2009-3/4 2009-3/4

›2009-3/42009-3/4‹

HRVATSKA LJEKARNI^KA KOMORA

Nakladnik:

HRVATSKA LJEKARNI^KA KOMORA

Za nakladnika:Mate Portolan, mr. pharm.

Urednik:dr. sc. Vladimir Grdini}, red. prof. u m.

Lektura:Tomislav Salopek

Adresa uredni{tva:Bilten HLJK / Hrvatska ljekarni~ka komora, Marti}eva 27/III, 10 000 Zagreb, Hrvatska

Telefon: 46 16 017, 46 16 805; telefaks: 46 16 017e-mail: hljkºhljk.hr; http: /www.hljk.hr

Radno vrijeme: ponedjeljak 12-20 h, utorak do petak 8.00-16.00 h@iro ra~un: Hrvatska ljekarni~ka komora, Zagreb, broj: 2360000-1101243041

Slog i tisak:Denona d.o.o., Zagreb

Naklada:2 900

ISSN:ISSN 1846-1794

GODI[TE IV. RUJAN 2009. BROJ 3.-4.

Sadràjuvodnik 99Presuda ECJ-a, novi zakon, izbori … 99

~lanci 105Kriza, recesija, HZZO i ljekarni{tvo 105Informatizacija zdravstvenog sustava 106Deùrstva u javnim europskim ljekarnama 107Vertikalno udruìvanje veledrogerija i javnih ljekarni u Europi [2]: Alliance Boots PLC 109Doprinos ljekarnika u borbi protiv pretilosti 115

izvje{}a 119Pregled poslovanja HZZO-a u 2008. 119Rad Vije}a Komore od travnja do srpnja 2009. 124Izvje{}e s 3. sjednice Glavne skup{tine HLJK-a 134Izdava~ka djelatnost i sveu~ili{na suradnja 138Skupovi Farmaceutske grupacije Europske unije 142Glavna skup{tina PGEU 145

zakonodavstvo 149Prostor, oprema i radnici potrebni za po~etak rada ljekarne 149Izmjene i dopune Pravilnika o davanju, obnavljanju i oduzimanju

odobrenja za samostalan rad 152Zakon o djelatnostima u zdravstvu 153

komentari 155Mediji mogu ubiti istinu, a kapital etiku 155

teme 159Svinjska gripa 159Sustav kontrole kvalitete u javnim ljekarnama 166

jezik 167Zbirka pu~kih naziva u hrvatskim ljekarnama. IV. dio: materija medika R-Z 167Nazivlje farmaceutske struke kao dio standardnoga hrvatskoga jezika 179

najave 183Ljekarni~ki priru~nik, svezak 1. 183

iz ureda 187Marà za lijekove koji se primjenjuju u dugotrajnoj terapiji 187Pla}anje participacije pri ponovljenom izdavanju lijeka 187Izdavanje Roaccutanea 187Popis lijekova s odobrenjem lije~ni~kog povjerenstva HZZO-a 188Izdavanje lijekova djeci 188Izdavanje lijekova na bolesni~ki list 188Propisivanje antialergika na ponovljivi recept 188Ispisivanje maksimalnih pojedina~nih i maksimalnih dnevnih doza 189U~estalost vo|enja o~evidnika 189Nazivlje u propisima za magistralne i galenske pripravke 189Izdavanje Maxalta 190Izdavanje ortopedskih pomagala 191Rashodovanje tvari kojima je pro{ao rok valjanosti 191Doktor stomatologije i propisivanje antipsihotika 191Prodaja kozmetike s posebnom namjenom u lije~ni~kim ordinacijama 191Komplikacije u trudno}i i bodovi za stru~no usavr{avanje 192Trajanje godi{njeg odmora 192

ispravci Promjena reìma izdavanja orlistata u EU

99

uvodnikPresuda ECJ-a, novi zakon, izbori ...

Presuda Europskog suda pravde, prijedlog novoga Zakona o ljekarni{tvu te izbori za predsjednika HLJK, aktualne su, odnosno va`ne teme s kojima vas èlimo upoznati. Prednost smo dali temi koja je proteklih nekoliko godina zaokupljala euro-p sku ljekarni~ku javnost i s tim u vezi vijesti koju su mnogi s velikim nestrpljenjem o~e-kivali. Presuda Europskog suda pravde (ECJ) jedna je od va`nih odluka koja }e, sigurno, u mnogo~emu odrediti budu}nost europskoga, a, o~ekujemo, i hrvatskoga lje-karni{tva. Naime, po~etkom svibnja 2009., nakon vi{emjese~nog odga|anja, ECJ je donio kona~nu presudu u povezanim slu~ajevima koje je pokrenula Europska ko-misija (EK) protiv Italije i Njema~ke, odno-sno protiv njihovih zakonodavstava kojim se regulira vlasni{tvo nad ljekarnama. Pre-suda ECJ potvr|uje pravo svake dràve da se vlasni{tvo i vo|enje ljekarne treba ogra-ni~iti1 samo na ljekarnike.

Ve}ina ljekarnika Europske unije (EU) i nji-hovih organizacija, s PGEU-om na ~elu, suprotstavila se ili opirala liberalizaciji koju je zagovarala EK. Pri tome su EU ljekarnici zagovarali pravo svake dràve da sama ure-

di svoj ljekarni~ki sustav, sustav koji je i danas u ve}ini EU zemalja tradicionalno orga niziran. Posljednjih smo godina o toj temi, zatim o posljedicama liberalizacije i opasnostima koje se kriju u ljekarni{tvu obja vili vi{e ~lanaka u na{em Biltenu HLJK, a uporno smo sudjelovali i na stru~nim skupovima, odràli vi{e tiskovnih konferen-cija kako bismo ne samo zdravstvene vlasti nego i na{u {iru javnost upoznali s europ-skim i doma}im kretanjima.

Valja naglasiti da spomenuta presuda ECJ-a potvr|uje ispravnost na{ih pogleda i sta-jali{ta koja smo uporno svih ovih godina zastupali. êsto smo bili kritizirani, pa i od dijela predstavnika na{e struke, koji su izno-sili mi{ljenje da se globalizacija ne moè zaustaviti. U zagovaranju liberalizacije pred nja~ile su i prednja~e posebice one interesne skupine koje to ~ine zbog osob-nih probitaka. Spomenuta je presuda po-sebno va`na za hrvatsko ljekarni{tvo, jer je donesena u trenutku kada smo u zemlji pripremili prijedlog novog Zakona o ljekarni{tvu.

Naime, Komora je sredinom svibnja 2009. dostavila MZSS-u nacrt novoga Zakona o

1 Ograni~iti – u smislu postaviti u djelokrug i opseg rada, dodijeliti isklju~ivo jednoj struci.

BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE IV : 2009 - 3/4

100

ljekarni{tvu. Dana{nji Zakon o ljekarni{tvu na snazi je od godine 2003., ali u njemu svojedobno nisu prihva}ene stanovite va`-ne odredbe koje je predloìla Komora. Pri-mjerice, nije prihva}eno na~elo jedan ljekar-nik, jedna ljekarna, nije prihva}ena privatiza-cija ùpanijskih ljekarni, odredbe o prosto-ru, opremi i kadrovima, o koncesiji, o mre-ì ljekarni~ke djelatnosti, o uvjetima gdje se mogu otvarati nove ljekarne, o pri prav-ni~kom staù i specijalizacijama, te o in-spekcijskom nadzoru koji provodi Komora. Praksa je nedvojbeno pokazala da je bilo uputnije da su pojedina tada predloèna rje{enja bila unesena u Zakon.

Stajali{ta struke Komora je jasno isticala neprekidno od dana dono{enja tog za lje-kar ni{tvo u jednom dijelu nepovoljnog za-kona. Primjerice, sukladno zaklju~cima Glav ne skup{tine iz studenoga 2004., Ko-mora je izradila prijedlog za Izmjenu i do-punu Zakona o ljekarni{tvu i taj tekst dosta-vila MZSS-u, no na njega nikada nije do-bila odgovor. Stalna upozorenja i zahtjevi Komore vezani uz potrebu za{tite ljekar ni-{tva kao zdravstvene djelatnosti, te po ku-{aji nezakonite privatizacije upanijskih lje-ka rni i stvaranja velikih ljekarni~kih lanaca, potaknuli su u posljednje vrijeme kona ~no i zdravstvene vlasti na promjenu mi{lje nja i odnosa prema ljekarni{tvu. Tako je po~et-kom godine 2008. dogovoreno da se u okviru reforme zdravstvenog sustava pri-stupi izradbi novog Zakona o ljekarni{tvu.

Nakon vi{e mjeseci rada na pripremi i izra-dbi teksta radnoga materijala, te nakon {to

je provedena javna rasprava me|u ~lanst-vom, potkraj travnja 2009. Vije}e Komore je prihvatilo kona~an tekst prijedloga i do-stavilo ga u MZSS. Taj prijedlog uklju~uje rje{enja uskla|ena sa zaklju~cima Glavne skup{tine, na{im Smjernicama za izmjenu Zakona o ljekarni{tvu koje je prihvatio MZSS, te novim Zakonom o zdravstvenoj za{titi i Zakonom o koncesijama. Cilj je prijedloga novoga Zakona organizirati i urediti ljekarni{tvo na eti~kim na~elima, za{titi i unaprijediti ljekarni{tvo kao zdrav-stvenu djelatnost, osigurati kvalitetan i stru-~an rad i razvoj ljekarnika.

Uskoro, tj. po~etkom rujna 2009., o~e-kujemo o~itovanje MZSS-a na prijedlog Komore, kao i prihva}anje ve}ine pred lo-ènih rje{enja te raspravu i dogovor oko prijepornih pitanja.

Tekst prijedloga novoga Zakona o ljekar-ni{tvu objavljen je na web stranici Komore u dijelu namijenjenom ~lanstvu u rubrici Propisi iz zdravstva i ljekarni{tva.

Za jesen najavljujemo po~etak zajedni~koga projekta Komore i PHOENIX Farmacije d. d. pod nazivom ADIVA Savjetom do zdrav lja. Cilj je programa pro{iriti stru~no znanje ljekarnika, promovirati ljekarni~ku skrb te potaknuti i osposobiti ljekarnike za pruànje dodatnih ljekarni~kih usluga. Sudjelo-vanjem u ovom programu ljekarnici }e ste}i posebnu ovlast za pruànje dodatnih uslu-ga, ali i pove}ati povjerenje korisnika svojih usluga. Tako }e promicati ulogu i ugled ljekarnika u o~uvanju zdravlja, kao i u spre-~avanju nastanka bolesti.

IV: 2009 - 3/4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE

101

Komora je uz nov~anu potporu PHOENIX Farmacije tiskala hrvatsko izdanje bro{ure Bolesnikova sigurnost: pobolj{anje bole-snikove sigurnosti u Europi sigurnom upo-rabom lijekova2 kako bi sve ljekarnike svoje ~lanove, odgovorne vlasti i {iru javnost upo znala s doprinosom javnih ljekarnika u Europi u unaprje|enju bolesnikove sigur-nosti.

Program ADIVA Savjetom do zdravlja i bro{ura Bolesnikova sigurnost predstavlje-ni su ljekarnicima u okviru radnog dijela tre}eg Phoenix foruma plus na Malti u svi-bnju ove godine. Od rujna ove godine slije-di zajedni~ko promoviranje projekta usmje-reno zdravstvenim vlastima i javnosti.

Svoju izdava~ku djelatnost Komora nasta-vlja tiskanjem prvoga sveska Ljekarni~kog priru~nika. Naime, u rujnu iz tiska izlazi prvi svezak pod naslovom Ljekovito bilje i ljekovite droge: farmakoterapijski, botani~ki i farmaceutski podaci 3 koja }e prvi put biti predstavljena ljekarnicima na stru~nom skupu koji organizira BELUPO po~etkom listopada 2009. i uz ~iju je nov~anu potpo-ru tiskana ova knjiga.

Izradba strukovnih standarda, pokazatelja kvalitete, smjernica i protokola za izda-vanje ponovljivih i elektroni~kih recepata,

pruànje dodatnih ljekarni~kih usluga, te zbrinjavanje farmaceutskog otpada samo su dio obveza i zada}a koje nas o~ekuju ove jeseni.

Nastavljamo s provedbom stru~nog nad-zora, za {to su osigurana sredstva u dràv-nome prora~unu. U plan za provedbu na-dzora obvezno je uvrstiti sve novootvore-ne ljekarne i ljekarne koje su promijenile vlasnika. Naime, potrebno je provjeriti za-dovoljavaju li te i takve ljekarne uvjete u pogledu kadrova i opreme, odnosno po-stoje li i dalje takvi uvjeti kao {to su bili evidentirani pri o~evidu prije otvaranja.

Stru~ni nadzor valja usmjeriti i na ljekarne u kojima se obavlja pripravni~ki sta`.

Naime, u nedostatku farmaceuta neke lje-karne primaju na pripravni~ki sta` farma-ceute pripravnike koji u tim ljekarnama slu-è tek za ispunjavanje kadrovskih uvjeta. Pripravnici cijeli svoj pripravni~ki sta` u ljekarni provode «educiraju}i» se od far-maceutskih tehni~ara. Te{ko je pretposta-viti da lije~nici ili pak stomatolozi svoj pripravni~ki sta` provode u~e}i od medi-cinskih sestara, odnosno od stomatolo{kih tehni~ara. Rje{enje je poja~ani stru~ni nad-zor koji }e sprije~iti, a u slu~aju potrebe, i ka`njavati takve propuste. Za provedbu redovitog i izvanrednog stru~nog nadzora, uz financijska sredstva, potreban je i ve}i broj provoditelja koji }e biti u mogu}nosti obavljati nadzor. Zbog prodaje i preuzi-manja ljekarni u posljednje je vrijeme pove}an broj o~evida na kojima sudjeluje

2 O tome vidjeti poseban ~lanak pod naslovom Izdava~ka djelatnost i sveu~ili{na suradnja u ovome broju Biltena HLJK.

3 O tome vidjeti poseban ~lanak pod naslovom Ljekarni~ki priru~nik, svezak 1 u ovome broju Biltena HLJK.


102

predstavnik Komore. Posebno u ljetnim mjesecima, kada su godi{nji odmori, te{ko je prona}i provoditelja, pa na o~evide mo-raju odlaziti zaposlenici Komore.

Na Glavnoj skup{tini u lipnju 2009. u stanci sjednice jedan mi je kolega zastup-nik predloìo da Komora obavlja i stru~ni nadzor na poziv ljekarne koja èli provjeri-ti je li njezin rad organiziran u skladu sa stru~nim i zakonskim propisima. Ljekarna bi Komori platila tro{kove nadzora, a Ko-mora bi ljekarni izdala potvrdu o zadovo-ljavanju svih stru~nih i zakonskih propisa, odnosno rje{enje s rokom za ispravljanje moèbitnih nedostataka. Vjerujem da }e se ovaj dobar prijedlog uskoro mo}i ostvariti.

Na kraju kratko bih se osvrnuo na prove-dene izbore za predsjednika Komore. Za razliku od pro{lih izbora, kada se prema tada novom Statutu prvi put birao predsje-dnik Komore, ovi su izbori izazvali mnogo ve}u pozornost struke i dijela javnih me-dija. Pove}an interes struke mogu}e je objasniti i pove}anim zna~enjem i pove }a-nom ulogom Komore kako u predstavljanju i za{titi interesa ljekarnika i ljekarni{tva, tako i na utjecaj pri usmjeravanju razvoja i organizacije ljekarni{tva.

Napisi u medijima prije i nakon izbora po-kazuju, naàlost, na nakane stanovitih kru-gova da izazivanjem nezadovoljstva i po-djela u ljekarni{tvu ostvare promjene u vodstvu i provedu neku «novu politiku», po litiku u kojoj }e Komora posluìti nekim njihovim interesima. Me|utim, pokazalo

se da su ljekarnici svjesni opasnosti koja prijeti ljekarni{tvu, ponajprije od razli~itih interesnih krugova koji nemilosrdno zago-varaju stvaranje velikih ljekarni~kih lanaca i liberalizaciju ljekarni{tva. Stoga rezultat izbora nije ni slu~ajan niti je iznena|uju}i. Poruka je zastupnika, ~ini se, bila kristalno jasna: «Komora nije na prodaju, a svojim novcem moète kupiti neke ljekarne, no ~ast i ugled zastupnika i dalje nije na pro-daju.»

Autorica ~lanka objavljenog nakon izbora u Poslovnom dnevniku prenosi rije~i kandi-datkinje za predsjednicu Arijane Me{trovi} i zaklju~uje da su izbori bili nedemokratski te da je u Komori prevladala konzervativna struja koja se protivi liberalizaciji ljekar-ni{tva. To ne zna~i da je Komora i ve}ina njezinih ~lanova protiv napretka i razvoja ljekarni{tva, da je struka natra`na jer ne podupire liberalizaciju i jer se protivi pora-stu ljekarni~kih lanaca. Svatko tko se zalaè za to da ljekarne pripadaju ljekarnicima, da je ljekarni{tvo zdravstvena, a ne trgova~ka djelatnost, lako }e i ponosno nositi epitet «konzervativan».

Javno u medijima iznositi svakojake klevete na ra~un Komore, a sve zbog osobnog ne-zadovoljstva rezultatima izbora za pred-sjednika Komore, grub je i neeti~an nasrtaj na ugled i ~ast Komore. Komora, njezina povjerenstva i podru`nice optuèni su u ~lanku kao glavni krivci za ru{enje i obe z-vrje|enje ugleda i zna~aja ljekarni{tva. Me-|utim, krivci za naru{avanje ugleda i kvali-tete ljekarni{tva mogu biti samo oni neod-

IV: 2009 - 3/4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE

103

govorni u ljekarnama koji ne po{tuju i ne provode zakonske i stru~ne propise, koji se u radu ne pridràvaju stru~nih normi i eti~kih na~ela, koji ne razvijaju i ne una-pre|uju ljekarni{tvo, koji imaju samo jedan cilj, a to je stvaranje profita. A poznato je kako slijepa utrka za zaradom i profitom i kako postavljanje trgova~kih ciljeva ispred ljekarni~kih moè sru{iti zdravstveno dje-

lovanje ljekarnika, kvalitetu stru~nog rada, ugled ljekarnika i ljekarni{tva. Stari su go-vorili: «Bogatstvo je za uporabu, a ugled za po{tovanje.» �

Mate Portolan, mr. pharm

Ljekarni~ka boca od fajanse (Rouen ili Bayeux, kraj XVIII. st.)

Natpis: SYRUP:¢US£ BALSAMICUS

105

~lanciKriza, recesija, HZZO i ljekarni{tvo

Svijet je zahva}en velikom finan-cijskom krizom, a svjetsko i europsko go-spodarstvo je u recesiji.1 Vlade europskih zemalja zajedno s ustanovama EU i s Me-|unarodnim monetarnim fondom (MMF) poduzimaju mjere kako bi se osigurao go-spodarski oporavak u koji uklju~uju osigu-ravanje likvidnosti, smanjivanje kamatnih stopa, podupiranje potra`nje i tako redom. Kriza nije zaobi{la Republiku Hrvatsku, iako su nas politi~ari po~etkom godine uvjeravali u suprotno. Prema MMF-u, Hr-vatska }e u godini 2009. zabiljeìti gospo-darski pad od 3,5 posto. Dakako, uslijedi-la su tri rebalansa dràvnoga prora~una, mjere {tednje i rezanja tro{kova, PDV se pove}ava 1%, uvodi se dodatni porez na pla}e. Ho}e li se i u kojoj mjeri kriza odra-ziti na hrvatsko ljekarni{tvo? Po svemu sude}i, pad potro{nje i smanjena kupovna mo} stanovni{tva osjetit }e se u dijelu po-slovanja ljekarni.

Odlukom Vlade smanjene su pla}e u svim javnim slu`bama i u zdravstvu za 6 %, na-kon ~ega HZZO dostavlja svim zdravstve-nim komorama na mi{ljenje akte s prijedlo-gom nove vrijednosti boda. Umjesto dogo-vorenog i o~ekivanog pove}anja boda za ljekarni{tvo, nova je vrijednost boda sma-njena sa 7,30 na 7,15 kn.2 Zajedno s os-talim komorama, HLJK je traìla da se vri-jednost boda u zdravstvu ne mijenja, da se u{tede u zdravstvu zbog rebalansa dr av-nog prora~una ne ostvaruju smanjiva njem cijene zdravstvenog rada, odnosno na te-ret i «preko le|a» zdravstvenih radnika.

HLJK je upozorila i na gubitke koje su ljekarne ostvarile primjenom nove Liste lije-kova i novih, smanjenih, cijena lijekova, kao i na ~injenicu da su ljekarnici optere}eni novim administrativnim poslovima i pove-}anim tro{kovima poslovanja. Zadràvanje vrijednosti boda od 7,30 kuna za ljekar-ni{tvo HZZO-u bi donijelo dodatni tro{ak od {est milijuna kuna, {to je iznos koji se mogao u{tedjeti na nekoj drugoj stavci prora~una. HZZO nije prihvatio na{e prije-dloge i argumente, kao ni prijedloge osta-lih komora i u lipnju 2009. objavljuje odlu-ku o novoj vrijednosti boda koja se primje-njuje od 1. svibnja 2009. Naàlost, i to je mogu}e u na{em pravnom i financijskom sustavu.

Dobro je {to u tri rebalansa dràvnoga prora~una nije do{lo do ozbiljnijih smanji-

napisao: Mate Portolan / Ljekarne Splitsko-dalmatinske ùpanije, Split

1 Recesija (engl. Recession, njem. Rezession) – povre-mena usporavanja u privrednoj aktivnosti neke zemlje pra}ena istodobnim pogor{anjem op}e gospodarske klime (pad realnog dohotka, porast nezaposlenosti, ni-zak stupanj iskori{tenosti proizvodnih kapaciteta itd.). Potro{a~i na recesiju odgovaraju promjenom pona{anja u potro{nji.

2 O tome vidjeti tako|er u ~lanku Rad Vije}a Komore od travnja do srpnja 2009. u ovome broju Biltena HLJK.


106

vanja planiranih sredstava za lijekove. Na-ime, u dràvnom prora~unu planirani iznos za lijekove iznosi 3 330 946 268,00 kuna u godini 2009. i taj je iznos smanjen «samo» za 28 milijuna kuna. Planirani iz-nos za ortopedska pomagala od 580 mi-lijuna kuna smanjen je za 71 milijun kuna, a iznos za posebno skupe lijekove u iznosu od 510 milijuna kuna smanjen je za 60 mi-lijuna kuna. Ne bude li u najavljenom je-senskom rebalansu prora~una novih pro-mjena, tada moèmo o~ekivati da ne}e do}i do novog pove}anja dugovanja i pro-blema u opskrbi lijekovima.

Po~etkom srpnja 2009. u HZZO-u je odr-àn sastanak predstavnika Komore i pred-stavnika HZZO-a, i to s pomo}nikom rav-natelja za informatiku i novim voditeljem Slu`be za lijekove HZZO-a. Obavije{teni smo o promjenama koje najavljuju neka «nova kretanja» u odnosima ljekarni{tva i HZZO-a. Prije vi{e godina Komora je do-stavila Zavodu prijedlog s mjerama za ra-cionalizaciju u podru~ju fakturiranja rece-pata, kako bi se cijeli postupak u~inio jed-nostavnijim i ostvarile finacijske u{tede i ljekarnama i Zavodu. Taj smo prijedlog vi{e puta ponavljali, ali sve do sada prije-dlog nije bio prihva}en. HZZO-a je naja-vio da }e se mijenjati sada{nji na~in faktu-riranja po podru~nim uredima i kategorija-ma, te bi ubudu}e ljekarne izra|ivale jedan skupni ra~un za sve recepte te poseban ra~un za recepte sa sanitetskim materija-lom i recepte za strane osiguranike. �

Informatizacija zdravstvenog sustava

Tvrtka Ericsson Nikola Tesla za-klju~ila je s MZSS-om 2. lipnja 2009. Ugo-vor o nadogradnji nacionalnog informa-cijskog sustava primarne zdravstvene za-{tite. Prva faza obuhva}a isporuku sklopo-vske i sistemske programske opreme te nove funkcionalnosti. U drugoj fazi, koja bi treba-la biti zavr{ena do kraja ove godine, slijedit }e i povezivanje ljekarni u sredi{nji infor-mati~ki sustav. Ljekarne su dobile prednost u odnosu na specijalisti~ko-konzili jarnu dje-latnost, ginekologe, pedijatre, or di nacije {ko-l ske medicine, stomatologe i bolni~ki sustav, koji su u dosada{njim planovima informati-zacije uvijek bili ispred ljekarni{tva, no sada su predvi|eni za tre}u fazu ugradnje susta-va. Neracionalno propisivanje i potro{nja lijekova, pove}ani iz daci za lijekove, koji optere}uju zdravstveni fond, te mogu}nosti za racionalizaciju, koju pruà informatiza-cija, natjerali su odgovorne u MZSS-u na promjenu plana informatizacije.

Povezivanje ljekarni na sredi{nji sustav omo gu}it }e nam trenuta~ni i kontinuirani, tzv. on-line pristup va`nim administrativ-nim i zdravstvenim podacima osiguranika Zavoda, te postizanje u{teda uz pove}anje

napisao: Mate Portolan / Ljekarne Splitsko-dalmatinske ùpanije, Split

IV : 2009 - 3/4 BILTEN HRVATSKE LJEKARNI^KE KOMORE

107

u~inkovitosti. U praksi }e to, sigurno, zna-~iti manje podataka za unos s recepta, mo-gu}nost bolje kontrole podataka, manje pogrje{aka u fakturiranju i povratu recepa-ta, manje administrativnog rada. Na sastan-ku u HZZO-u najavljeno je ukidanje sada{-njeg oblika recepta i uvo|enje elektroni~kog recepta. Zabrinjava ~injenica da Komora koja predstavlja ljekarni{tvo nije upoznata s tim projektom niti je uklju~ena u njega. Nepoznanica je ho}e li ljekarnici imati i u kojoj mjeri pristup zdravstvenim podacima bolesnika i kakav }e biti postupak s elek-troni~kim receptima.

Ho}e li se ponoviti slu~aj uvo|enja partici-pacije ili ponovljivih recepata s po~etka ove godine, kada smo odluke o po~etku pri-mjene dobili dva dana prije primjene? Va`no je pitanje i tko }e financirati programske promjene i nabavu potrebne nove opreme. Ve}ina ljekarni ve} sada zadovo ljava visoke tehnolo{ke standarde, posebno u dijelu informati~ke komunikacije i osposobljenosti ljekarnika. Svi su ljekarnici, ili barem ve}ina, ve} dobili novu, «pametnu karticu» koja }e im omogu}iti pristup sredi{njemu infor-mati~kom sustavu, ali to nije dovoljno. Za sigurnu i jednostavnu razmjenu podataka, {to je posebno va`no pri propisivanju na elektroni~ki recept, nu`no je i to da svi osi-guranici imaju «pametnu karticu». Prema najavama iz Zavoda, tek }e za ~etiri do pet godina svi osiguranici imati «pametnu iskaz-nicu» zdravstvenog osiguranja. Ovom je prigodom na veden tek dio otvorenih i va`nih pitanja na koje traìmo odgovore i

koje }e trebati rije{iti. Stoga je Komora zatraìla hitan sastanak u MZSS-u kako bi se upoznala i uklju~ila u ovaj projekt i na vrijeme sprije~ila mogu}e probleme. �

Deùrstva u javnim europskim ljekarnama

No}na deùrstva u ljekarnama obvezna su u ve}ini europskih zemalja. Kako bi se saznalo u kojim zemljama ljekarnici moraju deùrati, kako je ure|eno radno vrijeme ljekarni, postoji li naknada za uslugu no}nog deùrstva i kakav je osje}aj sigurno-sti ljekarnika za vrijeme deùrstva, Farma-ceutska grupacija Europske unije (PGEU) poslala je upitnik na tu temu u sve zemlje ~lanice. Dobiveni su odgovori iz 15 ze-malja, i to: Austrije, Belgije, ê{ke Repu-blike, Danske, Francuske, Gr~ke, Irske, Ita-lije, Luksemburga, Ma|arske, Nizoze m ske, Njema~ke, Poljske, Slova~ke i [panjolske. Na temelju dobivenih odgovora napisan je saètak koji prenosimo u ovome ~lanku.

Obveza ljekarni~kog deùrstvaObveza ljekarni~kog deùrstva

Ljekarni~ka su deùrstva obvezna u Au-striji, Belgiji, Danskoj, Francuskoj, Gr~koj,

napisala: Danijela Huml/HLJK; prema poda-cima PGEU


108

Italiji, Luksemburgu, Njema~koj i [panjol-skoj, dok su u Ma|arskoj, Poljskoj i Slo va-~koj ljekarnici obvezni deùrati samo u ma-lim gradovima. Ljekarnici koji moraju de u-rati, a to odbiju, bivaju sankcionirani u svim zemljama, osim u Austriji i Slova~koj. Me|utim, u ê{koj Republici, Irskoj i Ni-zozemskoj javni ljekarnici nisu obvezni su-djelovati u deùrstvima. Lije~nik u Irskoj daje bolesniku potrebne lijekove u hitnim slu ~ajevima. Mnogi gradovi u Nizozemskoj imaju jednu ili dvije ljekarne otvorene nave~er, preko no}i i vikendom. Te ljekarne obi~no deùraju u suradnji s ostalim ljekar-nama u tom gradu.

Radno vrijeme javnih ljekarniRadno vrijeme javnih ljekarni

U pet zemalja (ê{koj Republici, Francu-skoj, Irskoj, Luksemburgu i Poljskoj) radno vrijeme javnih ljekarni nije odre|eno zako-nom. U preostalih devet zemalja radno je vrijeme ljekarni odre|eno zakonom. U Belgiji, Danskoj, Gr~koj, Italiji, Ma|arskoj i Njema~koj ljekarne koje ne deùraju, a osta ju otvorene izvan radnoga vremena, podvrgnute su kaznenim odredbama zbog takva poslovanja. Za vrijeme praznika deù-rstva se organiziraju u ovim zemljama: Bel-giji, Gr~koj, Italiji, Luksemburgu, Ma|a r-skoj, Njema~koj, Poljskoj i [panjolskoj.

Prisutnost ljekarnika za vrijeme Prisutnost ljekarnika za vrijeme deùrstvadeùrstva

Za vrijeme deùrstva ljekarnici moraju biti prisutni u ljekarni u Belgiji, Francuskoj, Gr~koj, Irskoj, Italiji, Luksemburgu, Ma|ar-

skoj i [panjolskoj. Takva prisutnost ljekar-nika u ljekarni nije obvezna u {est zemalja: Austriji, ê{koj Republici, Danskoj, Nizo-zemskoj, Poljskoj i Slova~koj. U Njema~koj je dovoljno da se ljekarnik nalazi u blizini ljekarne kako bih mogao po potrebi do}i do nje za nekoliko minuta.

Naknada za deùrstvoNaknada za deùrstvo

Zdravstvene osiguravaju}e ku}e u Belgiji, Francuskoj i Luksemburgu pla}aju ljekarni-cima posebnu naknadu za deùrstva, dok se ona napla}uje kao dodatna usluga u Gr~koj. U Italiji i Njema~koj bolesnik mora dodatno platiti uslugu koja mu se pruà u deùrstvu. Ljekarnici nisu pla}eni za tu uslugu u Austriji, ê{koj Republici, Irskoj, Ma|arskoj, Nizozemskoj, Poljskoj i Slo-va~koj.

Sigurnost na radnome mjestu za Sigurnost na radnome mjestu za vrijeme deùrstavavrijeme deùrstava

Ve}ina se europskih ljekarnika osje}a nesi-gurno za vrijeme no}nog deùrstva, osim ljekarnika u Austriji, ê{koj Republici, Poljskoj i Slova~koj. Kako bi se pove}ala sigurnost, u Irskoj i Luksemburgu u ljekar-nama su zaposleni za{titari. U Danskoj, Irskoj, Italiji, Luksemburgu, Ma|arskoj, Ni-zozemskoj i Njema~koj ljekarne imaju po-sebne ulaze za bolesnike/pacijente tijekom deùrstva, a irske i njema~ke ljekarne imaju ugra|ene alarmne sustave. �


109

Vertikalno udruìvanje veledrogerija i javnih ljekarni u Europi [2]: Alliace Boots PLC

O zna~ajnoj pojavi zamije}enoj na europskome farmaceutskom trì{tu nazva-noj vertikalnim ili okomitim udruìvanjem veledrogerija i javnih ljekarni pisano je u Biltenu HLJK 2009–1/2. Bila je obra|ena veledrogerija Celsio, a sada se donose po-daci o europskoj veledrogeriji Alliace Boots PLC.

Kratka povijestKratka povijest

UniChem grupu osnovala je godine 1938. u Londonu skupina ljekarnika koja se u po~etku bavila maloprodajom lijekova neo-visnim ljekarnicima. UniChem grupa je po-krenula javnoljekarni~ku djelatnost godine 1991. kupnjom Moss Chemists lanca, koji

je tada imao 92 ljekarne. Alliance Uni-Chem grupa osnovana je godine 1997., kada se UniChem PLC udruìo s Alliance

Sante S.A. Alliance Boots utemeljen je 31. srpnja 2006. udruìvanjem Alliance Uni-Chema PLC i Boots grupe PLC. Dana 22. lipnja 2007. potvr|eno je preuzimanje tvr-tke od privatne grupacije Kohlberg Kravis Roberts iz SAD-a.

Podru~je djelovanjaPodru~je djelovanja

Djelatnost tvrtke podijeljena je na dva podru~ja:• u sklopu maloprodajne djelatnosti na-

zvane «Odsjekom za zdravlje i ljepo-tu» Alliance upravlja s vi{e od 2 784 ljekarne u pet europskih zemalja: Veli-koj Britaniji, Irskoj, Italiji, Nizozemskoj i Norve{koj. Alliance se bavi malopro-dajnom djelatno{}u i u Kini, Tajlandu i [vicarskoj.

• preko Alliance Healthcare, Alliance Boots nudi veleprodajne usluge u {es-naest zemalja: Velikoj Britaniji, Nor-ve{koj, Nizozemskoj, Rusiji, ê{koj Republici, Francuskoj, Italiji, [panjol-skoj, Turskoj, Njema~koj, [vicarskoj, Por tugalu, Egiptu, Rumunjskoj, Kini i Brazilu.

S prihodom od 14 096 milijuna eura u go-dini 2006. [1],* i s vi{e od 100 000 za-poslenika, Alliance Boots je zastupljen u vi{e od petnaest zemalja. Nadalje, s priho-dom od 14 608 milijuna eura u prvoj po-lovini godine 2007. i vi{e od 100 000


* Brojevi se u uglatoj zagradi odnose na citate iz litera-ture, vidjeti poglavlje: Literatura i bilje{ke.


110

zaposlenika Alliance Boots je zastupljen u vi{e od petnaest zemalja [2]. Kona~no, s prihodom od 15 304 milijuna eura u godi-ni 2008. i vi{e od 110 000 zaposlenika Alliance Boots je zastupljen u vi{e od dva-deset zemalja [3].

lat nost ove tvrtke ~ini gotovo 50 % ukupne prodaje [4]. Prije udruìvanja 22. lipnja 2007. Alliance Boots je podnio izvje{}e o poslovanju svojim ulaga~ima i iz tog se izvje{}a vidi da su prihodi od maloprodaj-ne djelatnosti tvrtke pove}ani za 4,2 % na 9,7 milijardi eura (6,579 milijuna funti), a pove}ana im je i prodaja za 6,4 % na 0,7 milijardi eura (502 milijuna funti) [5]. Ma-loprodajnu mreù u Velikoj Britaniji ~ine Zdravlje i ljepota i Javne ljekarne, koje zajedno upravljaju s 2 550 prodavaonica, od kojih su 2 250 ljekarne. U me|unarodnim okvirima, Alliance Boots upravlja s 550 ljekarni u Irskoj, Norve{koj, Nizozemskoj, Rusiji, Tajlandu i [vicarskoj. Tijekom godi-ne 2006. Alliance Boots preuzeo je ili otvorio 46 ljekarni u tim zemljama.

Alliance Boots upravlja mreòm od oko 3 100 prodavaonica u devet zemalja, od ~ega njih 2 800 ~ine ljekarne.

1. Javne ljekarne

1.1. Podaci o ljekarnama

Alliance Boots je zapo~eo javnu ljekarni~ku djelatnost godine 1991. Maloprodajna dje-

ZemljaAlliance Phar-

macies 2006.

Broj javnih ljekarni u

vlasni{tvu Alliance/

Boots u 2007. [6]

Broj javnih ljekarni u

vlasni{tvu Alliance/

Boots u 2008.

Ukupni

broj

ljekarni

Trì{ni

udio

Irska 32 [7] 36 43 1 394 3,1 %Italija 28 [8] 20 20 17 570 0,1 %Nizozemska 75 [9] 75 78 1 825 4,3 %

Norve{ka 116 [10] 129 137 57323,9

%Velika Britanija 2 250 [11] 2 252 2 351 12 943 18,2%Rusija 0 6 14 – –Tajland – – 141 – –Ukupno ∼ 2 501 2 518 2 784 34 305 7,7 %


111

1.2. Predvi|anja u maloprodajnoj ljekarni~koj

djelatnosti

Novi su vlasnici Alliance Bootsa ukratko iznijeli strategiju razvoja tvrtke ovako: «Uslijedit }e ulaganja u ljekarni~ki sektor kao odgovor na brze strukturne promjene u europskoj ljekarni~koj maloprodaji i vele-prodaji.1 Europske veledrogerije kupuju ljekarne tamo gdje je to mogu}e, te i{~e-kuju da }e takvih mogu}nosti biti sve vi{e u europskim zemljama ako do|e do daljnje liberalizacije trì{ta» [12]. Alliance Boots tako|er ulaè dodatna sredstva u ljekarni~ki sektor na Srednjem istoku i u Kini.

U godini 2008. Alliance Boots je iznio strategiju razvoja odsjeka Zdravlje i ljepo-

ta: »Na{a je strategija postati najve}i lanac ljekarni u Europi uz istodobno ja~anje vrijednosti Boots marki na novim trì{tima», te «u kontinentalnoj Europi o~ekujemo dalj-nju deregulaciju ljekarni~kog sektora. U me |uvremenu, mi nastavljamo pove }avati na{u zastupljenost u Norve{koj i Irskoj, uglavnom otvaranjem novih ljekarni» [13].

1.3. Zdravstvena strategija i izvedba

Alliance organizira zdravstvene kampanje.2 Oni se tako|er koriste marketin{kim meha-nizmima kojima je cilj privu}i vjernost kup-ca poput «Boots zdravstvenog kluba» ili «Boots kartice za vjernost» koja omogu}uje potro{a~ima da periodi~no primaju ciljane zdravstvene obavijesti i savjete o rje{avanju odre|enih zdravstvenih tegoba. «Boots

1 U Norve{koj Alliance Boots ima pove}ane tro{kove za zaposlenike vjerojatno zbog nedostatka ljekarnika u toj zemlji

2 Vidjeti obja{njenje izraza zdravstvena kampanja u Bil-tenu HLJK 2008-3/4, str. 154.


112

zdravstveni klub» ima 1,5 milijuna ~lano-va. Posebice se udovoljava potrebama osoba starije ìvotne dobi pa ne za~u|uje {to je oko 40 % ~lanova kluba u dobi od 60 ili vi{e godina.

Alliance nudi brojne mogu}nosti stalnoga stru~nog usavr{avanja svojim zaposlenici-ma.

Planira se, tako|er, {irenje Alliance pro-izvoda na odre|ene maloprodajne partne-re u sljede}im zemljama: Kanada, Francu-ska, Indonezija, Irska, Italija, Kuvajt, Nor-ve{ka, Portugal, Katar, Rumunjska, Rusija, [panjolska, Tajland, Ujedinjeni Arapski Emi rati i SAD. Alliance proizvodi uklju~uju generi~ke lijekove, koji se distribuiraju pre-ko Almusa, te kozmeti~ke i toaletne pro-izvode.

Alliance je odlu~io ponuditi vi{e razli~itih proizvoda u svojim ljekarnama na podru~ju Norve{ke i Nizozemske, {to je dovelo do dobrih rezultata za tvrtku. Tako|er je va` no napomenuti da Alliance osigurava prostor za savjetovanje s ljekarnikom u tri ~et vrtine svih svojih ljekarni u Velikoj Britaniji.

Nedavno se Alliance Boots upustio u po-slovnu suradnju s kineskim partnerom Guan gzhou Pharmaceuticals Corporation («GP Corp»), tvrtkom u vlasni{tvu Guang-zhou op}ine. GP Corp je ~etvrta veledro-gerija po veli~ini u zemlji. Na~elno se bavi proizvodnjom i prodajom kineskih patent-nih lijekova, zatim maloprodajom, velepro-dajom, uvozom i izvozom zapadnih i kine-skih lijekova i medicinskih aparatura, ali i

istraìvanjem i razvojem prirodnih i bio-lo{kih lijekova.

Alliance Boots je 4. kolovoza 2008. naja-vio potpisivanje ugovora o ulasku na brazi-lsko farmaceutsko trì{te preuzimanjem 25 % udjela u dionicama u Athos Farmi S.A., jednoj od ~etiri najve}e veledrogerije u Brazilu. Brazilsko farmaceutsko trì{te je najve}e u latinskoj Americi i deseto po veli~ini u svijetu [14].

2. Zdravstvena strategija i izvedba

2.1. Op}enito

Alliance Boots se bavi trgovinom na veliko u 16 zemalja svijeta. Me|utim, u nekima od tih zemalja Alliance Boots je sklopio partnerstva ili zajedni~ko udruìvanje kako bi u{ao na trì{te koje od tih zemalja, ili kako bi pove}ao svoj udio na trì{tu. Al-liance je sklopio sljede}e ugovore:

Poslovna suradnja Albarello od fajanse (Frankfurt am Main, druga

polovina XVIII. st.)Natpis: nema


113

Postotak udjela kapitala

u redovim dionicama i

glasa~kom pravu

Zemlja Glavna djelatnost

Suradnici/pridruèni ~lanovi

Hedef Alliance Holding A.S. 50 Turskaveleprodaja u

farmaciji

Andreae-Noris Zahn AG 29,99 Njema~kaveleprodaja u

farmaciji

Galenica A.G. 25,5 [vicarskaproizvodnja, vele-prodaja i malopro-

daja u farmaciji

Alliance Healthcare S.A. 49 Portugalveleprodaja u

farmacijiPoslovne udruge

Guangzhou Pharmaceutical Corporation

50 Kinaveleprodaja u

farmaciji

Athos Farma S.A. 25 Brazilveleprodaja u

farmaciji

Hedef Alliance je najve}a farmaceutska ve-ledrogerija u Turskoj. Od godine 2003. Poslovna se skupina pro{irila preuzimanjem udjela u vlasni{tvu nad veledrogerijama u Egiptu i Alìru. Andreae-Noris Zahn AG jedna je od najve}ih farmaceutskih vele-drogerija u Njema~koj s podru`nicom u Rumunjskoj i Hrvatskoj. Galenica A.G. je {vicarska zdravstvena grupacija koja se bavi farmaceutskom proizvodnjom, vele-prodajom i maloprodajom. Alliance Heal-thcare S.A. je portugalska veledrogerija pridruèna Allianceu. Guangzhou Phar-maceutical Corporation sklopila je poslov-nu suradnju sa Alliance Bootsom, a Athos Farma S.A. nedavno je potpisala 25-po-stotno preuzimanje od Alliance Bootsa.

2.2. Ostala podru~ja djelovanja

2.2.1. Virtualni lanci. Alliance je godine 2001. u Francuskoj pokrenuo Alphega Pharmacy. Danas taj virtualni lanac ima vi{e od 1 000 neovisnih ljekarni u nekim zemljama: Italija, [panjolska, Velika Brita-nija, Nizozemska i ê{ka Republika. Tvr-tka planira uvesti model Alphega Pharmacy i na druga trì{ta, uklju~uju}i Rusiju. ^lan-stvom u tom virtualnom lancu ljekarna do-biva cijeli niz usluga, uklju~uju}i razvoj rob-ne marke, stru~no usavr{avanje, zdravstve-nu skrb, pomo} u maloprodajnoj djelatno-sti, opskrbu robom i ljekarni~ku ispomo}. Uz to, ljekarnama se nude veliki popusti na cijeli niz proizvoda. ^lanstvo u Alphega Pharmacy iznosi od 300 do 600 eura.


114

2.2.2. Proizvo|a~ka djelatnost. Alliance Boots razdjeljuje svoje marke generi~kih lijekova po Velikoj Britaniji od godine 2003., zatim u Francuskoj i Italiji od 2006. i u Njema~koj od 2008., i to preko tvrtke Almus. Ta tvetka, naime, proizvodi gene-ri~ke lijekove ~ije je industrijsko oblikovanje pakovanja pristupa~no bolesniku, s osigu-ranim takvim osobinama koje olak{avaju izdavanje, pa i samolije~enje kod ku}e.

2.2.3. Povezanost s farmaceutskim tvrtka-ma koje se bave izravnom razdiobom lijekova. Alliance ima posebnu suradnju s proizvo|a~ima lijekova kako bi mogli prila-godili svoju djelatnost novim potrebama na trì{tu. Allinace nudi posebne usluge opskrbe putem tvrtke Alloga. Tim se uslu-gama, primjerice, koriste neke tvrtke koje op skrbljuju bolnice posebnim lijekovima. Osim toga, Alliance u Velikoj Britaniji nudi i neke logisti~ke usluge (npr. izravnu ra-spodjelu lijekova prema ljekarnama) slje-de}im tvrtkama: Pfi zer, GSK, Sanofi Aven-tis i Napp medicine.

Literatura i bilje{keLiteratura i bilje{ke

[1] Financijski podaci o Alliance Bootsu sa strani-ce: http://ir.allianceboots.com/allianceboots/ta-keover_agm/

[2] Allianceovo financijsko izvje{}e za godinu 2007.

[3] Alliance Bootsovo godi{nje izvje{}e za po-slovnu godinu 2007./2008., i to za razdoblje koje zavr{ava 31. oùjka 2008.

[4] Financijski podaci o Alliance Bootsu sa strani-ce: http://ir.allianceboots.com/allianceboots/ta-keover_agm/

[5] Taj iznos uklju~uje rezultate poslovanja tvrtke u Rusiji i na Tajlandu.

[6] Preliminarni rezultati Alliance Bootsaa za raz-doblje koje zavr{ava 31. oùjka 2007., Press re-lease 2nd May, 2007

[7] Community Pharmacy in Europe. OEBIG re-port (2006).

[8] Podaci s http://www.alliancefarmacie.it/.

[9] Podaci s http://www.alliance-apotheek.nl/pa-ges/alliancehealthcarehome.asp?articleid=3130,

[10] Podaci s http://www.alliancefarmacie.it/

[11] Podaci s http://www.allianceboots.com

[12] Alliance Boots. SCRIP July 4th 2007 No.3273.

[13] Prethodni rezultati Alliance Bootsa za raz-doblje koje zavr{ava 31. oùjka 2007., priop}enje za javnost od 2. svibnja 2007.

[14] Alliance Boots website, arhivska gra|a

priop}enja za javnost iz godine 2008. �


115

Doprinos ljekarnika u borbi protiv pretilosti

Javni ljekarnici u Europi pridonose pobolj{anju javnoga zdravlja stanovni{tva: osiguravanjem najvi{e mogu}e lje~idbene/terapijske u~inkovitosti izdanih lijekova, pruànjem savjeta o sigurnoj i odgovornoj skrbi i samolije~enju, poticanjem zdravih ìvotnih stilova putem u~inkovite zdrav-stvene promocije i tvore}i strategije zdrav-stvenog odgoja1 i zdravstvene poduke.2

Javne su ljekarne u zajednici {iroko raspro-stranjene, uklju~uju}i udaljena podru~ja, a nude takav informacijski okoli{ u kojem se stanoviti objektivan savjet moè dobiti od zdravstvenih stru~njaka (ljekarnika) bez

prethodnog ugovaranja sastanka. Ljekarne su dakle u~inkovita sredi{ta zajednice u kojima se promovira zdravlje. Uz to, ljekar-nici su najdostupniji zdravstveni stru~njaci zbog velike rasprostranjenosti javnih ljekar-ni po zemljama, od gradskih do seoskih podru~ja, odnosno od bogatih i uglednih do siroma{nih i skromnih krajeva.

Promoviranje zdravoga ìvotnog stilaPromoviranje zdravoga ìvotnog stila

Za razliku od drugih zdravstvenih ustano-va, ljekarne posje}uju i zdravi i bolesni pojedinci. Majke s djecom tako|er su re-doviti posjetitelji ljekarni. Ova ~injenica ot-vara brojne mogu}nosti za javne ljekarnike u slanju preventivnih zdravstvenih poruka zdravim gra|anima, uklju~uju}i pru a nje informacija roditeljima i skrbnicima o po bo-lj{anju zdravlja djece, higijeni i prehrani.

Osim toga {to se pruànje informacija i promoviranje zdravlja obavlja putem ljekar-ni, zdravstvena promocija u {kolama i u drugim dru{tvenim organizacijama moè biti u~inkovit na~in pobolj{anja op}e od-gojenosti i obrazovanosti o zdravlju djece, adolescenata i drugih populacijskih skupi-na. U nekim europskim zemljama ljekarni-ci, uz potporu stru~nih organizacija, pos-je}uju {kole i skupine za potporu u zajed-nici kako bi prenijeli zdravstvene poruke. Oni pritom nagla{avaju i va`nost zdrave prehrane i primjerene tjelovje`be, ~inioca koji tako|er utje~u na mentalno zdravlje i blagostanje.


1 Odgoj – navikavanje bolesnika na korisne zdravstvene navike, a u pedago{kom smislu sustavno djelovanje na bolesnika radi stjecanja dobrih svojstava i navika za zdrav ìvot. Op{irnije u knjizi Bolesnikova sigurnost: pobolj{anje bolesnikove sigurnosti u Europi sigurnom upora-bom lijekova (HLJK, Zagreb, 2009.), str. 23, 38.

2 Poduka – sustavno preno{enje znanja i vje{tina na drugoga (npr. bolesnika) iz skupine zdravstvenih nestru~njaka. Op{irnije u knjizi Bolesnikova sigurnost: pobolj{anje bolesnikove sigurnosti u Europi sigurnom upora-bom lijekova (HLJK, Zagreb, 2009.), str. 23, 38.


116

Prepoznavanje osoba koje su pod Prepoznavanje osoba koje su pod rizikom od razvoja pretilostirizikom od razvoja pretilosti

Debljina ili pretilost3 jest neumjereno nakupljanje masti, {to ugroàva ne samo zdravlje nego i ìvot pojedinca. Indeks tje-lesne mase4 (engl. Body Mass Index, BMI),5 koji se ra~una kao tjelesna masa (u kilogramima) podijeljena s kvadratom tje-lesne visine (izraène u metrima), ali i

vrijednost opsega struka,6 uobi~ajene su metode utvr|ivanja prekomjerne tjelesne mase i prepoznavanja osoba kod kojih bi se mogli razviti odre|eni zdravstveni pro-blemi zbog debljine. Obje vrste mjerenja (BMI, opseg struka) lako se mogu provesti u ljekarni. U sve vi{e ljekarni rade posebne sobe za savjetovanje bolesnika/pacijenata, a mjerenja se obavljaju uz osiguranu bole-snikovu/pacijentovu privatnost.

Smanjiti zdravstvene rizike zbog Smanjiti zdravstvene rizike zbog pretilosti pretilosti

Dokazi pokazuju da je pretilost vaàn rizi-~ni ~initelj nastanka brojnih kroni~nih bole-sti poput sr~ane bolesti, povi{enoga krvnog tlaka, mo`danog udara, nekih karcinoma i {e}erne bolesti tipa II. Pretili ljudi ~esto pate od brojnih psiholo{kih problema po-put manjka samopouzdanja, dru{t vene obi-lje enosti i srama, smanjene pokre t ljivosti i, uop}e, lo{ije kvalitete ivota. Sto ga je vrije-dno kombinirati programe sprje ~avanja/prevencije pretilosti s programima sprje-~avanja nastanka nekih kroni~nih bolesti. Valja znati da se u nekim europskim ljekar-nama provode takve mjere, i to tako da su, primjerice, u programe za lije ~enje {e}erne bolesti, lije~enja povi {e noga krvnog tlaka i

3 Pretilost (lat. adipositas) – abnormalno pove}anje mase i povr{ine tijela zbog nagomilavanja masti u tkivi-ma do stupnja u kojem ometa fiziolo{ke funkcije orga-nizma. Posljedica je unosa vi{e hrane nego je organiz-mu potrebno. Postala je najva`nija bolest hranjenja u razvijenim zemljama svijeta posljednjih dvadesetak go-dina [V. G.].

4 Iako se u obi~nom govoru masa i teìna smatraju istozna~nicama, to nije to~no jer je teìna sila i mjeri se njutnima, a masa se mjeri kilogramima. Teìna tijela nije ista na svim mjestima na Zemlji, dok je masa uvijek ista (u klasi~noj fizici, no ne i u teoriji relativnosti). Dakle, uop}e, pa i u ljekarni~koj praksi valja razlikovati izraz masa od izraza teìna. Masa (lat.) jest mjera tromosti tijela prema sili koja na njega djeluje, odnosno koli~ina tvari nekoga tijela. Ima oznaku m ili M. Teìna je fizi~ka sila kojom gravitacijsko polje djeluje na masu ili sila kojom neko tijelo vr{i pritisak na podlogu, odnosno koli~ina te sile izraèna u odgovaraju}im jedinicama. Teìna (znak: G) tijela jednaka je umno{ku njegove mase (m) i akceleracije sile teè (gravitacijske akcelera-cije, g), tj. G = m × g. Stoga u govoru i pismu ne treba zamjenjivati ta dva izraza [V. G.].

5 Primjerice, osoba te{ka 70 kg, a visoka 1,80 m ima BMI 70/1,80 × 1,80 = 21. Utvr|eno je da smrtnost od debljine po~ne rasti kad je BMI ve} izme|u 25 i 30, ali isto tako i kad je manji od 18,5, tj. u slu~ajevima malnutricije. Malnutricija (lat. malnutritio) jest lo{a i ne-dovoljna prehrana zbog pomanjkanja uzete hrane zbog stanovitih sastojaka u hrani ili zbog nemogu}nosti iskori{tavanja progutane hrane. Smrtnost se ljudi umje-reno pove}ava kad BMI prelazi 30, visoka je kad prije|e 35 i vrlo visok ako je vee}i od 40 [V. G.].

6 Takozvana trbu{na ili visceralna (koja pripada utrob-nim organima) debljina jest odnos opsega struka (poja-sa) i bokova. Ima autora koji smatraju da je dovoljno izmjeriti samo opseg struka. U mu{karaca je normalan opseg struka 94 cm, a u èna 80 cm. Ako je u mu{karaca ve}i od 102 cm, odnosno u ena ve}i od 88 cm, smatra se bitno pove}anim [V. G.].


117

odvikavanja od pu{enja ugra|eni i programi sprje~avanja pretilosti.

Rje{avanje problema nastalih zbog Rje{avanje problema nastalih zbog prekomjerne tjelesne maseprekomjerne tjelesne mase

Ljekarnici, zajedno s nutricionistima i dru-gim ~lanovima multidisciplinarnog tima, pruàju osobama koje imaju problema s pretilo{}u savjete7 o zdravoj prehrani,8 o tje lovje`bi i potro{nji alkohola te pruàju motivacijsku potporu za gubitkom kilogra-ma. Tako|er, ra~unaju BMI, mjere opseg struka i prate rezultate pridràvanja savjeta odre|eno vrijeme (obi~no {est mjeseci). K tomu ljekarnici mjere krvni tlak i po potre-bi upu}uju bolesnike odgovaraju}im zdra-vstvenim stru~njacima. Ljekarni~ka usluga, koja se pritom provodi, treba biti temeljena na dokazima.

Takve vrste usluga obi~no zapo~inju na poticaj pojedinih ljekarnika ili njihovih na-cionalnih stru~nih organizacija, iako bi one mogle biti i {ire provedene kada bi bile dio nacionalne strategije za borbu protiv preti-losti. Mogu}nost {irenja takvih usluga na cijelu populaciju, uklju~uju}i osobe nisko-ga socioekonomskog poloàja, golema je i mogla bi dovesti do zna~ajnih u{teda u podru~ju zdravstva.

Vrijedno je spomenuti da ljekarnik moè prepoznati situacije u kojima je porast tje-lesne mase rezultat nuspojave nekog lijeka te }e raspraviti s bolesnikom i/ili njegovim lije~nikom o drugim mogu}nostima lije~e-nja. [tovi{e, ljekarnici mogu prepoznati skup okolnosti u kojima je primjena lijeko-va za kontrolu tjelesne mase neu~inkovita, odnosno kada su dodaci prehrani za sma-njenje tjelesne mase neu~inkoviti ili nepo-trebni te savjetovati pojedince o posljedi-cama uzimanja takvih proizvoda.

Zaklju~ujemo, javni su ljekarnici, preko {iroke mreè europskih ljekarni, koristan i visoko dostupan izvor informacija koji tre-baju biti potpuno iskori{teni u razvoju i provedbi dràvnih politika i strategija za borbu protiv prekomjerne tjelesne mase i pretilosti. ��

7 Nije lako ni ljekarnicima ni nutricionistima (osobama koje se bave hranom radi za{tite zdravlja) uspostaviti u pretilih osoba samopo{tovanje, jer nije lako niti smanji-ti tjelesnu masu u debelih osoba.

8 Dijeta se odnosi na hranu i pi}e, a u uèmu smislu moè zna~iti i propisanu vrstu hrane i pi}a radi lije~enja ili uzimanja odre|ene koli~ine hrane i pi}a u svrhu re-gulacije tjelesne mase. Lije~enje dijetom najstariji je na~in otklanjanja debljine. Mnogi su autori dolazili na najrazli~itije zamisli glede lije~enja pretilosti, koje su ~esto u suprotnosti s temeljnim na~elima dijetetike. Ispravna dijeta obi~no je razli~ita u pojedinaca, a ovisi o ukusu bolesnika i njegovim navikama. Potreban je do-govor bolesnika i ljekarnika. U prehrani je vrlo va`no smanjiti masno}e na najmanju mogu}u mjeru. Nadalje, dijetu valja prilagoditi trenuta~nom stanju bolesti i bo-lesnika. Kod svake komplikacije potrebno je lije~enje pod nadzorom lije~nika, odnosno u bolnici.


118Cjelokupni odobreni sažetak svojstava lijeka te cjelokupna odobrena uputa sukladni su člancima 16. i 22. Pravilnika o načinu oglašavanja i obavješćivanja o lijekovima, homeopatskim i medicinskim proizvodima (NN 62/05).

119

izvje{}aPregled poslovanja HZZO-a u 2008.

Na 3. sjednici Upravnog vije}a HZZO-a odrànoj 30. oùjka 2009. prihva}ena su financijska izvje{}a o poslo-vanju Zavoda za godinu 2008., i to za osnovno (O) i dopunsko (D) osiguranje. Donosimo najva`nije dijelove izvje{}a za-nimljive za ljekarni~ku djelatnost.

Rebalansom dràvnoga prora~una na kraju godine 2008. osigurana su dodatna sred-stva u iznosu od 800 milijuna kuna za lijekove na recept, a dug ljekarnama i rok pla}anja smanjen je na 175 dana. Od 1. sije ~nja do 31. oùjka 2008. vrijednost bo-da iznosila je 6,74 kune. Pove}anjem od 1. travnja do kraja 2008. vrijednost je bo-da iznosila 7,07 kuna tako da je u godini 2008. ostvarena prosje~na vrijednost boda u ljekarni{tvu u iznosu od 7,00 kuna.

Od 1. sije~nja 2008. zapo~eo je s radom Hrvatski zavod za za{titu zdravlja na radu.

Pravo na zdravstvenu za{titu u godini 2008. prosje~no je ostvarilo 4 365 225

oso ba. Broj aktivnih radnika je 1 582 845, {to u strukturi ~ini 36,25 % svih osiguranih osoba. Od toga broja aktivnih osiguranika ène ~ine 45,03 %. U strukturi osigura-nika umirovljenici ~ine 23,70 %, ~lanovi obitelji 27,27 %, nezaposleni 8,62 %, a svi ostali 4,16 %.

Prihodi – primitci 2008.Prihodi – primitci 2008.

Cjelokupni prihod osnovnoga zdravstve-nog osiguranja u godini 2008., u uspore-dbi s godinom 2007., pove}an je 8,17 %, a cjelokupni prihod u dopunskom osigu-ranju smanjen je 3,85 %.

Prihodi od doprinosa koji se izdvajaju u vi-sini od 15 % na bruto-pla}e upla}uju se na ra~un Dràvne riznice. Prihodi od dopri-nosa ~ine 93 % ukupnih prihoda, a prihodi od prora~una ~ine 7 % prihoda.

U tablici su prikazani pokazatelji najva`nijih stavki primitaka za zdravstveno osiguranje iz financijskog poslovanja HZZO-a u raz-doblju I.-XII. 2008., a u usporedbi s raz-dobljem I.-XII. 2007.

Rashodi – izdaciRashodi – izdaci

Ukupni izdaci poslovanja HZZO-a, prema slu`benim knjigovodstvenim podacima, iz-nose 20 736 035 878,00 kn, od ~ega je u obveznom zdravstvenom osiguranju utro-{eno 97,94 %, a u dopunskome zdravstve-nom osiguranju 2,06 %. Najve}i dio sred-stava u okviru ukupnih izdataka pot ro{en je na zdravstvenu za{titu s udjelom 84,57 %,

pripremio: Mate Portolan / Ljekarne Split-sko-dalmatinske ùpanije, Split

1 Sadràj je ~lanka temeljen na Izvje{}u o financijskom poslovanju HZZO-a u razdoblju sije~anj – prosinac 2008., koje je isprave objavio HZZO.


120

za naknade je utro{eno 12,90 %, a za ostale rashode 2,53 %.

U tablici su prikazani pokazatelji najva`nijih stavki izdataka za zdravstveno osiguranje iz financijskog poslovanja HZZO-a u razdoblju I.-XII. 2008., a u usporedbi s razdobljem I.-XII. 2007.

Izdaci za lijekove na recept, uz izdatke bolni~ke zdravstvene za{tite, najve}i su

R. Pokazatelji I. – XII. 2007. I. – XII. 2008. IndeksStruktura

2008.

PRIHODI – PRIMITCI

1. Prihodi od doprinosa – osno-vno zdravstveno osi gu ranje

17.056.328.810 18.066.250.328 105,92

2. Ostali prihodi – osnovno zdravstveno osiguranje

1.565.695.645 2.077.028.277 132,66

3. Cjelokupni prihodi – osnov-no zdravstveno osiguranje

18.622.024.455 20.143.278.605 108,17 97,57 %

4. Dopunsko zdravstveno osi-guranje

521.225.594 501.159.596 96,15 2,43 %

5. Cjelokupni prihod zdravstve-nog osiguranja

19.143.250.049 20.644.438.201 107,84 100,00 %

R. Pokazatelji I. – XII. 2007. I. – XII. 2008. IndeksStruktura

2007.

RASHODI - IZDACI

1. Primarna zdravstvena za{tita 2.908.063.348 2.938.817.558 101,06 14,47 %2. Lijekovi na recept 3.144.929.162 3.391.986.542 107,86 16,70 %3. Bolni~ka zdravstvena za{tita 7.309.686.781 8.237.460.327 112,69 40,56 %4. Specijalna konzilijarna zdrav-

stvena za{tita604.040.651 622.792.509 103,10 3,07 %

5. Posebno skupi lijekovi 342.267.305 417.656.123 122,03 2,05 % 6. Ortopedski ure|aji i pomagala 467.010.073 529.616.578 113,41 2,61 %7. Ostali izdaci 325.534.970 1.106.085.035 339,79 5,45 %

Ukupna zdravstvena za{tita 15.101.532.290 17.244.414.672 114,09 84,91 %Cjelokupni rashodi i izdaci 17.956.808.319 20.307.953.707 113,09 100,00 %

izdatak za zdravstvenu za{titu. Udjel izda-taka za lijekove na recept u izdacima za zdravstvenu za{titu ne{to je manji u godini 2008. i iznosi 19,67 % u odnosu na 2007., kada je bio 20,51 %. U ukupnim izdacima HZZO-a za 2008. udjel lijekova na recept iznosi 16,70 % i ne{to je manji u usporedbi s podacima za godinu 2007., kada je bio 17,51 %.


121

Izdaci za lijekove na recept vrijednosno su u godini 2008. pove}ani 7,86 % u odnosu na godinu 2007. Iskazani podaci za orto-pedska pomagala pokazuju da su u godini 2008. bili vrijednosno pove}ani 13,41 % u usporedbi s godinom 2007.

Lijekovi na recept - naturalni Lijekovi na recept - naturalni pokazatelji pokazatelji

Naturalni pokazatelji – iskazani u broju izdanih recepata – pokazuju da su za osi-guranike HZZO-a u 2008. izdana 43 183 562 recepta, dakle 8,38 % vi{e nego u go-dini 2007., kada je izdano 39 844 995 recepata.2

Prosje~no je po osiguraniku u godini 2007. na razini Republike Hrvatske izdano 9,89 recepata, dok je u godini 2007. izdano prosje~no 9,14 recepata.

Broj izdanih recepata 43 183 562 Prosje~ni broj recepata po broju osiguranih osoba ukupno 9,89Prosje~no ukupni izdatak po receptu po broju osiguranih osoba 777,05 knProsje~ni izdatak po izdanom receptu 78,55 kn

Potro{nja lijekova prema prosje~nome broju recepata po osiguraniku u godinama od 1998. do 2008. u stalnom je porastu. Usporedbom broja izdanih recepata po podru~nim uredima u godini 2008., a u odnosu na 2007., uo~avaju se razli~ita pove}anja s obzirom na prosje~ni porast izdanih recepata na razini Republike Hrva-tske. Najve}i je relativni porast izdanih re-cepata tijekom godine 2008. zabiljeèn u PU Vinkovci, slijede PU Sisak, PU Split, PU Vara`din, te PU Osijek, {to je u koli~inskome smislu vidljivo u tablici.

2 vidjeti podatke u Biltenu HLJK 2008–2, str. 89-94.


122

Broj recepata

Podru~ni ured

[PU]I.-XII. 2007. I.-XII. 2008. Indeks

2008./2007.

Prosje~ni br.

recepata u 2008.

po osiguraniku

0 1 2 3 4

Bjelovar 1.217.928 1.308.748 107,46 10,59âkovec 1.041.285 1.137.622 109,25 10,31Dubrovnik 1.054.810 1.145.829 108,63 8,99Gospi} 421.247 456.722 108,42 8,92Karlovac 1.340.318 1.459.636 108,90 10,98Koprivnica 1.140.944 1.236.127 108,34 10,56Krapina 1.403.233 1.504.227 107,20 11,28Osijek 2.920.405 3.191.904 109,30 10,23Pazin 1.890.391 2.024.377 107,09 9,55Poèga 713.874 779.543 109,20 9,72Rijeka 2.899.592 3.144.048 108,43 10,33Sisak 1.700.289 1.881.052 110,63 10,40Slavonski Brod 1.416.076 1.507.813 106,48 9,02Split 3.740.662 4.113.388 109,96 8,77[ibenik 1.091.504 1.152.377 105,58 10,42Vara`din 1.697.998 1.856.142 109,31 10,60Vinkovci 1.608.107 1.827.835 113,66 9,82Virovitica 896.603 947.991 105,73 10,80Zadar 1.482.027 1.576.881 106,40 9,40Zagreb 10.167.702 10.931.300 107,51 9,80Ukupno 39.844.995 43.183.562 108,38 9,89

Potvrde za ortopedska pomagala - Potvrde za ortopedska pomagala - naturalni pokazatelji naturalni pokazatelji

Tijekom godine 2008. ovjereno je 755 658 potvrda3, tj. 3,53 % vi{e nego u godini 2007., kada je izdano 729 917 potvrda. Izdaci za ortopedska pomagala iznosili su za 13,41 % vi{e nego isti izdaci u 2007., a to u strukturi ukupnih izdataka obvezno-ga zdravstvenog osiguranja ~ini 2,61 %.

3 U godini 2008. broj ovjerenih potvrda pove}ao se za 25 741.


123

Pregled izdataka za lijekove po kategorijama osiguranika Pregled izdataka za lijekove po kategorijama osiguranika

Kategorija

osiguranika

Broj

~lanova

Izdaci za

lijekove na

Rp.

Lijek. na

Rp. po

osigu-

ran.

Ukupni izdaci

z. z.

Ukupni

izdaci po

osigura-

niku

1. Aktivni osigura-nici

1.582.261

^lanovi obitelji pod 1.

849.038

Ukupno 2.431.299 886.017.136 364,42 8.413.210.868 3.460,38

2. Umirovljenici 1.034.635^lanovi obitelji pod 2.

177.858

Ukupno 1.212.493 2.039.510.930 1682,02 7.918.663.887 6.530,89

3. Poljoprivrednici 52.985^lanovi obitelji pod 3.

16.398

Ukupno 69.083 66.527.558 963,00 310.286.927 4.491.51

4. Nezaposlene osobe

376.447

^lanovi obitelji pod 4.

120.595

Ukupno 497.042 251.429.766 505,82 1.467.883.472 2.953,24

Analiziraju li se prosje~ni godi{nji izdaci po kategorijama osiguranika, vidljivo je da su najve}i prosje~ni izdaci iskazani za umi-rovljenike, a oni u godini 2008. iznose go-tovo 6 531 kn. Izdaci za lijekove na recept za umirovljenike s ~lanovima njihove obi-telji iznose 2 039 510 930 kn, {to je 60,12 % sveukupnih izdataka za lijekove. Takvi su podaci razumljivi jer je rije~ o po-pulaciji bolesnika s pove}anim potrebama lije~enja.

Zaklju~ak Zaklju~ak

Potro{nja lijekova na recept u godini 2008. pove}ana je u odnosu na 2007. za zna-~ajnih 7,86 %. Na kraju je kalendarske go-dine Zavod dobio iz prora~una samo 900 milijuna kuna, koja su sredstva utro{ena za pla}anje dospjelih obveza za lijekove na recept u iznosu od 800 milijuna kuna i za posebno skupe lijekove u iznosu od 100 milijuna kuna. To je bio razlog da je Zavod na kraju godine 2008. iskazao nepodmire-ne obveze za lijekove na recept u iznosu od 556 milijuna kuna, {to je iznosilo 70 % ukupnih dospjelih obveza Zavoda.


124

Na poslovanje ljekarni u godini 2008. zna~ajno je utjecalo pove}anje broja izda-nih recepata od 8,38 %, kada se broj izda-nih recepata usporedbi s godinom 2007.

Za godinu 2009. u dràvnome prora~unu planirana su sredstva za lijekove u iznosu od 3,35 milijardi kuna, {to odgovora o~ekivanoj potro{nji za lijekove. Nakon vi{e godina sredstva za lijekove realno su planirana, {to bi trebalo osigurati stabilnije poslovanje ljekarni i daljnje smanjivanje ro-kova pla}anja. ��

Rad Vije}a Komore od travnja do srpnja 2009.

Vije}e Komore u spomenutom je razdoblju odràlo dvije sjednice o kojima donosimo izvje{}a.

9/94 sjednica Vije}a HLJK-a9/94 sjednica Vije}a HLJK-a

Vije}e Hrvatske ljekarni~ke komore na svojoj je sjednici od 2. travnja 2009. i u nastavku sjednice dana 20. travnja 2009. raspravljalo i donijelo stanovite odluke o:• izvje{}u predsjednika Komore o radu

izme|u sjednica Vije}a,

• prijedlogu radnog materijala za izrad-bu Zakona o ljekarni{tvu,

• dono{enju Odluke o odre|ivanju ter-mina Glavne skup{tine,

• dono{enju Odluke o raspisivanju izbo-ra za predsjednika Hrvatske ljekarni~ke komore,

• dono{enju rje{enja o imenovanju Izbor-ne komisije za provo|enje izbora za predsjednika Hrvatske ljekarni~ke ko-more,

• prijedlogu Odluke o nastavku suradnje s tvrtkom «Lumos» za usluge komuni-kacijskog savjetovanja,

• dono{enju Godi{njeg plana stru~nog nadzora,

• osnivanju Povjerenstva za onkolo{ku farmaciju i

• razli~ito.

Nakon {to je Vije}e Komore prihvatilo dnevni red sjednice i prihvatilo zapisnik s pro{le sjednice, predsjednik Komore u svojem je izvje{}u dao pregled aktivnosti Komore za proteklo razdoblje.

Predsjednik je obavijestio Vije}e Komore da je nedavno proteklo razdoblje obiljeèno intenzivnim aktivnostima u rje{avanju pro-blema nastalih u provedbi reforme vezano za primjenu odluke o naplati participacije, uvo|enju ponovljivih recepata, te promje-nama u propisivanju i izdavanju ortoped-skih pomagala. Reforma je ljekarni{tvu do-nijela nove obveze, pove}an opseg rada i administrativno optere}enje bez odgo va-raju}eg pove}anja ljekarni~ke naknade koja pripremila: Ana Malovi} / HLJK


125

bi omogu}ila zapo{ljavanje novih kadrova i poticala pove}anje kvalitete ljekarni~kog rada. Nove Liste lijekova i smanjivanje cije-na za prosje~no 12 posto zna~i i dodatnu financijsku {tetu ljekarnama koja se pro-cjenjuje na vi{e od 17 milijuna kuna. Upo-zorenjem putem javnosti o ljekarni~kim pro-blemima potaknute su zdravstvene vlasti na reakciju, ali bez stvarnog dogovora o nak-nadi. Ostvarenje mogu}eg dogovora do-datno je optere}eno financijskim stanjem u dràvi i rebalansom dràvnoga prora ~una.

Dana 4. velja~e 2009. odràn je sastanak predstavnika Komore s predstavnicima HZZO-a, na kojem su sudjelovali v. d. rav-natelja Tihomir Strizrep, zamjenica ravna-telja Veronika Lau{in, pomo}nica ravnatelja Jasenka Pap, voditelj Slu`be za ugovaranje i Slu`be za lijekove, te informati~ar. U pr-vom dijelu sastanka raspravljano je o zaklju-~cima s prethodnih dvaju sastanaka, koja su odràna u HZZO-u 22. sije~nja 2009. i 26. sije~nja 2009. i o problemima:• prebijanja participacije, • izmjene obrasca recepta te obveznog

upisa podataka koji obavlja lije~nik,• MKB {ifri. Zavod }e na web stranici

omogu}iti pristup ljekarnama tablici s MKB-10 {iframa s 5 znamenki te je povezati sa {iframa osloba|anja od su-djelovanja,

• vra}anja ra~una ljekarnama,• izdavanja lijekova za hemofiliju i izrad-

ba trituriranih pra{aka na teret Zavo-da, tj. napla}ivanja participacije goto-vinom,

• promjene u propisivanju i izdavanju ortopedskih pomagala.

Komora je upozorila na potrebu pro{irenja popisa ortopedskih pomagala koja }e se izdavati u ljekarnama na sva serijska poma-gala, kao i na problem koli~ina koje se pro-pisuju, a koje ne odgovaraju originalnim pakovanjima.

V. d. ravnatelja Zavoda u vezi s ortope-dskim pomagalima izrazio je stajali{te da je njihova nakana i za ortopedska pomagala primijeniti sustav kao i za Listu lijekova te objaviti naziv pomagala, {ifru i cijenu. Upo-zorio je na problem dvojnih cijena, odno-sno da ljekarne ispostavljaju ra~une s uslu-gom, a ostali isporu~itelji bez usluge, a to Dràvna revizija ne prihva}a. Ovaj }e se problem u sljede}em razdoblju poku{ati ri-je{iti, uz naznaku v. d. ravnatelja da je njihov cilj da ljekarne i dalje izdaju poma-gala jer to omogu}uje bolju dostupnost.

Komora je predloìla izmjenu Pravilnika o na~inu propisivanja i izdavanja lijekova na recept te da se {estomjese~ni recept za-mijeni izdavanjem terapije za tri mjeseca na neponovljivi recept. V. d. ravnatelja izrazio je stajali{te da ne mogu prihvatiti taj i takav prijedlog, te da, uvaàvaju}i ar-gumente Komore, predlaè da, u slu~aju izdavanja lijekova na ponovljive recepte HZZO-a za terapiju do 180 dana, ljekarna ne}e zadràvati recept u ljekarni, nego }e se recept pri prvom izdavanju zajedno s ra~unom dostavljati Zavodu. Pri prvom izdavanja lijeka ljekarnik u svojem progra-


126

mu otvara elektroni~ki zapis s podacima o osiguranoj osobi te s podacima s recepta, na temelju kojeg }e ponavljati izdavanje lijeka.

Izmijenjeni }e Pravilnik stupiti na snagu 15 dana nakon objave u Narodnim novinama, a prije objave Zavod je obvezan dostaviti naputak o provedbi, te novi opis sloga ra~una za ljekarne.

Komora je zatraìla pove}anje boda za ljekarni~ku uslugu na vrijednost od 8,23 kune u skladu s pove}anjem prihoda osta-lim ugovornim subjektima u primarnoj zdravstvenoj za{titi zbog pruànja dodat-nih usluga koje su izazvale pove}anje op-sega rada i nove administrativne poslove. Nakon duè rasprave v. d. ravnatelja je po-nudio pove}anje vrijednosti boda od 8 % prema vrijednosti boda u godini 2008. (bod 7,07) kao iznos koji HZZO moè ponuditi. Istodobno je predloìo da se iz-mijeni sustav obra~una ljekarni~ke usluge, da se prihvati obra~un prema DTP-u, je-dinstveni postupak za ljekarni~ku uslugu, kao i prosje~na vrijednost usluge ostvarene u godini 2008.

Predstavnici su Komore izjavili da promje-nu Pravilnika o na~inu propisivanja i izda-vanja lijekova mogu prihvatiti pod uvjetom da se pove}a vrijednosti boda te uz valjani naputak o provedbi. U pisanom odgovoru na prijedlog HZZO-a, o pove}anju vrijed-nosti boda od 8 %, Komora je odgovorila da prihva}a pove}anje vrijednosti boda na 7,64 kune, te je dostavila prijedlog izmjene Pravilnika. Me|utim, u odgovoru HZZO-a

na postupak HLJK-a, dr. Strizrep je tvrdio kako je do{lo do nesporazuma te da HZZO predlaè pove}anje vrijednosti ljekarni~ke usluge samo uz promjenu obra~una prema DTP-u. Komora je na taj dopis odmah od-govorila i traìla promjenu vrijednosti boda na 7,64 od 1. sije~nja 2009. i izrazila spremnost da izradi i prihvati obra~un uslu-ge prema DTP-u, za {to je nu`no vrijeme za pripremu i prilagodbu.

HZZO je u Narodnim novinama objavio izmijenjeni Pravilnik o propisivanju i izda-vanju lijekova prema dogovoru s Komo-rom, novi Pravilnik o ortopedskim poma-galima, te naputke, ali nije objavio pove-}anje vrijednosti boda za ljekarni{tvo. Dana 11. velja~e 2009. Komora je dopi-som upozorila HZZO na izigravanje do-govora, te upoznala s problematikom dràvnog tajnika Draèna Jurkovi}a i zatraìla HITAN sastanak, koji je dogovo-ren za 16. velja~e 2009.

Na sastanku 16. velja~e 2009. u Ministar-stvu zdravstva i socijalne skrbi (MZSS), na kojem su sudjelovali, uz dràvnog tajnika Draèna Jurkovi}a, i v. d. ravnatelja HZZO-a Tihomir Strizrep, te predstavnici HLJK-a Mate Portolan, Silvana Jager, Dragica Ra-din, Slavka Bla{ko i Katica Vugrin~i} To-mi~i}. Dràvni tajnik upoznat je sa svim problemima u provedbi reforme u ljekar-ni{tvu, nezadovoljstvu ljekarnika poloàjem i odlukama HZZO-a i MZSS te je zatra-èno hitno rje{avanje nastaloga problema. Komora je tako|er upozorila da nova Lista lijekova zna~i i novu financijsku {tetu u


127

ljekarnama, koja je, prema izvorima iz MZSS-a, procijenjena na 30 milijuna kuna, te da HZZO mora prona}i na~in kako ljekarnama nadoknaditi {tetu.

Komora je tom prigodom predloìla rje-{enje da s danom objave Liste lijekova proizvo|a~i i veledrogerije lijekove ispo ru-~uju po cijenama s nove Liste, a da ljekar-ne novu Listu primjenjuju kasnije. Tako|er je zatraèno po{tovanje dogovora sa sa-stanka u HZZO- u. Uz to je dogovoren i novi sastanak za 7 dana.

Na sjednici Upravnog vije}a HZZO-a, odrànoj 26. velja~e 2009., predstavnik Komore je upozorio na ve} navedene pro-bleme u provedbi reforme u ljekarni{tvu, financijsku {tetu koju }e ljekarnama donije-ti Lista lijekova te da se ne po{tuju dogo-vori. Upravno vije}e HZZO-a donijelo je novu Listu lijekova, ali bez odluke o nakna-di {tete ljekarnama, odnosno da taj pro-blem ljekarne rje{avaju s proizvo|a~ima i veledrogerijama.

Dopis ministru zdravstva upu}en je 27. velja~e 2009. sa zahtjevom za hitni sasta-nak, jer, u suprotnom Komora }e s nastalim problemima upoznati javnost. Dana 5. oùjka 2009. odràna je u Komori tiskov-na konferencija na kojoj su mediji upoznati sa stajali{tima Komore o reformi zdravst-venog sustava te s problemima s kojima se ljekarni{tvo susre}e, kao i o velikim te{ ko-}ama u rje{avanju problema s HZZO-om i MZSS-om. Hrvatska izvje{tajna novinska agencija (HINA) i ostali mediji prenijeli su

stajali{ta Komore te naglasili da MZSS od-bija razgovarati s ljekarni{tvom.

Neposredno nakon ove objave uslijedio je poziv ministra zdravstva upu}en predsjed-niku Komore s tvrdnjom da su ljekarnici pro-tiv reforme. Ponovno je re~eno da lje karnici nisu protiv reforme, ali imaju mnogo pro-blema u provedbi te da se zahtjevi ljekarnika zanemaruju i umanjuju. Dio medija nezado-voljan komunikacijom s ministrom u svojim je napisima komentirao sta nje na svoj na~in. Dogovoreno je da se u roku od tjedan dana organizira sastanak u MZSS-u. Komora je ministru dostavila sve pisane materijale koji su podijeljeni novinarima, kao i tekst pre-zentacije, iz kojih je vidljivo da Komora i ljekarnici podupiru reformu, ali da imaju problema u njezinoj pro vedbi i dogovorima s HZZO-om i MZSS-om.

Potom je sastanak u MZSS-u odràn 11. oùjka 2009. Na sastanku su, uz ministra zdravstva Darka Milinovi}a, sudjelovali dràvni tajnik Draèn Jurkovi}, na~elnica odjela za pravne poslove MZSS-a Dubra-vka Jadro, tajnica ministra te v. d. ravnatelja HZZO-a Tihomir Strizrep, zatim Veronika Lau{in, kao i predstavnici HLJK-a Mate Portolan, Dragica Radin, Slavka Bla{ko i Katica Vugrin~i} Tomi~i}. Ministar je napo-menuo da se problemi moraju rje{avati dogovorom i kratko se osvrnuo na dosa-da{nju provedbu reforme. Zatim je Mini-star ponovno upoznat sa svim problemima ljekarnika, ali i poloàjem ljekarnika u zdra-vstvenom sustavu, te s promjenama koje je nu`no provesti. Dogovoreno je da radne


128

grupe hitno pripreme izmjenu Pravilnika o na~inu propisivanja i izdavanja lijekova i Pravilnika o ortopedskim pomagalima te da Komora dostavi prijedlog novog Zako-na o ljekarni{tvu. Dogovor oko pove}anja ljekarni~ke naknade nije postignut pa je ministar zdravstva predloìo da se odrì novi sastanak nakon {to se prihvati reba-lans dràvnoga prora~una.

Komora je obavijestila MZSS o problemu obavljanja pripravni~koga staà i polaganja stru~nog ispita hrvatskih dràvljana koji su diplomirali u inozemstvu, kao i stranih dràvljana koji imaju radnu dozvolu.

Radna je grupa za izradbu priru~nika Formu-lae magistrales Croatica predala 11. où j ka 2009. Komori zavr{eni radni materijal. U dogovoru s koordinatoricom radne grupe profesoricom Maricom Medi} [ari} radni }e se materijal dopuniti monografijama za magistralne pripravke iz Liste lijekova.

Povjerenstvo za stru~ni nadzor HLJK-a sukladno Godi{njem planu nadzora za 2008. provelo je ukupno 41 stru~ni nad-zor u ljekarnama.

^lanovi Vije}a Komore razmotrili su nakon provedenih rasprava u podru~nim vije}ima dostavljeni radni materijal za izradbu Zakona o ljekarni{tvu i donijeli odluku da se takav materijal dostavi u Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi.

Vije}e Komore odlu~ilo je da se Sjednica Glavne gkup{tine odrì u ponedjeljak 15. lipnja 2009. u Zagrebu, u hotelu Dubrov-

nik, dvorana Ban, sa sljede}im dnevnim redom:1. Otvaranje sjednice Glavne Skup{tine2. Izbor radnog predsjedni{tva3. Imenovanje Verifikacijskog povjeren-

stva, zapisni~ara i ovjerovitelja zapis-nika

4. Izvje{}e Verifikacijskog povjerenstva5. Izvje{}e predsjednika Komore o radu

Komore za razdoblje izme|u dviju skup{tina

6. Izvje{}e Nadzornog odbora7. Prijedlog izmjene i dopune Statuta

HLJK-a8. Dono{enje zavr{nog ra~una Komore9. Dono{enje plana rada Komore za

2009. godinu10. Dono{enje financijskog plana za

2009. godinu11. Izbor predsjednika Komore12. Izbor zamjenika predsjednika Komo-

re13. Razli~ito.

Vije}e Komore jednoglasno je donijelo Odluku o raspisivanju izbora za predsjed-nika Hrvatske ljekarni~ke komore. Suklad-no Odluci po~etak izbora bio je 18. svi-bnja 2009., a izbori }e se odràti 15. lip-nja 2009. U Izbornu komisiju za pro-vo|enje izbora za predsjednika Hrvatske ljekarni~ke komore Vije}e je imenovalo:• Lidiju Dimitrovski, predsjednicom

Izborne komisije• Nadu Jambrek, ~lanom• Nelu [u{ko, ~lanom.


129

Kao zamjene Vije}e Komore imenovalo je:• Domagoja Kre{i}a, zamjenikom pred-

sjednice Izborne komisije• Jagodu ]eri}, zamjenicom ~lana• Zlatka Horvata, zamjenikom ~lana.

Predsjednik HLJK-a je na temelju dosada{nje kvalitetne suradnje predloìo Vije}u Ko-more nastavak suradnje s tvrtkom «Lumos» za usluge komunikacijskog savjetovanja, te je sukladno odluci suradnja produèna na rok do 1. oùjka 2010.

Vije}e Komore jednoglasno je donijelo Odluku da se redoviti i izvanredni stru~ni nadzor u ljekarni{tvu u godini 2009. pro-vodi u najmanje 63 ljekarne u Republici Hrvatskoj, uz napomenu da broj stru~nih nadzora u ùpaniji ovisi o broju ljekarni na tom podru~ju.

Na sjednici je osnovano Povjerenstvo za onkolo{ku farmaciju sa sljede}im ~lanovi-ma:1. Vesna Pavlica,2. Maja Koroman,3. Vesna Kopecki,4. Tihana Govor~inovi},5. Mirjana Pti~ar Canjuga.

10/95 sjednica Vije}a HLJK-a10/95 sjednica Vije}a HLJK-a

Vije}e Hrvatske ljekarni~ke komore na svojoj je sjednici od 9. srpnja 2009. ra-spravljalo i donijelo odluke o:• izvje{}u predsjednika HLJK-a o radu

izme|u sjednicâ Vije}a,

• Pravilniku o izmjeni i dopuni Pravilnika o davanju, obnavljanju i oduzimanju odobrenja za samostalan rad,

• prijedlogu za brisanje iz Registra ~la-nova Komore,

• prijedlogu za imenovanje Provoditelja stru~nog nadzora.

Komora je po~etkom svibnja dostavila MZSS-u Prijedlog novog Zakona o ljekar-ni{tvu. Sredinom lipnja 2009. odràna je Glavna skup{tina HLJK-a na kojoj je iza-bran predsjednik za novo mandatno raz-doblje te su podnesena izvje{}a za godinu 2008.

Nakon rebalansa dràvnoga prora~una HZZO je smanjio vrijednost boda za sve zdravstvene djelatnosti i smanjena je osno-vica za pla}e zdravstvenim radnicima za 6 %. Nije odobren zahtjev Komore da vrijed-nost boda u ovim okolnostima ostane 7,30 kuna. Produljeni su rokovi pla}anja na 190 dana.

Dana 19. svibnja 2009. Europski sud prav-de donio je presudu u sporovima protiv Italije i Njema~ke, uz napomenu da je pre-sudio u korist zakonodavstva iz podru~ju zdravstva doti~ne zemlje ~lanice.

Komora je u travnju MZSS-u dostavila do-pise s prijavom ustanovljenih stru~nih i zakonskih nedostataka uo~enih u ljekarna-ma pri stru~nom nadzoru, te poùrnicu MZSS-u zbog slu~aja Poèga. Potom je sti-gao dopis iz MZSS-a u kojem se navodi da je MZSS izdao rje{enje o prestanku rada ZU Ljekarne Poèga, a uz to je primljen do-


130

pis MZSS-a i OB-a Ogulin vezan za nedo-statak farmaceuta u toj bolnici, kao i o pri-tu`bi farmaceutskog tehni~ara zaposlenika OB-a Ogulin, te zatim mi{ljenje na Prijedlog mreè Javne zdravstvene slu`be – prijedlog da se bolni~ke ljekarne uklju~e u mreù, kao i prijedlog novog Zakona o lje karni{tvu, prijedlog Izmjene i dopune Pravil nika o spe-cijalisti~kom usavr{avanju magistara farma-cije – specijalizacija Analiti ~ka/farmaceut ska toksikologija i primjedbe na pri jedlog Zako-na o djelatnostima u zdravstvu.

Dana 19. svibnja 2009. odràna je raspra-va o temi «Mreà javne zdravstvene slu`be».

U raspravi su sudjelovali predstavnici ko-mora u zdravstvu, HZZO-a, Zavoda za javno zdravstvo i nekih sekcija Hrvatskoga lije~ni~kog zbora. Predstavnica HLJK-a Ka-tica Vugrin~i} Tomi~i} iznijela je primjedbe Komore vezane za bolni~ko ljekarni{tvo.

Dana 30. lipnja 2009. odràn je sastanak u MZSS-u, kojemu su iz MZSS-a prisu-stvovali dràvni tajnik Ante Zvonimir Go-lem i Dubravka Jadro, a iz HLJK-a Mate Portolan, Silvana Jager, Dragica Radin, Slavka Bla{ko, Katica Vugrin~i} Tomi~i} i Ana Malovi}. Teme sastanka bile su priz-navanje inozemnih kvalifikacija i isho|enje licence za magistre farmacije za strane dràvljane, kao i za magistre farmacije hr-vatske dràvljane koji su studij farmacije zavr{ili u inozemstvu, zatim specijalizacija i mentori, pripravni~ki sta`, novi Zakon o ljekarni{tvu, izmjena pravilnika o otvaranju ljekarni, kao i Pravilnik o propisivanju i izdavanju lijekova MZSS-a.

Dana 5. svibnja 2009. HZZO je dostavio Komori na mi{ljenje akte s prijedlogom smanjivanja vrijednosti boda sa 7,30 na 7,15 kn te iznosa za deùrstvo na vrijed-nost koja je bila na dan 31. prosinca 2008. Zatim su u kratkom razdoblju odràna tri sastanka (8. V., 20. i 25. V. 2009.) pred-stavnika Zavoda, svih komora, HUP-a, Udru ge poslodavaca u zdravstvu, a na tim je sastancima raspravljano o prijedlogu iz-mjena akata za ugovaranje zdravstvene djelatnosti vezanim za smanjenje boda lje-kar ni~koj usluzi. Iznesena su stajali{ta Ko-more o neslaganju s dostavljenim prijedlo-gom jer je ljekarni{tvo pretrpjelo gubitke pri sniàvanju cijena lijekovima, a uz to ro-kovi se pla}anja produùju, dok su magistri svakodnevno optere}eni i novim poslovi-ma. Predstavnici HZZO-a primili su na zna-

FOTO: Antun Ranko Pezelj – Pro~elje ljekarne u starom dijelu Stockholma


131

nje primjedbe HLJK-a. Na sastanku se ras-pravljalo i o trenuta~nim problemima veza-nima za izdavanje lijekova i medicinskih proizvoda te o problemu povrata ra~una od HZZO-a. Hrvatska ljekarni~ka komora nije prihvatila smanjivanje vrijednosti boda, a ostali su partneri dali svoj pristanak.

Odluka o Promjeni vrijednosti boda objav-ljena je nakon 1. lipnja 2009. s primjenom od 1. svibnja 2009., {to je izazvalo pro-bleme u primjeni Odluke za ljekarne.

Glavna Skup{tina HLJK-a odràna je 15. lipnja 2009. u Zagrebu i na njoj je, nakon podno{enja i prihva}anja izvje{}a za godi-nu 2008. te prihva}anja Plana rada i Fi-nancijskoga plana za godinu 2009., pono-vno, izme|u triju kandidata, za predsjed-nika HLJK-a izabran Mate Portolan.

Predstavnik Komore Antun Ranko Pezelj prisustvovao je Glavnoj skup{tini PGEU 16. i 17. lipnja 2009. u Stockholmu te

~lanovima Vije}a Komore podnio izvje{}e o tijeku sjednice i rezultatima rada.1

Na putovanju organiziranom za ljekarnike na Malti tijekom 13. – 16. svibnja 2009. odràna su stru~na predavanja za 300 pri-sutnih farmaceuta, na kojima je predstav-ljena bro{ura Bolesnikova sigurnost: po-bolj{anje bolesnikove sigurnosti u Europi si-gurnom uporabom lijekova (HLJK, Zagreb, 2009),2 a sudionici su bili upoznati i s projektom «Savjetom do zdravlja».

Na Hvaru je od 28. do 30. svibnja 2009. odràno 17. savjetovanje farmaceuta pod

1 O tome vidjeti posebne ~lanke Skupovi Farmaceutske grupacije Europske unije i Glavna skup{tina PGEU u ovome broju Biltena HLJK [V. G.].

2 Bro{ura je hrvatski prijevod knjige Patient Safety: ma-ximizing Patient Safety in Europe through the safe use of medicines (Brussels, 2007.) kojoj je dodan hrvatski dodatak s poglavljima pod naslovom Vrela i napomene u hrvatskom izdanju te Dopunski pojmovi i sloène kratice, sve na 23 stranice knjige [V. G.].

FOTO: Lidija Dimitrovski – Sedamnaesto savjetovanje farmaceuta na Hvaru


132

nazivom «Ljekarni{tvo izme|u regulative i kvalitete pacijenata», na kojem je odràno zapaèno predavanje predsjednika HLJK-a s naslovom Legislativne i regulatorne pro-mjene u hrvatskom zdravstvu i ljekarni{tvu. Odràna su i dva okrugla stola s temama o brodskim ljekarnama i o izradbi galenskih i magistralnih pripravaka. U tom su radu su-djelovali predstavnici Komore.

Odlukom Senata Sveu~ili{ta u Splitu za ~lanove Vije}a studija FARMACIJA3 imeno-

vani su predsjednik HLJK-a Mate Portolan, te kolega Mate Krce kao predstvanik sura-dne ustanove Ljekarne SD@-a.

Na poziv Hrvatske stomatolo{ke komore odràn je sastanak predstavnika sviju ko-mora u zdravstvu. Raspravljalo se o zajed-ni~kim problemima i o prijedlogu novog Zakona o djelatnostima u zdravstvu. S tog je sastanka upu}en zajedni~ki dopis prema MZSS-u i Ministarstvu financija (MF) ve-zan za izuze}e zdravstvenih komora od pla}anja poreza i doprinosa na tro{ kove ~lanova komora koji se ostvare radom u stru~nim i upravnim tijelima komore.

3 Rije~ je o novom Integriranom sveu~ili{nom predi-

plomskom i diplomskom studijskom programu: FARMA-

CIJA, studiju farmacije na Sveu~ili{tu u Splitu, koji }e se do osamostaljenja provoditi u prostorijama i u organi-zaciji Kemijsko-tehnolo{kog fakulteta (KTF) i Medicin-skog fakulteta (MF) Sveu~ili{ta u Splitu. Plan i program studija uskla|eni su s europskom smjernicom/direkti-vom 2005/36/EZ i prilago|en potrebama hrvatskoga i europskoga trì{ta, a uvaàvaju}i posebnosti i sredo-zemnu orijentaciju koja se njeguje na KTF-u i MF-u. Osobita prednost splitskoga studija farmacije proizlazi iz nepobitne ~injenice da je farmacija u svojoj biti ose-bujni sinergijski i dobitni~ki sklop prirodoslovlja i medi-cine, {to farmaceutu omogu}uje da bude jo{ o~itije najbolji kemi~ar i poznavatelj lijekova me|u zdravstve-nim stru~njacima (npr. lije~nicima) i najbolji zdravstveni stru~njak me|u kemi~arima. Takav se stru~njak moè nepogre{ivo odgojiti upravo integracijom kemije, far-macije, tehnologije i medicine na zajedni~kom integri-ranom studiju farmacije na Sveu~ili{tu u Splitu. Me-|utim, to ne}e biti tako ako se svi izabrani nastavnici za studij farmacije, posebice KTF-a i MF-a, ne zaloè za to da prigrle farmaceutsku struku, da polaznicima studija daju pravi obrazovni okvir, posebice u dogovoru s HLJK-om, a za budu}e magistre farmacije ne pripreme najuù i u~inkovitu stru~nu suradnju s lije~nicima i za stjecanje znanja na klinici. U povoljnim okolnostima to bi osiguralo da u Splitu obrazovan farmaceut, me|u ostalim, bude i dalje najbolji poznavatelj lijekova, farma-koinformati~ar, ali i promicatelj kakvo}e uporabe lijeko-va, klini~ki farmaceut u javnoj i bolni~koj ljekar ni~koj djelatnosti, a zbog svoje {iroke kemijske naobrazbe i

prvi stru~njak koji potpuno vlada cjelokupnom farmako-logijom, posebice farmakokinetikom i farmakogene-tikom (spram lije~nika koji se, u pravilu, bave farmakodi-namikom i farmakografijom). Studij farmacije zahtijeva visoki stupanj integracije znanosti i struke po najvi{im kriterijima izvrsnosti, ~ime se stvara akademsko ozra~je u prakticiranju farmacije zasnovane na dokazima i prilago|ene novoj ulozi farmaceuta u dru{tvu. Rezolu-cijom Vije}a Europe, ResAP(2001)2 o ulozi ljekarnika u ostvarivanju zdravstvene sigurnosti, vidljivo je da ljekarnici pruàju dodatnu vrijednost sustavu zdrav-stvene skrbi svojim znanstvenim i stru~nim znanjem te eti~kim metodolo{kim odnosom prema radu. Uloga je ljekarnika tradicionalno usmjerena na opskrbu lijekovi-ma i pruànju savjeta koji zadovoljavaju potrebe bole-snika. No, posljednjih godina pro{iruju se uloga i djelo-krug rada ljekarnika. Razvoj novih lijekova potaknuo je ljekarnike da svoje znanje prilago|uju novim tehnolo-gijama. Ljekarna se mijenja prema vi{em obliku (evolui-ra) u zdravstveno savjetodavno sredi{te i postaje vaàn sudionik u zdravstvenom poslovanju dràve a da ljekar-nici uz poslove opskrbe lijekovima i pruànja savjeta bolesnicima, korisnicima lijekova i sveop}emu stanov ni-{tvu djeluju preko novih pristupa razvijaju}i «ljekarni~ku skrb» i «farmakolo{ku opreznost», ~ime ostvaruju zdra-vstvenu sigurnost te pruàju dodatnu vrijednost susta-vu zdravstvene skrbi. [V. G.].


133

U Komori je 21. travnja 2009. odràna radionica Pruànje ljekarni~ke skrbi i rje{avanje problema iz prakse na kojoj je sudjelovalo 20 magistara farmacije. Voditeljice radio-nice bile su Maja Ortner Hadìabdi} i Da-nijela Huml, a odràle su i predavanja o navedenoj temi, kao i radionicu s primjeri-ma iz prakse.

Vije}e Komore na navedenoj je sjednici donijelo Odluku o izmjenama i dopunama Pravilnika o davanju, obnavljanju i oduzi-manju odobrenja za samostalan rad.4 Pre-ma takvoj odluci, hrvatski dràvljani koji su studirali izvan Republike Hrvatske i ishodi-li rje{enje o priznavanju inozemne viso ko-{kolske kvalifikacije, i strani dràvljani koji tako|er imaju rje{enje o priznavanju ino-zemne visoko{kolske kvalifikacije i radnu dozvolu mogu od Komore ishoditi privre-meno odobrenje za samostalan rad.

Hrvatski dràvljani koji su navr{ili 65 godi-na i nemaju odobrenje za samostalan rad tako|er mogu ste}i privremeno odobrenje ako poloè ispit pred ispitnom komisijom Komore.

^lanovima Vije}a priloèna je tablica bri-sanja 49 ~lanova Komore, od kojih je deve-tero umrlo, 32 su zatraìla brisanje iz ~lan-stva Komore zbog mirovine, a {est ~lanova nije pla}alo dvije ili vi{e godina ~lanarinu te imaju nedovoljan broj bodova za obnovu

Odobrenja za samostalan rad. Vije}e Ko-more jednoglasno je prihvatilo prijedlog za brisanje iz Registra ~lanova Komore.

Vije}e Komore poduprlo je prijedlog VI. Po dru~nog vije}a Splitsko-dalmatinske ù -pa nije, koje je predloìlo Mariju Stipi}, mag. pharm. i voditeljicu bolni~ke ljekarne KB-a Split Firule, za provoditelja stru~nog nadzora.

Nakon {to je modernizirana i ure|ena nova mre`na (web) stranica HLJK-a,5 Vije}e Ko-more odlu~ilo je da se uvid u Registar lje-karni i Registar ~lanova HLJK vi{e ne napla}uje, nego da se objavi na web strani-ci Komore i da tako bude pristupa~an svim zainteresiranim posjetiteljima mre`ne stra-nice.

Pod to~kom «Razli~ito» razmatran je dopis Daria Ravli}a, mag. pharm., u kojemu predlaè izradbu nacrta tima ljekarnika za krizne situacije, te za nositelje takvoga projekta Komoru i HFD. Vije}e je zaklju~ilo da se o takvom prijedlogu obavijesti ~lan-stvo putem Biltena HLJK i web stranice te kona~no odlu~i ovisno o broju zainteresi-ranih ~lanova. Vije}e je pod istom to~kom razmatralo problematiku u vezi sa zapri-manjem zelenih recepata u âkovcu. Na-ime, privatne ljekarne iz Me|imurske ùpanije (Ivan~i}, êri}, Be}irovi}, Kova~ i Kropek) mole da se rije{i pitanje zaprima-nja recepata pri ozljedi na radu u Podru~nom uredu HZZO-a âkovec, jer 4 O tome vidjeti poseban ~lanak pod naslovom Izmjene

i dopune Pravilnika o davanju, obnavljanju i oduzimanju odobrenja za samostalni rad u ovome broju Biltena HLJK.

5 Obavijest o tome objavljena je u Biltenu HLJK 2009–1/2, str. 95.


134

na tjedan imaju samo nekoliko takvih rece-pata, a tro{kovi po{tarine prelaze vrijed-nost usluge koju HZZO ZZR pla}a ljekar-nama. Komora je u tome smislu poslala dopis HZZO ZZR-u i ~eka se odgovor od spomenutog ureda. ��

Izvje{}e s 3. sjednice Glavne skup{tineHLJK-a

U Zagrebu je 15. lipnja 2009. u hotelu Dubrovnik odràna 3. sjednica Glavne skup{tine Hrvatske ljekarni~ke ko-more (HLJK) sa sljede}im dnevnim redom: 1. Otvaranje skup{tine 2. Izbor radnog predsjedni{tva3. Imenovanje Verifikacijskog povjeren-

stva, zapisni~ara i ovjerovitelja zapi-snika

4. Izvje{}e Verifikacijskog povjerenstva5. Izvje{}e predsjednika HLJK-a o radu

Komore za razdoblje od 7. lipanja 2008. do 15. lipnja 2009.

6. Izvje{}e Nadzornog odbora7. Dono{enje zavr{nog ra~una Komore

za godinu 2008.8. Dono{enje plana rada Komore za

godinu 2009.

9. Dono{enje financijskog plana za go-dinu 2009.

10. Prijedlog izmjene i dopune Statuta HLJK-a

11. Izbor predsjednika HLJK-a 12. Izbor zamjenika predsjednika

HLJK-a 13. Razli~ito

Ad. 1. Predsjednik HLJK-a Mate Portolan otvorio je 3. sjednicu Glavne skup{tine i pozdravio sve prisutne zastupnike skup {ti-ne, ~lanove Vije}a Komore i povjerenstava Komore, kandidate za izbor predsjednika HLJK-a, druge ~lanove te pozvane goste: predstavnika MZSS-a Velibora Deli}a, rav-natelja ALMP-a Sini{u Tomi}a, predsjedni-ka HFD-a Kre{imira Rukavinu, dopred sjed-nika Hrvatske lije~ni~ke komore Draèna Bor~i}a, predsjednika Hrvatske stoma to-lo{ke komore Hrvoja Pezu, koji su potom pozdravili sudionike sjednice Glavne skup-{tine HLJK-a. Predloèn je dnevni red koji je Skup{tina jednoglasno prihvatila. Na po~etku rada predsjednik Komore kratko je predstavio prijedlog novog Zakona o lje-karni{tvu kojeg je Komora prije toga izradi-la i uputila u MZSS.

Ad. 2, 3 i 4. U radno predsjedni{tvo iza-brani su Mate Portolan, Dragica Radin i Katica Vugrin~i} Tomi~i}. Zapisnik je vodi-la Marina Bru~i}, a za ovjerovitelja zapisni-ka imenovane su Silva Kova~i} Tukec i Iva-na [oli}. Izabrano je Verifikacijsko povje-renstvo u sastavu: Ljiljana Novoselac, Do-magoj Luka~in i Milka Juki}. Predsjednica pripremila: Ana Malovi} / HLJK


135

verifikacijskog povjerenstva Ljiljana Novo-selac podnijela je izvje{}e prema kojemu sjednici prisustvuje 67 zastupnika od uku-pno izabranih 89 zastupnika, i to:

iz I. PV Zagreb 22 zastupnika od ukupno 40

iz II. PV vara`dinsko-me|imurskog 4 zastupnika od ukupno 5

iz III. PV podravsko-bilogorskog 3 zastupnika od ukupno 4

iz IV. PV Slavonije i Baranje 11 zastupnika od ukupno 12

iz V. PV Istre i Kvarnera 10 zastupnika od ukupno 10

iz VI. PV Dalmacije 17 zastupnika od ukupno 18

Verifikacijsko je povjerenstvo utvrdilo da je prisutna natpolovi~na ve}ina od ukupnoga broja zastupnika pa, prema odredbama Statuta, Skup{tina moè pravovaljano ra-diti i odlu~ivati.

Ad. 5. Izvje{}e predsjednika HLJK-a obu-hva}a rad tijela Komore, povjerenstava i Ureda Komore za razdoblje od posljednje Glavne skup{tine, koja je odràna 7. lipnja 2008., pa do 15. lipnja 2009.

U izvje{}u predsjednika obuhva}ene su najva`nije aktivnosti u odnosima HLJK-a s MZSS-om i HZZO-om, zatim je govorio o aktivnosti Komore prema medijima i dru-

gim ustanovama, o izdava~koj djelatnosti, stru ~nom nadzoru, me|unarodnoj aktiv-nosti, suradnji s FBF-om, HFD-om, ALMP-om, ali i s drugim komorama, kao i o radu tijela Komore. Predsjednik je tako|er izvi-jestio ~lanove o aktivnostima vezanima za izradbu prijedloga izmjena Zakona o lje-karni{tvu, provedbi reforme zdravstvenog sustava, te o posjetu Peer misije EU.

U drugom dijelu izvje{}a predsjednik Ko-more sve je prisutne zastupnike upoznao s najva`nijim aktivnostima i radom Komore iz ranijeg razdoblja djelovanja, tj. cjelovito u mandatnom razdoblju od njegova ime-novanja 11. studenoga 2004. za v. d. pred-sjednika Komore do 17. lipnja 2005., kada je imenovan za predsjednika Komore, pa sve do 15. lipnja 2009.

Nakon provedene rasprave Glavna skup-{tina jednoglasno prihva}a predsjednikovo izvje{}e.

Ad. 6. Izvje{}e Nadzornog odbora. Nada Jambrek, ~lanica Nadzornog odbora, pod-nijela je izvje{}e o provedenom nadzoru. Nadzorni je odbor obavio stru~ni nadzor nad poslovanjem i radom HLJK-a. Obavljen je nadzor nad financijskim poslovanjem Komore za razdoblje od 7. lipnja 2008. do 15. lipnja 2009., nadzor nad zaklju~nim ra~unom Komore za godinu 2007. i nad-zor nad ostalim poslovanjem Komore. Fi-nancijsko poslovanje Hrvatske ljekarni~ke komore bilo je uredno i u skladu s pozitiv-nim propisima. Zaklju~ni ra~un za godinu 2008. sastavljen je u skladu s pozitivnim


136

propisima, a temeljna su financijska izvje{}a predana ovla{tenim organima u propisa-nom roku. Obavljen je i uvid u rad svih ti-jela Komore. Utvr|eno je da su odluke do-nesene u skladu s propisima i op}im aktima Komore te u okviru ovlasti pojedinoga rad-nog tijela. Glavna skup{tina jednoglasno je prihvatila izvje{}e Nadzornog odbora.

Ad. 7. Zavr{ni ra~un Komore za godinu 2008. U godini 2008. HLJK je ostvarila prihode u iznosu od 2 112 094 kn, rasho-di iznose 1 962 966 kn, a vi{ak prihoda nad rashodima ostvaren je u iznosu od 149 128 kn koji }e Komora usmjeriti u raz-voj stru~nih projekata i unapre|enje stru-ke. U strukturi rashoda najve}i postotak zauzimaju tro{kovi za zaposlene, a slijede ga nematerijalni tro{kovi, autorski honorari i ugovori o djelu, dnevnice i putni tro{kovi u zemlji i inozemstvu, naknade i reprezen-tacija te materijalni rashodi, reìje, vanjski tro{kovi usluga i usluge teku}eg odràvanja. Zavr{ni ra~un jednoglasno je prihva}en.

Ad. 8. Plan rada Komore za godinu 2009. Glavnoj skup{tini predloèn je Plan rada Komore za 2009. godinu. Prijedlog plana rada Komore za 2009. prihvatilo je Vije}e komore na 08/93 sjednici odrànoj 3. velja~e 2009. i prema njemu se provodio rad Komore u dosada{njem razdoblju. Na predloèni plan rada nije bilo dopuna. Plan rada Komore za 2009. jednoglasno je prihva}en.

Ad. 9. Financijski plan Komore za godinu 2009. Prijedlogom financijskoga plana

predvi|eni su prihodi u iznosu od 2 410 000,00 kn te rashodi Komore u istom iz-nosu. ^lanarina za godinu 2009. ostaje ista. Predloèni je financijski plan za godi-nu 2009. jednoglasno prihva}en.

Ad. 10. Prijedlog za izmjene i dopune Sta-tuta komore. Hrvatska ljekarni~ka komora u svojem planu, me|u ostalim, ima i izda-vanje knjiga i priru~nika potrebnih za obav-ljanje ljekarni~ke djelatnosti1 pa je u tom smislu trebalo dopuniti Statut Hrvatske ljekarni~ke komore. Ana Malovi} predsta-vila je prijedlog izmjene i dopune Statuta HLJK-a ~lanovima Glavne skup{tine. U prijedlogu izmjena i dopuna Statuta navodi se izdava~ka djelatnost, uvo|enje pe~ata s grbom Republike Hrvatske na aktima – jav-nim ispravama koje izdaje Komora u okviru javnih ovlasti, obveza Vije}a Komore da odlu~uje o visini upisnine i o ~lanarina. ^lanovi Glavne skup{tine jednoglasno su prihvatili izmjene i dopune Statuta koje stupaju na snagu na dan kada nadle`ni mi-nistar za zdravstvo da suglasnost na njih.

Ad. 11. Izbor predsjednika Komore. Nakon kratke stanke u radu Skup{tine pristupilo se izboru za novoga predsjednika Komore. Prije postupka izbora predsjednika Komo-re, sada{nji predsjednik i predsjedatelj Glavne skup{tine upoznaje ~lanove Glavne skup{tine s postupkom provedbe izbora. Kako postoje}im aktima nisu utvr|eni na~in i trajanje predstavljanja kandidata za pred-

1 O tome vidjeti posebne ~lanke pod naslovom Izdava~ka djelatnost i sveu~ili{na suradnja i Ljekarni~ki priru~nik, sve-zak 1. u ovome broju Biltena HLJK.


137

sjednika, Mate Portolan predlaè da zastu-pnici glasanjem utvrde na~in predstavljanja i trajanje izlaganja Plana i programa rada svakog kandidata. Nakon rasprave ve}inom glasova zastupnika prihva}eno je da svaki kandidat ima petnaest minuta za izno{enje svojeg plana i programa rada uz mogu}nost kori{tenja power point prezentacijom.

Redoslijed izlaganja utvr|en je prema abe-cednom redu prezimena kandidata (za predsjednika) istovjetno redoslijedu imena kandidata na glasa~kim listi}ima.

Predsjednik Komore predlaè da u nastav-ku rada tijekom ove to~ke predsjedanje sjednicom preuzme predsjednica Vije}a

Komore Dragica Radin, mr. pharm., stoga {to je Mate Portolan i kandidat za novoga predsjednika Komore za idu}e mandatno razdoblje.

Glavna skup{tina prihvatila je takav prijed-log.

Zamjenik predsjednika Izborne komisije Domagoj Kre{i}, mr. pharm., pro~itao je zastupnicima Glavne skup{tine Zapisnik sa sastanka Izborne komisije od 12. lipnja 2009. kojim je utvr|ena pravovaljanost zaprimljenih kandidatura za izbor pred-sjednika HLJK-a. Kandidaturu su podnijeli farmaceuti Arijana Me{trovi}, Mate Porto-lan i Darko Taka~.

FOTO: Nada Jambrek – Rad izborne komisije


138

Prijavljeni kandidati prema abecednom redu pristupili su predstavljanju svojih pro-grama u petnaestominutnom izlaganju, a potom su kandidatima za predsjednika za-stupnici Glavne skup{tine postavljali pita-nja vezana za njihove programe.

Nakon zavr{ene rasprave pristupilo se po-djeli glasa~kih listi}a i glasanju. Izborna je komisija utvrdila da su neupotrijebljena 22 glasa~ka listi}a od ukupno 89, budu}i da sjednici prisustvuje 67 zastupnika. Od upotrijebljenoga broja glasa~kih listi}a 66 ih je vaè}ih i 1 nevaè}i.

Za kandidatkinju Arijanu Me{trovi}, mr. pharm., glasala su 4 zastupnika. Za kandi-data Matu Portolana, mr. pharm. glasalo je 56 zastupnika. Za kandidata mr. sc. Darka Taka~a, mr. pharm. spec., glasalo je 6 za-stupnika. Budu}i da je za kandidata Matu Portolana glasalo 56 zastupnika Glavne skup{tine, {to je ve}ina od broja ukupnih zastupnika na Glavnoj skup{tini, Izborna komisija utvr|uje da je u smislu Pravilnika o izboru i opozivu ~lanova tijela Komore Mate Portolan, mr. pharm., izabran za predsjednika Hrvatske ljekarni~ke komore za mandatno razdoblje 2009. – 2013.

Ad. 12. Izbor zamjenika predsjednika ko-more. Izabrani predsjednik Mate Portolan zahvalio je ~lanovima na povjerenju koje su mu iskazali i predloìo za zamjenicu pred-sjednika Komore Silvanu Jager, mr. pharm., a taj su prijedlog ~lanovi jednoglasno pri-hvatili. ��

Izdava~ka djelatnost i sveu~ili{na suradnja

Prava i sustavno organizirana izda-va~ka djelatnost Komore zapo~inje objav-ljivanjem knjige HRVATSKA LJEKAR NI^KA KOMORA U SVJETLU DRU[TVENOG RAZ-VOJA FARMACIJE U HRVATSKOJ (2005.), a u povodu desete obljetnice ponovne uspo-stave HLJK-a i osamdesete obljetnice tradi-cije stale{kog udruìvanja ljekarnika na tlu Hrvatske.

pripremio: Mate Portolan / Ljekarne Split-sko-dalmatinske ùpanije, Split

Zatim je pokrenuto izdavanje sada ve} priznatog i rado vi|enog ~asopisa Bilten HLJK, ali i niza drugih nakladni~kih projeka-ta kao {to su BIBLIOTEKA VARIJA, TERA-


139

PIJSKE SMJERNICE i LJEKARNI^KI PRIRU^-NICI, na kojima se danas organizirano i intenzivno radi. Na{ je Bilten plod skladne i kolegijalne suradnje svih ~lanova Ureda HLJK-a (uklju~uju}i i glavnog urednika pro-fesora Grdini}a). Tijekom pune tri godine rada izgradili smo prepoznatljiv ~asopis koji je po svojemu stilu i sadràju poseban, i {to nam je bilo va`no, na{ je ~asopis bit-no razli~it od najpoznatijega stru~nog i uglednog ~asopisa Farmaceutski glasnik. Valja pritom naglasiti da se na{ Bilten nikako ne natje~e s Farmaceutskim gla-snikom, nego ga dopunjuje. Putem Biltena kvartalno osiguravamo ponajprije sadràje bitne za javno i bolni~ko ljekarni{tvo. Kroz ~itav niz rubrika èljeli smo i èlimo u na{em ~asopisu biti ne samo za ìvot struke va`ni nego i stru~ni, informativni, edukativni i europski orijentirani. Do sada je Bilten HLJK iza{ao na ukupno 636 stra-

nica i obra|ivao je ljekarni~ku problema-tiku pod 309 razli~itih naslova.

Uz Bilten HLJK objavili smo dva priru~nika: Stru~ni nadzor nad radom ljekarni i magistara farmacije (2006.) i Ortopedska i druga poma-gala za izdavanje u ljekarnama (2007.). Od godine 2008. intenzivno radimo na projek-tu BIBLIOTEKA VARIA, u kojoj su biblio-

Oznaka za izdanja Biblioteka VARIA

teci do sada iza{la tri sveska. Prvi svezak obra|uje na~in oblikovanja maloprodajnih cijena lijekova i drugih sredstava koji nisu predmet ugovaranja s HZZO-om, ljekar-ni~ke postupke, vremenske normative i po-pis kozmeti~kih i drugih sredstava za za{titu zdravlja kojima ljekarne mogu op-skrbljivati korisnike (kao dodatak Biltenu HLJK 2008-1). Drugi se svezak bavio uporabom lijeka za astmu (kao dodatak Biltenu HLJK 2008-2). Tre}i, nedavno objavljeni svezak prvi je koji obra|uje upo-rabu terapijskih smjernica koje su poveza-


140

ne s medicinom utemeljenom na dokazima (tzv. evidence-based medicine), a mi smo je obilno dopunili farmaceutskim podaci-ma namjenski za potrebe rada licencira-nim/redovitim ljekarnicima, zatim staì sti-ma, pa ~ak i naprednim studentima na stru~noj praksi u ljekarni. Taj, tre}i svezak obra|uje uporabu terapijskih smjernica za

grlobolju (kao dodatak Biltenu HLJK 2009-1/2). Valja pritom istaknuti da je projekt TERAPIJSKE SMJERNICE ZA LJEKARNIKE rezultat novijih napora HLJK-a u pripre-manju svojih ~lanova za napredni rad u ja-vnom ljekarni{tvu uop}e i za njihovo usavr{avanje u podru~ju klini~ke farmacije. Blisko sura|uju}i s na{im istaknutim ~lano-vima HLJK-a, èlimo i dalje okupljati dobre stru~njake i ohrabrivati ih da se bave stru~-nim spisateljskim radom. U toj suradnji èlimo kontinuirano i zajedni~ki unaprje-|ivati struku i ustrajati objavljivati posebice smjernice koje se ~ine bitnima za rad ljekar-nika i za djelovanje ljekarne kao svojevrsne farmaceutske ordinacije. Primjerice, namje-ravaju se postupno obraditi terapijske smjernice za urinoinfekcije, glavobolju, alergijski rinitis, {e}ernu bolest, povi{eni krvni tlak i tako redom. Autori i ure|iva~i tekstova pri tom se radu ne}e osloniti samo na puki prikaz nacionalnih ili me|unarodnih smjernica nego }e se osloniti i na pojedina znanja iz primijenjene farmakoterapije, na registar lijekova, na odre|ena poglavlja iz patofiziologije, na upute iz reìma izda-vanja lijekova, a katkada i na medicinsko-biokemijske smjernice i dijetetiku.

HLJK putem spomenute, ali i druge iz da-va~ke djelatnosti èli biti servis hrvatskomu javnom ljekarni{tvu, olak{ati rad i javnim i bolni~kim ljekarnicima te podizati razinu stru~noga rada, posebno na onim specifi~nim podru~jima gdje Farmaceutsko-biokemijski fakultet i Hrvatsko farmaceutsko dru{tvo imaju, iz razumljivih razloga, nedovoljnu usmjerenost i/ili organizacijske te{ko}e i time ne{to slabije rezultate. Komora je zbog tih ~injenica odlu~ila posebno raditi na projektu LJEKARNI^KI PRIRU NICI, za-pravo na nekoliko svezaka knjiga namijenje-nih ponajprije javnom i bolni~kom ljekar-ni{tvu. HLJK nastoji, u oskudici prikladne stru~ne literature, objavljivati knjige, tj. priru~nike potrebne za obavljanje ljekarni~ke djelatnosti. Prva knjiga pod naslovom Ljeko-vito bilje i ljekovite droge: farmakoterapijski, botani~ki i farmaceutski podaci iza}i }e iz tiska u rujnu ove godine. Priprema se i drugi sve-zak ljekarni~kog priru~nika pod radnim na-slovom Ljekarni~ka praksa, a slijedit }e i pri-ru~nici koji bi se oslanjali na Hrvatsku far-makopeju 2007 s komentarima i dopunja-vali je, posebice s podru~ja ure|ivanja labo-ratorijskog rada u ljekarni i rada s onim u praksi uobi~ajenim ljekovitim tvarima (ke-mijskoga i biljnog podrijetla) koje nisu za-stupljene u slu`benoj farmakopeji.

Poseban izdava~ki projekt i stru~ni pothvat ~ini objavljivanje FORMULAE MAGISTRA-LES CROATICAE, koje bi djelo za prakti~are u struci imalo osobitu va`nost. No, da bi

1 O tome op{irnije u ~lanku Ljekarni~ki priru~nik, svezak 1. u ovome broju Biltena HLJK.


141

to djelo imalo svoju punu uporabnu vrijed-nost, valja ga povezati s priru~nikom ili priru~nicima u kojim }e se nalaziti: izbor postupaka za provjeru identiteta te pri-padaju}i laboratorijski pribor s reagencija-ma, a primjereno radu ljekarni~kog labora-torija. To je, dakako, dosta sloèn posao, ali sada{nje rukovodstvo HLJK-a ve} zna kako to treba napraviti i kako }e te i takve materijale na zadovoljstvo ljekarni~ke struke predati ljekarni~koj javnosti. Reali-zacija takva projekta ovisi o na~elnoj pot-pori ~lanova HLJK-a, posebice od njihovih predstavnika u Vije}u Komore i u Skup{tini HLJK-a.

Tijekom ove godine objavljeno je posebno izdanje bro{ure Bolesnikova sigurnost: pobolj-{anje bolesnikove sigurnosti u Europi sigurnom uporabom lijekova (2009.) kao pomo} ljekar-nicima da bi povezali sigurne lijekove s pruànjem ispravne obavijesti bolesnicima, da bi se poticala uloga ljekarnika u izgradnji bolesnikova povjerenja, da bi lje karnici {to je mogu}e vi{e razumijevali mo ebitne bo-lesnikove zabrinutosti i svodili neèljene

doga|aje pri lije~enju na najmanju mogu}u mjeru. Planirano je da }e takve bro{ure sli~ne namjene i dalje povremeno izlaziti kao plod suradnje HLJK-a s Farmaceutskom grupacijom Europske unije (PGEU).

Op}enito, izraditi stru~nu literaturu za ljekarnike, potrebne priru~nike i ud`benike (npr. za srednju farmaceutsku {kolu) golem je zadatak koji HLJK moè izvr{iti u daljnjih nekoliko godina po`rtvovnoga nakladni-~kog rada.

Snaàn je poticaj i prigodu za poja~anu izdava~ku djelatnost HLJK nedavno dobila upravo iz akademskih krugova u Splitu. Naime, ustanove: Hrvatska ljekarni~ka ko-mora, Agencija za lijekove i medicinske proizvode i Hrvatsko farmaceutsko dru{tvo postale su suradne ustanove Sveu~ili{ta u Splitu sa zada}om da utje~u na oblikovanje sadràja obrazovnih programa i da dijelom organiziraju i provode Integrirani sveu~ili{ni preddiplomski i diplomski studij FARMA-CIJE. U tom }e studiju dakle farmaceutska struka imati prvorazrednu ulogu, od uvod-nih i drugih predmeta pa do stru~ne prakse na svim godinama studija. Ta je ~injenica ve} sada donijela neslu}enu akademsku vrijednost, dodatno potaknula rad na obra-zovnim sadràjima ljekarnika i time iznje-drila novu perspektivu razvoja ne samo HLJK nego i ljekarni~ke struke u cjelini. Zna~ajnim udjelom gore spomenutih usta-nova stekli su se uvjeti da farmacija kona~no moè upravljati svojim obrazovnim koraci-ma i da u zdravstvu ravnopravno stane uz bok medicini. ��


142

Skupovi Farmaceutske grupacije Europske unije

U godini pedesete obljetnice PGEU odràni su od 14. do 17. lipnja 2009. u Stockholmu Glavna skup{tina i Simpozij PGEU (Pharmacy Group of European Union). Skupovi su se odràvali u hotelu Clarion Sign. Nedjelja 14. lipnja bila je re-zervirana za prijam dobrodo{lice na kojem su se okupili svi sudionici Simpozija i Skup{tine. Budu}i da se obiljeàvala i pe-deseta obljetnica od osnutka PGEU, cijeli je skup imao sve~aniji karakter.

U ponedjeljak 15. lipnja odràn je simpo-zij s temom: The Next Fifty Years, Develo-

ping Our Core Values for a Changing Wor-ld (Nadolaze}ih pedeset godina, razvoj ljekarni~kih klju~nih vrijednosti za svijet u promjeni). Moderator simpozija bio je John Chave, glavni tajnik PGEU. Predava~i su bili vode}i stru~njaci iz razli~itih farma-ceutskih podru~ja i ustanova:

• profesor Claire Anderson, School of Pharmacy, University of Nottingham

• Thomas Lönngren, izvr{ni direktor Eu-ropske agencije za lijekove, EMEA

• dr. Dominigue Monnet, Europski cen-tar za prevenciju i kontrolu zaraznih bolesti, ECDC

• dr. Balázs Hankó, Sveu~ili{te Sem me-lweis u Budimpe{ti

• profesor David Taylor, School of Phar-macy, University of London

• Richard Bergström, Udruga pro izvo-|a~a lijekova, EFPIA

• dr. Dick Tromp, Ljekarna Flevowijk, Nizozemska (nekada{nji predsjednik FIP-a)

FOTO: PGEU

pripremio: Ranko Antun Pezelj / Ljekarna Snjeàna Mu{kardin, Mali Lo{inj


143

• Pedro Capilla, glavni savjetnik Udruge {panjolskih farmaceuta

• Anders Olauson, predsjednik Europ-skog foruma bolesnika, EPF

• Hubertus Cranz, Udruga europskih proizvo|a~a lijekova za automedika-ciju, AESGP.

Simpozij je otvorio Tony Björk, predsjednik PGEU, koji se osvrnuo na ulogu i va`nost javnih ljekarnika u Europi. Nakon njega svoja su predavanja odràli gore navedeni pre-dava~i koji su, svaki sa svojega motri{ta, go-vorili o ulozi ljekarnika i ljekarni{tva.

Na kraju simpozija odràna je rasprava, a nakon toga su doneseni i zaklju~ci: • ljekarnici imaju klju~nu ulogu u komu-

nikaciji s bolesnicima• dolaze novi i izazovniji zadaci u pro-

mijenjenom politi~kom okruènju• mora do}i do nove i obvezne strategije

na razini EU kojom bi se odredila i ra-zina informacija za bolesnike te pove-}ala zdravstvena pismenost

• klju~no je partnerstvo izme|u zainte-resiranih strana

• PGEU i FIP moraju blisko sura|ivati kako bi se mogle provoditi zamisli na dobrobit bolesnika i ljekarnika.

Glavni je zaklju~ak da }e bolesnika uvijek biti, pa tako i posla za ljekarnike, te }e sto-ga postojati i potreba za njihovom ulogom u dru{tvu.

U utorak 16. lipnja bila je odràna Gene-ralna skup{tina na kojoj su se rje{avala teku}a pitanja PGEU:

• glavni tajnik izvijestio je o aktivnostima u proteklom razdoblju,

• govorilo se o izboru novoga predsjed-nika, predano je izvje{}e European Medicines Information Network (EMI-NeT)

• predstavnici UK izvijestili su o inicijati-vi farmaceutske industrije u Velikoj Bri-taniji kojom bi se zaobi{la razdioba lijekova1 preko veledrogerija

• podneseno je izvje{}e o priznavanju recepata iz drugih europskih zemalja i o trenuta~nom stanju u zemljama ~la-nicama

• Update on the pharmaceutical packa-ge: informacije za bolesnike, farkmako-vigilancija i krivotvoreni lijekovi2

• komentari PGEU na samjernicu/direk-tivu o krivotvorenim lijekovima3

• izvje{}e o {vedskom pokusnom projek-tu spre~avanja razdiobe krivotvorenih lijekova s pomo}u crti~nih kodova na kutijama lijekova

• izjava PGEU o tehnologiji potvr|ivanja lijekova3

1 Vidjeti tako|er ~lanak Izravna razdioba lijekova prema ljekarnama u Biltenu HLJK 2007–4, str. 191-193 [V. G.].

2 Vidjeti tako|er knjigu Bolesnikova sigurnost: pobolj{anje bolesnikove sigurnosti u Europi sigurnom uporabom lijekova (HLJK, Zagreb, 2009.), str. 16-18, 21-22 [V. G.].

3 Vidjeti tako|er ~lanke Krivotvoreni lijekovi u Biltenu HLJK 2007–2/3, str. 78-82, Postanak i suzbijanje kri-votvorina lijekova u Biltenu HLJK 2007–2/3, str. 82-89. i Tehnologija za utvr|ivanje autenti~nosti lijekova u Biltenu HLJK 2007–4, str. 194-195 [V. G.].


144

• izvje{}e o po~etku provedbe novog mo dela ljekarni{tva u [vedskoj – privati-zacijom dràvnoga ljekarni~kog lanca

• izvje{}e o provedbi francuskog projek-ta Le dossier Pharmaceutique, kojim se otvara on-line karton lijekova za pojedinog bolesnika

• izvje{}e o sudjelovanju PGEU u pro-jektima koje financira EU: EuNetPas (sigurnost bolesnika), CALLIOPE (e-zdravlje), HPRO Card (mobilnost zdrav stvenih stru~njaka), PHARMINE (farmaceutsko obrazovanje i vje`banje radi stjecanja sposobnosti), kao i o no-vim potencijalnim projektima

• izvje{}e o sastanku odrànom u PGEU na temu prekomjerne debljine i isku-stvima prelaska orlistata na reìm BR4

• PGEU – pedeseta obljetnica• Hot news from members (Vru}e vijesti

~lanica): UK izvje{tava o inicijativi za izravnu dobavu lijekova u ljekarne od proizvo|a~a, a Italija izvje{tava o tome da zdravstveno osiguranje po~inje pla}ati dodatne usluge u ljekarnama.

U dru{tvenom je dijelu programa odràno nekoliko doga|anja na kojima je bilo va`no sudjelovati. Dru{tveni je dio zapo~eo ve} spomenutim prijmom dobrodo{lice u ne-djelju 14. lipnja. Me|utim, sredi{nji dio dru{tvenih doga|anja zauzela je sve~ana

ve~era u povodu pedesete obljetnice PGEU, koja je odràna u Grand hotelu na-suprot kraljevskoj pala~i. Ve~era je bila odràna u Dvorani ogledala, najrasko{nijoj plesnoj dvorani hotela Grand. Mjesta za stolovima bila su unaprijed ozna~ena tako da sam imao prigodu druìti se s predsje-dnicima farmaceutskih udruga i komora iz Austrije, Finske, ê{ke, kao i s dijelom ~la-nova organizacijskog odbora.

U utorak 16. lipnja odràna je ve~era u jednom od stockholmskih restorana na kojoj sam bio u dru{tvu talijanske delega-cije, kao i slu`benika koji su zaposleni u PGEU. Srijeda 17. lipnja bila je rezervira-na za izlet do Kraljevske pala~e Drottnin-gholm, a koja danas sluì kao rezidencija

4 Vidjeti tako|er ~lanke Promjena reìma izdavanja orlista-ta u EU u Biltenu HLJK 2009–1/2, str. 42-44, te Dopri-nos ljekarnika u borbi protiv pretilosti i Promjena reìma izdavanja orlistata u EU – ispravak u ovom broju Biltena HLJK [V. G.].

FOTO: Antun Ranko Pezelj – Jedna od ljekarni koju su posjetili sudionici na PGEU skupovima


145

kraljevskoj obitelji. Razgled je bio organizi-ran u manjim skupinama, a zatim je po-sluèn ru~ak na brodu koji je sudionike od-vezao do Stockholma. Na dru{tvenim doga |anjima bila je prigoda razgovarati s kolegama iz drugih zemalja i razmijeniti spoznaje iz pojedinih farmaceutskih pro-blematika.

Doma}ini su organizirali i posjet ljekarna-ma u Stockholmu kako bi se vidjeli organi-zacija i na~in rada u {vedskim ljekarnama s mogu}no{}u usporedbe s praksama u zemljama prisutnih farmaceuta.

Sljede}i }e sastanak PGEU biti odràn u Bruxelesu 17. studenoga 2009. ��

Glavna skup{tina PGEU

U utorak 16. lipnja odràna je Glav-na skup{tina PGEU pod predsjedanjem gla-vnog tajnika Johna Chavea. Skup{tina je trajala od jutarnjih do poslijepodnevnih sati sa stankom za ru~ak, a na dnevnom su redu bile razli~ite aktualnosti iz rada PGEU i ak-tualnosti iz ljekarni{tva zemalja ~lanica.

Na po~etku sjednice prihva}en je dnevni red, kao i zapisnik s posljednje Glavne skup{tine, koja je odràna 10. oùjka 2009. Glavni je tajnik govorio o aktivno-stima PGEU izme|u dviju odrànih sjedni-ca, a naglasak je bio na pravima bolesnika i na mentalnome zdravlju.

pripremio: Ranko Antun Pezelj / Ljekarna Snjeàna Mu{kardin, Mali Lo{inj

FOTO: PGEU – Glavna skup{tina


146

Nakon uvodnog dijela zapo~eo je radni dio s prvom to~kom dnevnog reda u kojoj se dogovarao na~in izbora predsjednika i potpredsjednika PGEU za godinu 2010., jer je na prethodnoj skup{tini u oùjku do-govoreno da bi se oko izbora predsjednika trebale odràti neobvezuju}e savjetovanje s Glavnom skup{tinom. Glavni }e tajnik oba vijestiti skup{tinu koji su potencijalni kandidati, a zatim }e se odràti ne obve-zuju}i izbor.

U drugoj to~ki dnevnog reda govorilo se o mogu}em isklju~enju Malte iz PGEU, jer nije upla}ivala ~lanarinu tijekom nekoliko godina unatrag. Sljede}a to~ka bila je ra-sprava o radnoj grupi za gospodarstvo (Po-vjerenstvo za gospodarska pitanja). Naime, sada{njim je ~lanovima istekao mandat pa je bilo potrebno odlu~iti treba li se mandat obnoviti i na koliko dugo razdoblje.

Rije~ je zatim dobila britanska delegacija koja je traìla uvr{tenje na dnevni red. Rije~ je o inicijativi za spre~avanje prodaje lijeko-va iz farmaceutske industrije izravno u ljekarne. Sli~an se problem pojavljuje u Poljskoj, Njema~koj, Portugalu i u nekim drugim zemljama. Britanska delegacija smatra da to nije dobro ni za ljekarni{tvo ni za bolesnike, jer industrija ne raspodjeljuje lijekove svim ljekarnama, nego samo iza-branim, tj. svojim poslovnim partnerima. To dovodi do slabe popunjenosti lijekovi-ma, a samim time i do pove}ane mogu}nosti kupovanja lijekova na sivom trì{tu, gdje su mogu}e raznovrsne krivotvorine, a to dovodi do manje sigurnosti bolesnika. De-

legati se slaù da je to problem i dogovara se sastanak s predstavnicima veledrogerija ujesen.

Patricia Muñoz izvje{tava o priznavanju recepata iz europskih zemalja. Za sada ne postoji jedinstveno stajali{te o priznavanju recepata razli~itih zemalja u drugim zem-ljama. Isto tako svaka zemlja ima razli~ite propise o tome {to jedan recept treba sadràvati. Budu}i da se radi o sloènim okolnostima, Patricia Muñoz pita moè li Skup{tina zauzeti uop}eno stajali{te o po-trebi priznavanju recepata, na koji na~in raditi na uskladbi propisivanja recepata te koje bi podatke trebao obvezno sadràvati recept. Zatim, Munoz daje obavijesti o dosada{njem napretku za usvajanje tzv. Pharmaceuticals Package, a koji doti~e teme: informacije za pacijenta, farmakovi-gilanciju i krivotvorenje lijekova. Glavni taj-nik obavje{tava o napretku u predloènim smjernicama za navedene teme.

[vedska delegacija izvje{tava o pokusnom projektu1 borbe protiv krivotvorenih lijeko-

1 êsto se u govoru rabi polusloènica pilot-projekt. U engleskom jeziku pridjev pilot ima zna~enje pokusni, eksperimentalan (npr. pilot plant – pokusno pos tro-jenje), odnosno u~initi {to u malome opsegu kako bi se utvrdila ispravnost masovne proizvodnje ili provedbe. U hrvatskom se jeziku ta zna~enja mogu obuhvatiti pri-djevima: pokusni, ogledni i eksperimentalni, pa nije potrebna rije~ pilot u tom zna~enju. Tako bismo umje-sto pilot-proizvodnje lijekova mogli imati pokusna proizvodnja lijekova, umjesto pilot-programa uvo|enja novih ljekarni~kih usluga mogli imati eksperimentalan program uvo|enja novih ljekarni~kih usluga, a pilot--emisija o ljekarni{tvu moè se zamijeniti pokusnom emisijom o ljekarni{tvu. Tako bismo zadovoljili dva nor-mativna zahtjeva: prvo polusloènicu, svojstvenu


147

va u [vedskoj. Svaka se kutija lijeka kodira dvodimenzionalnim crti~nim kodom koji sadràva podatke o lijeku, seriji i broju lijeka unutar serije. Na taj se na~in smanjuje mogu}nost ulaska krivotvorenih lijekova u sustav. O tome se vi{e informacija moè dobiti na lars.ronnbackºapoteket.se.

Sljede}a se to~ka dnevnog reda odnosila na daljnje postupke koji se ti~u povrede prava ljekarnika u Italiji, Njema~koj i [panjolskoj. Predstavnik njema~ke delega-cije donio je pregled doga|anja, a u vezi s tu`bom Europskom sudu pravde, kao i na odluku istog suda od 19. svibnja 2009. kojim se dopu{ta postavljanje granica vlasni{tva ljekarni samo na ljekarnike, u svrhu za{tite zdravlja bolesnika. Raspra-vljalo se i o posljedicama takve odluke te o daljnjim postupcima.

Predstavnica dràvnoga {vedskog lanca ljekarni «Apoteket AB» govorila je o no-vom ljekarni~kom modelu u [vedskoj. U [vedskoj trenuta~no postoji oko 900 ljekarni i sve su u dràvnom vlasni{tvu. Ove }e godine zapo~eti proces privatiza-cije kojim }e se ljekarne prodavati, a samo }e dio ljekarni ostati u dràvnom vlasni{tvu. Ljekarne }e se prodavati svim skupinama zainteresiranih kupaca, a to mogu biti i

lanci i pojedinci, kao i zaposleni u ljekarna-ma. Istodobno bi se ukinula mreà ljekarni pa }e se ljekarne mo}i otvarati bez kriterija za mjesto i broj stanovnika, tzv. prostorno-populacijskog kriterija. Do}i }e do liberali-zacije trì{ta. U [vedskoj ve} sad nedo-staje farmaceuta, a radna skupina, koja je radila na novom modelu, ne zna kakve }e to posljedice donijeti ljekarni{tvu i zdrav-stvenoj za{titi u cjelini.

U drugom dijelu dana, nakon stanke za ru~ak, svoje su izlaganje imali francuski delegati, koji su govorili o projektu: «Le Dossier Pharmaceutique» – {to bi se mo-glo slobodno prevesti kao farmaceutski dosje,2 medikacijska povijest,3 farmaceu-tska povijest bolesti i tomu sli~no. Isabelle Adenot iz Francuske predstavila je taj projekt u koji jo{ za sada nisu uklju~ene sve ljekarne, a niti svi bolesnici. Rije~ je o tome da se povijest medikacije bolesnika

germanskim i nekim drugim jezicima i stranu hrvatskom jeziku, zamijenili bismo oblikom bliskim na{em jeziku, tj. svezom pridjeva i imenice, i drugo nepotrebni bismo anglizam zamijenili hrvatskom rije~i pokusni ili op}eprihva}enim i dobro uklopljenim internacionaliz-mom eksperimentalni. Rije~ ogledni ~esto se u nas zamjenjuje s pokusni [V. G.].

2 Dosje (fr. dossier) – skup ili zbirka spisa (dokumenata, podataka) koji se ti~u jedne osobe (npr. bolesnika) ili predmeta (npr. lijeka) koji ~ine neku posebnu cjelinu. Katkada i mapa u kojoj su takvi spisi (npr. policijski do-sje) [V. G.].

3 Sama rije~ medikacija jest uzimanje lijekova. Medika-

cijski profi l ili profil uzimanja lijekova jest detaljan pre-sjek (po opsegu i duìni) uzimanja lijekova, i to po na~inu uzimanja, dozi, djelovanju i vremenu u odre|ene osobe za razumno razdoblje. To pokazuje ukupnost terapijskih ~injenica s obavijestima i posebnostima ve-zanih isklju~ivo za odre|enog bolesnika. Pojednosta-vnjeno – kartice na kojima su zapisi o lijekovima. Me-

dikacijska povijest jest izraz stvoren po analogiji povijesti bolesti, tj. skup zapisa i drugih podataka o bolesnikovu uzimanju lijekova, o nepodno{ljivosti pojedinih lijekova te o moèbitnim postoje}im drugim tegobama pri uzi-manju lijekova, kao i o bolesnikovim navikama [V. G.].


148

upisuje u ra~unalo koje ga zatim sprema na sredi{nji elektroni~ki posluìtelj (server). Bolesnici sudjeluju dobrovoljno i daju po-datke o lijekovima koje uzimaju, a dodaci prehrani i biljni lijekovi upisuju se samo uz dopu{tenje bolesnika. ûvaju se podaci o medikaciji u zadnjih nekoliko mjeseci. Najve}i je problem bio za{tita podataka koja je za sada uspje{no napravljena. Prvi rezultati upu}uju na zadovoljstvo i bole-snika i ljekarnika. Vi{e podataka moè se saznati na i.adenotºwanadoo.fr i na www.ordre.pharmacien.fr.

Ivana Silva obavje{tava ~lanove o sudjelo-vanju PGEU u projektima koje financira EU. Trenuta~no su aktualna ~etiri projekta: (1) EUNetPas – sigurnost bolesnika, (2) CA-LLIOPE – e-zdravlje, (3) HPRO Card – mo-bilnost zdravstvenih stru~njaka i (4) PHAR-MINE – farmaceutsko obrazovanje i vje`banje radi stjecanja sposobnosti. Ta ko-|er, postoji jo{ i nekoliko mogu}ih projekata u koje bi se PGEU mogao uklju ~iti: (5) SPIQ Pharmacy – simulirani boles nici, tzv. tajni kupci (mistery shoper), (6) TAKE CARE – informacije i svjesnost o nepotrebnoj potro{nji antibiotika, zatim (7) Tele medici-ne – medicina na daljinu i (8) Obesity netvork – mreà za pomo} pretilima.

Slijedilo je izvje{}e o prebacivanju orlista-

ta na listu BR u tzv. OTC reìm i o iskustvi-ma nekih zemalja koje su to napravile. Prikazali su se podaci sa sastanka koji je prije odràn u PGEU, tj. 29. svibnja 2009.

U zadnjem dijelu Skup{tine pod nazivom: Hot News from Members – Vru}e vijesti ~lanova, ~lanovi su britanske delegacije ponovno istaknuli problem prodaje lijekova od proizvo|a~a izravno ljekarnama. Ta-lijanska je delegacija izvijestila o po~etku pla}anja nekih dodatnih usluga talijanskim ljekarnicima. Budu}i da se ove godine slavi pedeseta obljetnica PGEU, John Chave je prikazao aktivnosti kojima }e se obiljeìti ovaj doga|aj. Bit }e postavljena izlo`ba postera i ~lanaka koji su vezani uz rad PGEU. Izlo`ba }e se odràti u prostorija-ma Europskog parlamenta u studenome.

Sljede}a Glavna skup{tina PGEU odràt }e se u Bruxelesu 17. studenoga 2009., a isto ga }e dana u Europskom parlamentu biti otvorena izlo`ba o pedeset godina PGEU. ��

149

zakonodavstvoProstor, oprema i radnici potrebni za po~etak rada ljekarne

Sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i me-dicinsko-tehni~ke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (NN, 90/04.) na-vodimo osnovne zahtjeve koji trebaju biti ispunjeni kako bi ljekarna mogla obavljati svoju djelatnost.1

PROSTORIJE LJEKARNEPROSTORIJE LJEKARNE1. Prostorija za izdavanje lijekova i medicin-

skih proizvoda od najmanje 35 m2 povr-{ine, uz uvjet da {irina ili duljina pro-storije ne moè biti manja od 5 m.

2. Laboratorij od najmanje 15 m2, {irina ili duljina prostorije ne moè biti manja od 3 m.

3. Praonica posu|a od najmanje 6 m2, {iri-na ili duìna prostorije ne moè biti manja od 2 m.

4. Skladi{ni prostor od najmanje 15 m2 s dostupnim prilazom za prijam robe.

5. Sobu za voditelja ljekarne i deùrstva od

najmanje 6 m2.6. Prostor za ~uvanje opojnih droga, odno-

sno odgovaraju}i metalni ormar s klju~em.

7. Prostor za ~uvanje lako zapaljivih tvari.8. Sanitarni ~vor za zaposlenike.

Ukupno najmanje: 78 m2

Gore navedene prostorije moraju ~initi funkcionalnu cjelinu. Prostorija za izda-vanje lijekova i medicinskih proizvoda mora imati osiguran pristup invalidskim kolicima. Ljekarna mora imati dokaz o odgovaraju}im uvjetima mikroklime (klime u zatvorenim prostorima, prostorijama).

OPREMAOPREMA

Oprema namijenjena ljekarni: (1) za smje{taj i ~uvanje lijekova, medicinskih proizvoda i ljekovitih tvari u prostoriji za izdavanje lijekova,2 (2) namijenjena labora-toriju i (3) skladi{tu, mora biti odgovaraju}a, tj. prema zahtjevima struke.

pripremila: Ana Malovi} / HLJK

1 Budu}i da je Pravilnik objavljen u lipnju 2004., kada je jo{ bila na snazi Ph. Jug. IV. iz godine 1984., kada su se u praksi rabile Formulae magistrales et reagentia (HFD, rujan 1992.) te kada je Europska farmakopeja/European Pharmacopoeia unijela mnoge novosti u ma-teriju mediku i metodologiju kontrole kakvo}e lijekova, striktno pridràvanje objavljenih minimalnih uvjeta do svih pojedinosti nije razborito. Minimalni se uvjeti, po-sebice u pogledu medicinsko-tehni~ke opreme za oba-vljanje javne ljekarni~ke djelatnosti, trebaju {to je mogu}e prije sustavno promijeniti. Do tada bi valjalo postupno prihva}ati one uvjete koji su logi~ni i koji se sami po sebi name}u ljekarni~koj praksi [V. G.].

2 Ure|enje i opremanje prostorija bit }e uskoro opisano u LJEKARNI^KOM PRIRU^NIKU, u svesku pod naslo-vom Ljekarni~ka praksa [V. G.].


150

1. Laboratorijski pribor i posu|e za izradbu magistralnih i galenskih pripravaka prema propisima farmakopeje ili drugim priznatim propisima, i to: laboratorijske ~a{e, men-zure, pistili, patene, tarionici, stakleni {ta-pi}i, spatule i `lice – od svakog najmanje 5

komada; kartice za dijeljenje pra{aka – naj-

manje 20 komada; pribor za filtraciju i to-plomjer.

2. Oprema sukladno opsegu rada ljekarne, i to: (1) pribor za izradbu oftalmi~nih pri-pravaka 3 (obvezna asepti~na komora), (2) pribor za izradbu ~epi}a/supozitorija i pri-pravaka za rodnicu/vagitorija 4 (obvezan pribor i oprema za njihovo oblikovanje), (3) grijalo, (4) vodena kupelj, (5) dvije pre-cizne vage 5 (jedna s to~no{}u 0,01 – 1

000 g, druga s to~no{}u 0,1 g – 10 kg), (6) priru~ni analiti~ki laboratorij za ispiti-vanje identiteta ljekovitih tvari i galenskih pripravaka ljekarne 6 (komplet reagensa, epruvete/ku{alice – najmanje 20 komada, stalak za epruvete), (7) graduirane pipete 7 – od 1 mL, 2 mL, 5 mL i 10 mL, (8) lijevci mali – 3 komada, (9) lon~i} za àrenje, (10) Erlenmayer tikvice – od 50 mL i 100 mL, (11) porculanska zdjelica, (12) azbe-

3 To su, u pravilu, sterilni pripravci – kapi za oko (Ocu-loguttae) i pomasti za oko (Oculenta). Za njihovu izra-dbu potreban je laboratorijski pribor namijenjen za pomasti/ljekovite masti (Unguenta), uklju~uju}i pribor za taljenje masne podloge i homogenizaciju masnih smjesa, zatim laboratorijski pribor za ljekovite otopine (Solutiones medicinales), uklju~uju}i pribor za filtraciju. Ovisno o uporabi metode sterilizacije, potreban je ste-rilizator (za sterilizaciju vru}im zrakom), autoklav (za sterilizaciju vodenom parom uz povi{eni tlak), poseban pribor za filtraciju (za sterilizaciju filtracijom) ili asepti~na komora, odnosno asepti~ni prostor (za pro-vedbu asepti~nog postupka). Za izotonizaciju i pH pri-lagodbu kapi za oko nije potreban kakav poseban labo-ratorijski pribor [V. G.].

4 Za lijevanje ~epi}a, odnosno za izradbu pripravaka za rodnicu, potrebni su odgovaraju}i kalupi i/ili pribor za hladno komprimiranje pripravka [V. G.].

5 Za odre|ivanje mase mogu se rabiti samo umjerene/kalibrirane vage i utezi. Mjerene treba prema Zakonu o mjeriteljstvu (NN, 163/03.) provesti tako da se udovo-lji mjeriteljskim propisima. Pravne i fizi~ke osobe u obav-ljanju djelatnosti moraju postavljati i rabiti zakonita

mjerila na na~in kojim se osigurava potrebna to~nost mjerenja i odgovorne su za tehni~ku ispravnost mjerila i to~nost mjernih rezultata. Kod uporabe zakonitih mje-rila korisnik mjerila mora: (1) rabiti ovjerena zakonita mjerila, (2) odràvati zakonita mjerila u tehni~kom stanju koje osigurava to~nost mjerenja, (3) podnositi na ovjeru zakonita mjerila u uporabi u skladu s propisima donesenim za njegovu provedbu, (4) rabiti zakonita mjerila u skladu s njihovom namjenom i (5) voditi evi-denciju o odràvanju i ovjeravanju zakonitih mjerila u uporabi, kada je to propisano. Zakonito mjerilo koje se vi{e ne rabi mora biti na vidnome mjestu ozna~eno oz-nakom «Mjerilo nije u uporabi». Dopunski podaci mogu se na}i u ~lanku V. Grdini}, Postupci u valjanoj analiti~koj praksi. Prvi dio: gravimetrija, Farmaceutski gla-snik, 50:2 (1994) str. 33-41 [V. G.].

6 Laboratorijski komplet za ljekarni~ka ispitivanja farma-ceutskih tvari i ljekovitih oblika bit }e opisan u LJEKARNI^KOM PRIRU^NIKU, u svesku pod naslo-vom Po~etna ispitivanja: farmaceutske tvari i ljekoviti oblici. U sastavu laboratorijskog kompleta na}i }e se zbirka reagencija, laboratorijski pribor za provedbu potvrde identiteta tvari i jednostavna naprava za tali{te s kapilar-nim cjev~icama [V. G.].

7 Osim graduiranih pipeta, za to~no mjerenje volumena katkad su propisane menzure, trbu{aste odmjerne pi-pete, odmjerne tikvice i birete, ovisno o propisanom volumenu otopine. Dopunski podaci mogu se na}i u ~lanku V. Grdini}, Postupci u valjanoj analiti~koj praksi. Drugi dio: titrimetrija, Farmaceutski glasnik, 50:3 (1994) str. 65-77 [V. G.].


151

stna mreìca i (13) ostalo 8 (sukladno op-segu rada ljekarne).

3. Naprave i ure|aji: 9 (1) hladnjak za lijeko-ve za koje je propisano ~uvanje na tempe-raturi 4 – 8 0C – najmanje 1, (2) klimatizira-ni odjeljak za lijekove za koje je propisano ~u vanje na temperaturi + 15 0C, (3) odgo-varaju}i ormar ili prostor za ~uvanje lako zapaljivih i lako hlapljivih tvari (koji je izve-den sukladno odgovaraju}em propisu), (4) odgovaraju}i sigurnosni ormar u sef izved-bi za ~uvanje lijekova i ljekovitih tvari koje sadràvaju opojne droge, (5) stojnice ozna-~ene i ~uvane prema zahtjevima farmako-peje za ~uvanje ljekovitih tvari (za ~u vanje krutih, teku}ih i pra{kastih tvari) – najmanje po 10 komada za svaki oblik ljekovite tvari.

4. Stru~ne knjige i priru~nici: 10 (1) Hrvatska farmakopeja 2007 s komentarima, (2) For-mulae magistrales, (3) Synonyma pharma-ceutica, (4) Registar gotovih lijekova, (5)

Farmakoterapijski priru~nik i (6) ostalo (prema zahtjevima struke).

5. Knjige evidencije: (1) knjiga prometa opojnih droga, (2) knjiga prometa otrova,11 (3) knjiga kopije recepta, (4) rokovnik lije-kova, (5) laboratorijski dnevnik, (6) dnev-nik analiza, (7) evidencija potro{nje lijeko-va (u tvrdoj kopiji ili u digitalnom zapisu), (8) knjige evidencije prometa i poslovanja ljekarne (sukladno posebnim propisima).

RADNICI RADNICI 1. 1 magistar farmacije i 1 farmaceutski

tehni~ar za 8-satno radno vrijeme,2. ugovori o radu za radnike u ljekarni,3. rje{enje o imenovanju voditelja ljekar-

ne,4. odobrenje za samostalan rad za magi-

stra farmacije. ��

8 Preporu~uje se ljekarnu opremiti s kapaljkama, svjeti-ljkom ultraljubi~astoga zra~enja za analiti~ke svrhe, siti-ma, epruvetama za poredbena ispitivanja, cjev~icama za dokazivanje plinova, napravom za dokazivanje pli-nova i para s teku}im reagensom i s porculanskom plo~icom s udubljenjima, tehni~kih osobina kako to opisuje Hrvatska farmakopeja 2007 s komentarima, str. 387-391. Identifikacija ljekovitih droga ne zahtjeva brojnu i skupu opremu. To }e biti prikazano u LJEKARNI^KOM PRIRU^NIKU, u svesku pod naslo-vom Identifi kacija ljekovitih droga: makroskopski, mikroskop-ski i histokemijski pregled [V. G.].

9 Naprava – predmet napravljen za obavljanje jedne fun-kcije ili dio ure|aja koji obavlja u njemu jednu fun kciju. Ure|aj – vi{e naprava ili sprava sloènih u cjelinu s odre|enom namjenom (npr. rashladni ure|aj) [V. G.].

10 Sredi{nje mjesto u knji`nici svake javne i bolni~ke ljekarne jest Hrvatska farmakopeja 2007 s komentarima. Podatke poput doza, te postojanosti i ~uvanja lijekova ljekarnici }e imati u LJEKARNI^KOM PRIRU^NIKU, svesku pod naslovom Ljekarni~ka praksa. Knjiga Synony-ma pharmaceutica (J. Hofman, 1954.) bit }e osuvreme-njena i zamijenjena u LJEKARNI^KOM PRIRU^NIKU, svesku pod naslovom Ljekarni~ke istozna~nice (Synonyma

apothecariorum). Tako|er, nakon provedenih konzulta-cija i donesenih odluka bit }e mogu}e preporu~iti i neobveznu stru~nu literaturu [V. G.].

11 Pojedinosti vidjeti u ~lanku Promet otrovima u ljekarni objavljen u Biltenu HLJK 2007–2/3, str. 118-119.


152

Izmjene i dopune Pravilnika o davanju, obnavljanju i oduzimanju odobrenja za samostalan rad

Vije}e Hrvatske ljekarni~ke komore na svojoj je sjednici 9. srpnja 2009. do-nijelo izmjene i dopune Pravilnika o da-vanju, obnavljanju i oduzimanju odobrenja za samostalan rad. Razlog takvim izmjena-ma nalazi se u administrativnim ograni ~e-njima i nemogu}nosti da hrvatski dràvljani koji su diplomirali farmaciju u inozemstvu i strani dràvljani magistri farmacije koji imaju valjanu radnu dozvolu ne mogu pri-stupiti stru~nom ispitu pred nadle`nim mi-nistarstvom zdravstva.

Izmjenama i dopunama Pravilnika o da-vanju, obnavljanju i oduzimanju odobrenja za samostalan rad omogu}uje se gore na-vedenim magistrima farmacije da pri HLJK-u, uz ispunjavanje odre|enih uvjeta, isho-de privremeno odobrenje za samostalan rad i zapo~nu obavljanje ljekarni~ke djelat-

nosti. Privremeno odobrenje za samosta-lan rad izdaje se na razdoblje do jedne godine.

Ovim izmjenama i dopunama omogu}eno je i izdavanje privremenog odobrenja ma-gistrima farmacije nakon 65. godine ìvota koji, zbog mirovine ili drugih razloga, nisu produàvali svoje odobrenje za samostalan rad. U tom i takvom slu~aju du`ni su u Komori pristupiti polaganju ispita1 pred Ispitnom komisijom Komore.

Magistrima farmacije, hrvatskim dràv lja-nima koji imaju rje{enje o priznavanju visoko{kolske inozemne kvalifikacije izdaje se privremeno odobrenje za samostalan rad dok ne steknu uvjete za polaganje stru~nog ispita pred ministarstvom nadle-`nim za zdravstvo. Da bi se takvim magi-strima farmacije izdalo privremeno odo-brenje za samostalan rad obvezni su Ko-mori, uz zahtjev za izdavanje odobrenja za samostalni rad, priloìti rje{enje o prizna-vanju inozemne visoko{kolske kvalifikacije te dokaz o dràvljanstvu.

Magistri farmacije du`ni su prije izdavanja privremenog odobrenja za samostalan rad obaviti pripravni~ki sta` sukladno vaè}im propisima te pristupiti ispitu u Komori.

Odobrenje za obavljanje takvog staà iz-daje Komora na njihov zahtjev.

Strani dràvljani, magistri farmacije, koji traè izdavanje privremenog Odobrenja za samostalni rad u Republici Hrvatskoj du`ni su Komori priloìti sljede}u dokumenta-ciju: pripremila: Ana Malovi} / HLJK


153

• zahtjev za izdavanje privremenog odo-brenja

• rje{enje o priznavanju visoko{kolske inozemne kvalifikacije

• dokumentaciju odre|enu postoje}im propisima o radu stranaca u Republici Hrvatskoj

• potvrdu komore iz domicilne zemlje ili druge ovla{tene institucije da su radili u ljekarni{tvu najmanje posljednje tri godine, dokument koji je preveo ovla-{teni sudski tuma~a

• potvrdu da se protiv magistra farmacije ne vodi nikakav sudski ni disciplinski postupak u domicilnoj zemlji, doku-ment koji je preveo ovla{teni sudski tu-ma~.

Magistri farmacije, strani dràvljani, za rad u ljekarni~koj djelatnosti moraju poznavati hrvatski jezik najmanje na razini potrebnoj za nesmetanu komunikaciju s bolesnikom/pacijentom, te su du`ni prije izdavanja pri-vremenog odobrenja za samostalan rad pristupiti ispitu u Komori.

Ako magistri farmacije, strani dràvljani, ne dostave dokumentaciju o radu u ljekar-ni{tvu, obvezni su za izdavanje privreme-nog odobrenja za samostalan rad raditi u ljekarni pod nadzorom jednu godinu, te pristupiti ispitu u Komori.

Odobrenje za rad pod nadzorom izdaje Komora na njihov zahtjev. � �

Zakon o djelatnostima u zdravstvu

Hrvatskoj ljekarni~koj komori do-stavljen je u lipnju 2009. na mi{ljenje prijedlog Zakona o djelatnostima u zdrav-stvu. Navedeni prijedlog Zakona ne sadr-àva ni odredbe o ljekarni~koj djelatnosti, ni o radnicima u ljekarni~koj djelatnosti, jer su magistri farmacije i farmaceutski teh-ni~ari trenuta~no obuhva}eni u radnom materijalu za novi Zakon o ljekarni{tvu, o kojem u idu}em razdoblju treba odlu~iti nadle`no ministarstvo zdravstva, a pravo-valjanim propisom podru~je je ure|eno Za-konom o ljekarni{tvu, a koji potje~e iz go-dine 2003. Osim toga, Zakon se ne odno-si ni na lije~ni~ku, stomatolo{ku, medicin-sko-biokemijsku i sestrinsku djelatnost, jer svako od tih podru~ja ima zaseban zakon iz godine 2003., ali ni na primaljsku i fi-zioterapeutsku djelatnost, za koje su dje-latnosti zakoni doneseni u godini 2008.

Zakonom o djelatnostima u zdravstvu ure-|uju se: sadràj i na~in djelovanja, stan-dard obrazovanja, uvjeti za obavljanje dje-latnosti, du`nosti, kontrola kvalitete i stru~ni nadzor nad radom sanitarnih inè-njera, stru~nih prvostupnika radiolo{ke tehnologije, stru~nih prvostupnika radne terapije i stru~nih prvostupnika medicin-

pripremila: Ana Malovi} / HLJK


154

sko-laboratorijske dijagnostike kako bi se na taj na~in reguliralo djelovanje i tih struka u zdravstvu.

Zakon, dalje, ure|uje standarde obrazo-vanja u navedenim djelatnostima, definira dodatno usavr{avanje te nadzor i kontrolu kvalitete. Svi su navedeni standardi usu-gla{eni s aktima Europske unije. Navede-nim zakonom predvi|eno je, me|u osta-lim, i osnivanje Hrvatske komore zdravst-venih radnika. Osniva~i Komore su Mini-starstvo zdravstva i socijalne skrbi, Hrvat-ska sanitarna udruga, Hrvatsko dru{tvo inènjera medicinske radiologije, Hrvatska udruga radnih terapeuta i Hrvatska udruga laboratorijske medicine.

U Hrvatskom se saboru o navedenom Zakonu o~itovao Odbor za europske inte-gracije, Odbor za zakonodavstvo i Odbor za zdravstvo i socijalnu skrb. Sva su tri odbora podràla navedeni prijedlog zako-na, uz napomenu da je Odbor za zdrav-stvo i socijalnu skrb Hrvatskom saboru predloìo 12 amandmana koji se, me|u ostalim, odnose na promjenu naziva kod medicinsko-radiolo{ko-tehnolo{ke djelat-nosti, na mogu}nost da privatnu praksu, sukladno odredbama Zakona o zdravstve-noj za{titi, mogu obavljati samo zdravstve-ni djelatnici sa zavr{enim sveu~ili{nim di-plomskim studijem, a iznimno medicinske sestre i tehni~ari, te vi{i zubari i fiziotera-peuti, a ne stru~ni prvostupnici koji su na-vedeni u ovom zakonu. Nadalje, amand-manom se u postupak davanjem mi{ljenja uklju~ila i Hrvatska komora medicinskih

biokemi~ara glede dodatnog usavr{avanja stru~nih prvostupnika medicinsko-labora-torijske dijagnostike, s obzirom na to da ovi zdravstveni radnici rade u timu, i tako redom.

Amandmani su prihva}eni te je na 11. sjed-nici Hrvatskog sabora 10. srpnja 2009. donesen Zakon o djelatnostima u zdrav-stvu, koji je objavljen je u Narodnim novi-nama broj 87. od 21. srpnja 2009. ��

Stojnica od fajanse (Wallendorf, oko 1780.)Natpis: nema

155

komentari

napisao: Vladimir Grdini}

1 Vidjeti ~lanak Izvje{}e s 3. sjednice Glavne skup{tine HLJK u ovome broju Biltena HLJK.

Mediji mogu ubiti istinu, a kapital etiku

Glavna skup{tina HLJK-a, 15. lip-nja 2009., uobi~ajeno je vo|ena sukladno utvr|enom dnevnom redu.1 Na Skup{tini nije bilo ni{ta posebno, samo {to ju je pra-tilo ne{to vi{e posjetitelja pozvanih gostiju, razumljivo, zbog izbora predsjednika HLJK-a i stoga {to su uz aktualnog pre-dsjednika Matu Portolana u izbornu utak-micu jo{ u{li Darko Taka~ iz Gradske ljekarne Zagreb i Arijana Me{trovi} iz tvr-tke Atlantic Farmacia. Za Bilten HLJK zani-mljiva je ~injenica da su svi predloèni kan-didati za predsjednika HLJK do sada, manje ili vi{e u~estalo, sudjelovali svojim ~lanci-ma u Biltenu HLJK.

Da je bilo organiziranog djelovanja kandi-data za predsjednika HLJK u vlastitu korist (lobiranja), promoviranja nekih zamisli {to se ti~e ljekarni~ke struke me|u stru~nim osobama ili u nekim interesnim krugovima, normalna je ~injenica, politi~ari bi rekli, le-galno i legitimno, dakle zakonom dopu-{teno i zasnovano na zakonu. [to se raz-govaralo putem telefona ili uz kakvu kavu, nije poznato, ali poznato je {to se pisalo u medijima, u novinama. A o novinama je

Karel âpek pisao ovako: «To svakodnevno ~udo na koje smo toliko navikli da ga vi{e takvim i ne doìvljavamo», no usprkos tomu, svakoga jutra s njihovim se izlaènjem «sve {to postoji javlja u dramati~nom i do-nekle alarmantnom aspektu» i «svijet se pretvara u divljinu gdje vrebaju bezbrojna iznena|enja, opasnosti i epski doga|aji». Miroslav Krleà bi k tomu dodao da pisati ne zna~i ni{ta drugo nego misliti. A kako misle autorice ~lanaka Marija Crnjak (Po-slovni dnevnik), Nives Matijevi} (Business.hr) i Tea Romi} (Ve~ernji list)? Odmah valja ustvrditi da ne misle isto. Eto primjera.

Nives Matijevi} (Business.hr, 10. lipnja 2009.) u novinarski relativno uravno-teènom tekstu tvrdi da su se ljekarnici po-dijelili za i protiv Portolana. Zanimljivo bi bilo saznati {to je novinarku Matija{evi} nagnalo da pi{e kako su ljekarnici podijelje-ni na one za i na one protiv Portolana, kada se iz ~lanka moè zaklju~iti da je prethodno razgovarala samo s dvjema osobama, s Matom Portolanom i s Arija-nom Me{trovi}. O podjeli ljekarnika moè se, naime, govoriti i pisati tek kada se do|e do takvih spoznaja skupljaju}i mi{ljenja statisti~ki zna~ajnoga broja osoba. Novinar ne mora pritom biti matemati~ar da bi do-nosio neke razumske prosudbe. Dakako, samo nekoliko dana poslije izborni je rezul-tat bacio tamnu sjenu na takve brzoplete novinarske zaklju~ke.

No, ima i druk~ijih primjera. Tea Romi} (Ve~ernji list, 15. lipnja 2009.) u svojem se ~lanku ne upu{ta u proizvoljne prosud-


156

be, stoji na relativno ~vrstim novinarskim nogama, iako je svojemu ~lanku dala disku-tabilan naslov Ljekarni{tvo na klimavim no-gama. Naslov je prijeporan i moralo bi se o njemu raspraviti, prodiskutirati. Istini za vo-lju, politika nam nije ni ~vrsta ni postojana pa se sa sigurno{}u doista ne moè pre-dvidjeti za {to }e se slu`bena politika (npr. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, MZSS) u budu}nosti opredijeliti – ili za farmaceutsku struku ili za farmaceutski biz-nis. Ako se po|e protiv struke, tada u ljekarni{tvu doista moè biti «klimavo».

Marija Crnjak (Poslovni dnevnik, 9. lipnja 2009.) pi{e da: «HLJK kao strukovna orga-nizacija formalno nema mo} odlu~ivanja, no o~ekuje se da }e Komora kao pregova-ra~ s Vladom imati zna~ajnu ulogu u bu-du}oj organizaciji ljekarni{tva». Ba{ su-protno, Komora formalno ima mo}, dakle po formi i vanj{tini. A sadràjno? Povre-meno da, ali tu joj ulogu politika nerado dodjeljuje. O~ekivati idealnu Komoru, kao svemo}nu pregovara~icu s Vladom, ravno je statisti~koj mogu}nosti da farmaceut do|e na ~elo MZSS. Dakako, pribliìti se toj i takvoj mo}i Komore uvijek je poèljno, va`no, pa i korisno za razvoj ljekarni~ke struke. No, vratimo se novinskom ~lanku gdje stoji: «Aktualno vodstvo Komore, s obrazloènjem da èli o~uvati kvalitetu struke i izdvojiti je iz interesa profita, zalaè se za zabranu prijenosa vlasni{tva u ljekarnama, privatizacije ùpanijskih apo-teka te {irenja ljekarni~kih lanaca, {to je u suprotnosti s brojnim poslovnim interesi-

ma unutar bran{e.» Umjesto komentara valjalo bi ponovno pro~itati uvodnik Mate Portolana Na kraju godine … i ~lanak Slav-ke Bla{ko Privatizacija u hrvatskome zdrav-stvenom sustavu – model zakupa (Bilten

HLJK 2008-3/4, str. 131-137, 139-144). O kakvim je suprotnostima rije~, koji su to poslovni interesi unutar bran{e – o tome ni rije~i. Tek jedna «briljantna» misaona akro-bacija «da su u Zakon o ljekarni{tvu u{la neka protuustavna rje{enja». To bi zna~ilo da hrvatska Vlada s promi{ljajem prihva}a pravna rje{enja koja po sebi potkopavaju Ustav. U to ne treba vjerovati.

Ista novinarka i nakon provedenih izbora pi{e ~lanak Portolanu novi mandat, dio stru ke àli se na nedemokratske izbore (Poslovni dnevnik, 17. lipnja 2009.). Pod-naslovi «kite» ~lanak re~enicama: Skup{tina HLJK-a protekla u hu{ka~koj atmosferi pro-tiv protukandidata dosada{njem predsjed-niku i Nije defi niran na~in predstavljanja, pa protukandidati nisu imali priliku pred-staviti pripremljeni program. Tako mogu tvrditi samo neupu}eni, a novinarka se {titi: tako tvrde sugovornici Poslovnog dnevnika koji su bili na izbornoj skup{tini. Me|utim, na izbornoj je skup{tini bila na{a kolegica Arijana Me{trovi} koja je i sama ustvrdila prije Skup{tine «za predstavljanje progra-ma dovoljno je 15-20 minuta, a kome to nije dovoljno nije se pripremio». Sugovor-nici Poslovnog dnevnika nisu upamtili ni izborne rezultate. Nije va`no, ali protukan-didati (Arijana Me{trovi} i Darko Taka~) ukupno su dobili 10 glasova, a ne 11, kako


157

to pi{e u ~lanku. Toliko samo o solidnosti pripreme ~lanka.

Novinarka i dalje tvrdi da kandidati nisu imali prigodu predstaviti pripremljeni pro-gram te da su izbori provedeni na nede-mokratski na~in. O prvoj tvrdnji sve je re~eno. [to se ti~e druge tvrdnje, valja se pitati ~emu uop}e ta politi~ka sintagma – nedemokratski na~in provedbe izbora. To bi zapravo zna~ilo da je na Skup{tini uspo-stavljen takav dru{tveni odnos u kojem se ne po{tuju na~ela slobode, gdje se potpi-ruju nepravda i nejednakost, gdje ljekarnici uni{tavaju zajedni{tvo i poti~u nasilje. No, to je ipak malo previ{e i od novinara i od sugovornika Poslovnog dnevnika. Pritom se zaboravilo na ~injenicu da je demokra-cija zajam~eno pravo ~ovjeka da kaè «NE» tada kada misli da ima pravo re}i kako ne misli da je tako, kako po njegovu uvjerenju nije. Taj ozbiljni stru~ni «ne» u kona~nici je i kolegici Arijani Me{trovi} dobrodo{ao, jer je izjavila novinarki Mariji Crnjak: «da sam ~ak i bila izabrana, s takvim pred-stavni~kim tijelom kakva je skup{tina HLJK ne bih niti mogla provesti potrebne promje-ne». Eto, na kraju se uspostavilo da su ~la-novi Skup{tine HLJK u~inili kolegici Me{-trovi} jedno dobro djelo.

Op}enito govore}i, novinsko je pisanje vje{tina, ali moè biti i korisna igra~ka. Pi-sati se moè pod tu|om sugestijom, protiv svojeg uvjerenja, a, pi{u}i, moè se i laga-ti, primjerice za novac. «Na{ na~in ivota», pisao je Miroslav Krleà davne godine 1918., «da netko ima a netko opet da

nema novaca, da pi{e za novac po re-dakcijama, svjestan da laè, da osu|uje nevine ljude na smrt, da ubija za novac ili da se pretvara kako vjeruje u Boga, sve za novac i isklju~ivo samo za novac, zapravo – astralno je neshvatljivo.» Takav je ton ipak odvi{e o{tar i grub. Me|utim, valjalo bi re}i kako je nered u re~enicama poslje-dica nereda u mislima, a nered u mislima posljedica je nereda u glavi, a nered u gla-vi posljedica je nereda u ~ovjeku, a nered u ~ovjeku posljedica je nereda u sredini i u stanju te sredine. Zbog takva nereda u dru{tvenoj sredini i u novinarstvu i na{e je ljekarni{tvo dijelom platilo svoju novinar-sku cijenu.

Neki novinari ljekarni{tvu ni ovaj put nisu ni{ta pomogli. Svrha pisanja radi pustog pisanja nema nikakva smisla. I novinari bi trebali promi{ljati, u~i dublje ispod povr{ine doga|anja i problema. Plinovito prikazi-vanje stanja ne~ega {to ~vrsto postoji nema smisla. Jasno razlu~ivanje ~ega {to je uàreno ili razvodnjeno, vla`no ili kruto trebalo bi biti i novinarsko na~elo. Takvim se stanjem i pojmovima ve} davno bavio Hipokrat.

Na kraju ne{to o slobodi u novinama i u ljekarni{tvu. Novine su, ~ini se, prije svega znak i utjelovljenje posebnog oblika slobo-de. Evo kako. Novine se, to papirnato tije-lo, ve} nakon posve letimi~na pogleda mogu hladnokrvno baciti u kantu za otpa-tke ni dva koraka od kioska na kojemu su kupljene a da to bude jedan od tisu}u pra-vilnih na~ina njihove uporabe. Pritom ne


158

treba zanemariti, pi{e Ivo @ani} u Rje~niku Tre}eg programa, da za novine ne postoji ama ba{ nikakva uporabna uputa, prema kojoj bi se dalo kazati kako je ispravna, mje-rodavno ovjerena, autenti~na, pa da ~itatelj koji je se drì moè kazati kako se, eto, ko-ristio novinama «kako treba» i, u skladu s time, postigao rezultat «kako treba». Novi-ne nisu i nikada ne}e biti uvjerljive poput Farmakopeje. A {to je sa slobodom u lje-

karni{tvu? Kako je u nas ba{ sve u op}em zaka{njenju, tako }e se i ljekarni{tvo tek u nadolaze}im vremenima osloba|ati postup-no korak po korak, nadamo se, kad se i ako u svojoj punini probudi u politici smisao za stvarnost i kada se dogodi ono potrebno, istinsko, ozbiljno, izvorno i samoni klo pri-ljubljivanje sredi{njeg, panonskog i me-diteranskog ljekarni{tva potrebama ne kog budu}eg ulju|enog zdravstva u nas. ��

Albarello od majolike (Faenza, oko 1556.)Natpis: ZUCARU MOLATU, zapravo

SACCHARUM MELITUM

159

temeSvinjska gripa

Na ovom su mjestu prikazana stajali{ta Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Hrvatskog zavoda za javno zdra-vstvo (HZJZ).

[to je svinjska gripa?[to je svinjska gripa?

Gripa H1-N1 ili tzv. svinjska gripa respira-torna je bolest koju uzrokuje virus gripe tipa A (H1-N1). To je oblik gripe koja je potekla od svinja, ali je moè dobiti i ~ovjek te se moè {iriti me|u ljudima.1 Svjetska zdravstvena organizacija je 11. lipnja 2009. proglasila stanje pandemije kao rezultat pojave gripe diljem svijeta.

Epidemija bolesti pojavljuje se kad ima vi{e slu~ajeva te bolesti nego je uobi~ajeno.2 Pandemija je epidemija bolesti koja se pojavila {irom svijeta.3 Virusi gripe uvijek se mijenjaju i svake se godine pojavljuju novi oblici. Virus svinjske gripe jedan je od njih.

Do pandemije gripe moè do}i kad se pojavi novi virus gripe protiv kojega ljudska vrsta nije otporna. Zbog globalnoga pro-meta, te porasta urbanizacije i uvjeta prenapu~enosti u nekim predjelima epide-mije uzrokovane novim virusom gripe mogu se pro{iriti po cijelome svijetu i po-stati pandemija brè nego prije. Svjetska je zdravstvena organizacija sustavno opisala {est faza pandemije, daju}i tako globalni okvir za pomo} zemljama u planiranju sprem nosti za pandemiju i odgovoru na nju. Pandemije mogu biti ili umjerene (bla-ge) ili jake s obzirom na bolest i smrt koju uzrokuju, a ozbiljnost pandemije moè se mijenjati tijekom njezina trajanja. Pande-mija svinjske gripe trenuta~no je u {estoj fazi, {to zna~i da se virus {iri u zajednici me|u zemljama.

Stupanj ozbiljnostiStupanj ozbiljnosti

Svjetska zdravstvena organizacija trenu ta-~no smatra da je pandemija svinjske gripe umjereno ozbiljna. Ova prosudba temelje-na je na znanstvenim dokazima i na izvje-{}ima zemalja ~lanica o utjecaju pandemije na njihove zdravstvene sustave, te na so-cijalnu i gospodarsku stabilnost sustava.

Umjereno ozbiljan stupanj pandemije zna~i:• da se ve}ina ljudi oporavlja od gripe

bez hospitalizacije ili medicinske skrbi• da je op}enito, na nacionalnoj razini,

primije}eno da je broj oboljelih od svinjske gripe sli~an broju oboljelih od

pripremila: Danijela Huml/HLJK

1 Prvi slu~ajevi svinjske gripe u ljudi pojavili su se u Ju`noj Kaliforniji i Teksasu. Do sada je virus potvr|en u vi{e od 100 zemalja diljem svijeta, uklju~uju}i i Hrvat-sku.

2 Epidemija (lat. epidemia) – u~estala pojava pojedine bolesti ljudi u nekom odre|enom vremenu i na nekome ograni~enom podru~ju.

3 Pandemija (lat. pandemia) – zaraza me|u ljudima koja je prostorno neograni~ena, a vremenski ograni~ena.


160

sezonske gripe, iako se bolest pojavila u ve}em zamahu u nekim podru~jima i ustanovama

• da su se, op}enito, bolnice i zdrav-stveni sustavi u ve}ini zemalja uspjeli nositi s osobama koje su traìle pomo}, iako su neki sustavi bili pod ve}im optere}enjem.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) zabrinuta je zbog ozbiljnih slu~ajeva i smrt-nih slu~ajeva koji su se primarno pojavili u mladih ljudi, uklju~uju}i prethodno zdrave i one koji su patili od odre|enih bolesti ili tru-dnica. Tako|er, masovno izbijanje bolesti nije jo{ prijavljeno u mnogim zemljama i potpuni klini~ki spektar bolesti nije poznat.

Pandemija svinjske gripe u Hrvatskoj. Na slu`benim stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, http://www.hzjz.hr/epidemiologija/svinjska_gripa.htm, objav-lju ju se vijesti vezane uz broj oboljelih u na{oj zemlji od virusa svinjske gripe.

Kako i za{to se tako brzo {iri virus Kako i za{to se tako brzo {iri virus gripe?gripe?

Virus H1-N1 gripe {iri se na potpuno isti na~in kao virus obi~ne prehlade i gripe. Vi-rus gripe sastoji se od sitnih ~estica koje se mogu {iriti kapljicama iz nosa i usta (kad bolesnik ka{lje ili ki{e). Naime, ako tko ka{lje ili ki{e, i ne pokrije nos ili usta, te se kapljice {ire i do jednoga metra. Svatko tko je vrlo blizu takvoj osobi moè udahnuti ~estice virusa. Tako|er, ako bolesnik ka{lje ili ki{e u svoju ruku, kapljice sluznice s virusom na

ruci lagano se prenose na sve povr{ine koje osoba dodiruje. Dakle, svako dnevni ku}ni predmeti i predmeti na javnim mjestima, primjerice, kvake na vratima, daljinski televi-zijski upravlja~, ruko hvati i ra~unalne tipko-vnice mogu na sebi imati tragove virusa. Na tim i takvim povr {inama virusi mogu pre-ìvjeti nekoliko sati. Ako se dodirne takva povr{ina i potom vlastito lice, virus moè u}i u ljudsko tijelo i zaraziti ga.

Podaci iz prija{njih pandemija upu}uju na to da jedna osoba moè zaraziti pribli`no dvije druge, a da se gripa {iri napose brzo u zatvorenim prostorima sa skupinama lju-di, kao {to su {kole ili domovi. Ljudi su najzarazniji ubrzo nakon {to se pojave prvi simptomi, a mogu i kasnije do petog dana nakon njihove pojave {iriti virus (u djece to je sedam dana).

SimptomiSimptomi

Simptomi gripe H1-N1 op}enito su isti kao i simptomi obi~ne gripe, ali mogu biti ja~i i uzrokovati ozbiljnije komplikacije. Naj~e{}i su simptomi:• povi{ena tjelesna temperatura • respiratorni simptomi, kao {to su ka{alj

ili curenje nosa • grlobolja, te • drugi simptomi poput (1) bolova u tijelu

(osobito bolovi u mi{i}ima), (2) glavo-bolje, (3) zimice,4 (4) op}e slabosti i (5)

4 Groznica (lat. febris) – povi{enje tjelesne temperature iznad gornje fiziolo{ke granice uvjetovano draènjem centra za regulaciju topline. Uz temperaturu, ubrzani su bilo i disanje, a ~esto ~itavo tijelo drhti [V. G.].


161

povra}anje i/ili proljeva (nije tipi~no za gripu, ali je prijavljeno u slu ~ajevima za-raze novim tipom virusa gripe).

Ljudi se inficiraju virusom gripe A (H1-N1) na isti na~in kao i virusom obi~ne sezonske gripe. [iri se s ~ovjeka na ~ovjeka izravno putem kapljica nastalih pri ka{ljanju ili kihanju zaraène osobe. Tako|er i neizra-vno kada kapljice ili izlu~ine iz nosa i grla dospiju na ruke ili druge povr{ine, koje potom dodiruju drugi ljudi, a zatim dodi-ruju vlastita usta, o~i ili nos.

Mogu}e posljediceMogu}e posljedice

U pro{losti su pandemije gripe rezultirale pove}anim brojem slu~ajeva bolesti i smrti i brojnim dru{tvenim poreme}ajima. U dvadesetom stolje}u najozbiljnija se pan-demija gripe pojavila u godinama 1918. i 1919. i {irom svijeta uzrokovala izme|u 40 i 50 milijuna smrtnih slu~ajeva. Dana{nji epidemiolo{ki modeli predvi|aju da bi pandemija mogla uzrokovati 2 do 7,4 mi-lijuna smrtnih slu~ajeva u svijetu.

Kad bi se danas pojavila pandemija gripe, mogli bismo o~ekivati da }e se virus vrlo brzo {iriti zbog visoke razine putovanja ljudi diljem svijeta i jer su svi dijelovi svijeta me|usobno umreèno povezani. Kad bi se pandemija {irila tako da tijekom vremena postane ozbiljna i nadaleko pro{irena, mo-gli bismo o~ekivati i sljede}e:• da }e postojati velika potra`nja za cje-

pivima, antivirusnim sredstvima i anti-bioticima za lije~enje sekundarnih in-fekcija i da }e ih vjerojatno nedostajati,

• da }e medicinske ustanove biti pod pritiskom potrebe lije~enja kako bole-snika oboljelih od gripe, tako i ostalih bolesnika, i

• da }e uvelike nedostajati osoblje koje pruà bitne, odnosno osnovne zdrav-stvene usluga zajednici.

Djelotvorna spremnost za pandemiju u cijelome svijetu od bitne je va`nosti za ublaàvanje posljedica pandemije, posebi-ce ako ona postane ozbiljna.

Lije~enje pandemije gripeLije~enje pandemije gripe

Humani virus svinjske gripe H1-N1 moè se lije~iti antivirusnim lijekovima oseltamavirom (Tamiflu) i zanamivirom (Relenza). Lijekovi su u~inkoviti ako se s lije~enjem zapo~ne 36 – 48 sati unutar nastanka simptoma.

Jedan od na~ina da se smanje simptomi pandemije gripe jest lije~enje zaraènih ljudi sredstvima protiv virusa koja se rabe upravo protiv H1-N1 gripe. Takva sredstva ne}e izlije~iti, ali }e pomo}i tijelu:• da se razdoblje bolesti skrati za pri-

bli`no jedan dan• da se uklone neki od simptoma i• da se smanji mogu}nost ozbiljnih kom-

plikacija, poput upale plu}a.

Antivirusna sredstva5 bit }e ponu|ena osobama koje su zaraène virusom svinjske

5 Antivirusna sredstva (lat. antivirotica) – sredstva koja djeluju protiv virusa (izvan stanica doma}ina, na povr{ini ili u stanicama). Istozna~nica: protuvirosna sredstva, protuvirotici [V. G.].


162

gripe. Me|utim, odluka o propisivanju an-tivirotika ostaje stvar klini~ke procjene.

I antibiotici }e imati va`nu ulogu u odgo-voru na pandemiju. Oni }e se rabiti za lije~enje ljudi u skupinama budu li imali kom plikacije, kao {to su bakterijske plu}ne infekcije. U bolnicama }e se antibiotici upo-trebljavati za lije~enje najbolesnijih boles-nika, a njihova primjena moè skratiti vri-jeme boravka u bolnici.

Pri lije~enju simptoma svinjske gripe bole-snici trebaju:• ostati kod ku}e i odmarati se• piti mnogo teku}ine• uzimati lijekove koji sadràvaju acetil-

salicilatnu kiselinu (Acidum acetylsali-cylicum, Ph. Eur. V. 01/2005:0309), ibuprofen (Ibuprofenum, Ph. Eur. V.

01/2005:0721) ili paracetamol (Para-cetamolum, Ph. Eur. V. 01/2005: 0049), pridràvaju}i se upu ta o lijeku. Djeci mla|oj od 16 godina ne smiju se davati pripravci koji sadr avaju acetil-salicilatnu kiselinu.

Komu se obratiti za vi{e informacija?Komu se obratiti za vi{e informacija?

Dodatne informacije mogu se dobiti u Epidemiolo{koj slu`bi Zavoda za javno zdravstvo u svakoj ùpaniji ili u Slu`bi za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, i to na telefon: 01 4683 005 i 01 4683 004.

Sve upute gra|anima bit }e upu}ene pu-tem medija preko priop}enja Povjerenstva

za pra}enje nove gripe A (H1-N1) Mini-starstva zdravstva i socijalne skrbi.

Mogu}nosti krivotvorenja lijekovaMogu}nosti krivotvorenja lijekova

Postoji mogu}nost da neovla{teni prodava~i iskoriste situaciju kada ljudi strahuju od vi-rusa i po~nu prodavati krivotvorene lijeko-ve 6 preko interneta. Ljekarnici trebaju lju-de posebno savjetovati da ne kupuju lijeko-ve Tamiflu ili Relenzu preko interneta, jer ti lijekovi mogu biti krivotvoreni.

LiteraturaLiteratura

[1] World Health Organization, Pandemic preparedness: http://www.who.int/csr/di-sease/influenza/pandemic/en/

[2] NHS 24 Health Library, Swine fl u:

http://www.nhs24.com/content/default.asp?page=s5_5&articleID=1303

[3] Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Gripa uzrokovana novim virusom A/H1N1: http://www.hzjz.hr/epidemiologi ja/svinjska_gripa.htm

6 Vidjeti ~lanke Krivotvoreni lijekovi i Postanak i suzbijanje krivotvorina lijekova u Biltenu HLJK 2007-2/3 te Njema~ka policija poziva na zabranu prodaje lijekova putem interneta u Biltenu HLJK 2008-3/4 [V. G.].


163

DodatakDodatak

SAVJETI ZA GRA\ANE U SAVJETI ZA GRA\ANE U VEZI SA SVINJSKOM VEZI SA SVINJSKOM GRIPOM GRIPOM 11

1. Putovanja

Svjetska zdravstvena organizacija, a u skla-du s njome i na{a zemlja, ne preporu~uje nikakva ograni~enja u me|unarodnom pro-metu ljudi i robe, sve zbog situacije s no-vom gripom. Jedino se onima koji planiraju neko me|unarodno putovanje savjetuje da ga odgode ako imaju bolest s temperatu-rom. Tako|er se savjetuje ljudima koji se iz inozemstva planiraju vratiti u Hrvatsku da taj put, ako su bolesni, tako|er odgode do ozdravljenja.

Savjetuju se putnici da se prije putovanja jave u Cjepnu stanicu Epidemiolo{ke slu`be Zavoda za javno zdravstvo radi sa-vjetovanja s lije~nikom i izbora odgo va-raju}ih za{titnih mjera.

2. Pitanja u vezi s hranom

S obzirom na to da virus ove nove gripe ima, me|u ostalim, i neke genske osobine svinjske gripe, u po~etku je ta gripa dobila i naziv «svinjska», a taj je naziv poslije slu`beno izmijenjen u «nova gripa».

S tim u vezi postavlja se pitanje sigurnosti svinjskog mesa za ljudsku prehranu. Naj-

prije valja re}i da svinjsko meso pripravlje-no na uobi~ajen na~in, tj. kuhano i pe~eno,2 te ispravno salamureno i su{eno nije opa-sno za ljudsko zdravlje, pa se u obi~nom ìvotu ne treba bojati ni kupnje ni konzu-macije svinjskoga mesa. Takvo je i slu`beno stajali{te Svjetske zdravstvene organizacije.

No, treba upozoriti da je op}e pravilo kako meso bolesnih ìvotinja nije za ljudsku uporabu, a to zna~i da svinje za koje bi se ustanovilo da boluju od gripe ne bi bile pu{tene u prodaju.

3. Za{titne mjere

U vrijeme dok ne postoji posebno cjepivo za odre|eni virus gripe, moè se smanjiti rizik od zaraàvanja gripom provedbom mjera osobne za{tite. Ve} je nagla{eno da je gripa virusna bolest koja se prenosi s ~ovjeka na ~ovjeka ponajprije ka{ljanjem i kihanjem ili posrednim dodirom s respira-tornim izlu~inama s ruke osobe koja je za-razna, tj. putem inficiranih povr{ina. Pre-poruke koje slijede temelje se dijelom na dokazima dobivenima istraìvanjima, a dije-lom na prosudbi temeljenoj na epide-miolo{kom iskustvu.

4. Osobne mjere za{tite od zaraze

4.1. Izbjegavajte bliski dodir s bolesnim osobama

Osobe koje boluju od gripe imaju jedan ili vi{e prepoznatljivih simptoma: povi{enu

1 Preuzeto sa slu`benih stranica Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

2 Uop}e, za svinjetinu u nas odavno postoji pravilo da se treba temeljito pe}i ili kuhati.


164

tjelesnu temperaturu, ka{alj, grlobolju, bo-love u tijelu, glavobolju, zimicu i umor. Takve osobe treba izbjegavati. Tako|er valja izbjegavati i onaj maleni broj mogu}ih bolesnika koji povra}aju i/ili imaju proljev.

Budite udaljeni od bolesnika barem jedan metar (ako nije nu`no prilaziti bolesniku) te, op}enito, izbjegavajte prenapu~ena mje-sta. Ne posje}ujte bolesnike ako nije nu`no (ako ne sudjelujete u njegovoj njezi).

4.2. êsto perite ruke

êsto pranje ili dezinfekcija ruku smanjuje rizik od zaraàvanja. Ruke morate temelji-to oprati sapunom i teku}om vodom, po-gotovo nakon ka{ljanja i kihanja. Dezin-fekcijska sredstva za ruke na bazi alkohola smanjuju koli~inu virusa na virusom one-~i{}enim, uprljanim rukama. Treba znati da je pranje sapunom i vodom djelotvornije. Pranje ruku treba svaki put trajati najmanje dvadesetak sekundi.

4.3. Izbjegavajte dodirivanje o~iju, usta i nosa

Bolest se moè prenijeti na taj na~in da rukom s kontaminirane (one~i{}ene) povr-{ine prenesete virus u o~i, usta ili nos.

5. Osobne mjere u za{titi ~lanova obitelji i drugih osoba u bliskom dodiru

5.1. Vodite ra~una o respiratornoj higijeni

Respiratorna higijena obuhva}a mjere koji-ma se spre~ava izlaganje drugih osoba va{im mogu}e zaraznim izlu~inama iz usta

i nosa. Ako ste bolesni trebate pri ka{ljanju i kihanju prekriti usta i nos papirnatom ma-ramicom koja se nakon toga mora baciti u ko{ za sme}e. Maramicu nikako ne rabiti vi{ekratno. Ako pri ruci nemate maramice i ako niste u mogu}nosti odmah nakon toga oprati ruke, bolje je prekriti usta i nos po-dlakticom nego dlanom.

5.2. Perite ruke ~esto

Pranje ili dezinfekcija vlastitih ruku za{titit }e druge osobe od va{ih mikroorganiza-ma. Pogotovo je va`no temeljito prati ruke sapunom i vodom nakon kihanja i ka{ljanja. Ostale se upute nalaze u poglavlju 4.2.

5.3. Ne idite bolesni u {kolu ili na posao i ograni~ite dodir s drugim osobama

Ako ste bolesni, ostanite kod ku}e. Uz prije opisane higijenske mjere (poglavlje: 5.1.), zdrave osobe trebate dràti na udaljenosti najmanje 1 metar od sebe kada imate simptome gripe. Odrasli koji su bo-lesni mogu inficirati ostale za pribli`no 5 dana nakon po~etka simptoma, a djeca su zarazna 7 dana nakon po~etka simptoma. Cijelo vrijeme trajanja simptoma osoba je zarazna.

5.4. Maske za lice

Nema dokaza da se zdravi ljudi mogu za-{tititi od infekcije no{enjem maski za lice (kirur{ke maske) pri hodanju gradom, obav-ljanju svakodnevnih poslova i drugih aktiv-nosti za vrijeme trajanja sezonske gripe ili pandemije. Stoga epidemiolozi (uklju~uju-}i i Svjetsku zdravstvenu organizaciju i Eu-


165

ropski centra za nadzor nad zaraznim bo-lestima – ECDC) ne prepo ru~uju zdravim ljudima upotrebu maski za lice u dru{tvenim kontaktima.

U uvjetima {irenja virusa A (H1N1) me|u stanovni{tvom, uporaba maski za lice mo-è do}i u obzir kod bolesnih ljudi kako bi oni za{titili ostale u dru{tvenoj zajednici. Upotreba maske za lice u osoba koje imaju simptome gripe mogu pomo}i u zadrà-vanju respiratornog sekreta u osoba koje ka{lju ili ki{u i smanjuju rizik od infekcije pri bliskim kontaktima. Situacije gdje to moè biti korisno uklju~uju:• kada putujete ku}i ili u bolnicu nakon

razvoja simptoma• kada vas njeguju kod ku}e i • kada je zbog drugih okolnosti ne izbje-

àn bliski kontakt sa zdravim osoba-ma.

Uporaba maski za lice dolazi u obzir i u zdravih osoba koje njeguju bolesnika sa simptomima gripe (H1-N1) i brinu se o njemu. Upotreba maski za lice u zdravih osoba sluì za za{titu usta i nosa od slu~ajne kontaminacije vlastitim rukama i ka{ljanjem i kihanjem osoba iz okoline. Osobe koje su zdrave i kojima maska moè biti dodatna za{tita ~lanovi su obitelji ili ostali u ku}i koji se brinu za osobu sa simptomima gripe i njeguju je te moraju do}i u bliski kontakt s bolesnikom.

5.5. Kako ispravno rabiti i ukloniti maske za lice?

Valja upamtiti slijede}e upute:• kad se nosi maska, izbjegavajte dodiri-

vanje maske rukama• svaki put nakon dodirivanja vanjske

strane maske ruke se moraju oprati• kad maske postanu vla`ne, nu`no ih je

promijeniti• pri skidanju maske treba ra~unati da je

vanjska strana maske one~i{}ena (kon-taminirana)

• nakon skidanja, maska se mora baciti u vre}u za sme}e

• nakon skidanja maske, ruke se moraju oprati sapunom i vodom ili dezinfi-cijensom na bazi alkohola.

6. Literatura

Adaptirani prijevod ECDC dokumenata: (1) Personal protective measures(non-pharmaceutical) for reducing the risk of acquiring or transmitting human infl uenza, (2) Infl uenza A(H1-N1) virus: how to pro-tect yourself. Tako|er, Dokumenti Svjetske zdravstvene organizacije (WHO): (1) Clean hands protect against infection, (2) Advice on the use of masks in the community set-ting in Infl uenza A(H1-N1) outbreaks. ��


166

Sustav kontrole kvalitete u javnim ljekarnama

Sustav kontrole kvalitete rada u jav-nim ljekarnama vrlo je raznolik diljem Eu-rope. U nekim ga zemljama uop}e nema, u ve}ini tomu sluè pravila dobre ljekarni~ke prakse, ali ima i zemalja u kojima brojne ljekarne posjeduju ISO certifikat kvalitete. U Portugalu i Belgiji izglasani su novi zako-ni kojima se regulira kvaliteta rada u javnim ljekarnama. Ljekarne u tim zemljama od sada obvezno moraju imati sustav kontrole kvalitete.

PGEU je napravio kratko izvje{}e o toj temi i donosim ga u ovome ~lanku. Ve}ina europskih zemalja regulira kvalitetu rada u javnim ljekarnama pravilima dobre ljekar-ni~ke prakse, a kontrolira je stru~nim nad-zorima i tajnim kupcima. U Austriji, Fin-skoj, Francuskoj, [panjolskoj, [vedskoj, [vicarskoj i Velikoj Britaniji postoje i susta-vi izvje{}ivanja o pogre{kama i u~enja iz pogre{ki.1

[to se ti~e ISO standarda, kao sustava kontrole kvalitete rada, imaju ga ljekarne u Austriji, Danskoj, Finskoj, Francuskoj, Slo-va~koj i Sloveniji. Oko 25 ljekarni u Finskoj je ISO standardizirano. U Danskoj polovi-na ljekarni ima ISO certifikat kvalitete iako su uslijedili novi propisi, tako da }e sustav ISO standarda biti zamijenjen sustavom zdravstvenog certificiranja. Ljekarne }e se prve certificirati, a zatim bolnice i lije~ni~ke ordinacije op}e medicine. ��

pripremila: Danijela Huml/HLJK; prema po-dacima PGEU

1 Vi{e o sustavu izvje{}ivanja o pogrje{kama i o u~enju iz pogrje{ki, vidjeti u ~lanku Ljekarni~ke aktivnosti na podru~ju Europske unije tijekom 2007. u Biltenu HLJK 2008–1, str. 20.

Ljekarne treba kontroliratiAlbarello od majolike (Napulj ili Castelli, 1697.)

Natpis: JULEP. CHALYBI[EATU]S

167

jezikZbirka pu~kih naziva u hrvatskim ljekarnama. IV. dio: materija medika P-Z

Pregled pu~kih naziva u hrvatskim ljekarnama1 nastavljamo abecednim redom. Kratice i oznake upotrijebljene i u ovom nastavku rje~nika navedene su u drugom dijelu rje~nika objavljenog u Biltenu HLJK 2007-2/3 na stranici 147.

PPaeonia offi cinalis i Flores boùr (26, Ar, Ku), crveni {tir i trator (26) paeoniae Panacea** svelijek (Ar)Panis vermifug(iens) pi{kota za gliste (8,51)Papaver rhoeas tur~inak (2, Ar), tej od tur~inka, gjambula i boliglava

(26), mak (Ar), mak tur~inak (Ku)Papaver somniferum pucavica (20), vrtni mak (Ku)Parietaria offi cinalis crkvina (20, 59, Ku), pomiru{a (Slatine)Pars componens** sastojak, sastavina i sastavni dio (Ar)Pasta* mazanica (Ar)Pastilli* kola~i}i, trohisci (Ho)Pastilli tamarindi krpice (21)Patchouli kopitnik miris (12), kopitnjak miris (12), pa~uli (Ho), ko-

pitnjak (*)Pessarium** ~uvalac maternice (33)Petroselinum hortense per{in (Pa)Peucedanum cervaria ces. trava od zuba (*). Biljka Peucedanum offi cinale, devesi-

lje (Ku).Pezze di Brescia crveni smolnik (5)Phaseolum vulgaris pasulj (Pa). Vidjeti: Pisum sativum.Phyllitis scolopendrinum vidjeti: Scolopendrium vulgare.

napisao: Vladimir Grdini}1 vidjeti I. i II. dio u Biltenu HLJK 2007-2/3, str. 143-156, a tre}i dio u Biltenu HLJK 2008-3/4, str. 202-210.


168

Pilulae* pinjule, piure i pirule (26), zrno (29,Ar), megjak, hap, hapovi i bobice (Ar), pilule (Ho), me}ak (**), api~i i hapovi (**)

Pilulae anethini pilule za laksir (*)Pilulae antidyssentericae pilula za slabu (*), pilula za brzicu (*), pilula za seru (*),

pilula za srdobolju (*)Pilulae laxantes i Pilulae vavoljci za ~i{}enje (11), pilule za ~i{}enje (Ho), apove purgantes (*)Pimpinella anisum slatki kopar i sej (Pa)Piper album bieli biber i biber bijeli (2), bijeli papar (Ku), beazbeber

(**)Piper nigrum biber (Pa)Piper longum biber duga~ki (2), dugi papar (Ku), dari furfur (4,**)Pistillum** tu~ak, solotuk, tucanj i tucalo (Ar)Pisum sativum pasulj (Pa). Vidjeti: Phaseolum vulgaris.Pix liquida paklena (3)Placenta amygdalarum mandlklaj (8, 51)Plantago major bokva (Ar), veliki trputac i mu{ka bokvica (Ku), bukovac

(*)Plumbum aceticum kur{umtoz (**), sekant (18)Plumbum aceticum basicum olovsko sir~e (2) solutum Plumbum carbonicum so~ivica (2,17,Ar)Plumbum oxydatum kamen od uboja (2). Vidjeti: Calamina.Polygala vulgaris kre(s)tu{ak (20). Polygalaceae, krestu{ci (Ku)Polygonum bistorta sr~enjak (Ku,*), sr~anik, sr~enja~a i ko{utina brada (*)Primula veris tas~ (Pa)Prunella vulgaris mala skriàlina (Ku), kr{tenica i crnj (*)Prunus cerasus tri{nja (Pa)Prunus domestica {ljiva (Pa)Prunus persica briska (Pa)Prunus spinosa ~aj od crnoga tina (26), trnina (Ku)Pulmonaria offi cinalis medunjak, sina majke boìje cvijet i àlke (Ar), plu}njak

(Ku)Pulveres* pra{ine, pra{inice i polverine (26)Pulvis* prah (29, Ar), pra{ina i pra{ak (Ar)


169

Pulvis aërophorus (Seidlitz.) pra{ak {to gasi krv i pra{ak od krvi (2), prah koji {am-panjira (5), {ampanjant (18, 26), pra{ak {to vri (2), od krvi (2), kipipra{ak (23)

Pulvis cinnamomi specije (52)Pulvis cosmeticus puder (8,51) Pulvis cinae (florum, seminum) pra{ak od glista (2),

pra{ak za gliste (*), {ementine (27), cicvarovo sjeme, ciprisam, cipersam zeleni i gorko sjeme za gliste (26). Bilje{ka: pripravak dolazi i pod nazivom Cinae fl os. Tako|er: Pulvis anthelminticus.

Pulvis fumalis ordinarius prah od pogan{tine za kadit (26), flusrauh (8, 51), zu-fras (22)

Pulvis glandum querci tost. ajhelkafe (8, 51)Pulvis insectorum prah od kreveta, prah za gusjenice i buharica (26)Pulvis liquiritiae compositus kurelaprah (8, 51), prah od koroma~a (52)Pulvis lycopodii mixt. kindr{tup (8, 51)Pulvis ovorum sirotinjsko jaje (tj. Eierersatz, Kunsteier) (26)Pulvis purgans uti pra{ak (2), pulverprah (7), prah od zlatenice i prah

od kave (8)Pulvis radicis hellebori u{ljivi pra{ak i zdravinjak (Ar)Pulvis (fructus) sabadillae kapucin-prah (9), pucin pra{ak (23), prah od sebedinca

(21), balukat za u{i (6), prah za va{i (55)Pulvis spongiae prah od gu{e (6)Pulvis sternutatorius bieli burmut i burmut bljeli (2)Pulvis vermifugiens pra{ak za crve (29), pra{ci proti gujavicama (35)Punica granatum morganj (1,Ku), metilja~a (3), {ipak (Ku)Punicae granatum fructus gorke jabuke (26)Purgans** lijek za ~i{}enje i ~istilo (Ar)Pyrethrum offi cinale buharika (20). Biljka: Chrysanthemum cinerariifolium,

dalmatinski buha} (Ku).Pyrus communis kru{ka (Pa)

RRadix* korijen, korénak i korijenje (Ar)Radix acori temi{varska trava (*)Radix alcannae bor~ (4), avaìva (8), kna (**)Radix althaeae korijen od sljeza (2)


170

Radix angelicae angjelski korien (2)Radix arnicae ìle od arnike (11)Radix aronis ribajsl koren (23)Radix calami aromatici kolmu{ (8), mirisni korijen, sabljarka i sabljara (Ar)Radix curcumae kurkuma (2, 38), zerde} (4)Radix enulae oman (2, 3), veliki koren (8)Radix gamignae tro{kot (11). Bilje{ka: Polygonum aviculare, troskot,

oputina, pasja trava (Ku).Radix gentianae uhki koren (8), lin~ura trava (12), ravent (**). Vidjeti:

Radix rhei i Syrupus rhei.Radix guajaci kapljice crne za zube (2)Radix hellebori vidjeti: Rhizoma (radix) helleboriRadix ipecacuanhae bljuvanjak, korijen za bljuvanje (Ar)Radix ireos (florent.) Vidjeti: Rhizoma (radix) iridis. Radix liquiritiae sladki korijen (2,8), sladke ìle (11), slatko drvo i sladi}

(26), slatki korijen, konjeda i drvce slatko (Ar), dr~in (*)Radix pyrethri koren petrov (8), petrov korijen (12), studeni koren

(8,12,), zubovka i trava od zuba (Ar)Radix ratanhiae steà (2)Radix rhei ravend (4), ravad (Ar)Radix rubiae tinctorum bro} (2,3)Radix quercus dubovina (11)Radix saponariae sapunski koren~i} (28)Radix sarsaparillae saparina (4), koren parila (*), zaparina (*)Radix taraxaci slipavica (1)Radix valerianae kedi~ok (**)Raphanus sativus rotkva (Pa)Resina benzoës izmirna (6)Resina mastix sladka smola (3), sakre (*), sakas (**). Biljka tr{lja: Pi-

stacia lentiscus.Resina ladanum tamjan crni (2)Resina pini biela smola (2)Rheum undulatum reventa (*). Rheum, rabarbara (Ku)Rhizoma et radix valerianae vidjeti: Radix valerianaeRhizoma (radix) galangae avliàn (**), havlindàn (3), ~emberika (4)Rhizoma (radix) graminis tro{kot (11), pirika i troska (26), puzava pirika (Ku). Bi-

ljka: Agropyrum repens.


171

Rhizoma (radix) hellebori korijen od kukurijeka (2)Rhizoma (radix) iridis pro korica i korijen za dijete (26), miri{ljava ìla (28), infans korijen od ljubi~ice (2)Rhizoma (radix) zedoariae isijot (4)Rhizoma zingiberis dùmbir (2, 3, 8), igjirot (3, 8), zindèfil (4), èndèfil

(**), ùmberag (26), gjumbir (8,Ar), istijog (*), isiot (**)

Ricinus communis sko~ac (20,Ku), krlj i krstova ruka (Ar)Roob baccarum ebuli pekmez od apte (2)Rosa canina ruìca (Pa). Vidjeti: Rosa centifolia.Rosa centifolia ruìca (Pa). Vidjeti: Rosa canina.Rotulae menthae piperitae kala~ek za slabinu (40), melisnice (6)Rotulae santonini puì~i (19), puce od gujavice, bule od gjingjule i pirule

za gliste (17), puce za gliste (8), djingjule od gujavica (17), kola~eci (8), pilule za gliste (17), cukrice za gujine (32), gumbe~ki za gliste (36), kremen~i}i za gliste (54)

Rubi idaei fructus recens crne jagode, stru`nice (28) kupina ili jagoda (Ar). Biljka: Rubus ideus, malina (Ku).

Rumex obtusifolius bule od gujavica (17), {tavlje (Ar), {tavelj (Ar, Ku), {tav-lja (*)

Ruta graveolens iva (18), ruta (Ar), rutvica (Pa, Ku,*)

SSaccharinum slad od vina (26), sladkur (48)Saccharum {e}er (Ar,**)Saccharum candium ledeni {e}er (2), kandcukor (8,51), ùti {e}er (Ar)Saccharum candisatum, Vidjeti: Saccharum candium. candum i canthum Sal amarum vidjeti: Magnesium sulfuricumSal amarus vidjeti: Magnesium sulfuricum Sal ammoniacum caparika i ni{ador (Ar), hudi~evo olje (17). Dolazi pod

mnogim ljekarni~kim nazivima: Alacob, Alba mercurialis fuligo, Alkali volatile muriaticum, Ammoniacum hydro-chloratum, Butrum, Clavis metallorum, Kali volatile sali-tum, Sal armoniacum, Sal mercurialis philosophorum, Sal solare itd. Vidjeti: Ammonium chloratum.

Sal anglicus amarus vidjeti: Magnesium sulfuricum


172

Salix alba vrba (Pa). Vidjeti: Salix capraea, Salix fragilis.Salix capraea vrba (Pa). Vidjeti: Salix alba, Salix fragilis.Salix fragilis vrba (Pa). Vidjeti: Salix alba, Salix capraea.Salmiacum vidjeti: Sal ammoniacumSal thermarum Caroli quarti karpatska sol, karlibadska sol (28)Salvia offi cinalis kadulja (20,29,Ku), àlfija (Pa, Ku), kus (1), ku{ (1,18),

slavulja (29), pelin (Ar)Sambucus nigra (ebulus, bazgovina (1,Ar), bazak i baska (59), baza, zova, racemosa) abzovina i cvijet od baska (Ar)Sanguis draconis krv od devet brata (*). Vidjeti: Corallium (album, ru-

brum)Saponaria offi cinalis (aegypt.) bieli saponski korien (10), sapunika (Ar), sapunika

obi~na (Ku) Sapo picis katransapun (23). Bilje{ka: pix, picis - smola.Satureia hortensis cupar, cabar i ozogriz (Ar), ~ubar (Ar,Ku**)Scilla maritima morski luk (2, 10, Ku), diva kapula (1), kapula divlja

(20). Drugi botani~ki naziv: Urginea maritima. Vidjeti: Bulbus scillae

Scolopendrium vulgare jezi~ac (8,Ku), jelenski jezik (Ar), jelenjak i ma~ji jezik (Ku). Noviji botani~ki naziv biljke: Phyllitis scolopendri-num.

Sebum lojeno bjelilo i bjelilo lojeno (7), loj (Ar)Sebum cervinum jelenski loj (9)Secale cornutum erùlja (1), crna ra`, crna raìna, ugarak i glavnica (Ar),

raòva glavica ili ìàk (Ku). Zapravo: gljiva Claviceps purpurea.

Sedativum lijek za ublaàvanje i ublaìvi lijek (Ar)Sedum acre jari} (Ku,*), èdnjak (Ku)Sedum telephium ~irnik i bobovac (Ku), bobovnika (*), kravlja sisa (*)Semen* sjeme, plodivo (Ar)Semen (fructus) anisi ani` (52), anasun (3), anisom (*), aneson (**),Semen anisi stellati sladki janu{ (21,[u). Isti naziv za Foeniculum offi cinale

([u).Semen cardamomi kakule (4,13)Semen carvi ~imer (52), kim (**)Semen cinae glistar (22), cicvarovo sjeme (6), kimle za gliste (5),

dra~ i bara{tupa (12), cimpera (10), ùti pra{ak od gli-


173

sta, glisnik, glistomor, glistogon i rosanlija (Ar), prah za gujanke (**), orosania (**)

Semen cydoniae sjeme od tunje (2)Semen foeniculi isijot (3)Semen hyoscyami sjeme od bunike (2), zuborak (22)Semen lini ~etenovo sjeme (16), ~eten (4), ketent tuhum (**)Semen sinapis sla~ica (2,26,*), goru{ica (Ar), hardal (**). Vidjeti:

Oleum sinapisSemen stramonii bikova~a (2)Sempervivum tectorum ~uvaku}a (Ar), ~uvarku}a (Ar, Ku,*)Serum* surutka (29,Ar), osuka (Ar), silina (59)Sideritis hirsuta ~istac (8). Bilje{ka: obi~no se biljka Stachys offi cinalis

naziva ~istac (Ku)Siliqua* komu{ka (Ku)Siliqua dulcis roì~ki (8,51)Sinapis alba goru{ica (Pa)Smilax aspera tetivika (20,Ku)Soda caustica ìva soda (29)Solanum dulcamara paskvica (29, Pa, Ar, Ku), razvodnik i gorkoslad (Ar)Solanum nigrum pomo}nica (Ku,*)Solutio calcii oxysulfurati voda za svrab (9), voda za srab (51). Tako|er: Calcium

oxysulfuratum solutum i Solutio Vlemingkx.Solutio Vlemingkx vidjeti: Solutio calcii oxysulfurati.Solutio zinci sulfurati voda za triplin (30)Species althaeae {ljez bijeli (3), ajbi{te (8, 51). Vidjeti: Herba malvaeSpecies amaricantes gorki tej (2)Species emollientes pro kartablasius (2) cataplasmate Species laxantes senemana (5)Species lignorum korijenje za krv ~istiti (17), trava za vrengu (*)Species pectorales pruste (8, 51)Species St. Germain armante, termano, armano, sejerman, san~erman, ro-

mano, svetoga djermana, jermano, remano i saràm (27), {vabski te (23), francuski ~aj (28)

Sperma ceti mozak livanov (3). Vidjeti: Cetaceum.Spiritus aetheris estokovina, èstoka voda od èludaca, kapljice za

otvaranje ila, biele kapnice, modre kapi ili kapke biele


174

kapice (êpin), te kapi za madrun (26), kaplje za matru (51), matra ~ep (2), bijela voda od maternica (2), mu{ka voda (2), madronske kapljice (8). Vidjeti tako|er: Oleum pulegii, Spiritus aromaticus i Spiritus Hoffmanni.

Spiritus aetheris sulfurici balsam bieli (*)Spiritus aromaticus bieli balzam i bijeli balsam (26), melisni {pirit (54), me-

lisngajst (8, 51), kaplje za matru (51), bieli balsam (2). Vidjeti tako|er: Spiritus aetheris.

Spiritus Bretfeldi piznivaser (2). Naziv od Kapky pí`mové i Pí`mo.Spiritus camphoratus kafrena rakija (53), vrbanska rakija (25), voda od vrban-

ca (17)Spiritus gallici cum sal. slana rakija (5)Spiritus Hoffmanni mokentrohen, bele kapljice, trofen, hokman, hokn mokn,

muni{trofen i hokmanstokman (17). Tako|er: Spiritus aetheris sulfuric.

Spiritus juniperi borova rakija (2, 8), rakija od denje (18), rakija od fenje (16), rakija od smreke (16), spirit od zenje (26)

Spiritus melissae compositus materni~ne bele kapljice (8)Spiritus menthae piperitae kapljice od nane (2), polajevo ulje (8, 51)Spiritus sinapis hrenova voda (6), renska voda ili vodica i rengajs (26)Spiritus vini dìkan (3)Spiritus vini gallici francbrantvajn (8,51)Spongia usta crne gljive (3), prah za butu (8)Stincus marinus {trancmarin (8), stancmarin (7), madùn (4). Tako|er:

Scincus marimus. Vidjeti: Electuarium aromaticum i Electuarium lenitivum

Streupulver sipa (48). Tako|er: Pollen lycopodii. Vidjeti tako|er: Lycopodium,

Subera** {uver, {uvari} i zapu{a~ (26), `drib (~ep) i `dribi} (52)Succus liquiritiae ~rni cukor (9), crni cukor i crni {e}er (26), pilindrek (7,

26), berncukr i pendrek (8, 51)Sulfur sumpor (Ar), ~ubril (4)Sulfur sublimatum cviet sirkov, kviet (21), sumporni cvijet i cviet od sum-

pora (2)Suppositorium* kurica (20, Ar), {mu} (Ar)Syrupus* sladora~a ([ulek, Ar) i pekmez (Ar)Syrupus diacodii puksendlsaftl (prema: Bockshoernlsaftl) (8, 51)


175

Syrupus kermesinus sr~na mo} (17)Syrupus mannatus kindrmed (8,51)Syrupus rhei siropi} (5), cikorija (52), ravent {irop (**)Syrupus ribium dùndìber (3)Syrupus rubi idaei voda od mali (5)Syrupus simplex {erbet (**)

TTabula* tablica (ar), punjka (Metkovi}, Ar)Talcum masni kamen (Ar)Tanacetum vulgare povrati} (Ar,*), umanika i brati} (Ar), vrati} (Ku,*)Tartarum purificatum strije{ i srije{ (Ar). Tako|er: Cremor tartari. Zapravo:

Kalium hydrotartaricumTerebinthina communis mast od ohasti (9), mast od slezenke (9), smolenica (22),

fla{ter za dalak (17), terklin fla{ter i fla{tar terkljin (8), terpentin flaster, smola gorska, smola jelova, suha smola i smola za tkanje (26). Tako|er: Terebinthina i Resina tere-binthina. Dobiva se iz biljaka roda Pinus, bor.

Terebinthina veneta lerget (3). Tako|er: Balsamum laricis i Terebinthina fi na. Dobiva se iz biljke Pinus larix.

Thalictrum fl avum metiljka i uta kozla~ica (Ku), livadna vlasnja~a i vlasnja~a (*)

Theca ampullarum** bo~njak (Ar)Thermometrum** fibrenjak (Zagora, Ar)Tinctura absinthii composita pelinkovec (10)Tinctura aloës composita {vecke kapljice (8,51)Tinctura arnicae haringova voda (12), haring vode (10)Tinctura balsamica adur-balsam (*), pa{uta (*), balsam voda (9), bojzer

(8), balzam, ~udotvorni ili ~udni balzam, engleski Anto-ni ili jerusolimski (26)

Tinctura benzoës jungfrmilh (8, 51), mlijeko i djevoja~ko mlieko (19, Ar), apadi Batevjele (**)

Tinctura castorei dabrove kapljice (21)Tinctura cinnamomi cipra od kanele (18)Tinctura jalapae composita grozna voda (21)Tinctura jodi otintor (6), resi~ne kapljice (Ar). Vidjeti: Iodum.Tinctura stomachica voda od matre i voda za ènske (26), kapi od delta (*)


176

Tinctura suecica sisvetske kapljice (5), crni balsam i balsam crni (*)Trifol(ium). fibr. Folia bokvica (26)Trochisci santonini pucki (5), kremenci (5), bumbeki (21), bulice (3),

turni~ki (8). Tako|er: Pastilli santonini.

UUnguentum* mast (59, Ar), pomastUnguentum ad scabiem srabljiva ma{~a i ma{~a srabljiva (8)Unguentum althaeae slezova mast (10), masti ve{tide (18), ùta mast (5),

zelena mast (**)Unguentum aromaticum materni~ka mast (9), materni~na ma{~a (8), mast od ìla

(2), mast za otok (24), àuba (5), sedam sort àuba (17), bera~ka mast i bera~ka auba (17), mast od vjetra, mast od ìla, mast od sevanja, zelena mast od sevanja i mast od kostobolje (2), kumna mast (15), zelena mast (**)

Unguentum balsamicum balsam mast (9)Unguentum basilicum mast od katrana (12), lasénska ma{~a (8), mast od bo-

siljka (2), balsam mast (17), bosiljkova mast (26). Drugi ljekarni~ki nazivi: Unguentum basiliconis, Unguentum picis, Unguentum terebinthinae nigrum i Unguentum tetrapharmacum.

Unguentum cerussae mast od poga~ine (8), {u{na mast (8,24), plajvajsalbe (8, 51), mast za vrbanac i vrban~eva mast (51), mastno bjelilo i bjelilo mastno (7), bjelilo tursko, belo mastilo i masno bjelilo (*)

Unguentum cerussae vrban~eva bela ma{~a (8) camphoratumUnguentum contra pediculos ma{~a vu{iva (8), kumer-ma{~a (8)Unguentum cosmeticus flekmast (7,30)Unguentum elemi mast za rane (51)Unguentum emolliens plava mast (2), kremzeles (8,51), kurvanjska mast, kaj-

mak mehlem (**)Unguentum hydrargyri mast za picajzle (23), mast za {inju (19), mornarska

mast (20), pepeljava mast (2), od u{iju mast (2), vu{ir i solda~ka mast (22), kumerma{}a (39), mast od ìve


177

(37), mast za plojki (29), zelena mast (Ar), u{ljiva mast (Ar). Vidjeti: Unguentum pediculorum.

Unguentum hydrargyri mast od {uge po glavi (6) cinereum Unguentum hydrargyri mitis mast za picajzle (8,26), mast za picajzlini (8), {picajzle

husarehu, ja{a~ka mast, govedja mast, u{ljiva mast, mast plava za krave, mast od suhog peruta, mast za {ence, mast od va{i, mast za krstjanske u{i, drotarska mast i kumerna mast (26)

Unguentum hydrargyri mast od srbe~ice (6), putar crveni, mast od li{aja i mast praecipitati rubri rubrum. perutica (26). Vidjeti tako|er: Unguentum hydrargyri Unguentum hydrargyri rubrum ma{~a vrban~eva ~rvena (8)Unguentum hydrargyri mast od {uge po tijelu (6). Vidjeti: Unguentum sulfurici hydrargyri cinereum.Unguentum juniperi borova ma{~a (8), fenjina mast i mast od borovi~ke (26)Unguentum kalii jodati mast od gu{e (6), ma{~a za butu (8)Unguentum lauri orlikova mast (8)Unguentum lithargyri mast za peru~ac (19)Unguentum ophthalmicum mast od {uljeva u o~ima i mast za o~i (2), ribna mast

(10), vrban~eva mast (9)Unguentum ophthalmicum ma{~a bokvinog cveta (8) rubrum Unguentum pediculorum crna mast i mast od krasta u glavi (2), kr{}anska ma{~a

(8), vu{ar (21), mehlem za u{i (**)Unguentum plumbi acetici semefredo (18), mast vodene u{i (8), mast od zverenca,

mast od krasta, mast od {uljeva i mast od uboja (2), ognjena mast (51)

Unguentum pomadinum pomada, flekmast, fleka (26), vidjeti tako|er: Unguen-tum Spitzeri

Unguentum populeum mast {ta raste kosa (2), jablanova mast (26,37)Unguentum praecipitati rubri mast za neìd (5), mast od rusa (12)Unguentum sabadillae tekutova mast (8), mast kr{}anske u{i (8,19)Unguentum simplex manteka (18)Unguentum Spitzeri flekmast (7), vidjeti tako|er: Unguentum pomadinumUnguentum sulfuratum sumporada (18), mast od {uge i mast od svraba (2),

mast od sumpora (2, 5), mast za mrak (51), ma{~a mra~na (8), mehlem za {ugu (**)


178

Unguentum zinci oxydati mast od zinga (52)Urginea maritima vidjeti: Scilla maritimaUrtica urens mala kopriva (Ku), gr~ka koprivica (*), kopriva (Pa)Uterus** materina (42)

VVaccinatio** navr}anje (29, Ar), prisaditi (46), biljeàti i urezati ospi-

ce (Ar)Valeriana celtica {pajk (10, Ku), marijacel prah (12)Venenum** otrov, jed i ~emer (Ar)Verbascum blattaria mrkovina (*)Verbascum phlomoides divizma obi~na (ku), divizma (*)Verbena offi cinalis spori{ (Pa)Veronica chamaedrys zmijina trava ([u,*)Veronica beccabunga razgon ([u,*)Vesicatorium* vaìkant (29,Ar), jidno (jer isteè jid, jed, ijed), cerot od

jidna (Sinj), pri{tilo, pri{njak (Ar). Tako|er: EmplastrumVicia faba bob (Pa)Viola odorata ljubica (Pa)Vitis vinifera groz|e, groz|ici i mu{t (Pa)Vitra ocularia** nao~ali, nao~ari, o~ali, o~ari, nao~nik, nao~nici i

nao~njaci (Ar)Vitreum** sr~eta, sr~enca i fla{a (26), vla{ica (34), bo~ica (29),

boca (26, Ar), gostara (Ar)

ZZincum sulfururicum bijeli kamen (5, Ar), vjetreu{, vitrul (19), ledeni {e}er

(7), kameni pra{ak i kameni pra{ak (15), o~ni kamen (2, 9, 15), ni{ta (9), {e}er ledeni (7), vjetreu{ (19), bijela galica (Ar), bieli vitriol i vitriol bijeli (2), vitrijul (19), ni{t, ni{t kamen za o~i i bijeli vitriol (26). Tako|er: Zin-cum nihilum album. Vidjeti: Cuprum sulfuricum. ��


179

Nazivlje farmaceutske struke kao dio standardnoga hrvatskoga jezika

Nazivlje neke struke nastaje normi-ranjem naziva u pojmovnome sustavu. Pri stvaranju naziva treba voditi ra~una o terminolo{kim zahtjevima, tj. o uskla|enosti nazivlja sa strukom, ali i o op}im jezi~nim zahtjevima, jer nazivlje svake struke nije ni{ta

drugo nego dio cjelovitosti standardnoga hr-

vatskoga jezika. Iz navedene je tvrdnje ja-sno da se nazivljem u prvome redu trebaju sustavno baviti stru~njaci odre|ene struke, ali u tome je poslu osobito korisno i sudje-lovanje jezikoslovaca.

U ovom }e se ~lanku navesti glavna jezi~na na~ela za stvaranje, odabir i normiranje naziva.

Glavna jezi~na na~elaGlavna jezi~na na~ela• Prvo, doma}e rije~i imaju prednost

pred stranima. Tako je bolje obavijest ili podatak nego informacija, knji`nica nego biblioteka, stalnica nego kon-stanta, ra~unalo nego kompjuter ili

napisao: Vladimir Grdini}

kompjutor, pisa~ nego printer, bole-snik nego pacijent, lije~enje nego tera-pija, ispitivanje nego test, tvar nego supstanca ili supstancija, toplomjer nego termometar, bojilo nego kolo-rant, vrh nego pik, umjeravati nego ba`dariti ili kalibrirati i tako redom.

• Drugo, nazivi koji imaju lik prema la-tinskome ili gr~kome imaju prednost pred nazivima izravno preuzetima iz engleskoga, francuskoga, njema~koga itd. Tako reagencija ima prednost pred reagens, licencija pred licenca, ten-dencija pred tendenca, interpretator pred interpreter, apsorbancija ima pred nost pred pohrva}enim engleskim absorbanca, referencija ima prednost pred francuskim referenca, ferment ima prednost pred engleskim, nje-ma~kim i francuskim enzim i tako re-dom.

• Tre}e, naziv mora biti uskla|en s fonolo{kim, morfolo{kim, tvorbenim, sintakti~kim sustavom standardnoga hrvatskog jezika. Tako je, primjerice, naziv alfanumeri~ki znakovi ispravno zamijeniti nazivom broj~anoslovni, a ne broj~anoslov~ani znakovi. Tako|er, primjerice, treba ko~ni, a ne ko~ioni, izvanmateri~ni a ne vanmateri~ni, ter-mi~ki, a ne termijski, molekulski, a ne molekularni, sinteti~ni uzorak, a ne sinteti~ki uzorak i nikako srbizam sin-tetski uzorak.

• etvrto, kra}i nazivi imaju prednost pred duljima. Primjerice, nazivi «pu-


180

blikacija u dva sveska» ili pak «publika-cija u vi{e svezaka» mogu se zamijeni-ti nazivima dvosve{~ana ili vi{esve{~ana publikacija. U farmakopejskoj se prak-si, primjerice to~ka taljenja, to~ka ro-{enja i to~ka le|enja zamjenjuju nazi-vima tali{te, rosi{te i ledi{te, a kom-pleksometrijska titracija s komplekso-metrija. Dakle, jednorje~ni nazivi i sa-stavljene kratice (akronimi, npr. KTS za kromatografiju na tankome sloju) imaju prednost pred vi{erje~nim nazi-vima.

• Peto, nazivi trebaju biti uskla|eni prema najboljoj jezi~noj osnovi, primjerice, elektron (elektronski, npr. elektronska cijev), elektronika (elektroni~ki, npr. elektroni~ko ra~unalo), gen (genski, npr. gensko o{te}enje), geneza (genetski, npr. genetski proces), genetika (ge-neti~ki, npr. geneti~ko inènjerstvo), farmaceut (farmaceutska, npr. farma-ceutska struke), farmacija (farmacijska, npr. farmacijska znanost).

• [esto, u stru~nom su nazivlju nepo-èljne istozna~nice ili sinonimi, dakle rije~i s istim zna~enjem. Izbor i doslje-dna uporaba jednog me|u vi{e isto-zna~nica ne remeti jednozna~nost jezi~nog sustava i ne optere}uje spo-razumijevanje, primjerice, me|udjelova-nje/interakcija, ra~unalo/kompjutor, sre-di{te/centar, usporedan/paralelan, epru-veta/ku{alica, mikroskop/sitnozor.

• Sedmo, skup stru~nih (npr. farmaceut-skih) naziva i drugih posebnih jezi~nih

sredstava nije samostalan jezi~ni su-stav suprotstavljen op}em jeziku, ve} je to osebujni jezi~ni podsustav u odre|enoj znanosti i struci kojim se precizno i jednozna~no me|usobno sporazumijevaju stru~njaci posebice s podru~ja odre|ene djelatnosti. Primje-rice, samo se ili gotovo samo se u far-maciji rabe izrazi poput biljni lijek, biopretvorba lijekova, djelatna tvar, farmaceutska kakvo}a, farmaceutski ekvivalent, farmakognozija, farmako-grafi ja, farmakokinetika, farmakopeja, farmakolo{ki receptori, farmakomanija, galenski pripravak, gotov lijek, homeo-patski proizvod, izvorni lijek, krivotvo-ren lijek, magistralni pripravak, nu-spojava, ofi cina, pomo}na tvar, promet lijekova, saponinske droge, sirovina, spatula, stojnica, sulfatni ostatak, unu-tarnje pakovanje, uputa o lijeku, i tako redom.

Ta se na~ela, dakako, ne mogu primjenjiva-ti mehani~ki, ali o njima treba voditi ra~una pri odabiru stru~nih, dakle i farmaceutskih naziva. Razvoj hrvatskoga farmaceutskog jezika ide smjerom koji je ne samo tradi-cijski zacrtan nego i prilago|en i stalno prilago|ivan modernitetom novih farma-cijskih prodora i lingvisti~kih izri~aja u far-maceutskoj struci i u znanstvenoj i stru~noj publicistici. Samo dugoro~no osmi{ljenim radom na stanovitom projektu, uz valjanu organizaciju, dalekose`no promi{ljanje i racionalan pristup, mogu se posti}i visoki jezikoslovni rezultati u strukovnom, dru{t-


181

venom i nacionalnom smislu. Takav }e pri-stup, rad i objavljivanje takva rada, uz ostalo, olak{ati farmaceutsko poslovanje, unaprijediti oblikovanje stru~noga jezika, usavr{avati farmaceutski jezi~ni promet i osigurati visoki jezi~ni ugled Hrvatske far-makopeje.

Farmaceutsko nazivlje smatra se posebnim stru~nim jezikom, jezi~nim podsustavom

ili metajezikom, tj. apstraktnim, maksimal-no logi~nim znanstvenim jezikom sazda-nim od apstraktnih jedinica (simbola) koje izraàvaju lingvisti~ke elemente i odnose izme|u onih elemenata kojih prou~avanje osigurava maksimalnu egzaktnost pri-op}enja. ��

Ljekarničke posude čekaju na ispisivanje naziva ljekovite tvari prema sadašnjim načelima, sukladno primjeni naziva u Hrvatskoj farmakopeji 2007 s komentarima

Albarello od fajanse (Delft, svr{etak XVIII. st.)Natpis: nema

183

najave

priop}io: Mate Portolan / Ljekarne Splitsko-dalmatinske ùpanije, Split

1 Vidjeti tako|er ~lanak Izdava~ka djelatnost i sveu~ili{na suradnja u ovome broju Biltena HLJK.

2 O Farmaceutskom botani~kom vrtu «Fran Ku{an» pi-sano je u Biltenu HLJK 2009–1/2, str. 73-79.

Ljekarni~ki priru~nik, svezak 1.

Polovinom rujna 2009. izlazi iz tis-ka prvi svezak iz niza od nekoliko knjiga pod zajedni~kim naslovom Ljekarni~ki pri ru ~nik. Te }e knjige, potrebne za obavljanje lje -karni~ke djelatnosti, sustavno objavljivati Hr-vatska ljekarni~ka komora.1 Naslov prvoga sveska je Ljekovito bilje i ljekovite droge: far-makoterapijski, botani~ki i farmaceutski podaci.

Autori su toga sveska Vladimir Grdini} i Da-rio Kremer. Prvi je autor dobro poznat far-maceutskoj struci, a drugi je Dario Kremer, doktor biotehni~kih znanosti, znanstveni savjetnik, upravitelj i kustos Farmaceutskoga botani~kog vrta «Fran Ku{an» u Zagrebu. To opse`no i tvrdo ukori~eno djelo formata B5 ima 680 stranica i oko 1 300 slika preteìto u boji. U knjizi je opisano 329 ljekovitih biljnih vrsta i 94 biljne porodice kojima te vrste pripadaju.

Priru~nik je sadràjem prilago|en ponaj-prije ljekarnicima, ali i studentima farma-cije. Knjiga }e dobro do}i i onima koji }e iz ljubavi prema bilju pregledavati i upozna-vati ljekovito bilje u Farmaceutskom bota-ni~kom vrtu «Fran Ku{an» u Zagrebu.2 Za


184

3 Ljekovito bilje (lat. herbae medicinales) prema svojoj je definiciji ukupnost ljekovitih biljaka, ljekoviti biljni svijet. Me|utim, kako pojam «ljekovitog bilja» nije sta-lan i odre|en, izbor ljekovitog bilja za ovu je knjigu odre|en prema Biljnom ATK popisu (WHO) i prema najnovijem izdanju European Pharmacopoeia [V. G.].

razliku od do sada objavljenih hrvatskih znanstvenih i stru~nih knjiga o ljekovitom bilju, ovaj se priru~nik bavi prepozna-vanjem i farmaceutskom uporabom samo sigurnih biljnih lijekova.3 To ovu knjigu ~ini modernom i potrebnijom, ~ak i od svima dobro poznate knjige Frana Ku{ana Ljeko-vito i drugo korisno bilje, koja je posljednji put objavljena godine 1956. Posebno je za na{e ljekarni{tvo vrijedno da su autori temeljili izbor prikaza ljekovitoga bilja i ljekovitih droga na slu`benim ATK podaci-ma sustava razvrstavanja ljekovitog bilja i na biljnoj materiji mediki u Hrvatskoj far-makopeji 2007 s komentarima. Prikaz ATK podataka u poglavlju 2. Biljno ATK razvr-

stavanje autori su iskoristili da paralelno ljekarnike upute u ~injenice: koje se od bi-ljaka mogu na}i u Hrvatskoj farmakopeji, odnosno u Europskoj farmakopeji, u Far-maceutskom botani~kom vrtu «Fran Ku{an» u Zagrebu, koje se kao ljekovite droge rabe u hrvatskoj ljekarni~koj praksi, te o kojem ljekovitom bilju u knjizi postoje osnovni botani~ki podaci, odnosno o kojim ljekovitim drogama postoje osnovni farma-ceutski podaci.

Cilj je autora, dakle, bio povezati tri opse-`ne i va`ne skupine podataka: (1) ATK su-stav razvrstavanja ljekovitog bilja, (2) skup ljekovitog bilja u Hrvatskoj farmakopeji

2007 s komentarima i drugoga bilja iz far-maceutske prakse, te (3) izbor glavnog lje ko-vitog bilja koje se uzgaja u Farmaceutskom botani~kom vrtu «Fran Ku{an» u Zagrebu. Povezivanje zbirke ivoga bilja (u botani~kom vrtu), koja sluì znanstvenim i na stavnim ci-ljevima, s biljnim ATK popisom i farmaceu-tskim podacima iz podru~ja ljeko vitih droga jedinstven je na~in poredbenoga prikazi-vanja farmakoterapijskih, bota ni~kih i farma-ceutskih podataka zna ~ajnih za ljekarni{tvo. Pri tome, knjiga se sa drà jem ne preklapa s knjigom Danice Ku{trak Farmakognozija: fi tofarmacija iz go dine 2005., ve} je na osebujan na~in dopunjuje.

Ljekovito bilje razvrstano je na temelju ana-tomske cjeline na kojoj se izraàva glavni u~inak (npr. probavni sustav i mijena tvari, krv i krvotvorni organi, srce i krvnoìlni su-


185

Ljekovite droge razvrstane su na one koje su zastupljene u Hrvatskoj farmakopeji, odno-sno Europskoj farmakopeji i na neoficinalne ljekovite droge, a koje se i danas rabe u hr-vatskoj farmaciji. Uz op}u podjelu ljekovitih droga, opisani su jo{ farmakopejski ~lanak o ljekovitim drogama, farmakoterapijske sku-pine ljekovitih droga, ljekovite droge u far-makopeji i farmaceutskoj praksi, te slu`beni europski izbor ljekovitoga bilja u sastavu kozmeti~kih pro izvoda. Prikazan je popis 131 ljekovite dro ge, 27 eteri~nih ulja, 24 ulja, 15 tinktura, 6 ekstrakata, 9 suhih ek-strakata, 3 smole, 2 balzama, 2 gvara, 2 gume, 3 voska, jedan mastiks i tako redom. Popisu su dodane i neke va`nije ljekovite droge koje vi{e ne navodi Hrvatska farmako-peja 2007 s komentarima.

Posebnu zanimljivost, pa ~ak i atraktivnost, knjiga donosi u poglavlju 5. Dodatak u kojem se sustavno i na osebujan na~in opi-suje oblikovanje farmaceutske botanike. U tom se dijelu knjige opisuju po~eci razvoja znanstvenih metoda i botanike, spominju posebno zna~ajna rana farmaceutsko-bota-ni~ka djela iz pro{losti, zanimanje znanst-venika za prirodu, tuma~i napredak u pro-u~avanju farmaceutske botanike i bota ni~ka iskustva s biljem prekomorskih zemalja, obja{njava zbrka s klasifikacijom bilja i pojava umjetni~kog ilustriranja knjiga iz botanike. Glavni dio toga poglavlja ~ine crteì ljekovitog bilja iz Kreüter Buch iz godine 1546. U knjizi se iz te knjige nala-zi 77 izvornih crteà biljaka, koje su i da-nas slu`beno priznate, {to ovom Ljekar-

stav, pripravci s u~inkom na koù), a potom, prema terapijskim/lje~id benim, kao i, koliko je to zasad mogu}e, osobitim kemijskim obilje`jima bilja. Ljekovite su biljke u poglav-lju 4. Botani~ki podaci obra|ene po botani~kom sustavu, tako da je kao temeljna taksonomska kategorija uzeta biljna vrsta, a kao vi{a kategorija porodica. Biljke se navo-de po abecednom redu njihova latinskog imena. Sustavno se i s pomo}u grafi~kih znakova biljeè podaci o vremenu cvatnje,

otrovnosti i za {ti}enosti biljke. Kada je to bilo mogu}e pojedina je biljka prikazana s vi{e fotografija, posebice u uzgoju, cvijet, cvat, plod, sjemenke, klijanci.


186

ni~kom priru~niku daje posebnu stru~nost, privla~nost i bibliofilsku vrijednost.

Opse`na su kazala razdijeljena u tri dijela. U prvom su dijelu popisana latinska imena svih biljnih vrsta, kao i latinski nazivi bilj-nih/ljekovitih droga navedenih u knjizi. Ka-zalo latinskih imena ~ini «nit vodilju» kroz knjigu. Drugi dio kazala ~ine hrvatska ime-na biljnih vrsta i hrvatski nazivi ljekovitih droga. Pri tome je uz svako hrvatsko ime biljne vrste (droge) navedeno i latinsko ime. Tre}i dio kazala ~ini rje~nik pojmova, tj. hrvatski manje poznati botani~ki pojmo-vi zna~ajni za razumijevanje knjige.

Ljekarni~ki priru~nik, svezak 1, moèmo preporu~iti ~lanovima HLJK-a, dok Vije}e Komore ponovno ne odredi koje }e knjige trebati obvezno dràti u ljekarni. Cijena

Ljekarni~ka posuda od majolike s poklopcem (1729.). Na bijeloj glazuri modri biljni ukrasi: vitice

s listovima, zavojiti zavr{etci i stilizirani cvjetovi. Farmaceutsko-medicinska zbirka mag. Bohuslava

Lavi~ke, Lek, Ljubljana.

tako opse`ne i bogato opremljene knjige vjerojatno }e biti samo 350 kn. HLJK }e do kraja ove kalendarske godine odobravati popust na kupnju knjige od 20 posto. ��

Na pozornost ~itateljima!

Narud`benica za knjigu «Ljekovito bilje i lje-

kovite droge: farmakoterapijski, botani~ki i

farmaceutski podaci» moè se na}i na web

stranici HLJK-a.

187

iz uredaMAR@A ZA LIJEKOVE KOJI MAR@A ZA LIJEKOVE KOJI SE PRIMJENJUJU U SE PRIMJENJUJU U DUGOTRAJNOJ TERAPIJIDUGOTRAJNOJ TERAPIJI

PITANJE: Molim Vas za informaciju moè li se na antidementik Ebixa, s obzirom na to da se rabi u dugotrajnoj terapiji, primijeni-ti marà od 2 % sukladno naputku o dife-renciranim maràma?

ODGOVOR: Prema ~lanku 3. Odluke o na~inu oblikovanja maloprodajnih cijena lijekova i drugih sredstava koji nisu pred-met ugovaranja sa HZZO-m lijekove koji se izdaju u dugotrajnom lije~enju/terapiji (hepatitisa C, lije~enje steriliteta, primjena citostatika, lijekova protiv AIDS-a i drugo) primjenjuje se iznos maloprodajne marè najmanje 2 %, a najvi{e prema prihva}enom modelu diferencirane marè. Odluka se moè primijeniti i na lijekove za lije~enje demencije ako je rije~ o skupoj terapiji.

OBAVIJEST: Demencija (lat. dementia) – trajni, ste~eni, obi~no progredijentni gubi-tak intelektualnih sposobnosti (pam}enje, zapam}ivanje, rasu|ivanje). Mogu biti na-sljedne ili multifaktorske, ~e{}e u starijoj dobi, ili organske (npr. vaskularne ili po-sttraumatske). ��

PLA]ANJE PARTICIPACIJE PLA]ANJE PARTICIPACIJE PRI PONOVLJENOM PRI PONOVLJENOM IZDAVANJU LIJEKAIZDAVANJU LIJEKA

PITANJE: Da li se pacijentu koji nema oslobo|enje od pla}anja participacije ili dopunsko zdravstveno osiguranje napla}uje

participacija pri podizanju lijekova na po-novljivi recept, i to samo prvi put ili svaki sljede}i put, tj. koliko ima izdavanja?

ODGOVOR: Bolesniku/pacijentu koji nije oslobo|en od pla}anja participacije ili koji nema dopunsko zdravstveno osiguranje, participacija se napla}uje samo prvi put pri podizanju lijekova na ponovljivi recept, bez obzira na broj izdavanja. ��

IZDAVANJE ROACCUTANEAIZDAVANJE ROACCUTANEA

PITANJE: Moèmo li u ljekarni odbiti izda-vanje lijeka (nakon konzultacije s lije~nikom) za koji «sumnjamo» da nije kroni~na tera-pija? Primjerice, Roaccutane kapsule koje je propisao pedijatar na preporuku derma-tologa. Postavljamo pitanje odgovornosti ljekarnika za mogu}e nuspojave.

ODGOVOR: Za poja{njenje ovoga proble-ma konzultirali smo se s HZZO-om i do-bili sljede}i odgovor: «Lijek Roaccutane (iso tretinoin) je lijek na Dopunskoj listi lijekova u skupini lijekova za lije~enje akni, a na recept Zavoda se moè propisivati – samo po preporuci specijaliste dermatolo-ga.» Prema gore navedenom upitu, koji nije u potpunosti odre|en, vjerojatno se mislilo na odbijanje izdavanja lijeka koji je propisan na ponavljaju}i recept. Akne se ne mogu smatrati kroni~nom bole{}u, pa se slijedom toga ni lijek za lije~enje te bo-lesti ne moè propisivati na ponavljaju}i recept, na koji se ponavljaju}i recept lijek (sukladno Pravilniku o na~inu propisivanja i izdavanja lijekova na recept) moè propi-


188

sati samo lijek «u slu~aju trajnog lije~enja bolesnika s kroni~nom bole{}u ... uz uvjet da je zdravstveno stanje osigurane osobe prethodno bilo stabilno s istom terapijskom dozom s tim lijekom najmanje tri mjeseca ...». Osim toga, terapija tim lijekom treba biti kontrolirana zbog mogu}ih nuspojava, pa je i to jedan od razloga za nepropisi-vanje toga lijeka na ponavljaju}i recept. ��

POPIS LIJEKOVA S POPIS LIJEKOVA S ODOBRENJEM ODOBRENJEM LIJE^NI^KOG LIJE^NI^KOG POVJERENSTVA HZZO-APOVJERENSTVA HZZO-A

PITANJE: Zanima me gdje se moè prona}i popis svih lijekova za ~ije je propisivanje i izdavanje na recept obvezan broj odo-brenja HZZO-a?

ODGOVOR: U listi lijekov0a HZZO-a, koja je na snazi, moè se, uz naziv svakoga lijeka, prona}i podatak o tome je li za lije-~enje propisanim lijekom potrebno odo-brenje lije~ni~kog povjerenstva podru~nog ureda Zavoda. Lista lijekova HZZO-a objavljuje se u Narodnim novinama i na slu`benim stranicama HZZO-a. ��

IZDAVANJE LIJEKOVA IZDAVANJE LIJEKOVA DJECIDJECI

PITANJE: Molim vas, na koji se zakon mogu pozvati pri izdavanju lijekova (a da ne izdam lijek) ako roditelji uporno {alju desetogodi{nje dijete s receptom po ank-siolitik?

ODGOVOR: Prema Konvenciji o pravima djeteta, pri dono{enju svih odluka ili izvr-{enju postupaka koji utje~u na dijete, ili na djecu kao skupinu, najva`nija mora biti do-brobit djeteta. Dakle, ljekarnik moè odbi-ti izdavanje anksiolitika djetetu jer takav lijek za lije~enje sindroma tjeskobe moè na{tetiti djetetovu zdravlju. ��

IZDAVANJE LIJEKOVA NA IZDAVANJE LIJEKOVA NA BOLESNI^KI LIST BOLESNI^KI LIST

PITANJE: Moè li (aktivni) strani osiguranik s bolesni~kim listom dobiti lijek na ponov-ljivi recept?

ODGOVOR: Na ponovljivi recept moè biti propisana terapija za osiguranika s boles-ni~kim listom za razdoblje u kojem vrijedi bolesni~ki list. ��

PROPISIVANJE PROPISIVANJE ANTIALERGIKA NA ANTIALERGIKA NA PONOVLJIVI RECEPT PONOVLJIVI RECEPT

PITANJE: Mogu li se na ponovljive recepte propisivati i antialergici?

ODGOVOR: Pravilnikom o na~inu propisi-vanja i izdavanja lijekova na recept (NN, 17/09.), ~lankom 12., propisano je da «u slu~aju trajnog lije~enja bolesnika s kroni~nom bole{}u, izabrani doktor pri-marne zdravstvene za{tite ima pravo osi-guranoj osobi na jedan ponovljivi recept propisati lijek za lije~enje do najvi{e 180 dana, …, a uz uvjet da je zdravstveno


189

stanje osigurane osobe prethodno bilo sta-bilno s istom terapijskom dozom s tim lije-kom najmanje tri (3) mjeseca ...». S obzi-rom na to da alergija nije kroni~na bolest, nego se obi~no pojavljuje sezonski, onda se na ponovljivi recept ne bi mogao propi-sati antialergik. ��

ISPISIVANJE ISPISIVANJE MAKSIMALNIH MAKSIMALNIH POJEDINA^NIH I POJEDINA^NIH I MAKSIMALNIH DNEVNIH MAKSIMALNIH DNEVNIH DOZA DOZA

PITANJE: Na stojnicama za tvari jakog i vrlo jakoga djelovanja mora se nazna~iti maksi-malna pojedina~na i maksimalna dnevna doza. U Hrvatskoj farmakopeji tih poda-taka nema, tj. uop}e znakom krià ili dva krià nisu ozna~ene takve tvari, a u mono-grafijama tako|er nema podataka o doza-ma. Te oznake postoje u nas samo u Ph. Jug. IV. Osim toga, na magistralne pripra-vke takvih lijekova mora se staviti oznaka otrova ... Mislim da, dok tih podataka u Hrvatskoj farmakopeji, koja je obavezna li-teratura nema, Komora ne moè zahtijeva-ti navedene oznake na stojnicama u ljekar-nama.

ODGOVOR: HLJK na obrascu zapisnika na kojem se obavlja stru~ni nadzor ne traì za ljekovite tvari jakog i vrlo jakog djelovanja ispis maksimalnih pojedina~nih i maksimal-nih dnevnih doza, nego samo odvojeno ~uvanje u skladu s pravilnicima koji su na snazi.

OBAVIJEST: Sadràj Hrvatske farmakopeje 2007 s komentarima u pravilu je ovisan o sadràju European Pharmacopoeia, koja vi{e ne sadràva podatke o tome koji su lijekovi jakoga djelovanja, vrlo jakoga dje-lovanja, odnosno paragrafici. Tako|er, u farmakopeji se ne objavljuju podaci o tera-pijskim dozama i detaljni podaci o postoja-nosti (stabilnosti) i ~uvanju lijekova. HLJK upravo priprema Ljekarni~ki priru~nik, sve-zak 2 i svezak 3, u kojemu }e se na}i svi za ljekarnike zanimljivi, pa i prijeko potrebni podaci. Planira se da Ljekarni~ki priru~nik 2 iza|e iz tiska u prvoj polovini, a Ljekarni~ki

priru~nik 3 do kraja kalendarske godine 2010. ��

UÊSTALOST VO\ENJA UÊSTALOST VO\ENJA OÊVIDNIKAOÊVIDNIKA

PITANJE: Koliko je ~esto potrebno ispisiva-ti o~evidnike koji se vode elektroni~kim putem? Svakodnevno, tjedno, mjese~no?

ODGOVOR: Komora preporu~uje mjese-~no ispisivanje o~evidnika koji se vode elek-tro ni~kim putem. ��

NAZIVLJE U PROPISIMA NAZIVLJE U PROPISIMA ZA MAGISTRALNE I ZA MAGISTRALNE I GALENSKE PRIPRAVKEGALENSKE PRIPRAVKE

PITANJE: U popisu magistralnih pripravaka nalaze se mnogi koji sadràvaju alkohol, me|utim, nije definirano u kojem je alkohol volumnom postotku! Naime, ako se osoba koristi neki losionom za lice protiv akni


190

(koji, me|u ostalim, sadràvai salicilnu ki-selinu, rezorcinol), na kojem pi{e Aethano-li dil ad 100, a stavlja ga na lice, treba li pri izradbi rabitii 40-volumnopostotni etanol ili 70-volumnopostotni etanol? Neki lije-~nici ne pi{u volumni postotak, a neki izri~ito nagla{avaju da je rije~ o 40-volum-nopostotnom etanolu.

ODGOVOR: Nazivlje u propisima za magi-stralne i galenske pripravke treba uskladiti s postoje}om Hrvatskom farmakopejom 2007 s komentarima (vidjeti tako|er ~la-nak: O potrebi uporabe naziva prema Hr-vatskoj farmakopeji, Bilten HLJK 2009–1/2, str. 67-72) prema kojoj ne postoje izrazi poput Aethanolum dilutum, ve} se sve vr-ste razrije|enog alkohola moraju navesti punim nazivom. Primjerice, umjesto Aethanolum dilutum treba pisati Ethano-lum 70 vol %. Me|utim, prema Ph. Jug. IV, kojom se jo{ uvijek koristi ve}ina lije~nika, pa i magistara farmacije, pod Aethanolum dilutum isklju~ivo se podrazumijeva 70 vol % etanol. Ako se èli izraditi pripravak s 40 vol % etanolom, onda to treba punim nazivom i navesti. U starim propisima mogu se na}i sljede}i nazivi: • za 96–98 vol % etanol: Aethanolum

concentratum (Ph. Jug. IV), Aethano-lum concentrati (Ph. Jug. III), Spiritus concentratus ili Spiritus vini concen-trati (Ph. Jug. II)

• za 70 vol % etanol: Aethanolum dilu-tum (Ph. Jug. IV), Aethanolum diluti (Ph. Jug. III), Spiritus dilutus ili Spiri-tus vini diluti (Ph. Jug. II).

OBAVIJEST: Umjesto salicilna kiselina is pra-vno je govoriti i pisati salicilatna kiselina i Acidum salicylicum. Hrvatska farmakopeja 2007 s komentarima (HRF 2007) poznaje samo: (1) Etanol (96-postotni), tj. Ethano-lum (96 per centum) kojemu se sadràj eta-nola kre}e od 95,1 posto V/V (92,6 posto m/m) do 96,9 posto V/V (95,2 posto m/m) na 20 °C, i (2) Etanol, bezvodni, tj. Ethano-lum anhydricum kojemu je sa dràj etanola najmanje 99,9 posto V/V (99,2 posto m/m) na 20 °C. Me|utim, prema alkoholome-trijskim tablicama (HRF 2007, str. 486-498) vidljivo je da se u praksi moè rabiti etanol u razli~itim V/V, odnosno m/m po-stocima. Tako je 40,0 V/V postotni etanol 33,3 m/m postotni etanol. ��

IZDAVANJE MAXALTAIZDAVANJE MAXALTA

PITANJE: Kada najranije ponovno moèmo izdati pacijentu Maxalt RPD koji je propi-san na ponovljivi recept? Propisane su dvije kutije Maxalta od 2 × 10 mg, a doziranje je jedna do dvije po potrebi, ponavljanje 3 puta.

ODGOVOR: Lijekovi iz skupine antimigre-nika lijekovi su koji se daju u akutnom na-padaju migrene, a s obziromna to da se, prema Pravilniku o na~inu propisivanja i izdavanja lijekova na recept (NN, 17/09.), na recept propisuju lijekovi za lije~enje kroni~nih bolesti, onda se navedeni lijekovi ne mogu propisivati na ponovljivi recept. Primjerice, lijek Maxalt je antimigrenik pa se ne moè propisivati na ponovljivi re-


191

cept, jer je to lijek koji nije, sukladno Pra-vilniku, namijenjen za trajno (kontinuirano) lije~enje osigurane osobe s kroni~nom bole{}u (~lanak 12.). ��

IZDAVANJE ORTOPEDSKIH IZDAVANJE ORTOPEDSKIH POMAGALA POMAGALA

PITANJE: Ako lije~nik propi{e na doznaku pomagalo u koli~ini dostatnoj za devet mjeseci (730 komada pelena), kako postu-piti u ljekarni, tj. izdati pomagalo u koli~ini za tri mjeseca ili poslati pacijenta k lije~niku na ispravak doznake?

ODGOVOR: Prema Pravilniku o uvjetima i na~inu ostvarivanja prava na ortopedska i druga pomagala (NN, 17/09.), bolesniku se na doznaku izdaje koli~ina pomagala koja mu je potrebna za tri mjeseca. ��

RASHODOVANJE TVARI RASHODOVANJE TVARI KOJIMA JE PRO[AO ROK KOJIMA JE PRO[AO ROK VALJANOSTI VALJANOSTI

PITANJE: Kako postupiti sa supstancijama u ljekarni na kojima nije naveden rok valjano-sti, nego datum retesta, a taj je datum je istekao? Moramo li rashodovati ili se moè i gdje izvr{iti retest?

ODGOVOR: U navedenom slu~aju moè se napraviti retest takvih tvari. Retest moè napraviti dobavlja~ ako je osposobljen za to (ukoliko ima analiti~ki laboratorij), ljekar-na koja ima analiti~ki laboratorij ili dva hr-vatska analiti~ka laboratorija u sastavu

Grad ske ljekarne Zagreb i Ljekarne Split-sko-dalmatinske ùpanije.

OBAVIJEST: Umjesto supstancija ispravno je govoriti i pisati tvar. Tako|er, neispravno je rabiti izraz test umjesto izraza ispiti-vanje. Tako bi i izraz retest trebalo zamije-niti izrazom ponovno ispitivanje ili ispiti-vanje iznova. ��

DOKTOR STOMATOLOGIJE DOKTOR STOMATOLOGIJE I PROPISIVANJE I PROPISIVANJE ANTIPSIHOTIKA ANTIPSIHOTIKA

PITANJE: Smije li antipsihotik s Osnovne liste lijekova na recept propisati doktor stomatologije?

ODGOVOR:Ugovoromje ure|eno da lije~nici primarne zdravstvene za{tite mo-gu propisivati lijekove s Liste lijekova za djelatnost za koju su sklopili ugovor sa Za-vodom. Dakle, doktor stomatologije ne smije propisivati antipsihotike. ��

PRODAJA KOZMETIKE S PRODAJA KOZMETIKE S POSEBNOM NAMJENOM U POSEBNOM NAMJENOM U LIJE^NI^KIM LIJE^NI^KIM ORDINACIJAMAORDINACIJAMA

PITANJE: Molim vas da mi kaète kojim je pravilnikom regulirana prodaja kozmetike s posebnom namjenom i zavojnog materijala u privatnim dermatovenerolo{kim ordina-cijama, poliklinikama i smije li je lije~nik specijalist prodavati (Avene, Uriage, Mu-stela, Eucerin i dr.) jer je on taj koji propi-suje odre|enu terapiju?


192

ODGOVOR: Prema ~lanku 55. Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti predmeta {iroke potro{nje te zdravstvenoj ispravnosti i si-gurnosti igra~aka (NN, 47/08.), kozmeti~ki proizvodi s posebnom namjenom mogu se prodavati u ljekarnama, specijaliziranim prodavaonicama za promet na malo lijeko-vima ili prodavaonicama u kojima se pro-daju predmeti {iroke potro{nje, odnosno na mjestima koje odredi Povjerenstvo za kozmetiku s posebnom namjenom Mini-starstva zdravstva i socijalne skrbi RH. Dakle, Povjerenstvo moè izdati rje{enje za promet na malo kozmetike s posebnom namjenom dermatovenerolo{koj ordinaciji pod uvjetom da je ordinacija prethodno registrirala tu djelatnost. ��

KOMPLIKACIJE U KOMPLIKACIJE U TRUDNO]I I BODOVI ZA TRUDNO]I I BODOVI ZA STRU^NO USAVR[AVANJESTRU^NO USAVR[AVANJE

PITANJE: Moè li ~lanica Komore biti oslo-bo|ena obveze skupljanja bodova za stru~-no usavr{avanje za vrijeme provedeno na bolovanju zbog komplikacija u trudno}i (u mojem slu~aju, gotovo cijele trudno}e)?

ODGOVOR: Prema ~lanku 8. Pravilnika o sadràju, rokovima i postupku stru~nog usavr{avanja i provjere stru~nosti magista-ra farmacije, ako je magistar farmacije oprav dano sprije~en dulje vrijeme trajno se usavr{avati (porodiljni dopust, te{ka bolest i sli~no), moè biti oslobo|en stjecanja bodova najvi{e na dvije godine, tj. 10 bo-dova. U takvom slu~aju magistar farmacije

podnosi zahtjev za osloba|anje stjecanja potrebnih bodova povjerenstvu za stru~no usavr{avanje koje o zahtjevu odlu~uje. Zah-tjevu treba priloìti dokaze o sprije~enosti za stru~no usavr{avanje (medicinska doku-mentacija, rodni lista djeteta). � �

TRAJANJE GODI[NJEG TRAJANJE GODI[NJEG ODMORAODMORA

PITANJE: Ako mati~na ljekarna nije potpis-nik kolektivnog ugovora, koliko pojedina magistra farmacije ima godi{njeg odmora na onih minimalnih 18 dana? Kako se bo-duju sta`, smjenski rad, djeca?

ODGOVOR: Zakon o radu regulirao je pra-vo radnika na godi{nji odmor. Prema odred-bama tog zakona, radnik za svaku kalen-darsku godinu ima pravo na pla}eni go-di{nji odmor u trajanju od najmanje 18 dana. Me|utim, Zakon ne propisuje naj-duè trajanje godi{njeg odmora za radni-ka, niti propisuje kriterije za odre|ivanje broja dana godi{njeg odmora s obzirom na stru~nu spremu, sta`, uvjete rada, djecu ili sli~no. Navedena se pitanja rje{avaju ko-lektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ustanove ili, ako gore navedeno ne postoji, ugovorom o radu (na odre|eno ili ne-odre|eno vrijeme) koji je radnik sklopio s poslodavcem. ��

ispravciPromjena reìma izdavanja orlistata u EU

Redakcija Biltena HLJK zahvaljuje na iscrpnom ~itanju na{ega ~asopisa i na prijavama manje jasnih, pa i pogre{nih po-dataka. Kolegica Lajla Bencari} poslala je dopunjen ispravak napomene (2) otisnute u Biltenu HLJK 2009–1/2 na str. 42. Prije-dlog ispravka napomene (2) donosimo u cijelosti.

U ~lanku «Promjena reìma izdavanja orli-stata u EU» ispravna napomena (2) glasi: Lijek Xenical (Hoffman-La Roche) odobren je u Hrvatskoj godine 2004. kao kapsule od 120 mg, s reìmom izdavanja na lije~ni~ki recept. Nalazi se na Dopunskoj listi HZZO-a sa smjernicom: Samo za pre-tile bolesnike sa {e}ernom bolesti tipa 2, s ITM > 35 kg/m2, po preporuci specijali-sta endokrinologa ili dijabetologa.

Bilten HLJK }e i ubudu}e donositi Va{e primjedbe, ako su vrijedne pozornosti i koje mogu oplemeniti ve} otisnute teksto-ve. ��

Autorska prava

Niti jedan dio ove tiskovine ne smije se umnoàvati, fotokopirati i na bilo koji na~in reproducirati bez nakladnikova pismenog dopu{tenja.

Suradnja

Urednik ima zadovoljstvo pozvati Vas na suradnju u ~asopisu Bilten HLJK, posebice da svojim prilozima iz ìvota ljekarni{tva uloìte daljnje napore za dobrobit bolesnika i vlastite struke. Va{e }e autorstvo biti zabiljeèno u publikaciji. Prijedlozi se i tekstovi {alju na adresu Hrvatske ljekarni~ke komore.

Ogla{avanje

Reklama je u farmaciji djelatnost kojoj je svrha da posredstvom masovnih medija pridobijete stanovni{tvo na potro{nju farmaceutskih robnih marki, te da poti~ete ljekarni~ku uslugu. Va{i oglasi, kao pismene i slikovne obavijesti namijenjene informiranju svih ljekarnika, kao i ostalih gra|ana u Republici Hrvatskoj, biti }e otposlani na 2.500 adresa. Izvolite se obratiti HLJK u vezi uvjeta ogla{avanja. Va{im oglasima utje~ete na vlastite poslovne rezultate i podupirate izlaènje i kvalitetu Biltena HLJK.

ISSN1846-1794

SLIKA S NASLOVNICEDio crteà s tirocinalne diplome ljekarni~kog zbora. Hugo Schams, Osijek, 1. listopada 1866.LJEKARNI^KA KOMORA JE NEVIDLJIV ALI UÎNKOVIT MOST IZME\U LJEKARNIKA I BOLESNIKA

� Presuda ECJ-a, novi zakon, izbori … � Kriza, recesija, HZZO i ljekarni{tvo � Informatizacija zdravstvenog sustava � Deùrstva u javnim europskim ljekarnama � Vertikalno udruìvanje veledrogerija i javnih ljekarni u Europi [2]: Alliance Boots PLC � Doprinos ljekarnika u borbi protiv pretilosti � Pregled poslovanja HZZO-a u 2008. � Rad Vije}a Komore od travnja do srpnja 2009. � Izvje{}e s 3. sjednice Glavne skup{tine HLJK-a � Izdava~ka djelatnost i sveu~ili{na suradnja � Skupovi Farmaceutske grupacije Europske unije � Glavna skup{tina PGEU � Prostor, oprema i radnici potrebni za po~etak rada ljekarne � Izmjene i dopune Pravilnika o davanju, obnavljanju i oduzimanju odobrenja za samostalan rad � Zakon o djelatnostima u zdravstvu � Mediji mogu ubiti istinu, a kapital etiku � Svinjska gripa � Sustav kontrole kvalitete u javnim ljekarnama � Zbirka pu~kih naziva u hrvatskim ljekarnama. IV. dio: materija medika R-Z � Nazivlje farmaceutske struke kao dio standardnoga hrvatskoga jezika � Ljekarni~ki priru~nik, svezak 1. � Marà za lijekove koji se primjenjuju u dugotrajnoj terapiji � Pla}anje participacije pri ponovljenom izdavanju lijeka � Izdavanje Roaccutanea � Popis lijekova s odobrenjem lije~ni~kog povjerenstva HZZO-a � Izdavanje lijekova djeci � Izdavanje lijekova na bolesni~ki list � Propisivanje antialergika na ponovljivi recept � Ispisivanje maksimalnih pojedina~nih i maksimalnih dnevnih doza � U~estalost vo|enja o~evidnika � Nazivlje u propisima za magistralne i galenske pripravke � Izdavanje Maxalta � Izdavanje ortopedskih pomagala � Rashodovanje tvari kojima je pro{ao rok valjanosti � Doktor stomatologije i propisivanje antipsihotika � Prodaja kozmetike s posebnom namjenom u lije~ni~kim ordinacijama � Komplikacije u trudno}i i bodovi za stru~no usavr{avanje � Trajanje godi{njeg odmora � Promjena reìma izdavanja orlistata u EU

Sadràj

Documents

2009-3/4 2009-3/4