BIZNISI NASTALI IZ TURIZMA U HRVATSKOJ

i enje kampova sigurnost i zatita odravanje objekata hortikultura

proizvodnja suncobrana gradnja bazena

T eorija kae da to drava ima vei udio turizma u BDP-u, to je proizvodno impotentnija, odnosno si-romanija. Hrvatska je sa svojih 18 posto udjela u toj kategoriji iako je daleko od nekih prekoocean-skih egzotinih drava ija se kompletna ekono-mija i sudbina vrte oko turizma. Trenutano smo

u fazi brojenja turista i eura, prognoze uspjenosti sezone razliite su. Ministarstvo turizma jo nije slubeno poelo primjenjivati satelitsku bilancu, metodu izrauna koja bi nam pokazala konkretnu zaradu od tu-rizma, odnosno koliko ima realnog utjecaja na hrvatsko gospodarstvo, iako je nacrt dokumenta Institut za turizam napravio prije par godina. Teko je zbrojiti koliko u Hrvatskoj ljudi posredno i neposredno ivi od turizma ili se njime okoristilo u svom biznisu. U djelatnosti pruanja smjetaja te pripreme i usluivanja hrane zaposleno je est posto Hrvata. Iako su vani segmenati u turizmu, smjetaj, restorani i kafii nisu jedini nositelji turistikog uspjeha ili neuspjeha. No hrvatski turizam ne sastoji se samo od statistike, ine ga ljudi. Gotovo svaki natjeaj Ministarstva turizma ili Ministarstva kulture koji se tie potpora u inovacijama, izradi suvenira ili turistikih manifestacija ispada socijalna, a ne razvojna kom-ponenta i mnogi poduzetnici okrenuli su se sebi, ne raunajui na insti-tucije. Paralelno s poveanjem broja turista poele su se entuzijastino razvijati djelatnosti kojih u Hrvatskoj prije pet godina nije bilo.

Industrija kunih majstora Uza sve poslove koji se naslanjaju na turizam, turistiki strunjaci kau da najvie rastu izdvojene (ekster-nalizirane) uslune djelatnosti, za kojima postoji najvea potranja meu hotelijerima. Na prvom je mjestu ienje kampova i u Istri, gdje je ta djelatnost najrazvijenija, 'tue' se nekoliko kompanija, od kojih su naj-vei Rjeki usluni servisi s oko 300 zaposlenih. Mnogo ena ostalo je u propalim industrijama bez posla i njihov kapacitet pretvoren je u ozbi-ljan biznis. Osim u kampovima poslovi odravanja proirili su se i na objekte, paje tako kuni majstor (facility manager) zanimanje koje danas rijetko veliki hotelijeri zapoljavaju unutar kue. Taj biznis u Hrvatsku su donijeli trgovaki centri, a turistika ga je industrija preuzela prije par godina. Gosti su navikli da eui kroz hotelske komplekse odmaraju oi u zelenilu i raskoi palmi i vrtova, ali to nije zasluga hotelskih vrtlara, ve vrlo profitabilne izdvojene djelatnosti hortikulure. Za poslove ureivanja vrtova i parkova unutar hotelskih kompleksa vodi se borba razliitih tvrtki, a jedna koja se dokazala na poslovima s velikim hotelijerima je Adria grupa, kojoj poslovi u turizmu ine oko est posto poslovanja, s mnogo veim potencijalom u budunosti. - Prije est godina irok spektar djelatnosti jednostavno smo proirili i na podruje turizma. Prepoznali smo priliku kod Maistre i preuzeli dje-latnosti hortikulture, ime smo napravili iskorak na trite Ishe. S ob-zirom na to da mnoge tvrtke tek kreu u osnaivanje svoje pozicije na tritu izdvajanjem pojedinih poslovnih procesa, smatramo da e izdva-janjem nekih djelatnosti iz matinih kua, kao i gradnjom golf-terena i

slinih turistikih sadraja znatno porasti i potranja za naim uslugama - kae Vjekoslav Cvitkui, rukovoditelj multiservisa u Adria grupi.

Adrenalinski sadraji Jedna od trenutano najveih atrakcija na Jadranu je polupodmornica za promatranje podmorja, koju je pro-izvela tvrtka Agena Marin iz Biograda. Prva je prije neto vie od go-dinu dana isporuena na Krk, gdje je postala velika atrakcija, a prema

pie ELJKA LASLAVI

zeljka.laslavic@liderpreS5.hr

NOVI KONCEPTI TURIZMA U SVIJETU

Nema toga na emu se ne moe zaraditi Dok se u Hrvatskoj tek razmilja o nekim novim oblicima turizma, koji zapravo i nisu novi jer nautika, kulturni turizam i kongresi ve ine veliki dio turistike ponude, svjetski kreatori turistikih doivaljaja otili su mnogo dalje, putajui mati na volju. Zadnjih par godina razvijaju se oblici na kojima zarauju i podu-zetnici i lokalne zajednice.

TURIZAM ZA SIROMANE U zemljama koje zarauju veliki novac na turizmu ta zarada naj-

ee ne doe do najsiromanijih slojeva drutva. U svijetu se poja-vio koncept promocije turizma u najsiromanijim dijelovima svijeta (pro-poor turizam) koji se uglav-nom temelji na manjim projektima u lokalnim zajednicama, kojima nadlena ministarstva ele privui mnogo turista. Uspjeni primjeri su planinarenje u Tanzaniji ili kulturni turizam ulaosu.

RECESIJSKI TURIZAM Jedan od najveih putnikih trendo-va evoluirao je paralelno sa svjet-skom ekonomskom krizom. Rije je o jeftinom obliku putovanja s doivljajima visoke kvalitete. Mnoge popularne destinacije doivjele su turistiki vrhunac tijekom recesije,

zahvaljujui niskom standardu i i-votnim trokovima pa su turisti pu-tovali na destinacije u kojima njihov novac vrijedi vie.

KREATIVNI TURIZAM Izrastao na temeljima kulturnog

turizma, kreativni turizam danas podrazumijeva razmjenu iskustava i znanja, putnici aktivno sudjeluju u kulturnim projektima zemlje doma-

ina, putem neformalne razmjene znanja i iskustava. Potranja za takvim putovanjima najvie je pri-vukla menadere koji organiziraju radionice izrade suvenira, kulinar-ske satove i pritom se optimalno koriste infrastrukturom destinacije.

'CRNI' TURIZAM Taj brzorastui oblik specijalnih oblika turizma podrazumijeva posjete 'crnjacima', odnosno loka-cijama kao to su bojita, mjesta stranih zloina, genocida ili kon-centracijskih logora. Taj je oblik turizma namijenjen uskoj publici koja ima razne motive dolaska kao to su aljenje, sjeanja, eduka-cija, bolesna znatielja pa ak i zabava. Korijeni 'crnog' turizma nalaze se u srednjovjekovnim saj-movima.

KOBNI TURIZAM Poznat jo kao turizam prokletstva, taj rastui trend podrazumijeva putovanja na mjesta koja su na bilo koji nain ugroena ili opasna (lede-ni vrhovi Kilimanjara, otapajui le-denjaci Patagonije ili Veliki koraljni greben u Australiji) prije nego bude prekasno. Mnogi taj oblik turizma povezuju s odrivim oblicima tu-rizma, s obzirom na to da je veina destinacija ugroena, bilo od glo-balnog zatopljenja, prenapuenosti ili klimatskih promjena.

rijeima direktora Mladena Peharda, 16 polupodmornica ove e go-dine ploviti diljem jadranske obale. Veliki je to uspjeh za projekt koji je poeo prije samo dvije godine. - Sve vie renomiranih svjetskih ljetovalita odluuje svoju ponudu obogatiti polupodmornicom. Javljali smo se na neke natjeaje hrvat-skih institucija, ali nisu prepoznali potencijal projekta. No zato su interes iskazale tvrtke sa Sejela, Kariba i Novog Zelanda i kada usa- ..

lider www.liderpress.hr I 37

s I N E R G I

BIZNISI PROIZAU IZ TURIZMA

38 Lider 9. kolovoza 2013.

J A

'WAKE'PARKOVI Novi hit na jarunskom jezeru, daskanje na vodi uz pomo skiliftova, uskoro e se preseliti na jadranske pLae. Tvrtka Sun sport izmisliLa je adrenalinsku zabavu koja se uz povoLjan najam opreme moe prakticirati tijekom cijeLe godine

HORTIKULTURA Iako je raskona flora u hoteLskim kompLeksima

uobiajena pojava, veina posLova hortikuLture eksternalizira se. Tvrtka Adria servis prepoznaLa je priliku kod Maistre i preuzeLa djeLatnost hortikuLture,

ime je napraviLa iskorak na trite Istre

GRADNJA BAZENA Bazen i weLLness postali su standard u ponudi hoteLa ili u privatnom smjetaju koji eli duLju sezonu, a u budunosti e svaki hoteL imati i vodene tobogane kao standardnu ponudu.

ak 90 posto posLova tvrtke Niveto vezano je uz turizam

SIGURNOST PRIJE SVEGA Investicije u sustave tehnike zatite u razvijenim zemLjama iznose 10 posto od ukupne vrijednosti investicije u hoteLske objekte ALarm automatika u iduih pet godina pLanira biti Lider u svim zemLjama regije

24 ..

posto vie zaposLenika ima turizam u prvih pet mjeseci ove godine nego u isto vrijeme Lani

vrimo sve procese, cilj nam je izvoziti taj originalni proizvod - kae Peharda. Veina poduzetnika koji pokuavaju graditi biznis na turizmu trenutano razmilja o adrenalinskim sadrajima, posebice vodenim atrakcijama. One su postale trend koji bi trebao oplemeniti plae novim sadrajima, koji su

. se dosad svodili za iznajmljivanje pedalina i vodenih skutera.

Neinventivni prostorni planovi Jedan od njih je eljko Andri jani, vlasnik tvrtke Sun sport, koja je na zagrebakom Jarunu postavila 'wake'-park, skilift za daskanje na vodi. Idejaje u Zagrebu privukla mnoge turiste, posebice Slovence, koji vikendom dolaze na Jarun iskljuivo radi zabave na vodi. Kad bi se oko takvog projekta sastavila pametna pria, sa-gradili se ugostiteljski i smjetajni te sadraji za treninge i edukaciju, dobili bismo sasvim novu niu putnika. Idue godine njegovi skiliftovi ire se u Umag, Makarsku, Medulin i ibenik. Andrijani kae da hotelijeri i lokalne zajednice prepoznaju potencijal proizvoda koji privlai turiste vie platene

moi tijekom cijele godine, meutim da nerijeene situacije s pomorskim dobrom i imovinsko-pravnim odnosima koe projekte. - Mi investitori smo ti koji moramo uvesti nove sadraje. Od drave je-dino traimo da nam ne zatvara vrata svojim neinovativnim prostornim planovima - kae Andrijani. Kao i Pehard, Andrijani e parkove prodati i bavit e se samo proizvod-njom, na svakoj lokaciji ve ima zainteresirane domae i strane investi-tore, a park na Jarunu ve je prodao.

Bazen nije zbog bazena Dobar posao s turistikim sektorom sva-kako sklapaju i graevinari, ali za razliku od tvrtki koje grade hotele ea u Hrvatskoj je trenutano vrlo mala potranja za novim objektima), onima koji grade bazene i openito 'vodenu' infrastrukturu posao ide vrlo dobro. Tvrtka Niveto surauje sa svim veim turistikim kuama od Istre do Du-brovnika, a udio poslova vezanih uz turizam u ukupnom poslovanju ini joj ak 90 posto. - Hoteli ne rade vie samo bazene tek toliko da bi ih imali, ve oni svojim oblikom, vizualnim identitetom i sadrajem postaju jedan od najvanijih elemenata ponude hotela i reklamnog materijala. Bazen i wellness postali su standard u ponudi hotela ili u privatnom smjetaju koji eli dulju se-zonu, a u budunosti e svaki hotel imati i vodene tobogane kao stan-dardnu ponudu. Grka, Turska i Maroko ve imaju vodene parkove u svojim resortima, kojih se ne bi posramio samostalni vodeni park u bilo kojem dijelu Hrvatske - komentira Velimir Stojanovi, direktor Niveta,

dodajui da su bazeni u Hrvatskoj znatno kvalitetniji nego u navedenim zemljama, odmah u bok s Njemakom, a razlog tome su visoki standardi i norme te pristojna konkurencija. Nakon to je Ministarstvo turizma ras-pisalo natjeaj za sufinanciranje gradnje bazena, Nivetu se poveao broj upita, ali Stojanovi misli da e se rezultati vidjeti tek idue sezone.

Koliko daleko moe ii mata To su neki primjeri kako samo-stalno pratiti dinamiku turizma, bez oslanjanja na institucije iako poten-cijal nije ni blizu iskoriten. Koliko daleko mata moe ii pokazuje pri-mjer banalne krajnosti Amerikanaca, koji turistima kao suvenir prodaju sueni bizonov izmet. U Hrvatskoj ivi dovoljno kreativnih ljudi koji ele proizvoditi i znaju kako prodati priu turistima, ali njihov uspjeh ovisi is-kljuivo o individualnim naporima i entuzijazmu. Kad ve nemamo pro-izvodnju, ajmo se barem turizmu posvetiti kako treba. l!