View
49
Download
2
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Sistematika Gljiva Fungi
Citation preview
SISTEMATIKA GLJIVA(Fungi)
• Sistematika gljiva izvršena je prema Websteru 1977. godine:
• prema prisustvu micelija• prema septiranosti micelija• prema načinu razmnožavanja,
morfologiji plodišta i organima za reprodukciju
1. RAZDJEL: MYXOMYCOTARAZREDI: 1. MYXOMYCETES 2. PLASMODIOPHOROMYCETES2. RAZDJEL: EUMYCOTAPODREZDJELI: 1. MASTIGOMYCOTINA 2. ZYGOMYCOTINA 3. ASCOMYCOTINA 4. BASIDIOMYCOTINA 5. DEUTEROMYCOTINA
RAZDJEL: MYXOMYCOTA• gljive na nižem stupnju razvoja• PLAZMODIJ- to je protoplazmatska masa
koja sadrži puno vode i ima velik broj jezgara
• cjelovita • naraste do 30 cm u • kreće se poput amebe• hrane se fagotrofno
PODREZDJEL: 1. MASTIGOMYCOTINA
• najniži stupanj razvoja• neseptirani micelij• nespolno razmnožavanje pomoću
zoospora koje nastaju u zoosporangiju• spolno razmnožavaje: izogamija (zigota), anizogamija
(oospora)
RAZREDI:
1. CHYTRIDIOMYCETES
2. OOMYCETES
RAZRED: CHYTRIDIOMYCETES
• zoospore imaju jedan bič smješten na zadnjem dijelu
• nemaju micelij nego RHIZOMICELIJ- uvećane stanice povezane tankim cjevastim strukturama
REDOVI:1. BLASTOCLADIJALES• žive u vodi ili u tlu prvenstveno kao saprofiti2. MONOBLEPHARIDALES• saprofiti na suhim grančicama, plodovima ili u
vodi na organskim ostacima3. CHYTRIDIALES• uz fitofagne vrste ima i parazita na algama,
ličinkama insekata i drugim gljivama• stanovnici tla (soil- borne)• napadnute biljne stanice ne ugibaju već uzrokuju
hipertrofije (potencira diobu i uvećanje stanica)• podjela na rodove izvršena je po izgledu
sporangija i mjestu nastanka sporangija: na površini biljnog tkiva- epibiontski sporangij u biljnom tkivu- endobiontski sporangij
Red: CHYTRIDIALES
Rodovi:• OLPIDIUM • endobiontski sporangij• ne ulazi u dublje slojeve biljnog tkiva• većinom su paraziti korijenovog vrata, a neki organizmi žive i u
vodi • Vrsta: Olpidium brassicae- kupusna padavica• SYNCHYTRIUM• širi, nepravilniji sporangiji koji dolaze u nakupinama- sorusima• u endobiontaskom sporangiju nastaje puno zoospora• nemaju otvore za oslobađanje zoospora- biljno tkivo se raspadne,
pa spore izlaze van.• Vrsta: Synchytrium endobioticum- rak krumpira
Olpidium brassicae- kupusna padavica
zoospore
• Najčešći domaćin je kupus i ostale kupusnjače, zatim se može javiti i na rajčici, grašku, šećernoj repi- nije ekonomski štetna
• Uzrokuje polijeganje biljaka
• U tlu se održava kao trajni zimski sporangij
• Kad se temperature povise na 12- 15 C iz sporangija se oslobode zoospore koje vrše infekciju korijenovog vrata
• Iz zoospora se razvija zoosporangij u biljnom tkivu
• Zoospore mogu kopulirati i dolazi do izogamije- zigota (spolna diploidna spora) koja daje trajni zimski sporangij
Synchytrium endobioticum- rak krumpira
Rakaste tvorevine
• Kod nas je to karantenska bolest. • Kod krumpira napada gomolj, stolone, ali ne i
korijen kao kod drugih Solanaceae • Prezimi u tlu u obliku trajnog zimskog sporangija • Iz sporangija početkom vegetacije izlaze zoospore
koje vrše primarne infekcije gomolja ili stolona (temp. od 12- 15C)
• Sama stanica se uvećava i dijeli. I susjedne stanice se povećavaju i dijele tvoreći prosoruse
• Prosorus raste u sorus, te u nekoliko ljetnih sporangija (5-7) spojenih u nakupinu
• Svaki sporangij sadrži 200- 300 pa i do 500 zoospora koje se oslobađaju i prelaze u tlo gdje opet vrše infekciju
• Kopulacijom zoospora dolazi do izogamije- zigota koja daje trajni zimski sporangij.
Red: OOMYCETES• zoospore s 2 biča• stanična stjenka hifa građena je od celuloze
(kod ostalih gljiva su građene od hitina)• micelij je dobro razvijen, ali nije septiran• razmnožavanje: spolno i nespolno• nespolno: zoosporama i konidijama• spolno: anizogamija anteridij + oogonij
diploidna sporaOOSPORA• diploidan micelij- diplobiontski ciklus u
klijanju oospore nama mejoze jer su hife diploidne (do mejoze dolazi prije spajanja spolnih gameta
• U razredu Oomycetes paraziti kultiviranih vrsta javljaju se u 2 reda:
• SAPROLEGINALES- za poljoprivredu je važan rod Aphanomyces
Vrste: A. euteiches f.sp. pisi- graškova trulež korijena
A. euteiches f.sp. phaseoli- grahova trulež korijena
• PERONOSPORALES- sadrži velik broj značajnih parazita
• 3 porodice:•Pythiaceae•Peronosporaceae•Albuginaceae
Porodica PYTHIACEAE dijeli se na dva roda:
PYTHIUM• fakultativni paraziti• uzrokuju trulež sjemena, palež klijanaca ili
tek niknulih biljaka, polijeganje mladih biljčica
PHYTOPHTORA• većinom obligatni paraziti
Phytophthora infestans
Phytophthora infestans
Porodica PERONOSPORACEAE
• Porodica Peronosporacae uglavnom obuhvaća obligatne parazite koji su veoma štetni i ekonomski značajni
• 23% svjetske proizvodnje fungicida otpada na ovu porodicu.
Postoje razlike unutar porodice:• prema grananju sporangiofora• ponaša li se sporangij kao pravi sporangij ili kao
konidija• Važno je da se održava pomoću spolnih spora-
OOSPORA koje se mogu stvarati u ili na biljnom tkivu, te najčešće prezime.
- dihotomno grananje- 2 sterigme- sporangij se ponaša kao konidija (ne stvara zoospore)
- grananje u ogranke, a vrh sporangiofora završava proširenjem koje nalikuje na čašku- 3- 5 sterigmi- sporangij se ponaša i kao pravi i kao konidija
- ogranci sporangiofora su brojni i kratki- pravi sporangij
- na vrhu ogranaka su sterigme koje nose sporangije- pravi sporangij
- trihotomno grananje- 3 sterigme- ogranci sporangija stvaraju se gotovo pod pravim kutem- stvaraju pravi zoosporangij
Bremia lactucae
Pseudoperonospora cubensis
Peronospora destructor
Pseudoperonospora sparsa
Plasmopara viticola
Porodica ALBUGINACEAE
• Rod ALBUGOVrsta: Albugo candida - bijela hrđa• Napada kupusnjače, korove (npr. Capsella).
Obligatni je parazit, koji se razvija intercelularno, a ispod epiderme formira soruse u kojima nastaju zoospore koje vrše infekcije. Pomoću oospora parazit se prenosi iz vegetacije u vegetaciju. Na dvogodišnjim i višegodišnjim biljkama (hren) parazit može prezimiti u obliku micelija, a u proljeće se zaraza širi sistemično iz korijena.
A. bliti- na AmaranthusuA. convolvulaceum- slak
PODREZDJEL: 2. ZYGOMYCOTINA
• dobro razvijeni micelij, neseptiran, često zračni micelij
• nespolno razmnožavanje pomoću sporangiospora koje nastaju u sporangiju
• spolno razmnožavanje: anizogamija, izogamija
RAZREDI: 1.TRICHOMYCETES2. ZYGOMYCETESRED: ENTOMOPHTORALESPORODICA: ENTOMOPHTORACEAE• paraziti na insektimaRod: EmpusaVrste: E. muscae, E. grylliRED: MUCORALES• saprofiti, sekundarni paraziti (paraziti slabosti)• štete na gotovim proizvodima, u transportu, u
skladištu i na loše skladištenom sjemenu• red obuhvaća 9 porodica
podjela na porodice izvršena je obzirom na :• grananje sporangiofora• koliko sporangija nosi pojedinačni sporangiofor• oblik i veličina sporangija• oblik i veličina columelle
PORODICA: MUCORALESRODOVI: RHIZOPUS I MUCOR• karakteristike su iste kao i za čitav red• neke vrste mogu izazvati bolesti kod čovjeka i
životinja (MUKOR MIKOZE)
Ključ za razlikovanje rodova Rhizopus i Mucor:
Rhizopus Mucor
sporangij - Tamno pigmentiran- veličine 50- 360 µm u promjeru
- Nepigmentiran ili slabo koloriran- nikad ne prelazi 100 µm u promjeru
sporangiofor - Tamno pigmentiran- nerazgranat, pri osnovi završava rhizoidima, često u nakupinama povezani stolonima
- Nepigmentiran ili slabo koloriran- razgranat
spore - površinski izbrazdane - glatke
Rhizopus stolonifera
Životni ciklus Rhizopus stolonifera
PODREZDJEL: 3. ASCOMYCOTINA
• micelij je dobro razvijen i septiran • nespolno razmnožavanje ide konidijama, a
kod nekih vrsta i pupanjem• spolno razmnožavanje: • anteridij (n) + askogon (n)
PLAZMOGAMIJA, nastaje askogeni micelij KARIOGAMIJA, nastaje diploidna jezgra MEJOZA I, II, MITOZA 8 haploidnih jezgara- ASKOSPORA
• podjela na razrede izvršena je prema:
– mjestu nastanka askusa (tvore li spolno plodno tijelo ili ne)
– tipu spolnog plodnog tijela
• RAZREDI: 1. HEMIASCOMYCETES– askusi nastaju direktno na hifama (ne tvore
spolno plodno tijelo)• 2. PLECTOMYCETES
– askusi s jednom membranom– kleistotecij s 1 ili više askusa
• 3. PYRENOMYCETES– askusi s jednom membranom– peritecij
• 4. DISCOMYCETES– askusi s jednom membranom– apotecij
• 5. LOCULOASCOMYCETES– askusi s 2 membrane– pseudotecij
Razred HEMIASKOMYCETES
1. Red: ENDOMYCETALESporodica SACCHAROMYCETACEAE
2. Red: TAPHRINALESporodica TAPHRINACEAE
rod TAPHRINA oko 100 vrsta: Taphrina deformans T. pruni T. insititiae T. cerasi T. bullat
Razred PLECTOMYCETES
Red: ERYSIPHALESPorodica: ERYSIPHACEAE
Podjela porodice Erysiphaceae na rodoveizvršena je na temelju:• oblika apendicensa• broju askusa u kleistoteciju• prema izgledu lanca oidija koje nastaju
fragmentacijom hifa
Rod: SPHAEROTHECASphaerotheca pannosa var. rosae- pepelnica ružeSphaerotheca pannosa var. persicae- pepelnica breskve
Rod: PODOSPHERAPodosphaera leucotricha- pepelnica jabuke
Rod: UNCINULAUncinula necator- pepelnica vinove loze
Rod: ERYSIPHEErysiphe graminis- pepelnica strnih žitaErysiphe polygoni- pepelnica na por. Cucurbitaceae i
Fabaceae Rod: MICROSPHAERA
Microsphaera alphitoides- pepelnica hrasta Rod: PHYLLACTINIA
Phyllactinia corylea- pepelnica lješnjaka
Sphaerotheca pannosa var. persicae
Podosphaera leucotricha
Erysiphe polygoni
Erysiphe polygoni
Erysiphe betae
Phyllactinia corylea
Microsphaera alphitoides
1.kleistotecij2.lanci oidija3.haustorije
UNCINULA NECATOR
Razred: PYRENOMYCETES
Redovi: CLAVICIPETALES
Porodica: ClavicipitaceaeRod: Claviceps
Vrste: Claviceps purpurea- glavnica raži C. gigantea- na kukuruzuHYPOCREALES
Porodica: HYPOCREACEAERod: NECTRIA
Vrste: Nectria galligena Nectria cinnabarina
Nectria galligena
Nectria galligena
Razred: DISCOMYCETESRed: HELOTIALES
Porodica: SCLEROTINIACEAERodovi:
• SCLEROTINIA Vrsta: Sclerotinia sclerotiorum
• MONILINIA- uzrokuju trulež plodova i mladica kod voćakaVrste: Monilia laxa
Monilia fructigena Monlia fructicola
• BOTRYOTINIAVrsta: Botrytis cinerea
• PSEUDOPEZIZAVrsta: Pseudopeziza tracheiphilla
Porodica: DERMATACEAERod: BLUMERIELLA
Vrsta: Blumeriella jaapi
Monilinia laxa
Monilia fructigena
Botrytis cinerea
Razred: LOCULOASCOMYCETES
Red: PLEOSPORALESPorodica : Pleosporaceae
Rodovi: 1. VenturiaVrste: Venturia inaequalis
Venturia pyrina
2. SpiloceaVrsta: Spilocea oleagina
Venturia inaequalis
Spilocea oleagina
Spilocea oleagina
PODREZDJEL: 4. BASIDIOMYCOTINA
• dobro razvijen micelij, septiran• stvaraju svoj micelij unutar biljnog tkiva• nespolno razmnožavanje konidijama ili
pupanjem• spolno razmnožavanje pomoću
bazidiospora koje nastaju u bazidiju
Podjela na razrede izvršena je prema:• tipu bazidija • mjestu njegovog nastanka
RAZREDI:
1. HYMENOMYCETESBazidij nastaje iz vršnog dijela hife2. GASTEROMYCETESBazidij je specifičan, zatvoreni organ unutarkojeg nastaju basidiospore3. TELIOMYCETESPhragmobazidij nastaje iz teliospore
Razred: TELIOMYCETES
Red: USTILEGINALES• izazivaju snijeti• bazidij je jedno ili višestaničan, a nastaje
klijanjem hlamidosporaRed: UREDINALES
• izazivaju hrđe• bazidij je uvijek višestaničan i nastaje
klijanjem teleutospora• većina vrsta stvara crveno- narančaste
spore• trajne spore kod hrđa nazivaju se
teleutospore
Prema domaćinu razlikujemo:
• autecijske (monoksene)• heterecijske (heteroksene)
Prema životnom ciklusu razlikujemo :
• potpune ili makrocikličke hrđe• nepotpune ili mikrocikličke hrđe
Nepotpuni životni ciklus- neki stadiji upotpunom životnom ciklusu jednostavno izostanu
Potpuni životni ciklus ide kroz 5 različitih stadija:
O stadij- SPERMAGONIJ SA SPERMACIJAMA
STADIJ I- ECIDIJ SA ECIDIOSPORAMA
STADIJ II- UREDOSORUS SA UREDOSPORAMA
STADIJ III- TELEUTOSORUS S TELEUTOSPORAMA
STADIJ IV- BAZIDIJ S BAZIDIOSPORAMA
Red Uredinales se dijeli na 3 porodice prematome da li teleutospore imaju dršku ili
nemaju.
Porodice: • PUCCINIACEAE- teleutospore s drškom
• MELAMPSORACEAE- teleutospre bez drške
• COLLEOSPORIACEAE- teleutospre bez drške
Za poljoprivrednu proizvodnju najvažnija jeporodica Pucciniaceae koja se dijeli na
rodoveprema tome da li su:
• teleutospre slobodne ili povezane želatinoznom masom
• prema broju stanica u teleutosporama i • prema dužini drške
Rodovi:
• GYMNOSPRANGIUM- spore su povezane želatinoznom masom, dvostanične, s dugačkom drškom
Vrsta: Gymnosporangium sabinae (kuškin pikac)
• UROMYCES- spore slobodne, jednostanične, s kratkom drškom
Vrste: Uromyces appendiculatus (hrđa graha), U. pisi (hrđa graška)
• PUCCINIA- spore slobodne, dvostanične, s dugačkom drškom
Vrsta: Puccinia pruni- spinosae (hrđa šljive) Puccinia horiana- (bijela hrđa krizanteme)• PHRAGMIDIUM- spore slobodne, višestanične
Vrsta: Phragmidium mucronatum (hrđa ruže)
Puccinia horiana Gymnosporangium sabinae
Phragmidium mucronatum
Gymnosporangium sabinae (kuškin pikac)
Uromyces pisi (hrđa graška)
Puccinia pruni- spinosae (hrđa šljive)
Puccinia horiana- (bijela hrđa krizanteme)
Phragmidium mucronatum (hrđa ruže)
PODREZDJEL: 5. DEUTEROMYCOTINA
• Fungi imperfecti- nesavršene gljive• umjetno stvoren podrazdjel zato što:
je spolni stadij nepoznat, izgubljen tijekom vegetacije, vrlo se rijetko javlja u prirodi,poznat, ali nije parazitski i nije važan za
održavanje gljive
• micelij je dobro razvijen, septiran• razmnožavaju se nespolno konidijama• konidiofori s konidijama mogu nastati
direktno na miceliju ili u posebnim plodonosnim tijelima.
Piknid• višestanično plodonosno tijelo s otvorom na
vrhu• spore u piknidu- piknospore• djelomično ili potpuno uložen u biljno tkivo• izgledom podsjeća ne peritecijAcervul• plitko zdjeličasto tijelo• smješten ispod same epiderme domaćina• izgledom podsjeća ne apotecij
• Podjela na razrede ide prema mjestu i načinu nastanka konidija:
Razredi: 1. COELOMYCETES- stvara konidije u plodištu
Red: SPHEROPSIDALES• plodište piknid
Rodovi: Phoma, Phomopsis, Septoria, Ascochyta, Diplodia
Red: MELANCONIALES• plodište- acervul• bolesti se nazivaju antrakoze• konidije se oslobađaju u vidu kapljica
Rod: Colletotrichum
2. HYPHOMYCETESRed: HYPHALES
• ove gljive nemaju plodišta, konidiofori s konidijama stvaraju se izravno na miceliju
Rodovi: Cladosporium, Verticillium, Alternaria, Helmithosporium, Cercospora, Fusarium
3. AGROMYCETES• ne stvara nikakve konidije, već sklerocije
Rodovi: Sclerotium, Rhizoctonia