plaću u visini kao da je radio.

(5) Za vrijeme privremenog raspoređivanja na druge poslove, radnik protiv kojega je pritužba podnesena, ima pravo na plaću poslova radnoga mjesta na koje je privremeno raspoređen, a za


GLASOVNICA 10/2004.

69

vrijeme udaljenja s rada ima pravo na naknadu plaće u visini polovine plaće poslova radnoga mjesta s kojega je udaljen.

Članak 49.

Povjerenik je dužan u roku od pet dana od dana dostave pritužbe cjelokupni ispitni materijal, s prijedlogom za poduzimanje odgovarajućih mjera, dostaviti osobi odnosno tijelu nadležnom za donošenje odluke o pritužbi.

Članak 50.

(1) Odluku o pritužbi donosi: - predstojnik područne službe Zavoda, ako je pritužba podnesena protiv radnika područne službe - predstojnik Ureda ravnatelja Zavoda, ako je pritužba podnesena protiv radnika Središnje službe - ravnatelj Zavoda, ako je pritužba podnesena protiv predstojnika područne službe, predstojnika

Ureda ravnatelja ili pomoćnika ravnatelja - Upravno vijeće Zavoda, ako je pritužba podnesena protiv ravnatelja Zavoda.

(2) Odlukom iz stavka 1. ovoga članka može se: - razmjestiti radnike u poslovnim prostorijama - utvrditi drukčiji raspored rada određenih radnika ako to priroda posla omogućuje - ponuditi radniku, podnositelju pritužbe sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih

odgovarajućih poslova, bez smanjenja plaće na tim poslovima - utvrditi obvezu izobrazbe radnika u trajanju najviše tri mjeseca - ponuditi radniku protiv kojega je podnesena pritužba, sklapanje ugovora o radu za obavljanje

drugih poslova - pisano upozoriti radnika na obveze iz radnog odnosa, uz najavu mogućnosti otkaza ugovora o

radu - donijeti odluku o otkazu ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora ili odluku o otkazu

ugovora o radu.

(3) Osoba, odnosno tijelo iz stavka 1. ovoga članka dužno je u roku od osam dana od dana dostave pritužbe donijeti odluku o pritužbi.

(4) Odluka o pritužbi dostavlja se podnositelju pritužbe, radniku protiv kojega je pritužba podnesena i unutarnjoj ustrojstvenoj jedinici mjerodavnoj za kadrovske poslove.

Članak 51.

Ako se odlukom iz članka 50. ovoga pravilnika pritužba odbije kao neosnovana, radnik protiv kojega je pritužba podnesena ima pravo na razliku između plaće koju je ostvario za vrijeme privremenog rasporeda i plaće koju bi ostvario da je radio, a u slučaju udaljenja s rada ima pravo na razliku između naknade plaće za vrijeme udaljenja i plaće koju bi ostvario da je radio.

V. RADNO VRIJEME

Puno radno vrijeme

Članak 52.

(1) Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno.

(2) Tjedno radno vrijeme u pravilu se raspoređuje na pet radnih dana, od ponedjeljka do petka.

(3) O rasporedu radnog vremena pisanom odlukom odlučuje ravnatelj Zavoda ili osoba koju on za to ovlasti.

(4) Odluka iz stavka 3. ovoga članka donosi se nakon prethodnog savjetovanja s radničkim vijećem, a ako radničko vijeće nije osnovano, sa sindikalnim povjerenikom.

(5) Sve odluke o radnom vremenu, osim odluke o hitnom prekovremenom radu, moraju se objaviti na oglasnim pločama, najkasnije tjedan dana prije početka primjene.



Nepuno radno vrijeme Članak 53.

(1) Ugovor o radu u nepunom radnom vremenu sklopit će se kada priroda i opseg posla, odnosno organizacija rada ne zahtijeva rad u punom radnom vremenu.

(2) Ugovor o radu u nepunom radnom vremenu može se sklopiti i za rad na poslovima na kojima rade radnici s pravom na kraće radno vrijeme.

(3) Ako to priroda i organizacija rada omogućava, na istim poslovima mogu raditi dva izvršitelja, svaki u nepunom radnom vremenu.

(4) Rad u nepunom radnom vremenu može biti raspoređen u istom ili različitom trajanju tijekom tjedna, odnosno samo u neke dane u tjednu.

Članak 54. Radnik koji radi u nepunom radnom vremenu ima ista prava kao i radnik koji radi u punom radnom vremenu, osim prava na plaću i naknadu plaće i prava na stanku (odmor) tijekom rada.

VI. ODMORI I DOPUSTI

Stanka Članak 55.

(1) Radnik koji radi najmanje šest sati dnevno ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od 30 minuta, koji će koristiti u vremenu utvrđenom odlukom o rasporedu radnog vremena iz članka 52. stavka 3. ovoga pravilnika.

(2) Ako priroda posla ne omogućuje stanku tijekom rada, neposredni rukovoditelj omogućit će radniku da radi dnevno toliko kraće.

Tjedni odmor

Članak 56.

(1) Radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno.

(2) Dani tjednog odmora su subota i nedjelja.

(3) Ako je prijeko potrebno da radnik radi na dan tjednog odmora, osigurava mu se korištenje tjednog odmora tijekom sljedećega tjedna.

(4) Ako se tjedni odmor radi potrebe posla ne može koristiti na način iz stavka 3. ovoga članka, radniku se u svakom slučaju mora omogućiti korištenje tjednog odmora nakon 14 dana neprekidnoga rada.

Trajanje godišnjeg odmora Članak 57.

(1) Najkraće trajanje plaćenoga godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo svake kalendarske godine jest 18 radnih dana.

(2) Malodobni radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 24 radna dana.

(3) Slijepi radnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od 30 radnih dana u kalendarskoj godini.

(4) Trajanje godišnjeg odmora, utvrđenog stavkom 1. i 2. ovoga članka, povećava se pribrajanjem dana godišnjeg odmora utvrđenih na temelju sljedećih kriterija:

1. Prema složenosti poslova:

a) radniku na radnom mjestu IV. vrste 2 radna dana b) radniku na radnom mjestu III. vrste 3 radna dana


GLASOVNICA 10/2004.

71

c) radniku na radnom mjestu II. vrste 4 radna dana d) radniku na radnom mjestu I. vrste 5 radnih dana

2. Prema uvjetima rada:

a) radniku koji obavlja poslove isključivo korištenjem stroja 3 radna dana b) radniku koji radi u smjenama, ako radi i noću 2 radna dana

3. Prema prekovremenom radu: − radniku koji je u prethodnoj kalendarskoj godini imao više od 50 sati

prekovremenoga rada 1 radni dan

4. Prema dužini radnoga staža:

a) od 1 do 5 godina 1 radni dan b) od 6 do 9 godina 2 radna dana c) od 10 do 13 godina 3 radna dana d) od 14 do 17 godina 4 radna dana e) od 18 do 21 godinu 5 radnih dana f) od 22 do 25 godina 6 radnih dana g) preko 25 godina 8 radnih dana

Ukupnim radnim stažem iz ove točke smatra se radni staž koji će biti navršen do isteka kalendarske godine za koju radnik koristi godišnji odmor.

5. Prema doprinosu u radu: − radnik s natprosječnim rezultatima rada, prema ocjeni neposrednog

rukovoditelja 3 radna dana

6. Prema zdravstvenom stanju radnika:

a) radniku - ratnom, mirnodopskom ili civilnom invalidu, prema propisima o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata

5 radnih dana

b) bolesnom radniku, prema mišljenju izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite

4 radna dana

c) radniku – invalidu rada 4 radna dana

7. Prema obvezama vezanim uz majčinstvo:

a) radnici - majci djeteta do 15 godina s psihofizičkim smetnjama 10 radnih dana b) radnici - majci s djetetom do 10 godina 6 radnih dana c) radnici - majci s dvoje ili više djece do 15 godina ili s troje ili više

maloljetne djece 4 radna dana

d) radnici - majci s dvoje maloljetne djece 3 radna dana e) radnici - majci jednog maloljetnog djeteta 1 radni dan f) samohranom roditelju iz točke 7.a) do e) još 2 radna dana

Pravo iz točke 7.a) do e) ima i radnik - otac djeteta u slučaju smrti majke, ako majka napusti dijete ili ako se majka zbog zdravstvenih razloga, prema nalazu liječnika, ne može brinuti o djetetu, kao i radnik - posvojitelj djeteta, odnosno osoba koja njeguje dijete. Prava iz točke 7.a) do e) mogu se koristiti samo po jednoj osnovi.

8. Prema drugim socijalnim prilikama: a) roditelju (posvojitelju) djeteta s težim smetnjama u razvoju i

invalidnog djeteta 10 radnih dana

b) roditelju teško bolesnog djeteta, neovisno o godinama života, čija je bolest prema ocjeni liječnika primarne zdravstvene zaštite trajnijeg i neizvjesnog ishoda

10 radnih dana



c) radniku koji je obvezan njegovati teško bolesnog ili nepokretnog bračnog druga ili roditelja koji je nesposoban brinuti se o sebi

4 radna dana

Prava iz stavka 3. točke 7.a) i 8.a) ovoga članka mogu se koristiti samo po jednoj osnovi.

9. Prema navršenim godinama života radnika:

a) od 25 do 30 godina 1 radni dan b) od 31 do 40 godina 2 radna dana

c) od 41 do 50 godina 3 radna dana d) preko 50 godina 4 radna dana.

Navršenim godinama života iz ove točke smatraju se godine života koje radnik navršava u kalendarskoj godini za koju koristi godišnji odmor.

Članak 58.

(1) Radniku kojemu zbroj dana godišnjeg odmora, utvrđen ovim pravilnikom, iznosi više od 30 radnih dana, ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznositi više od 30 radnih dana.

(2) Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se radniku prema kriterijima koje ispunjava na dan početka korištenja godišnjeg odmora, osim u slučaju iz članka 57. stavka 4. toč. 4, 6, 7, 8. i 9. ovoga pravilnika.

Članak 59.

U trajanje godišnjeg odmora ne uračunavaju se dani tjednog odmora, blagdani i neradni dani određeni zakonom i razdoblja privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik.

Izuzetak od prava na razmjerni dio godišnjeg odmora

Članak 60.

Radnik koji odlazi u mirovinu prije 1. srpnja, ima pravo na puni godišnji odmor.

Raspored korištenja godišnjeg odmora

Članak 61.

(1) Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje se na temelju potreba organizacije rada i mogućnosti i potreba radnika.

(2) O odluci o rasporedu korištenja godišnjeg odmora osoba iz članka 103. ovoga pravilnika savjetovat će se s radničkim vijećem, a ako ono nije utemeljeno, sa sindikalnim povjerenikom.

(3) Do donošenja odluke o rasporedu korištenja godišnjih odmora može se odobriti korištenje godišnjih odmora na pojedinačni zahtjev radnika.

(4) Na temelju odluke o rasporedu korištenja godišnjeg odmora radniku se, najmanje 15 dana prije korištenja, dostavlja rješenje kojim ga se obavještava o rasporedu i trajanju godišnjeg odmora.

(5) Ako zbog nepredviđenih okolnosti ili drugih objektivnih razloga radnik nije u mogućnosti koristiti godišnji odmor u predviđeno vrijeme, neposredni rukovoditelj utvrđuje mu drugo vrijeme korištenja godišnjeg odmora.

(6) Dva puta po jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti po želji, uz obvezu da o tome obavijesti svoga neposrednog rukovoditelja dva dana prije početka korištenja.

Članak 62.


GLASOVNICA 10/2004.

73

(1) Radniku se može odgoditi, odnosno prekinuti korištenje godišnjeg odmora samo radi obavljanja osobito važnih i neodgodivih poslova.

(2) Radniku kojemu je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora mora se omogućiti naknadno korištenje, odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora.

(3) Radnik ima pravo na naknadu stvarnih troškova uzrokovanih odgodom, odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora.

(4) Troškovima iz stavka 3. ovoga članka smatraju se putni i drugi troškovi.

(5) Putni troškovi su stvarni troškovi prijevoza koje je radnik koristio u polasku i povratku iz mjesta zaposlenja do mjesta u kojem je koristio godišnji odmor u trenutku prekida, kao i dnevnice u povratku do mjesta zaposlenja u visini određenoj ovim pravilnikom.

(6) Drugi troškovi su ostali izdaci koje je radnik imao zbog odgode, odnosno prekida godišnjeg odmora, što dokazuje odgovarajućom dokumentacijom.

Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora

Članak 63. (1) Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovitom radnom vremenu, odnosno u visini njegove prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.

(2) Radnik koji zbog prirode posla mora raditi noću ili nedjeljom, odnosno zakonom utvrđenim neradnim danom, ima pravo na naknadu plaće za korištenje godišnjeg odmora u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.

(3) Naknada plaće iz stavka 1. i 2. ovoga članka isplaćuje se radniku u roku utvrđenom za isplatu plaće.

Plaćeni dopust

Članak 64. (1) Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) do ukupno najviše deset radnih dana u sljedećim slučajevima: 1. a) sklapanja braka b) rođenja djeteta c) smrti bračnog druga ili osobe s kojom živi u izvanbračnoj zajednici,

djeteta, roditelja i njihovih bračnih drugova, posvojitelja, posvojenika, skrbnika i unuka

d) elementarne nepogode

5 radnih dana 2. a) smrti brata ili sestre, djeda ili bake te roditelja bračnog druga

b) teže bolesti, odnosno njege bračnog druga ili osobe s kojom živi u izvanbračnoj zajednici, djeteta i njegovog bračnog druga i roditelja radnika

c) selidbe 3 radna dana 3. a) većeg oštećenja ili uništenja materijalnih dobara uzrokovanog požarom,

poplavom ili drugom višom silom, te ratnim ili terorističkim djelovanjem b) smrti drugog člana uže obitelji iz čl. 49. st. 2. Zakona o radu, srodnika u

pobočnoj liniji i tazbinskih srodnika: baka i djedova radnikova bračnog druga, njegove braće i sestara i njihove djece - izvan radnikova mjesta stanovanja - u mjestu radnikova stanovanja

2 radna dana

2 radna dana 1 radni dan

c) sudjelovanja u radu sindikalnih tijela, sindikalnim susretima i sl.



d) neodgodive privatne potrebe 2 radna dana 4. nastupanja u kulturnim i sportskim priredbama 1 radni dan.

(2) Radnik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj iz stavka 1. ovoga članka, neovisno o broju dana koje je tijekom iste godine iskoristio prema drugim osnovama.

(3) Radniku se može odobriti plaćeni dopust duži od 10 radnih dana ako tijekom kalendarske godine nastane više događaja koji su osnova za korištenje plaćenog dopusta.

(4) Radnik - dobrovoljni davatelj krvi ima tijekom kalendarske godine pravo na dva slobodna radna dana za svako dobrovoljno davanje krvi, koje na prijedlog radnika odobrava njegov neposredni rukovoditelj, u skladu s radnim obvezama.

Članak 65.

(1) Uz pravo na plaćeni dopust iz članka 64. ovoga pravilnika, radnik ima pravo i na plaćeni dopust za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja, i to:

1. za pripremu i polaganje stručnog ispita (pripravničkog, državnog stručnog, pravosudnog i drugog ispita): - radnik na radnom mjestu I. vrste - radnik na radnom mjestu II. vrste - radnik na radnom mjestu III. vrste

10 radnih dana 7 radnih dana 5 radnih dana

2. za pripremanje i polaganje ispita na školama i visokim učilištima, na kojima se školuje na zahtjev Zavoda ili uz njegovu suglasnost: - na srednjoj školi, za svaki razred - na visokom učilištu, za svaku godinu dodiplomskog i poslijediplomskog

studija

5 radnih dana 10 radnih dana

3. za obrazovanje za potrebe radničkoga vijeća ili sindikalnog rada, prema programu osposobljavanja koji utvrđuje radničko vijeće, odnosno nadležno tijelo sindikata

5 radnih dana.

(2) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka radniku se može odobriti plaćeni dopust u dužem trajanju, ali ne duže od 30 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini.

Članak 66.

(1) U trajanje plaćenog dopusta ne računaju se dani utvrđeni člankom 59. ovoga pravilnika.

(2) Za vrijeme plaćenoga dopusta radnik ima pravo na naknadu plaće u visini kao da je radio.

Neplaćeni dopust

Članak 67.

(1) Radniku se može odobriti neplaćeni dopust zbog njegove osobne potrebe, ako izbivanje radnika s rada neće štetno utjecati na obavljanje poslova u stručnoj službi Zavoda.

(2) Mišljenje o štetnom utjecaju iz stavka 1. ovoga članka daje neposredni rukovoditelj radnika.

Članak 68.

Radnik ima pravo na neplaćeni dopust u tijeku jedne kalendarske godine za potrebe vlastitog školovanja ili stručnog usavršavanja koje je u vezi s poslovima koje radnik obavlja ili s njegovom profesijom ili djelatnošću Zavoda, i to: - 5 dana za pripremanje i polaganje ispita u srednjoj školi - 10 dana za polaganje ispita na višoj školi ili fakultetu - 10 dana za pripremu i polaganje stručnog ispita (pripravničkog, državnog stručnog,

pravosudnog ili drugog ispita)


GLASOVNICA 10/2004.

75

- 5 dana za prisustvovanje stručnim seminarima i savjetovanjima - 2 dana za pripremanje i polaganje ispita radi stjecanja posebnih znanja i vještina (informatičko

školovanje, učenje stranih jezika i sl.).

VII. PLAĆA, NAKNADA PLAĆE I MATERIJALNA PRAVA RADNIKA

Plaća Članak 69.

(1) Plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta za koje je radnik sklopio ugovor o radu i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnoga staža.

(2) Povećanje plaće za navršene godine radnoga staža pripada radniku od prvoga dana onoga mjeseca u kojem stječe pravo.

(3) Plaća iz stavka 1. ovoga članka uvećava se za 8% ako radnik ima znanstveni stupanj magistra znanosti, odnosno za 15% ako radnik ima znanstveni stupanj doktora znanosti te ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: - ako znanstveni stupanj nije uvjet za radno mjesto na kojemu je zaposlen - ako je znanstveni stupanj u funkciji poslova radnoga mjesta na kojemu je zaposlen.

Pravo na povećanu plaću

Članak 70.

(1) Radnik ima pravo na povećanu plaću: - za noćni rad 40% - za prekovremeni rad 50% - za rad nedjeljom 35% - za rad subotom 25% - za smjenski rad 10%. (2) Za rad u dane blagdana i neradne dane utvrđene zakonom i rad na dan Uskrsa radnik ima pravo na plaću uvećanu za 150%. (3) Povećanja plaća iz stavka 1. i stavka 1. podstavka 1, 2. i 5. i stavka 2. ovoga članka međusobno se ne isključuju. (4) Umjesto povećanja plaće po osnovi prekovremenog rada, radnik može koristiti slobodne radne dane prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 minuta redovitoga sata rada).

Naknada plaće Članak 71.

(1) Radnik ima pravo na naknadu plaće u visini kao da je radio, kada ne radi zbog: - godišnjeg odmora - plaćenog dopusta - blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom - obrazovanja, prekvalifikacije, profesionalnog i stručnog osposobljavanja na koje ga je uputio

Zavod - obrazovanja za potrebu radničkoga vijeća, odnosno sindikata - zastoja u poslu do kojega nije došlo zbog njegove krivnje



- prekida rada zbog uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja iz članka 22. a stavka 7. Zakona o radu

- liječničkog pregleda koji se ne može obaviti izvan redovitog radnog vremena ili je hitne prirode, odazivanja na poziv državnog tijela, vojne vježbe i civilne zaštite i u drugim opravdanim slučajevima, na temelju prethodnog, odnosno naknadnog dopuštenja neposrednog rukovoditelja

- drugih slučajeva utvrđenih zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom.

(2) Naknada plaće iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka ne smije biti manja od naknade utvrđene člankom 45. stavkom 1. Zakona o radu.

Članak 72.

(1) Za vrijeme izostanka s rada zbog bolovanja do 42 dana, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini 85% od njegove plaće isplaćene u mjesecu neposredno prije početka bolovanja. (2) Za vrijeme bolovanja zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini 100% plaće koja mu je isplaćena u mjesecu neposredno prije početka bolovanja. (3) Ako radniku u razdoblju iz stavka 1. i 2. ovoga članka nije isplaćena plaća zbog odsutnosti s rada, radnik iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na naknadu plaće u visini 85%, a radnik iz stavka 2. ovoga članka u visini 100% od plaće poslova radnog mjesta koju bi primio da je radio.

Članak 73.

(1) Za vrijeme pritvora, a najduže šest mjeseci radnik ima pravo na naknadu plaće u visini jedne trećine, odnosno ako uzdržava obitelj u visini jedne polovine prosječne mjesečne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca. (2) Pravo na naknadu plaće iz stavka 1. ovoga članka nema radnik kojemu se izvanredno otkazuje ugovor o radu zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa.

Članak 74.

(1) Za rad u radničkom vijeću svaki član ima pravo na naknadu plaće u visini njegove plaće za šest radnih sati tjedno.

(2) Poslovi predsjednika ili jednog člana radničkoga vijeća mogu se obavljati u punom radnom vremenu, uz pravo na naknadu plaće u visini kao da je radio.

(3) Ako u Zavodu nije utemeljeno radničko vijeće, pravo iz stavka 1. ovoga članka imaju sindikalni povjerenici koji su preuzeli prava i obveze radničkoga vijeća.

(4) Sindikalni povjerenik područne službe u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, koji je preuzeo prava i obveze radničkoga vijeća, ima pravo na naknadu plaće u visini njegove plaće za 16 sati tjedno.

(5) Predsjednik jednog, većinskog sindikata ili sindikalni povjerenik, kojega odrede sindikati sporazumno, ima pravo iz stavka 2. ovoga članka.

Solidarnost - zadržavanje plaće

Članak 75.

Radnik, kojemu se nudi obavljanje poslova drugoga radnog mjesta, osim zbog razloga koji su uvjetovani kršenjem obveza iz ugovora o radu, a nedostaje mu najviše pet godina staža ili pet godina života do stjecanja prava na starosnu mirovinu iz članka 30. Zakona o mirovinskom osiguranju, ima pravo, do ispunjenja uvjeta za tu starosnu mirovinu, zadržati plaću poslova radnog mjesta koje je obavljao prije izmjene ugovora o radu, a ako takvog radnog mjesta više nema, plaću poslova sličnoga radnog mjesta.


GLASOVNICA 10/2004.

77

Isplata plaće

Članak 76.

(1) Izračun plaće obuhvaća specifikaciju plaćanja doprinosa, poreza na dohodak i prireza prema poreznim stopama, uz naznaku osobnog odbitka, i sve druge podatke iz kojih se vidi kako je utvrđen iznos plaće, naknade plaće i naknade materijalnih prava radniku.

(2) Radnici imaju pravo izabrati banku preko koje će im se isplaćivati plaća.

(3) Zavod je dužan, na zahtjev radnika, obavljati uplatu obustava od plaće (kredita, uzdržavanja, sindikalne članarine, osiguranja i sl.).

Članak 77.

(1) U Zavodu nema tajnosti plaća.

(2) Javnost plaća osigurava se uvidom člana radničkoga vijeća, odnosno sindikalnog povjerenika u obračun plaće, ako to zahtijeva radnik.

Ostala materijalna prava JJuubbiillaarrnnaa nnaaggrraaddaa

Članak 78.

(1) Radnik ima pravo na jubilarnu nagradu za neprekinuti staž u javnim službama kada navrši: - 5 godina – u visini jedne osnovice iz stavka 2. ovoga članka - 10 godina – u visini 1,25 osnovice iz stavka 2. ovoga članka - 15 godina – u visini 1,50 osnovice iz stavka 2. ovoga članka - 20 godina – u visini 1,75 osnovice iz stavka 2. ovoga članka - 25 godina – u visini dvije osnovice iz stavka 2. ovoga članka - 30 godina – u visini 2,50 osnovice iz stavka 2. ovoga članka - 35 godina – u visini tri osnovice iz stavka 2. ovoga članka - 40 godina – u visini četiri osnovice iz stavka 2. ovoga članka.

(2) Osnovicom za isplatu jubilarnih nagrada smatra se osnovica utvrđena za isplatu jubilarnih nagrada u javnim službama, na koje se primjenjuje Zakon o plaćama u javnim službama (“Narodne novine”, br. 27/01).

(3) Pravo na jubilarnu nagradu radnik stječe na dan navršenja godina staža, a jubilarna se nagrada isplaćuje sljedećega mjeseca nakon stjecanja prava.

(4) Jubilarna se nagrada isplaćuje u neto iznosu.

(5) Jubilarna nagrada i otpremnina međusobno se ne isključuju. SSoolliiddaarrnnaa ppoottppoorraa

Članak 79. (1) Radnikova obitelj ima pravo na potporu u slučaju: 1. smrti radnika koji izgubi život u obavljanju ili u povodu obavljanja službe, odnosno rada – u visini tri

proračunske osnovice i pogrebne troškove 2. smrti radnika – u visini dvije proračunske osnovice.

(2) Solidarna potpora iz stavka 1. ovoga članka isplaćuje se u neto iznosu.

Članak 80. (1) Radnik ima pravo na potporu u slučaju: 1. smrti člana radnikove uže obitelji (bračnog druga, osobe s kojom živi u izvanbračnoj zajednici,

djeteta i roditelja, odnosno posvojitelja) – u visini jedne proračunske osnovice 2. bolovanja dužeg od 90 dana – jednom godišnje, u visini jedne proračunske osnovice



3. nastanka invalidnosti u visini jedne proračunske osnovice 4. utvrđenog statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata I.–IV. skupine ili težeg

tjelesnog ili mentalnog oštećenja ili teže bolesti radnika, radnikovog djeteta ili bračnog druga, odnosno osobe s kojom živi u izvanbračnoj zajednici – jednom godišnje, u visini jedne proračunske osnovice

5. kupnje medicinskih pomagala ili prijeko potrebnih lijekova za radnika, dijete ili bračnoga druga u visini stvarnih troškova, a najviše do visine iznosa jedne proračunske osnovice godišnje.

(2) Bolovanjem iz stavka 1. točke 2. ovoga članka smatra se odsutnost s rada zbog bolesti ili ozljede, odnosno drugih okolnosti, u skladu s člankom 23. toč. 1. do 8. i 11. Zakona o zdravstvenom osiguranju (“Narodne novine”, br. 94/01, 88/02 i 149/02). (3) Potpore iz stavka 1. ovoga članka međusobno se ne isključuju. (4) Solidarna potpora iz stavka 1. ovoga članka isplaćuje se u neto iznosu.

Članak 81.

Solidarna se potpora isplaćuje na zahtjev radnika, odnosno njegove obitelji, uz predočenje potrebne dokumentacije, ili na temelju saznanja o događaju koji je osnova za isplatu solidarne potpore. DDnneevvnniiccaa ii nnaakknnaaddaa pprriijjeevvoozznniihh ttrroošškkoovvaa nnaa sslluužžbbeennoomm ppuuttoovvaannjjuu

Članak 82. (1) Službenim putovanjem smatra se putovanje iz radnikova mjesta rada u drugo mjesto, osim u mjesto u kojemu ima prebivalište ili uobičajeno boravište, radi obavljanja poslova određenih u nalogu za službeno putovanje. (2) Nalog za službeno putovanje sadrži: - ime i prezime radnika - mjesto u koje se službeno putuje - prijevozno sredstvo koje radnik može koristiti za prijevoz na službenom putovanju - registarski broj privatnog vozila, ako se odobrava prijevoz tim vozilom - dan početka putovanja i njegovo trajanje - dane povratka radnika u mjesto rada ili mjesto njegova prebivališta ili uobičajenog boravišta, ako

službeno putovanje traje više dana, s obvezom svakodnevnog povratka u mjesto rada ili mjesto njegova prebivališta ili uobičajenog boravišta, odnosno povratka u dane tjednog odmora ili dane kada radnici Zavoda ne rade (čl. 84.)

- datum izdavanja naloga za službeno putovanje - potpis osobe koja je izdala nalog za službeno putovanje - pečat. (3) Pri odobravanju prijevoznoga sredstva mora se voditi briga o ekonomičnosti ukupnih troškova službenoga putovanja.

(4) Nalog za službeno putovanje daje osoba iz članka 103. ovoga pravilnika.

Članak 83.

(1) Kada je radnik upućen na službeno putovanje u zemlji, pripada mu naknada prijevoznih troškova, dnevnica i naknada troškova noćenja u visini stvarnih izdataka.

(2) Dnevnica iz stavka 1. ovoga članka isplaćuje se za službena putovanja iz radnikova mjesta rada u drugo mjesto (osim u mjesto u kojemu ima prebivalište ili uobičajeno boravište), čija je udaljenost najmanje 30 km.

(3) Dnevnica za službeno putovanje isplaćuje se u visini utvrđenoj za državna tijela.

(4) Puna dnevnica obračunava se kada putovanje traje preko 12 sati.

(5) Za putovanje preko 8 do 12 sati obračunava se pola dnevnice.

(6) Dnevnice i naknada za odvojeni život međusobno se isključuju.


GLASOVNICA 10/2004.

79

Članak 84.

(1) Kada se radnik upućuje na službeno putovanje u mjesto iz kojega je omogućen svakodnevni povratak u mjesto rada ili mjesto njegova prebivališta, odnosno uobičajenog boravišta, a udaljenost između tih mjesta je manja od 60 km, službeno putovanje može trajati najduže 12 sati, s pravom na pola dnevnice, osim ako je, zbog potrebe obavljanja posla ili prometnih veza, putnim nalogom izrijekom drukčije određeno.

(2) Ako službeno putovanje iz stavka 1. ovoga članka traje preko 12 sati zbog nemogućnosti povratka u mjesto rada ili mjesto prebivališta, odnosno uobičajenog boravišta sredstvima javnoga prometa, radnik ima pravo na punu dnevnicu, bez naknade troškova noćenja.

(3) Ako udaljenost između mjesta rada ili mjesta radnikova prebivališta, odnosno uobičajenog boravišta i mjesta u koje se upućuje na službeno putovanje iznosi od 60 do 200 km, a službeno putovanje traje više dana, radnik ima pravo na punu dnevnicu i naknadu troškova noćenja samo za radne dane, a ne i za dane tjednog odmora i dane u koje radnici Zavoda ne rade, u skladu s utvrđenim rasporedom radnog vremena.

(4) Iznimno, u slučaju potrebe obavljanja određenih poslova i u dane iz stavka 3. ovoga članka, radnik ima pravo na dnevnicu i naknadu troškova noćenja i za te dane, samo ako je to putnim nalogom izrijekom određeno.

Članak 85.

Dnevnice za službena putovanja u inozemstvo utvrđuju se i obračunavaju u skladu s propisima koji se primjenjuju na korisnike državnog proračuna.

Članak 86.

(1) Kao vrijeme provedeno na službenom putovanju u zemlji smatra se: u odlasku, vrijeme od trenutka polaska javnoga prijevoznog sredstva iz mjesta rada, odnosno mjesta njegovog prebivališta, odnosno uobičajenog boravišta kojim se radnik prema nalogu za službeno putovanje može koristiti za prijevoz, a u povratku - vrijeme do trenutka dolaska prijevoznog sredstva u mjesto rada, odnosno mjesto njegovog prebivališta, odnosno uobičajenog boravišta.

(2) Kao vrijeme provedeno na službenom putovanju u inozemstvu smatra se: u odlasku, vrijeme od trenutka prelaska granice Republike Hrvatske u susjednu stranu zemlju, a u povratku, vrijeme do trenutka prelaska granice Republike Hrvatske.

(3) Ako se za prijevoz na službenom putovanju koristi zrakoplov, smatra se: u odlasku - 60 minuta prije polijetanja zrakoplova, a u povratku - 60 minuta nakon slijetanja zrakoplova.

Članak 87.

Za vrijeme trajanja službenog putovanja radniku pripada dnevnica i za dane tjednog odmora, blagdana i neradnih dana provedenih na službenom putovanju, samo ako je to određeno putnim nalogom.

Članak 88.

(1) Na osnovi naloga za službeno putovanje radniku pripada akontacija troškova za službeno putovanje u iznosu određenom u nalogu za službeno putovanje.

(2) Nakon završetka službenog putovanja, a najkasnije u roku od 5 dana od povratka sa službenog putovanja, radnik je dužan podnijeti obračun troškova i izvješće o službenom putovanju.

Članak 89.

Osim dnevnica, radniku pripada i naknada stvarnih izdataka za poštanske, telegrafske i telefonske troškove, bankovne troškove i provizije za realizaciju kreditnih pisama i sličnih troškova koji su u vezi s obavljanjem službenog posla, uz predočenje dokaza o plaćenim iznosima.

Članak 90.

(1) Troškovi prijevoza radnika na službenom putovanju nadoknađuju se za najkraći put koji povezuje mjesto rada s mjestom službenog putovanja, i to prema putničkoj tarifi prijevoznog sredstva kojim se radnik, na osnovi naloga za službeno putovanje, koristi za prijevoz, a do cijene za kartu prvog razreda



u vlaku, odnosno prvog razreda na brodu, odnosno autobusne karte, uz odgovarajuće dodatke za obveznu rezervaciju mjesta u prijevoznom sredstvu.

(2) Dokaz o visini troškova prijevoza iz stavka 1. ovoga članka radnik je obvezan priložiti samo ako cijena karte i drugih troškova nije objavljena ili je nepoznata mjerodavnoj ustrojstvenoj jedinici za financijske poslove.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, zrakoplovnu kartu radnik je obvezan priložiti uz obračun prijevoznih troškova i izvješće o službenom putovanju.

(4) Izdatak za kola za spavanje, kušet-kola i brodski krevet priznaje se ako radnik nakon dolaska u mjesto određeno u nalogu za službeno putovanje odmah mora početi obavljati poslove zbog kojih je upućen na službeno putovanje, odnosno ako je nakon obavljenog posla njihovo korištenje ekonomičnije od troškova noćenja u mjestu službenog putovanja.

(5) Radniku se priznaju i troškovi prijevoza javnim prometnim sredstvima u mjestu službenog putovanja, uz predočenje vozne karte.

Članak 91.

(1) Radnik kojemu je za prijevoz na službenom putovanju odobreno korištenje prijevoznog sredstva Zavoda nema pravo na naknadu troškova prijevoza.

(2) Ako je radniku odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe, nadoknadit će mu se troškovi u visini 30% cijene litre benzina euro super 95 po prijeđenom kilometru i naknada izdataka za cestarinu, tunelarinu i mostarinu.

Članak 92.

(1) Ako se službeno putovanje obavlja na relaciji na kojoj ne prometuju sredstva javnoga prometa s određenom tarifom, radnik može za prijevoz koristiti auto-taksi.

(2) Izdaci se za takav prijevoz radniku nadoknađuju prema računu fizičke ili pravne osobe koja je obavila prijevoznu uslugu.

(3) Auto-taksijem može se koristiti i u hitnim, odnosno iznimnim slučajevima, uz dopuštenje ravnatelja Zavoda, odnosno ovlaštene osobe.

Članak 93.

Osobama koje nisu zasnovale radni odnos u Zavodu, a obavljaju poslove za Zavod izvan mjesta svoga prebivališta, odnosno uobičajenog boravišta i mjesta svoga zaposlenja, dnevnice i troškovi prijevoza na službenom putovanju isplaćuju se u iznosu i pod uvjetima utvrđenim ovim pravilnikom za radnike. NNaakknnaaddaa ttrroošškkoovvaa pprriijjeevvoozzaa

Članak 94.

(1) Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u visini troškova mjesečne karte mjesnoga javnog prijevoza u mjestu rada, bez obzira na broj dana provedenih na radu.

(2) Ako nije organiziran mjesni javni prijevoz koji omogućuje radniku redoviti dolazak na posao i odlazak s posla, radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza u visini troškova mjesečne karte javnoga prijevoza u najbližemu mjestu u kojemu je taj prijevoz organiziran.

(3) Radnik koji se za dolazak iz mjesta svoga prebivališta, odnosno uobičajenog boravišta u mjesto rada mora koristiti međumjesnim prijevozom, ima pravo na naknadu troškova u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte za udaljenost do 100 km između mjesta rada i mjesta stanovanja, i to samo za dane stvarne prisutnosti na radu.

(4) Ako je udaljenost između mjesta radnikova stanovanja i mjesta rada veća od 100 km, naknada troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom utvrđuje se posebnom odlukom ministarstva nadležnog za područje mirovinskog osiguranja.

(5) Ako radnik mora sa stanice međumjesnoga prijevoza u mjestu svoga prebivališta, odnosno uobičajenog boravišta koristiti i mjesni prijevoz, stvarni se izdaci utvrđuju u visini troškova mjesnog i međumjesnoga javnog prijevoza, i to samo za dane stvarne prisutnosti na radu.


GLASOVNICA 10/2004.

81

(6) Pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla imaju i učenici i studenti za vrijeme praktičnog rada u Zavodu, razmjerno vremenu provedenom na praktičnom radu.

(7) Naknada troškova prijevoza isplaćuje se radniku unaprijed, i to najkasnije posljednjega dana u mjesecu za idući mjesec.

(8) Ako postoji više mogućnosti prijevoza, o povoljnosti odlučuje Zavod, vodeći računa o vremenski najprihvatljivijem prijevozu i o racionalnosti troškova.

Članak 95.

(1) Za priznanje prava na naknadu troškova međumjesnoga prijevoza radnik je dužan priložiti dokaz o prebivalištu, odnosno uobičajenom boravištu i izjavu o stvarnom korištenju međumjesnoga prijevoza.

(2) Dokaz o visini troškova međumjesnoga prijevoza radnik je obvezan dostaviti mjerodavnoj ustrojstvenoj jedinici za financijske poslove.

(3) Dokaz o prisutnosti radnika na radu, koji koriste međumjesni prijevoz, dostavljaju ovlašteni rukovoditelji unutarnjih ustrojstvenih jedinica mjerodavnoj ustrojstvenoj jedinici za financijske poslove. DDrruuggaa mmaatteerriijjaallnnaa pprraavvaa

Članak 96.

Pravo na regres za korištenje godišnjega odmora, otpremninu, dar djetetu, božićnicu, osiguranje od posljedica nesretnoga slučaja i druga materijalna prava radnici ostvaruju u skladu s kolektivnim ugovorom, odnosno odlukom ravnatelja Zavoda. NNaaggrraaddaa uuččeenniicciimmaa ii ssttuuddeennttiimmaa

Članak 97.

Učenici i studenti za vrijeme praktičnog rada u Zavodu imaju pravo na nagradu, ako je takvo pravo utvrđeno kolektivnim ugovorom ili odlukom ravnatelja Zavoda.

VIII. NAKNADA ŠTETE

Članak 98. Radnik koji na radu ili u vezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu Zavodu, dužan je štetu naknaditi.

Članak 99. Prijavu protiv radnika zbog utvrđivanja odgovornosti za štetu može podnijeti radnik, odnosno tijelo ovlašteno za podnošenje prijave zbog povrede radne obveze radnika.

Članak 100. (1) Radi utvrđivanja postojanja štete i njene visine, okolnosti pod kojima je ona nastala i odgovornosti radnika za uzrokovanu štetu, osniva se komisija za štete.

(2) Komisija za štete sastoji se od predsjednika i dva člana, od kojih je predsjednik dipl. pravnik s pravosudnim ispitom.

(3) Komisija za štete daje mišljenje o visini štete i odgovornosti radnika za uzrokovanu štetu.

Članak 101. Radnika se može osloboditi od dužnosti naknade štete u cijelosti ili djelomično, ako šteta nije učinjena namjerno, pod uvjetom:

- da se šteta može u cijelosti ili djelomično otkloniti radom u Zavodu, ili - da je radnik u teškoj materijalnoj situaciji, a naknada štete bi ga osobito teško pogodila, ili - da se radi o invalidu, starijem radniku ili samohranom roditelju ili skrbniku, ili - da se radi o manjoj šteti.



IX. PRESTANAK UGOVORA O RADU

Izostanak s rada za vrijeme otkaznoga roka

Članak 102.

Za vrijeme otkaznoga roka radnik ima pravo izostati s rada osam sati tjedno radi traženja novog zaposlenja.

X. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ RADNOG ODNOSA

Nadležno tijelo za odlučivanje

Članak 103.

(1) O pravu i obvezi radnika odlučuje ravnatelj Zavoda ili osoba koju on za to ovlasti pisanom punomoći, osim ako je Statutom Zavoda, ovim pravilnikom ili drugim općim aktom drukčije propisano.

(2) O pravu i obvezi radnika kojega je ravnatelj Zavoda pisanom punomoći ovlastio za odlučivanje o pravima i obvezama radnika iz radnog odnosa i u vezi s radnim odnosom odlučuje ravnatelj Zavoda.

Članak 104.

U postupku odlučivanja o pravima i obvezama radnika, osoba iz članka 103. ovoga pravilnika, na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o radu, savjetovat će se, odnosno tražiti prethodnu suglasnost radničkoga vijeća, a ako ono nije utemeljeno, sindikalnog povjerenika.

Članak 105.

Svaka odluka kojom se odlučuje o pravu ili obvezi radnika mora sadržavati uputu o pravu na podnošenje zahtjeva za zaštitu prava ili utvrđenje da je odluka konačna.

Zahtjev za zaštitu prava

Članak 106. (1) Zahtjev radnika za zaštitu prava, podnesen radi ostvarenja nekog prava ili protiv odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, zadržava izvršenje odluke do njezine konačnosti, osim odluke o imenovanju na položajno radno mjesto I. i II. vrste, izvanrednom otkazu ugovora o radu, pritužbi i privremenoj mjeri zbog zaštite dostojanstva radnika, obvezi privremenog obavljanja drugih poslova zbog izvanrednih okolnosti, prekovremenom radu, plaći, naknadi plaće i materijalnim pravima radnika.

(2) Zahtjev za zaštitu prava podnosi se nadležnoj osobi, odnosno tijelu preko unutarnje ustrojstvene jedinice mjerodavne za kadrovske poslove.

Dostavljanje odluka Članak 107.

(1) Dostavljanje odluka, obavijesti i drugih pismenih akata o pravima i obvezama radnika obavlja se neposrednim uručenjem radniku na njegovu mjestu rada, uz naznaku datuma uručenja i potpis radnika na jednom primjerku odluke ili posebnoj potvrdi o obavljenom dostavljanju (dostavnici).

(2) Ako radnik odbije primiti odluku iz prethodnoga stavka, osoba koja je dostavlja načinit će o tome zabilješku s naznakom datuma pokušaja dostave, a odluku će istoga dana staviti na oglasnu ploču.

(3) Dan isticanja odluke iz stavka 2. ovoga članka na oglasnoj ploči smatra se danom uručenja te odluke radniku.


GLASOVNICA 10/2004.

83

Članak 108.

(1) Ako zbog odsutnosti radnika s rada odluka ne može biti uručena na mjestu rada, dostavljanje će se obaviti preko pošte, preporučenom pošiljkom s povratnicom, na adresu stanovanja radnika koju je prijavio Zavodu.

(2) Ako dostavljanje odluke nije moguće provesti na način iz stavka 1. ovoga članka, odluka će se istaknuti na oglasnoj ploči u sjedištu područne, odnosno središnje ustrojstvene jedinice Zavoda u kojoj radnik radi, uz naznaku datuma stavljanja na oglasnu ploču.

(3) Dostavljanje se smatra obavljenim istekom roka od 3 dana od dana stavljanja odluke na oglasnu ploču.

Članak 109.

Ako radnik ima opunomoćenika, dostavljanje se obavlja osobi koja je određena za opunomoćenika.

Obavještavanje radnika

Članak 110.

Obavještavanje radnika obavlja se putem oglasnih ploča u poslovnim prostorijama ustrojstvenih jedinica Zavoda ili na drugi radnicima dostupan način.

Članak 111.

(1) Propisi o radu i zaštiti na radu, pravilnici o radu i kolektivni ugovori kojima se uređuju prava i obveze radnika na radu i u vezi s radom moraju biti dostupni radnicima dostavljanjem po jednog primjerka tih pravnih akata sljedećim radnicima: 1. predsjedniku i članovima radničkoga vijeća, a ako ono nije utemeljeno, sindikalnom povjereniku

koji je obavijestio Zavod o preuzimanju prava i obveza radničkog vijeća 2. načelnicima odjela pravnih, kadrovskih i općih poslova u svim ustrojstvenim jedinicama Zavoda, a

po jedan primjerak pravnih akata o zaštiti na radu još i radnicima zaduženima za obavljanje poslova zaštite na radu

3. voditeljima ispostava 4. portirima, čuvarima i drugim osobama zaduženima za kontrolu ulaska i izlaska iz poslovnih zgrada

Zavoda. (2) Radnici imaju pravo uvida u pravne akte o radu i zaštiti na radu kod svih osoba iz stavka 1. ovoga članka.

XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 112.

Odredba članka 78. ovoga pravilnika primjenjuje se neovisno o priznatom pravu na jubilarnu nagradu na temelju općih akata Zavoda koji su važili do 5. svibnja 2002.

Članak 113.

Odredbe članka 71. stavka 1. podstavka 5. i članka 74. ovoga pravilnika primjenjivat će se do uređenja prava na naknadu plaće sindikalnim povjerenicima kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim između Zavoda i sindikata.

Članak 114.

Na dan stupanja na snagu ovoga pravilnika prestaje važiti Pravilnik o radu, kl. 140-13/02-02/3171 od 25. travnja 2002., kl. 140-13/02-02/4207 od 21. lipnja 2002., kl. 140-13/03-02/2155 od 21. ožujka 2003. i kl. 140-13/03-02/6613 od 26. studenoga 2003.

Članak 115.



Ovaj će se pravilnik objaviti na oglasnim pločama svih područnih službi i Središnje službe Zavoda, a stupa na snagu osmoga dana nakon objave na oglasnoj ploči u sjedištu Zavoda, A. Mihanovića 3 u Zagrebu.

KLASA: 140-13/04-02/857 URBROJ: 341-99-01/1-04-1

Zagreb, 26. siječnja 2004. RAVNATELJ

Srećko Vuković, v.r. Ovaj je pravilnik objavljen na oglasnoj ploči Središnje službe Zavoda 28. siječnja 2004. i stupio je na snagu 5. veljače 2004.

RAVNATELJ Srećko Vuković, v.r.

OBRAZLOŽENJE Novi je Pravilnik o radu izrađen radi usklađivanja s izmijenjenim odredbama Zakona o radu ("Narodne novine", br. 114/03) i odredbama Dodatka I. i Dodatka II. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine", br. 42/03. i 182/03.). U skladu s člankom 81. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje je dužan uskladiti Pravilnik o radu s odredbama toga zakona do 19. siječnja 2004.

Bitne novine kojima se navedeni tekst razlikuje od važećeg teksta Pravilnika o radu koji će stupanjem na snagu novoga Pravilnika o radu prestati važiti, odnose se na sljedeće:

1. u skladu sa smjernicama ravnatelja Zavoda, brisane su pojedine odredbe koje su zajedno s

ostalim odredbama činile zaokruženu cjelinu, ali koje nisu nužne u ovom tekstu, jer se izravno primjenjuju odredbe Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama i odredbe Zakona o radu

2. dopunjuju se odredbe o radnom stažu na način da se korisnicima invalidske mirovine zbog

profesionalne nesposobnosti za rad u radni staž računa vrijeme koje im se priznaje u mirovinski staž kao staž osiguranja (čl. 4. st. 4. Nacrta prijedloga)

3. u skladu s člankom 22.a Zakona o radu dodane su odredbe o zaštiti dostojanstva radnika,

odnosno zaštiti radnika od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja kojima se utvrđuje: - obveza nadređenih radnika da prije početka rada upoznaju radnike s propisima i ovim

pravilnikom u vezi sa zaštitom dostojanstva radnika (čl. 43. st. 2. Nacrta prijedloga) - obveza imenovanja posebnih povjerenika u svakoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda (područnim

službama i Središnjoj službi) koji su ovlašteni primati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika i provoditi ispitni postupak utvrđivanja osnovanosti pritužbe (čl. 44. Nacrta prijedloga)

- mogućnost određivanja privremenih mjera do donošenja odluke o pritužbi (čl. 48. Nacrta prijedloga)

- obveza provođenja ispitnoga postupka utvrđivanja osnovanosti pritužbe, s prijedlogom za poduzimanje odgovarajućih mjera, u roku od 5 dana od dana dostave pritužbe (čl. 49. Nacrta prijedloga)

- nadležnost i rok od 8 dana za donošenje odluke o pritužbi, koji je utvrđen člankom 22.a stavkom 6. Zakona o radu (čl. 50. Nacrta prijedloga)


GLASOVNICA 10/2004.

85

4. u skladu s člankom 2. Dodatka I. Temeljnog kolektivnog ugovora dodana je odredba o povećanju plaće radniku koji ima znanstveni stupanj magistra, odnosno doktora znanosti (čl. 69. st. 3. Nacrta prijedloga)

5. u skladu s člankom 6. Dodatka I. Temeljenog kolektivnog ugovora utvrđuje se pravo na isplatu

solidarnih potpora u neto iznosu (čl. 80. st. 4. Nacrta prijedloga) 6. zbog hitnog rješavanja pritužbe radnika zbog zaštite dostojanstva radnika i mogućnosti vođenja

sudskoga spora ako poslodavac u roku od 8 dana ne poduzme odgovarajuće mjere radi sprječavanja nastavka uznemiravanja, utvrđuje se da zahtjev za zaštitu prava protiv odluke o pritužbi i odluke o privremenoj mjeri ne odgađa izvršenje odluke (čl. 106. st. 1. Nacrta prijedloga).

Documents

2 pravilnik o radu - mirovinsko.hr · - staž osiguranja ostvaren po osnovi obveznog osiguranja ... radnog odnosa s novim ... O rezultatu provjere stručnih i drugih radnih sposobnosti