Smjernice za uzorkovanje pesticida - FARMABIH.BA · 2019-05-22 · Carstvo: Mycota (Fungi) ... Ova gljiva je još uvijek regulirana kao karantenski štetni organizam na teritoriju

SMJERNICE ZA FITOSANITARNU

KONTROLU I UZORKOVANJE BILJNOG

MATERIJALA NA PRISUSTVO

Diaporthe vaccinii

Bosna i Hercegovina Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja

Босна и Херцеговина Министарство спољне трговине и економских односа БиХ Управа БиХ за заштиту здравља биља

SMJERNICE SMJERNICE ZA FITOSANITARNU

KONTROLU I UZORKOVANJE

BILJNOG MATERIJALA NA PRISUSTVO

Diaporthe vaccinii

Autor:

dr. sc. Tatjana Masten Milek

Izdavač:

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

Uprava Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja

Maršala Tita 9a, 71000 Sarajevo

E-mail: [email protected] www.uzzb.gov.ba

Pripremljeno uz potporu USAID/Sweden FARMA II projekta

Sarajevo, 2019. godine

Fotografija na naslovnoj strani: Sušenje izbojaka borovnice uslijed napada Diaporthe vaccinii

(foto: D. Ivić)

IZJAVA O OGRANIČENJU ODGOVORNOSTI

Pripremu ove publikacije omogućile su Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) i

Vlada Kraljevine Švedske (Sweden). Stajališta izražena u ovoj publikaciji odražavaju stajališta

autora i ne moraju odražavati stajališta Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID),

Vlade Sjedinjenih Američkih Država ili Vlade Kraljevine Švedske.

Bosna i Hercegovina Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja

Босна и Херцеговина Министарство спољне трговине и економских односа БиХ Управа БиХ за заштиту здравља биља

mailto:[email protected]

http://www.uzzb.gov.ba/

SMJERNICE ZA FITOSANITARNU KONTROLU I UZORKOVANJE BILJNOG MATERIJALA NA PRISUSTVO Diaporthe vaccinii ________________________________________________________________________________________________________

KAZALO

UVOD.........................................................................................................................................................................5

Diaporthe vaccinii - rak i sušenje izbojaka američke borovnice i brusnice ....................................................6

Rasprostranjenost i značenje ............................................................................................................................6

Domaćini ...............................................................................................................................................................7

Simptomi ................................................................................................................................................................7

Biologija ..................................................................................................................................................................9

Prijenos i širenje ................................................................................................................................................ 10

Postupak vizualnih pregleda i uzimanja uzoraka ........................................................................................ 10

Identifikacija........................................................................................................................................................ 10

Rizik u Europi i BiH .......................................................................................................................................... 11

Mjere zaštite ...................................................................................................................................................... 13

LITERATURA ......................................................................................................................................................... 15


5

UVOD

Diaporthe vaccinii fitopatogena je gljiva. Nesavršeni stadij (anamorf) je Phomopsis vaccinii. Za razliku

od brojnih drugih Diaporthe (Phomopsis) vrsta, gljiva je specijalizirani patogen i napada biljke iz

roda Vaccinium. Među kulturama, najvažniji domaćin je američka borovnica, a može se javiti i na

brusnici.

Ova gljiva još uvijek je regulirana kao karantenski štetni organizam na teritoriju EU. Usprkos

tome što je uvršten u listu „štetnih organizama za koje nije poznato da se javljaju na teritoriju

Unije”, od 2000. godine i stupanja na snagu Direktive 2000/29/EC, D. vaccinii nađen je u nekoliko

zemalja EU (Nizozemska, Italija, Poljska, Litva, Latvija, Estonija). Bez obzira na to, fitosanitarne

mjere nikada nisu bile drastične niti su kao takve opravdane. Utvrđeno je da D. vaccinii ne

uzrokuje veće štete. Uslijed svega navedenog, došlo je do zahtjeva nekih zemalja da se D. vaccinii

ukloni s karantenske liste. Zahtjev se temeljio na znanstvenim spoznajama i mišljenjima

stručnjaka. Konačno, početkom 2019. usuglašeno je da novom Uredbom 2016/2031, kojom će od

prosinca 2019. godine biti regulirano biljno zdravstvo u EU, D. vaccinii više neće biti karantenski

štetni organizam. Njegova prisutnost kontrolirat će se u sadnom materijalu borovnice i brusnice.

Kao takav, D. vaccinii imat će status ne-karantenskog reguliranog štetnog organizma (‘RNQP’).

Taksonomija prema EPPO Global Database (2001):

Vrsta: Diaporthe vaccinii Shear

Rod: Diaporthe

Porodica: Diaporthaceae

Red: Diaporthales

Razred: Sordariomycetes

Odjel: Ascomycota

Carstvo: Mycota (Fungi)


6

Diaporthe vaccinii - rak i sušenje izbojaka američke

borovnice i brusnice

Rasprostranjenost i značenje

D. vaccinii potječe iz Sjeverne Amerike gdje je prirodno raširen. Tamo se javlja na borovnicama

koje se uzgajaju (nekoliko kultiviranih vrsta). Gljiva D. vaccinii prvi puta nađena je u Europi u

razdoblju 2000./2002. u Litvi (EPPO, 2004). U Europi, njegova prisutnost nije temeljito istražena.

D. vaccinii nađena je u nekoliko zemalja EU (Nizozemska, Italija, Poljska, Litva, Latvija, Estonija)

(EPPO, 2018). Pretpostavlja se da ova gljiva ima širi areal i da bi mogla biti prisutna u većini

zemalja gdje se uzgaja američka borovnica. Proširenost štetnog organizma D. vaccinii u Europi i

svijetu prikazana je na karti 1.

Karta 1. Raširenost D. vaccinii u svijetu i Europi (EPPO, 2018)


7

Domaćini

D. vaccinii je specijalizirani patogen koji ima uzak krug domaćina. Za razliku od brojnih drugih

Diaporthe (Phomopsis) vrsta, gljiva je specijalizirani patogen i napada biljke iz roda Vaccinium. Od

poljoprivrednih kultura, D. vaccinii javlja se na američkoj borovnici (Vaccinium corymbosum) i

brusnici (V. macrocarpon). Među samoniklim biljkama, domaćini štetnog organizma D. vaccinii

mogu biti obična (europska) borovnica (V. myrtillus), europska brusnica (V. vitis-idaea), mala

borovnica (V. oxycoccos) i druge samonikle borovnice i brusnice.

Simptomi

Simptomi koje uzrokuje D. vaccinii tipični su za bolesti tipa „gljivičnog raka” na drvenastim

domaćinima. Gljiva živi u drvu i polako ga razara. Prvi simptomi su sušenje vrhova izbojaka,

nakon čega može doći do sušenja čitavih izbojaka (slika 1.) ili dijelova krošnje. Simptomi se često

javljaju od vrha izbojaka (slika 2). Zaraženi izbojci poprimaju ljubičasto-smeđu boju na kojima se

nakon nekog vremena javlja obilje piknida (plodišta) gljive. Sušenje i gubitak turgora na vrhovima

izdanaka prvi je simptom koji može upućivati na zarazu s D. vaccinii (slika 3.). Na presjeku

zaraženih izbojaka jasno se vidi nekrotizirano tkivo (slika 4.). Ovaj simptom nije specifičan.

Ukoliko gljiva dođe do korijena, osušiti se mogu čitave biljke. Na presjeku drva, javljaju se

nekroze. Rijetko i sporadično su zabilježene zaraze bobica, na kojima se javlja trulež (Milholland,

1982).


8

Slika 2. Sušenje vrhova izbojaka

(foto: D. Ivić)

Slika 1. Sušenje čitavih izbojaka

(foto: D. Ivić)

Slika 3. Sušenje i gubitak turgora

(foto: D. Ivić)

Slika 4. Na presjeku izboja – nekrotizirano

tkivo (foto: D. Ivić)


9

Mogućnost zamjene gljive Diaporthe vaccinii s drugim uzročnicima bolesti

Simptomi koje uzrokuje D. vaccinii nisu specifični. Gotovo identične simptome sušenja ili

odumiranja izboja mogu uzrokovati neke druge gljive. Sušenje vrhova izbojaka na američkoj

borovnici često uzrokuje Botrytis cinerea. Propadanje čitavih biljaka borovnice može biti

posljedica, truleži korijena (Phytophthora cinnamomi) (slika 5.) ili napada voluharica, čestih u

nasadima te kulture, te niskih temperatura (slika 6.). Slične simptome mogu uzrokovati i neke

druge vrste, primjerice Godronia cassandrae, Neofusicoccum parvum ili Botryosphaeria dothidea.

Slika 5. Phytophthora cinnamomi na

borovnici (foto: D. Ivić)

Slika 6. Sušenje izbojaka borovnice uslijed

niskih temperatura (foto: D. Ivić)

Biologija

Na američkoj borovnici i kultiviranoj brusnici, D. vaccinii uzrokuje rak i sušenje izboja, palež

mladica, palež pupova i trulež plodova. Do zaraze može doći tijekom cijele vegetacije, a jačina

zaraze i štete ponajviše ovise o osjetljivosti kultivara i klimatskim čimbenicima. Gljiva prezimljuje

na zaraženim biljnim organima i širi se isključivo konidijama. D. vaccinii u biljkama može živjeti i


10

kao endofit, bez da uzrokuje simptome. Osim vrste D. vaccinii, na različitim biljkama iz roda

Vaccinium javljaju se i druge gljive iz roda Diaporthe (Phomopsis), među kojima su neke potvrđene

kao patogeni, dok se druge smatraju endofitima (EFSA, 2017, EPPO, 2019). D. vaccinii stvara

plodna tijela – piknide na zaraženom biljnom tkivu. U piknidima se stvara masa nespolnih spora –

konidija.

Prijenos i širenje

Osim zaraženim sadnim materijalom i plodovima, moguće je širenje D. vaccinii i prirodnim

putem. D. vaccinii stvara plodna tijela – piknide na zaraženom biljnom tkivu. U piknidima se

stvara masa nespolnih spora – konidija, koje se šire kišom i zračnim strujanjima. Na veće

udaljenosti taj se štetni organizam prenosi zaraženim sadnim materijalom, koji je glavni način

širenja ove gljive.

ESFA je (2017) detektirala šest različitih puteva unosa D. vaccinii na nova područja: zaraženim

plodovima borovnice, zaraženim plodovima brusnice, zaraženim sadnicama borovnice, zaraženim

sadnicama brusnice, zaraženim biljkama borovnice u teglama i zaraženim biljkama brusnice u

teglama. Glavnim i najvažnijim putem unosa smatra se unos zaraženih sadnica borovnice i

brusnice.

Postupak vizualnih pregleda i uzimanja uzoraka

Uzorci se uzimaju na temelju simptoma. Optimalno vrijeme za uzimanje uzoraka je razdoblje

vegetacije u bilo koje godišnje doba. Uzima se simptomatično tkivo – izbojci, a plodovi samo u

iznimnim slučajevima. Jedna biljka predstavlja jedan uzorak, a u iznimnim slučajevima, mogu se

uzeti i plodovi.

Identifikacija

Simptomi koje uzrokuje D. vaccinii nisu specifični. Identifikacija D. vaccinii vrlo je zahtjevna,

kompleksna i traži specijalističko znanje. Velik je broj vrsta iz roda Diaporthe (Phomopsis) koje su

po morfologiji u čistim kulturama slične, vrlo slične ili čak identične. Iz tog razloga, EPPO


11

dijagnostički protokol (EPPO, 2009) ne može se više smatrati prikladnim. Za potvrdu vrste

nužno je sekvenciranje i analiza sekvenci. Nažalost, ITS sekvence znaju biti nedovoljne pa se

češće koriste sekvence elongacijskog faktora (EF) i beta-tubulina (TUB). U nekoliko novih

znanstvenih istraživanja utvrđeno je da se na američkoj borovnici i drugim vrstama iz roda

Vaccinium može naći veći broj srodnih i sličnih Diaporthe vrste (Diaporte eres, D. neotheicola, D.

baccae, D. australoafricana i druge). Upravo zato, molekularne analize na temelju sekvenci nužne

su za identifikaciju vrste D. vaccinii (Lombard et al., 2014).

Rizik u Europi i BiH

D. vaccinii potječe iz Sjeverne Amerike gdje je prirodno raširen. Tamo se javlja na borovnicama

koje se uzgajaju (nekoliko kultiviranih vrsta). Gljiva D. vaccinii prvi puta nađena je u Europi u

razdoblju 2000./2002. u Litvi (EPPO, 2004).

D. vaccinii je specijalizirani patogen koji ima uzak krug domaćina. Ova gljiva je specijalizirani

patogen i napada biljke iz roda Vaccinium. Od poljoprivrednih kultura, D. vaccinii javlja se na

američkoj borovnici (Vaccinium corymbosum) i brusnici (V. macrocarpon). Među samoniklim

biljkama, domaćini štetnog organizma D. vaccinii mogu biti obična (europska) borovnica (V.

myrtillus), europska brusnica (V. vitis-idaea), mala borovnica (V. oxycoccos) i druge samonikle

borovnice i brusnice.

Ova gljiva je još uvijek regulirana kao karantenski štetni organizam na teritoriju EU. Usprkos

tome što je uvršten u listu „štetnih organizama za koje nije poznato da se javljaju na teritoriju

„Unije”, od 2000. godine i stupanja na snagu Direktive 2000/29/EC, D. vaccinii nađen je u

nekoliko zemalja EU (Nizozemska, Italija, Poljska, Litva, Latvija, Estonija) (EPPO, 2019). Bez

obzira na to, fitosanitarne mjere nikada nisu bile drastične niti su kao takve opravdane.

Utvrđeno je da D. vaccinii ne uzrokuje veće štete. Kao takav, došlo je do zahtjeva nekih zemalja

da se D. vaccinii ukloni s karantenske liste. Zahtjev se temeljio na znanstvenim spoznajama i

mišljenjima stručnjaka. Konačno, početkom 2019. usuglašeno je da novom Uredbom 2016/2031,

kojom će od prosinca 2019. godine biti regulirano biljno zdravstvo u EU, D. vaccinii više neće biti

karantenski štetni organizam. Njegova prisutnost kontrolirat će se u sadnom materijalu


12

borovnice i brusnice. Kao takav, D. vaccinii imat će status ne-karantenskog reguliranog štetnog

organizma (‘RNQP’).

Bez obzira na manju važnost, D. vaccinii još uvijek je u EU i u BiH reguliran kao karantenski štetni

organizam. Reguliran je na bilju Vaccinium spp. namijenjenom sadnji.

Prema Pravilniku o listama štetnih organizama, listama bilja, biljnih proizvoda i reguliranih

objekata, D. vaccinii je svrstana kao štetni organizam koji nije prisutan u BiH, na Listi II, Dijelu A i

Odjeljku I (Službeni glasnik BIH, 48/2013).

ESFA (2017) je detektirala šest različitih puteva unosa D. vaccinii na nova područja: zaraženim

plodovima borovnice, zaraženim plodovima brusnice, zaraženim sadnicama borovnice, zaraženim

sadnicama brusnice, zaraženim biljkama borovnice u teglama i zaraženim biljkama brusnice u

teglama. Glavnim i najvažnijim putem unosa smatra se unos zaraženih sadnica borovnice i

brusnice. Osim zaraženim sadnim materijalom i plodovima, moguće je širenje D. vaccinii i

prirodnim putem. D. vaccinii stvara plodna tijela – piknide na zaraženom biljnom tkivu. U

piknidima se stvara masa nespolnih spora – konidija, koje se šire kišom i zračnim strujanjima. Na

veće udaljenosti taj se štetni organizam prenosi zaraženim sadnim materijalom, koji je glavni

način širenja ove gljive. U zemljama EU u kojima je D. vaccinii nađena, fitosanitarne mjere nikada

nisu bile drastične niti su kao takve bile opravdane, budući da ova gljiva nije uzrokovala veće

štete. D. vaccinii smatra se štetnim organizmom niskog rizika u EU (EFSA, 2017). Kako je

napomenuto, D. vaccinii općenito ne uzrokuje veće štete. Postoje bolesti američke borovnice

koje se smatraju gospodarski štetnijima (Phytophthora cinnamomi, Monilinia vaccinii-corymbosi). D.

vaccinii smatra se štetnim organizmom niskog rizika u EU (EFSA, 2017). Američka borovnica se u

BIH nalazi na relativno malim površinama.

Uzevši u obzir navedeno, moguće je očekivati s niskim stupnjem nesigurnosti da bi za BIH kao i

za ostatak Europe, stupanj brzine širenja bio nizak. U Europi i BIH malo je vjerojatno za

očekivati značajne gubitke u prinosu uslijed pojave D. vaccinii. Također nije vjerojatno da bi bilo

potrebno provođenje drastičnih i skupih fitosanitarnih mjera. Stoga se može reći za BIH s niskim

stupnjem nesigurnosti da je stupanj jačine utjecaja u potencijalnom području udomaćenja nizak.


13

Mjere zaštite

Administrativne mjere

Početkom 2019. usuglašeno je da novom Uredbom 2016/2031, kojom će od prosinca 2019.

godine biti regulirano biljno zdravstvo u EU, D. vaccinii više neće biti karantenski štetni

organizam. Njegova prisutnost kontrolirat će se u sadnom materijalu borovnice i brusnice. Kao

takav, D. vaccinii imat će status ne-karantenskog reguliranog štetnog organizma (‘RNQP’).

Bez obzira na manju važnost, D. vaccinii još uvijek je u EU i u BiH reguliran kao karantenski štetni

organizam. Reguliran je na bilju Vaccinium spp. namijenjenom sadnji.

Prema Pravilniku o listama štetnih organizama, listama bilja, biljnih proizvoda i reguliranih

objekata, D. vaccinii je svrstana kao štetni organizam koji nije prisutan u BiH, na Listi II, Dijelu A i

Odjeljku I (Službeni glasnik BIH, 48/2013).

S L U Ž B E N I G L A S N I K B i H

PRIVITAK II

LISTA II

ŠTETNI ORGANIZMI ČIJE SE UNOŠENJE I ŠIRENJE ZABRANJUJE AKO SE UTVRDI

PRISUTNOST TIH ORGANIZAMA NA ODREĐENOM BILJU ILI BILJNIM PROIZVODIMA

DIO A

ŠTETNI ORGANIZMI ČIJE SE UNOŠENJE I ŠIRENJE U BOSNI I HERCEGOVINI ZABRANJUJE

AKO SE UTVRDI PRISUTNOST TIH ORGANIZAMA NA ODREĐENOM BILJU ILI BILJNIM

PROIZVODIMA

ODJELJAK I

ŠTETNI ORGANIZMI ZA KOJE NIJE POZNATO DA SU PRISUTNI U BOSNI I

HERCEGOVINI

(c) Gljive


14

8. Diaporthe vaccinii Shaer Bilje Vaccinium spp., namijenjeno sadnji

isključujući sjeme.

U BIH nije proveden program posebnog nadzora i nije poznato da li je ova gljiva prisutna na

njenom teritoriju.

Fitosanitarne mjere

Načelno, strože fitosanitarne mjere u svrhu eradikacije ili sprječavanja širenja D. vaccinii nisu

opravdane. Kontrola tog štetnog organizma opravdana je na sadnom materijalu u rasadnicima.

Prema neslužbenim informacijama, neke zemlje EU nisu poduzimale nikakve mjere nakon što je

taj štetni organizam potvrđen na njihovu teritoriju. U području gdje je raširen (SAD), mjere

zaštite temelje se na uklanjaju zaraženih izdanaka i na tretiranju bakarnim sredstvima tijekom

mirovanja vegetacije.


15

LITERATURA

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine (2018): Požnjevena površina i proizvodnja

kasnih usjeva, voća i grožđa, 2017., Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Saopćenje,

Poljoprivreda, okoliš i regionalne statistike, godina I, broj: 1, Sarajevo 16.01.2018.

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine (2018): Proizvodnja južnog voća i maslina,

2017., Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Saopćenje, Poljoprivreda, okoliš i regionalne

statistike, godina I, broj: 1, Sarajevo 20.02.2018.

EFSA Panel on Plant Health (2017): Pest risk assessment of D. vaccinii for the EU territory.

EFSA Journal 15(9) 4924: 185 pp.

EPPO (2001): Diaporthe vaccinii (DIAPVA) EPPO, Paris. France. Available at:

https://gd.eppo.int/taxon/DIAPVA (accessed 10/03/2019)

EPPO (2004): First report of Diaporthe vaccinii in Lithuania, Reporting Service no. 06 - 2004

Num. article: 2004/085, Available at: https://gd.eppo.int/reporting/article-1606, (accessed

10/03/2019)

EPPO (2009): Diagnotic PM 7/86 (1) Diaporthe vaccinii, Bulletin OEPP/EPPO, Bulletin 39: 18 -24

EPPO (2018): Diaporthe vaccinii (DIAPVA) Paris, France, Available at:

https://gd.eppo.int/taxon/DIAPVA/distribution (accessed 10/03/2019)

EPPO (2019): Data sheet on Diaporthe vaccinii, Paris, France, Available at:

https://gd.eppo.int/taxon/DIAPVA/documents, (accessed 10/03/2019)

Friend, R.J., Boone, D.M. (1968): Diaporthe vaccinii associated with dieback of cranberry in

Wisconsin, Plant Disease Reporter, 52: 341-344.

Lombard, l., Van Leeuwen, G., C., M., Guarnaccia, V., Polizzi, G., Van Rijswick,

P.,C,.J., Rosendahl, K.,C.,H.,M., Gabler, J., Crous, P.W. (2014): Diaporthe species

associated with Vaccinium, with specific reference to Europe, Phytopathologia Mediterranea, 53, 2:

287−299

Milholland, R.D. (1982): Blueberry twig blight caused by Phomopsis vaccinii. Plant Disease 66,

1034-1036.

Republika Srpska Republički zavod za statistiku (2018): Ostvareni prinosi ranih usjeva i

voća u 2018., Republika Srpska Republički zavod za statistiku, Statistika poljoprivrede, Godišnje

saopštenje, Ispravljeno saopštenje, broj 280/18-1, Banja Luka, 4. X 2018

Republika Srpska Republički zavod za statistiku (2019): Ostvareni prinosi južnog voća i

maslina u 2018., Republika Srpska Republički zavod za statistiku, Statistika poljoprivrede,

Godišnje saopštenje, broj 25/19, Banja Luka, 5. II 2019

Službeni glasnik BIH (2013): Pravilnik o listama štetnih organizama, listama bilja, biljnih

proizvoda i reguliranih objekata, br. 48

https://gd.eppo.int/taxon/DIAPVA

https://gd.eppo.int/reporting/article-1606

https://gd.eppo.int/taxon/DIAPVA/documents


16

Weingartner, D.P., Klos, E.J. (1975): Etiology and symptomatology of canker and dieback

diseases on highbush blueberries caused by Godronia (Fusicoccum) cassandrae and Diaporthe

(Phomopsis) vaccinii. Phytopathology 65, 105-110.

Zeleni izvještaj (2018): Ostvareni prinosi jagodičastog i bobičastog voća u Federaciji BIH u

2017. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Godišnji izvještaj o stanju

poljoprivrede u Federaciji BIH za 2017.godinu, Zeleni izvještaj, Sarajevo, 2018.

Documents

Smjernice za uzorkovanje pesticida - FARMABIH.BA · 2019-05-22 · Carstvo: Mycota (Fungi) ... Ova gljiva je još uvijek regulirana kao karantenski štetni organizam na teritoriju