Oodlla,_ pretplata Dill BO.

&. IDOUDIIIlYo dwOIIImko~ AdRia UredaMna l U pn­.. : llbaa, IV. Marlfo.

• «atoJik• laulavMI t)edaa.

r: /11 J Oođ. v Sui'ea , I. travn ja 1!34.

Blagđaa boraca Neke stvari ne blijede i ne stare.

Tisuće puta se ponavljaju, a ipak su nove i svjefe. - Koliko puta smo nt vidjeli livade u zelenilu i votke a cvijetu, pa još uvijek nas znade ra­spoložiti bavanjsko klijanje i svibanj­sko pupanje.

- Proživjeli smo već toliko crkve­nib godina. Dani uzmiču pred danima i blagdani pred blagdanima. Ali kad se približuju oni najv{či dani velikih kritanskib tajna tatima se mlađi, ve· -seliji i raspoloženiji.

Ako je Božić, ponajviše, praznik t1jece, a Dubovi blagdan svetih duh, Uskrs je r,amjenjen borcima i muče­nicima.

Tko se ne bori i ne trpi, taj ne •ože potpuno doumjeti radost uskrs­nog jutra, ni pjesmu njegovih zvona!

Uskrs je praznik boraca i mu~e­

,uikal - A tko će reti, da tib danas 1:1ema?f

Na šetnji, u razgovorima i u Cr­tvi gledam Jica koja mi govore o borbi života. Toliko gOdina se već

bore i čekaj11 • • Čekaju kad će do­bojeY&ti taj krvavi životni boj, odložiti .oratje i poflnuti.

Borba nije ono najstrašnije. U borbi atajati, podleći i zazibati se u sao mrtYIIa - to je najte!e i najsađbo-

3JOSDije. Svi se mi borimo. Seljak se mači

s neJodico• i dugovima, mali tinov­nit sa stanom i branom, a radnik se -bori za goli :život. l u toj borbi ima, Y~e pobjedenib nego pobjednika! Pa i mnogo pobjednici izlaze iz borbe 11tuteni, sbJvani i iznemogli.

- Uskrs je spomen na velika borbu i jol veću pobjedu. Hrist je bio najve ti borac i najveći pobjednik t Borio se s elanom, odlučnošću i s ne­-smalaksalim oduševljenjem, a pobije--dio je u jednom sunčanom jutru, dok sa se nebo i zemlja grlili u prvom pro­

ljetnom zanosu. Brate, znam da te žulji, znam da

1e rastežu bolovi i pribijaju na una­rsno drvo. Ali zašto ota} u tvojim

otima, kletva na usn2ma? Zar ne znaš ' da će iza prosinca sigurno zamirisati

svibanj, i da je sve trpljenje prirodno gnjojivo za bijelo cvijeće radosti?

Pa kad i ne bi bilo tih očevidnih

dokaza iz svakiddnjeg iskustva, mogli bismo biti mirni, jer nas svečano u­vjerava najveći Pobjednik: .Zaista, zaista vam kažem: Ako pšenično zroo padnuvši na zemlju ne istrune, ostaje samo; ako li istrune donosi obilati rod•.

Mi vjerujemo i znamo, da ono §to reče Istina ne može biti laži

Ta riječ o .istrunulom zrnu• nabi­jala je snagom mišice onih tisuća kr­ščanskib junaka koji su umirući pje­vali i ljubili mačeve koji su ih ubijali, križeve na kojima su visjeli. Ta riječ

jo§ i danas oddevljava sve nas koji· ma Uskrs nije samo tradicija i prazni pjesnički simbol.

Uskrs nam je dogma. Tu jeatemelj naše vjere i naše nade l

Pojedinci trpe, narodi se bore. Zar bi htio da se samo ti uspinješ na brdo bez križa?

Gdje smo, tu se moramo boriti, a ·tu i uskrsnotil

Svi su križevi teški, ali niJedan tako kao što je bio Isusov. - Koga so od nas privez!lli o sramotni st11p i sa željeznim bičevima trgali komad po komad !ivog, vrućeg mesa? Tko je ođ nas visio go, pribit na križu, bio pljuvan i izvrgnut ruglu prolaznika ?

Nitko nije toliko trpio kao naš ve­liki Brat· Hrist!

- Kad, domalo, budete slušali uskrsna zvona i gledali kako se nji­bovi zvukovi lagano spuštaju na vaše umorne glave, znajte, da je to glas koji javlja da fe svi ustrajni borci, Jednom, doživjeti:

- Sunčavo uskrsno jutro. lg.

• Uzalud ćete graditi crkve, davati uz misije, utemel}lvatl škole, ako niste sposobni da baratale oruđem

lojalne l Iskrene katol. štampe•. P ij o X.

Br. 6. Cijena l Dia

Vlasnik l od2ovoml urednik: S već . Joso Fell e l n o v l t Šibenik ulica sv. MarUna

Štampa: P u čka Tlakua (Braća Matačić pk. Petra) Predstavnik Vjek. Matačlf .

Oglasi po naročitoj tarlfl

Naili su sreću u samostanu Prošlih dana ubio se je najbogatiji

Covjek u Zagrebu, neki židov Stern. Ovo ubojstvo samo je još jedan do­kaz da bogatstvo i ljudska slava ne čine čovje ka sretn im. Protivno, mnogi bogataši, mncge gla;ovite žene našli su svoju sreću u samostanima, daleko od svijeta, od bogat;tva i od ljudskih taština. Markižica Stolberg, na glasu radi. svojih djela milosrđa, stu pila je u Rtmu ured Bosih Karmelićanka.

U istom redu u Tortosi (Spanjol­ska) zaklonila se je Assunta, kći voj­vo~e Leopolda Salvator•. Isto tako je umšla u s1mostan glasovita kazališna um;etnica, španjolska Rakele Meller.

Mlada umjetnica talijanskog kaza­lišta Tina Pino, postala je sestricom jedne pokorničke družbe. U zadoje vrijeme sto djevojaka ispod 27 go­dina, i to kćeri najveće italljanske a­ristokracije, povukle su se u razne stroge redove, u kojima neće moći

više da dodu u dodir ni da se razgo· varaju sa vanjskim osobama.

Već smo javili kako je našla svoju sreću u samostanu Benediktinka u Pa­rizu, drafestna Yvonne Hartin članica

Commedie Fran{:-alse Francuska umjet­nica Suzana Delorme u dobi od dva­deset i šest godina, god. 1931. prika· zala je u kazalištu sestricu koja bježi iz samostana. Danas je ona postala dominikanka u nekom samostanu ovog reda blizu Urenabla.

Gospođica L'Jna, neća kinja pod· kralja Ko~; kinkioe, iza mnogo poteškoća uspjela je da postane Karmelićankom u Hana ji.

Mark iza Karola Blome položila je zavjete u samost11nu Benediktinka u Salzburgu i postala sestra Eliza beta. Kneginja Janja Lowenstein postala je sestra reda Otkupitelja u Aachenu. Nekoliko ođličoih engleskih gospođa

povukle su se u samostan Karmeli­ćanka u Dsslingstonu a sada su 7 od njih otputovale za Južnu Afriku da u Johannesburgu otvore novi samostan istoga reda.

Obljubljena umjetnica američkii:J

kazališta Miss La Vare unišla je n red!

.eu-ua 2

Ksrmelićanka. Više od pet godina

prije nego je ušla u samostan, svaki

dan je slušala sv. Misu i učinila l{rižni

p ut. Nije se ni kad pojavila na pozor­

nici, a da nije imala na sebi pokor ­

nički pas od gvozdenih iglica, da bi

se uvijek posjetila na pokoru. Tih primjera mogli bi smo još

mnogo donijeti. Dovršavamo sa pri­

mjerom obitelji njemačkog savjetnika

dr Bernarda Bartha, koji je postao

kapucin u Zellu. Njegova supruga je

ušla u red Klarisa u Aachenu, dva sina su u redu Benediktinaca u Maria

Laachu, a od kćeri, jedna je bene­

diktinka, a druga je u redu ~kolskih

sestara u Strassburgu. Divimo se putevima Božje provid­

nosti i molimo da i kod nas dragi

Bog dade mnogima redovničko zvanje.

Svetenilka zvanJa u Parizu Na kongresu za svećenička zvanja,

održanom pred nekoliko dana u Pa­

rizu, pod pretsjedanjem uzoritog kar­

dinala Verđ l era, utvrđeno je da pa­

riška biskupija broji 820 sjemeništa­

raca. Dječačko sjemenište broji 405

đaka, bogoslovlje 370, a osim toga

ima još 85 zakašnjenih zvanja. Biskup

je dozvolio da 154 sjemeništsrca pređu

11 druge biskupije. .DruMvo zg svećenička zvanja•

pomaže 350 sjemeništaraca trošeći na

njih &,votu od 2 milijuna franaka što

vjernici Pariza svake godine sakupe

za uzdržavanje svojih budućih sveće­

nika. Treba da i mi molimo -1.a svoje

buduće svećenike i da pomažemo

svom Pastiru u ovom velikom djelu.

Poljska vojska za Papu U katoličkoj Poljskoj bile su svuđa

organizirane velike manifestacije pri­

godom XII obljetnice krunisanja Pape

Raspe lo u kući Organizacija .kato!. muževa• u

Zadru, odlučila je da će na uspomenu

l 900 godišnjice Otkupljenja nastojati

da uvede u svaku kuću raspelo. Ima

na žalost još krš~anskih kuća u koji­

ma od nemarnosti ne drže raspelo.

Raspela su veoma ukusna. Uspjeli su

već u prvim danima da ih raširi 700.

Čitatelju l A imaš li raspelo u svojoj

kući povrh kreveta svog? Ako ga ne­

maš dobavi ga odmah, jer bi b1la sra­

mota da u kršćanskoj kući oe bude

raspelo.

Plodovi komunizma • U aištene zgrađe, kuk, mrtvi, si­

ročad i udovice, eto plod svih po­

kreta kojima ideal nije Krist, Kralj

ljubavi, mira i pravice. Marksisti u Beču spremili su se

oružjem i betonskim utvrdama đa o­

svoje Au~ triju i da stvore u Beču novi

crveni raj. Odlučnim nastupom vlasti

l vojske, socijal komunistički puč je

svladan, te kršćanski socijali koji su

na vladi sa velikim taktom i ljubavlju

su postupali sa pobjeđenim; što im je

svakako čast. Na čel•1 akcije za po­

moć nastradalima je kardinal bečki i žena Dolfussa.

Policija je Czapijenila: 82 strojne

puške; 5250 pušaka, 5896 samokresa,

l ,265.000 oštrih naboja, 7000 rućnib

granata i 6000 kit. ekrasita i drugog ratnog materijala.

~·· Obraćenici

U New-Yorku je pravoslavni ruskf

vladrka Vladimir Aleksandrov prdao

u krilo k atol. Crkve. U W asbingt lDII"

je dr Herbert E. Carry, šef biološkog

instituta drž. universiteta (viši ođ dra

Zaroikal) prešao na katolicizam. U Beču se obratio židov i vođa socijali­

sta dr Ka r prl~~ u Holandiji učenfalc

Henrik B ue l u Parizu japanski po­

slanik Sato sa svoje dvije kćeri. lJ španjolskoj se obratio urednik socija­

lističkog lista .Hera/do de Madrid•. gosp. Valdevieso. Bivši predsjednik

kineške vlade Lu Tseng Tsian ostavio

je s .,e svoje ćasti, po~tao katolik i stu­

pio 11 red Benedikticaca. Nedavno je bio zaređen za svećenika. U Milanm

se obratio veliki filosof Bernardo Va­

cisco, senator i mnogogodišnji profesor

specijalne filosofrje na rimskom sve­

učilištu. Mnogo je pisao protiv rlmo­

kat Crkve, ali temeljito pro11čavajući

vjere upoznao je da je jedino rimo­

katol. vjera prava.

Radoslav Žmikić

MANIFAKTURNA TRGOVINA

Svoffm maiterl)ama tell

Sretue l1sln'sne praz11ih.

~~--~~~~~~~--~~

Zlatarska radnja Ante Fantulin SIBENIK, allea Kralja Tomts1ava

Vdtkl Izbor dragocJeojenlh predmeta. Narodne dalmatinske h:radbe

u zlatu l srebru. Darovi za sv. krlzmu te svi ostali predmdf. koji spadaju u zlatarsku struku.

Prfma popravke svake vrsti uz oajolfe djene.

Pija Xl. Poljska je vojska organlzir~a ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~ u Kielcu veoma uspjelu svečanu aka- 1,!;!1

demiju. Tska je i ona pokazala svoju

ljubav i odanost Namjesniku Krista

na zemlji. A'<ademija je bila u velikom

općinskom kazalištu. Prisust~ovao je

general štaba, svi oficiri mjesne gar.

nizone Sll vojskom. U času kad je

unišao biskup Losinski, orkestar je

svirao Papinsku himnu. Vojnički or ·

kestar je sudjelovao u akademiji, a

glavni govor je bio • Pijo Xi u povi­

vijesti uskrsnule Poljske•.

Tko treba NAOČALA neka se obrati optičaru

VInku Vulltu - Sibenik Ulica KralJa Tomlslua

(DROOERIJA) l

!D lk

Iz e~ ven og raja Novinar inženijer Drr gutin Agrlti

opisu 1e u .Italia" bolj~evistićku Rusiju. tz tlb ćlanaka doznajemo da onlimo litar mliJeka stoji 12Đ dina rs; kilogram kruha 800~ flaša vina 650; odijelo 14.000; travl!njska karta 5 i t đ

Radnik prima n Rusiji okolo 4000 dia mjesečnr, a ćinovnik i 800(} din, ali uz ovu skupoću sve je to ništa. Agrati' pHe da je srednje izlazio na

svom putovanju, kad je trošio dnevno 4{)00 dinara.

Od 70 godina želi ~a bude sveeenik ProfEsor filosofije, na uni\'ecsi n

Notre Dame (lndijana U. S. N. A.). g. John Staunfon, otputovao je u Rim, da n vjećnom gradu dovrši bogoslovr.e nauke. Profesor Staunfon je bio an· ~Jikanski pastGr i god. 1920 se je ob­ratio na katolicizam. God. 1931 umrla mu je žena i tada je odlučio da će

postati svećenik premda je imao 70 godina. Do godine će biti zaređen,

pa, ako mu Beg dade zdravlje, kani da i dalje bude profesor na istoj Uni· ~versi.

--. oliko troši država za 'jeroispovJestl U ovogodišnjem budžetu vjerske

·api'ave naše k2ržave za razne vjerois­povjesti odredena je svota od preko g3 milijuna dinara. Neće nitko reći da se· previše troši za svećenstvo i vjerske potrebe. - Ta svota iće razdijeljena

-ovako:

SRETAN USKRS želi svojim muvterijama i pri­jateljima

M fl TE PRGIN U RUKOTVORINAMA.

veliki izbor umjetnog- cvijeća, vi­jenaca. kita, koprena (vela) za v jen­ćanje, bogat izbor šablona, nacrta za vezenje, cijene umjerene.

ŠfBENIK trg Stjepana Radi~a

~--~----------~~~~--~~~~~~~ Bogato sorti rano skladište ll

POKUĆSTVA te spremišta s lađicama komo-a

sa poznatom stoJarskom radionom.

ll Preporuča se Ante Kalauz - Šibenik ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~

Utješljive vijesti Dok u Evropi tomi postaju pogani

i barbari, u srEdnjoj Afr:ci, u bisku­piji Ruanda, cd 30. lipnja 1932. do 30. lipnja 1933., bilo je 26 000 obra­

PRODAJA ODLIČNIH DEZERTNIH VINA I VERMUTA

Pravoslavni Dia 38,325.630 ćenja na katolicizam 26 000 t. j. pri·

Odlikovani počasnom diplomom Split 1915, -· Zlađ!om diplomom Zagreb 1931. - Odlikovani Vermut zlatnom dip­lomom Zagreb 1932. l odlikovana sa 3 srebrene medalje u Beogradu 1933 god.

BRAĆA ZJACIĆ - SIBENIK (na cesti od banovlnske bolnice prema sv. Križu) proizvode Iz vlastitih vinograda i prodaj ll u svim količinama odlična stolna vina : poznatu ~ibensku mardtlou, proAek i pečeno vino (sve uz cijenu od 20 Din po litri, a u originalnim bocama od 7 aci po 20 Din). Prvoklasnl Vermut, odlikovan .zlatnom diplomom na zagrebačkom sajmu vina 1931. l l9J2, srebrenom medaljom u Beogradu 1933 godi 1e. Sve sastavine Vermuta označene su najbaljo'TI ocjenom. Cijene bez konkurenelje: litra Vermuta alla Torino, tamni i bijeli 20 Dio, a u originalnim fla§ama od 7 del 4!0 Din. Na­ručke se primaju iz svih krajeva države. Otprema hrza l tačna .

Katolici . , , , • • Mnsiimaai

1 •

Protestanti •

• 26,626.219 milo je katoličku civiliuciju. To znači • 15 377.202 raz~jerno 3 na sat. Treba zato da

1,444.000 katolici podvostruče mol1lve, žrtYice i l , 131 220 milostinju, jer je ogromno polje rađa

368 85~ a malo je još poslanika za ob,<.ćenje .Židovi Staro katolici

--------------------------~ atoličko školstvo u Sjed. Državama

U Sjedinjedm Državama ima 7942 - kato!. pučke škole s 58.680 učitelja i

.2 milijuna i 193.000 učenika, 2250 .katol. srednjih škola s 14.3000 profe­sora i 250.000 učenika, 46 kate) ; uči· teljskib škola s 564 učitelja i 9.000 ~tudenata, 174 katcl. kolegija i katol. sveučilišta sa 7768 profesora i 110 000 studenata; 182 većih i manjih sjeme­ništa s 1900 profesora i 20.000 plto­macs. Usve dakle ima u USA 10.594 .taznib katoličkih škola s 83.212 na­.stavnika i p1ofesora te 2,582.000 uče­' ik .:D ••

tolikih pogana.

Sv. Križ Na uspomenu 1900 godišnjicu Ot

ku t' ljenja po Križu. Splićani su colu· fili da t>Odignu veliki križ na rtu otoka Čiova, tako da će. svi mornari i put­nici koji prolaze moći da ga pozdrave. Dubrc.včani će podići na brdu Srdu iznad Dubrovnil<a veliki kameniti križ (visok 7 metara, 4.30 šir.) U Irskoj su stavili r11spelo u parlamenat, u senat, sud i u sveučilište. U Austriji je po­stavljen Križ u vojarne, a na vrpcama vojničkih zasl2va stavljena je slika Bogorodice .

PUČKA TISKARA (BRAĆA MATAČIĆ POK. PETRA)

ŠI BENI~

PRIMA NA IZRADBU SVAKOVRSNIH

TISKANICA UZ UMJERENU CIJENU

atraaa 4

l.jefnikovac naših siemenišfaraca. nost zgodnih i poačnib izleta po traj11 i po moru. Iz Jankolovice će dobivati žive!ne namirnice. Zavod će biti ob· skrbljen vodovodom koji dovodi pitk11 vođu iz Vrane, kojom sa se još i .Rimljani shtžili. U blizini od 2 km je biogradska bolnica. Do koji dan će biti svecano polaganje temeljnog kamena.

Slavno vladajući Papa Pljo Xl. na­glasuje, u glasovitoj enciklici o uzgoju mladeži, kako je Crkva dužna da se brine za dobar uzgoj mladeži. Kao zjenice svojih očiju Crkva čuva i od­gaja u duhu Božjem pitomce svojih sjemeniMs, koji će naskoro postati odgojitelji i mladeži i naroda.

Požrtvovnl i nesebični os§ natpa­stir, čim je preuzeo teški teret šibe a-

ske biskupije i zadarske administracije, nastojao je da što prije sagradi novo sjemenište u Šibeniku, jer gubitkom Zadra je sjeverna Dalmacija izgubila đačko .s j e me n ište Z m aje v le.

Svima je pak poznato kako veliki praznici mogu biti pogubni za uzgoj mladeži, osobito u kritičnim godinama mladosti do ređenja. Da se naši sje­meoištarci i bogoslovi čuvaju o:J zlih upliva preko praznika, o !učio je pre­uzv. naš biskup dr Mileta podignuti ljetnikovac za sjemeništarce, između

Filipjakova l Biograda, na krasnom položaju kraj mora.

Ljetnikovac će biti oveća ali jed· nastavna zgrada sa izbočenom sredi-

nom. Imat će prizemlje i jedan kat, kako se vidi na našoj slici. Daga je 44 metara, visoka 8 m .• i široka 8 m. Nacrt za ljetnikovac izradio je ing. gosp. Mamatzi Svili, koji je sa ljubav­lju l znanjem izradio i novo biskup· sko Sjemenište u Šibeniku. Poduzetnik je gosp. Sime Grandov koji je tako­đer na potpuno zaq_ovoljstvo svib vo, dio radnje i oko podizanja novog

sjemeništa. Radoje su već počele is­kopavanjem temelja. U prizemlju će biti kapela, s1ba za goste, primaona, mala bolnica, kuhinja i stan za časne sestre Milosrdnice. Na prvom katu će biti dva velika spavališta sa 50 kreveta i tri sobe za starje§ine. Zgrada će biti udaljena od mora 15 metara a velike stube će je spajati sa žalom i kupali· šte m. Okolo zgcade će biti š u mica od 5000 m~ . Preko ceste veliko igralište od 10.000 m9

•

Ova položaj ljetnikovca, rt Artić (lli Kapelica), udaljen l km od Filip­pjakova i 3 od Biograda, je jedan od najljepših u Dalmaciji. Svuda okolo je lijepa priroda koja pruža moguć-

Preuzvišeni biskup nam je opet dao prvi primjer nesebičnosti i požrt­vovnosti. Bilo bi veoma lijepa i po­hvalno pred Bogom i pred ljadi1111 kad bi svećenici i vjernici doprinijeli ~voj obol, prema svojim silama. ba što su doprinijeli za građnja novog sjemeništa. Tako bi se naš ljetnikovac mogao što prite dovršiti i urediti.

Vjerska statistika u Jugashtiji Prema popisu pučanstva od 31.

:()žujl<a 1931. Jugoslavija je imala i3,934 038 sta 1ovnika. Po vjeri bilo je 5,262 455 katolika (od toga 4•.601 grkokRtoliks); pravoslavnih Je bilo ~.785 .501; muslimana 1,561.166; pro­testanata svib crkava 236.981; židc.va 68.405. - U našoj primorskoj bano­vini im ade 692.7 43 katolika, 138 375 pravoslavnih, 69.360 muslimana i 578 židova. Zanimljivo je da starokatolika ' nema u čitavoj državi više od 727~ ·od toga u primorskoj banovini 345.

U Jugoslaviji ima 1107 osoba koje su izjavile da ne pripadaj11 nikakvoi vjeri. Od tih 17 u ndoj banovini.

U Beogradu ima ove škot. goclioe 1755 kat. djece u osnovnim školama, a 1048 ačenika(ca) u srednjim, Svaki osmi đak: je katolik. U sveačililoo

društvo Kat. Akademičara sv. Ćirila i Metoda u~laojeno je 70 akađemičara i akademičarki .

CRKVA l BARBARI zaslafalji. Oni sa spasili aarode od despotizma vlasti, tlafenja osvajača. Crkva je valove poplavi, sag11ala a ml rijefno korito koje J• ljude napajalo l krijeptlo.. Sv. Klotllđa, žena Klođviga, nagovara kralja P'ranka

da se obratf. Sto elje radila Teudoliađa, kralJica Longa­barda da obrati IVQga muh Agllalfa l da lskorlj1nl zli

' običaje svojib podanika, Papa Orgar Veliki poslao J• mo­naha Au&uallaa i 40 r1đovnlka da obrate narađt a En­gltakoj koja je dala toliko svetaca i blskapa, redovnika l dj tvica da je b Ila prozvana .otok svetaca•. Diska p sv. Martin obratio je Zvezr; biskap Avit Slglzmanda, BargudiJ· akug kralja, l nuod ga je slijedio. Sv. Boalfaclj st kroz trideset godina trudi oko obraćenja Nljem~ea; sv. Vlllbrord obraća Svedsk&J; sv. Ćiril l Metod Slaven t. Tako se crkva iitila svađa, svi su joj narodi jeđoakl. Odgaja P'racke, Vlzlgote, Langobardi, M•••re, Slaveni, Anglo-Sakse . . • Rimsko carstvo je propalo, dok Crkva ostaje, žlvl l djeluje preko Papa, blskapa i mocaba, osobito beoediktlnaca, koji sa a tom ogromnom rada oko obraćenja barbara poatall naj·

Crkva nljt mogla zaprljeflti propast rimskog cardta, jer to nije bUo moguće. Carstvo je bilo ga)Do, pto891a 1

Evanđel)11, paee ga je nastojalo krvlja agdltL Crkva na.­mjesto da se bori za ona l}ellna na koja su se bUl biCUl barbari, dala se je na ltoljl l spasonosoljl po11o: da ab­aovl ddt l d.a st ,ori nova kdeatJska B flo pa. Tako aasttac oao slavno doba Evropski povijesti, aredap riJ•k. a Ila­jemu sa procvale: teologija, skolastlfka fUazofije, a§etidZIIIII. pjesni§tvo, amj1tnost, radalfke organhal:ijl! i aatano.q općina. Zato, au ave ajeae, Sr. V. obDaje, u t•naar. privatnom l a samcnlan1kom flvot11, velikim umovima l znaftjevlma.

Crkva je udmžl/a a jeđnu o!Jittl) barbare l putarastrm zemalja od ojib apljafll:anlb. Nepahao je Crkfa avli jeđnakoat milla ove dvije ra,e. .Slušali bl ist• nauka -

l

1koJ l.

Moderna majka Donosimo ovaj odlomak iz kome·

dije: .Modema matka•. Prizor iz raz­govora majke sinom. Sin pripovijeda majci dirljiv događaj, pa mu na to -odgovara majka: .Molim te, sinko moj, nemoj me uzrujavati; ti znaš da

l

am sklona na plač, i da mi to škodtt• Škodi ti? A zašto? Suze što Ih li·

jemo iz dobrote su korisne.

AU ne razumiješ da se sada vra­~am iz .Instituta Ljepote•? Dva sata ~u me masirali, da se ti možeš pono­-siti da je tvoja mama uvijek sviježa i -mlada! Nisam nikada od tebe tražio -;tako veliku žrtvu l

Kako?! Zar ti nije drago da Ima§ "1Dajku još mladu i liJepu ~

Da, da, ali •.. Sto ali ?l Da ti kažem i5tinu, ja bih naJpnJe

:želio imati svoju majku, pa onda će

:mi tek biti drago ako je mlada i lijepa. Ne razu m ijem te l Zar nisam

-tvoja majka. Da i ne. Rastumači to! Svoju majku ja u tebi nikada ne

-vidim, jer tl je lice pokriveno od raznih xozmetilčklb šminka, podera kojim mis ·

iš da ćeš postati mlada i lijepa, ali us· piješ samo a tome da u tebi ne vidim

IDJajk:u. Sinko! Ti me strašiš! Nel Majko ja ti kažem samo dio

istine, koja mi otrag nekoliko godina, kad sam počeo da razumijem život, tišti ~dušu i čini da mi srce plače.

A kako bi bilo kad bi se pokazala --s mojim sivim kosama ... ?

Bio bi sreta o i ponosan l A kad bi mi se lice počelo borati ... Još više bih te ljubio! Onda, kađa se dobro ne osjećam,

izgledala bib blijeda. Videći to rekao bib: draga majčice,

nemojmo ići na ples; za tebe nije ka· zalište, jer sl umorna i blijeda. Sjedi, majko, i odmori se. Ja ća ostati kraj tebe i činiću ti društvo, sretan i pre­sretan da imam za sebe čitavu majku.

(Majka sa suzama.) Veliko si dijete! Majlco, je li istina da ćeš biti ova­

kva? Da, biće onako. sinko moj, kako

ti želiš l

Za naše župnike! Fra Karla Nola: "Homilije za ste nadJeli& i blagdana Gospodnje preko godine"

Mi svi koji primamo .Riviste del clero Italiano• veoma smo se rado služili s Colombovim propovijedima .Pensieri sui VangeW. Upotrebljavali smo ih, jer su te propovijedi veoma poučno sastavljene i pobuđuju vjer­nike dobre volje na krepostan život.

Veliku uslugu je zato učinio hrvat. svećenstvu mnogopošt. o. Karlo Nola kad je preveo i preradio na naš jezik ove lijepe i psihološki sastavljene pro­povijedi, omogućivši tako svakom sve­ćeniku da se s njima služi.

Ove homilije treba, stoga, đa uđu

u svaki župni uređ, l nitko se neće

pokajati da je kupio to krasno djelo. Dapače, mi hrvatski svećenici moramo biti zahvalni vlč. o. Karlu što le ob­dario našu skromnu hrvatsku homile­tiku sa ovakvim dobrim i potrebit .m

8tnaa L

homilltama koje se čitaju i slušaj11 veoma rado. Dobro će one doći i na­šim katol. svjetovnjaci ma za duhovo o ~tivo.

Ove bomilije su izlaz.ile u .RIJeči Božtor, a sada sačinjavaju lijepu, u-kusnu knjigu.

1 Narud!be prima: Fra Karlo Nola.

Zaostrog kod Makars!te. ]oje

NaAi dopisi SUTOMIŠĆICA, ~. II. 1934..

Proslava jubileja muke i smrti Isusove.

Prvo na e~toka Ugljana proslavDo je Jabilel make l smrti husove nale mjesto. To su blJI nezabcnavnl daaU Ođ 22-25 bila ji svtfaoa trodotvolca preko koje se drfalo Pat Krlh i pro­povljtd. Propovijedao je o muci ha­tovu} veić. o. Ođorlk Badurina Iz Pd­mana. Kroz cljtll dao se je hpovje· dalo. Osobita pak proJlava blJa je a­nedjelja 25 ll. h jatn svete mlae l zajedolćka pričest 1 u 10 s. avečaoa sv. misa sa asisteocijom. ha 1v. mile lz­lo!llo se Svetotajstvo na klanjanje do 3 sata . U tri sata bila je teoforlčoa procesija. Presveto no1lo je preč. g. !upnik i koosaltor don Ivo Bluić asl­sttndjom četvorice svećenika. Ćar pro­cesiJI dala je pgć, Stra!a a poaebnOJ odori. Djevajćlce SJl nosile znakova muki lsusovt. Vrlo tldadoo su pjevali i svo1om mazlkom pntfll pjevanje pltomci Otaca TrećoređaCI 11 Puka pod vodstvoiD njihovog učitelja vel. o. Stjepana. Naroda bilo l• preko 2000. Maoitvu tvljeta de~šlo je Iz Prlka i iz Lukoraaa. Procesija je l!la 11

najljep§em reda. To hvala gospodi

•

"eli mtgr. Ratten - adra!Ul bl se pred l'tiiD oltarom, llarbul i Rimljani klek:li bi zajedno pređ Ista eabarhtlćon ge~zba, ala§ali bl late vjerale zakona, tvećenlcl sa sa birali iizme•a jedofb i dragih, te taka lidi mb avlb prigoda OVI

dva nuoda aa se maJo po malo sklopila u jtdaa. Zutal no sa trebali vjekovi, da Crkva vrli ta vellčanatveao moralna djelo obaovljenjl. StrplJivi i neprestani moralu rađ Crkve kooafno publjedl i obraćeni barbari upoznaju i prlpozaaJu Isukrsta za svoga Boga. Kolika U razlika lzme•a tog uda i da adnjeg radi nacionalizma zQ odnaro•lvaaje pod jar·

mljtnlb maajloal Zav~etak. Koliko H i dana1 svijet vali govoriti o cl­

vlllr:aeljil Lljtpa je i velika uva rijee, all ml smo opet bar· bari • indiviđaalnom i društvenom !Ivotu. Život ae ne eljeni, obitelj je zardena, !ena je smatrana za p•tena Jgračku, djeca se abljtju na milijune, rađnlcl 111 robovi klpltallzma, borba s blltavfma, nogomet l boksanje vrlo

dlvljaltvo rata sa pađmornicams, olfovnim plinovima l zaraznim bakcllima - ta sve dokazuje, da l• moderaca draUvo veoma olsk.a palo. All ml ae zaboravljamo, nl ne smijemo zaboraviti sve uno, 4to je Crkva radila l ra•l okca c:lvllfzacl)e barbara l za -.t•đa naroda. Oltdajmo i mJ a svjehkom brodoloma na Crkva kao na Jeđloa nal11 majka, učiteljica l laka spa1enJa l mira, Jer što je bila a pra§lostl, to te i a sadašajoatL NjoJ jedinu moftma zabva· liti Ato J• obratila stare oašt barbtre a clvlllr:ovane narode a l danas je ona jedina f11varie11 prave kr§ćanske civiliza­ciji l slobode. Ona ćava svoj temelj ne a mržnji, a osveti,. a pravu jačega, prava strasti, brataloastl l anilttnja - već­

u pravici l ljabnl i 11 pravoj raza!Daol alabodl ljabećl Boga aađ sve a ljadi radi B;ga. Čovjek mora zaista bill vjeran l odao, sin ove svete velike l ntseblčae maj!1, kod koji ćemo avijtk naći aslnuće l život pojedinaca l na·

roda.

- se cijeni, duhovni je rad velo prezreo, grozote l (Syršetak).

8tr••• 8

nflteljlma i glavara sa crkovloarlmr. Trajala ja l 1/a s. Iza procesije bio je zakljutnl govor, poneta Presv. SFcu l Blagoslo t . Da je ave tako lijepo uspjelo bvala našem revnom župniku, kcji nije žal.o ni trtdl, ni tro~k al

Bilo na alnu vchkog Boga l na spas .dnhl

PREKO, 19. II/. 193~.

Pro&lava Ksistovog jubileja u Preku

Nafe je dično Preko proslavilo Svt'a godllu l Već pred 4- 5 dao a vhHmo po mjesto i u izl agima plak• te na po:rl'l ove 1vtl!1oostl. Svečanosti su .z1pol!ele već a srijedu 14. Ill. s1 ls · povjedu l prie alt š !o Iske djece . Četvr· tak p. DOdae klao{ante za zahvalu busu :za 111f1oovu svećenik•. Klanjanje J• e~ržao o. Kerubin Slini a propovjed o. Josip Dujmovit. U patak pc slije podne odr fa o }e o. Kerubin Sišul sv. kr ftnf put, a zatim se pjevalo Poml­Ju} me Bgža l blagoalov ea Presvetim. U anbotu n• podne bilo je Izložena Svetot1jstvo do a večer l propovjeđ

vlč. o. Kerubin Sl§nl• . Zatim je allft­iUJo avefano pjevaoje Pomllu! me Bože­l blagotlov. U nedjelja u je lzlož;Jo Svetotajstvo a jutro u 6 !ali te bilo ~zloženo do navečer. Preko svečane

n. mise m. p. o. lgnaclji Mdlna dr­tao je krasno propovjed o Eubarlatijl, braci našoj. U vafer bila je svećana

sv. an od 5-6 preko koje je propo vfeđao o. Josip Dujmović o sv. Križu. Skladno pjevanje bilo je preko sv. JDIIG kao l n• bt•go•lova ~to sa ave· esoo Izvele Krilatice Preka pod (IV•

Danjem tune r. Sofije. Doe 14. efajlu bio je zadnji dao proshve. Tag je dan• bilo opet eljeli d•n kla· njanje. Poslije podne bio je triumf avtča u ostl. U 4 s. biJa je proceslj11 11

Svetotajstvom po mjestu. Svetot1jstvo je nosio pree. Blasfe uz asistenciju svećenik a iz sns lednlh župa i redov· nićk1 bra ć i Iz S k oljlć a sa svoj im go · jeoclmt. Svefano pjevanje koje su Jzvada ll u procesiji Križari l čla novi

prosvjetnog dru~tv a .Bisk up MarćeUć•

votlio je o Stjepan S o rić . Skladnu svirku trublja, lzvtll su gajec cl sa Skolj ! ć a. Čar procesi11 su dali mali Poč asni Straža d(ce) u svojim prekrasnim odorama. T a ko fer stražarice nosile su znakove muke l smrti lsuaovc. Mnoge su se tJći orosile suzama od ganuća . U pro­cesiji je bilo do 3000 pobožnog ea­Joda , Došlo je naroda iz susjednih

1\.ATOlJI\

fap1 . U (.orocesljl bill sa avi mjesni aredi pa i aokohka gllzba. Kad je procesi1a stigla natug tJ -crllvi urekao je kruna zakljać :I u propovjed o. Jo­tu p Dajmovlć zatim bila . je pgaveta s,cu l1nsova kPju je filao Sl svojim gromkim ~!asom o. Kerubia SlAu!.

Ovom prigodom mne go su DIS

zadužili e ci TrećHl'dcl sa Skoljića , jer s• neumorno svib 5 daaa proslave u jutro i posli je pod ne l!l povje dali. Srce l!usovo neka plati sav trud vlč. oo. Tretoredcima i preč. Blas i ćn a Go­spodin poslao što prije nama našeg pastira, jer atado bez p1stlra nemoža da napr đuje. Crkvu su za ova pri­godu sjajno u~ras 1Ie ćasne seatre uz pomoć Kćul Marijinih. Bilo n1 čast

Bo!ju a na dika našeg Prek1. Narod je shvatio poziv svojih svećenika te je hrlilo na klanjanje i n1 sve pobofng­atl a osobito na procealja. Proslavi je vanredno ltlpjelo i po plodu. B lo je preko 1500 av. prifuti sama 11 Preku Ub dana podjeljeno.

VODICE, 1_.. lJ!. 1934

Proslava sv. Godine u Vodicama od 9.- ll . marta

Župa Vodica dostojno je proslavila 1900. godišnjicu make i s1rrti Isusove. Već a pel1k ajatro prije sunca gra· nr. ća uputila se velika pokorničKI pro­usija od nekoliko stotina vjeJoll:a Iz župake crkve sv. Križa do z1wjetne crkvice Gospe Ka rm elske ea O;zltu. PioceeljJt .je predvodio lijepo Izrađeni jubllej~kl križ, dar jadnog mješćanin•, 1 putem se molio razarlj i pjevao poko rn i č~l ;psalam .Pomiluj mece• i .Puni tug,e•. Na pgdnofju oi.{ita po­fe ll je pobožnost .krltoog puta•, pred 14 , kap~llca, koje se nižu sve do vrba brljtg1. U zavjetnoj crkvici bila je ·pjevana sv. Min s prigodncm pro­povjedi. Po av. sv. Misi vratil• ae procesiju u žapsku crkva u uzornom redu i l!abranostl. U petak uveče, a au bota utntru l 11 veče kao l u nedjelJu održane su prigodne propovjedi. U nedjelju preko t be sv. M se pristu piO je veltkl broj vjernika av. Pr i čes ti .

((ru na ve lebne pro11lave odrazili se u do nđ1 nevldeooj teoforlčnoj proce­siji p osli j e pode e, u kojoJ j~ sudjelo· vaiCJ preko 2000 vjernika, na koj oj sa Kr ižari nosili z.nak:ove Muke Isu­sove. U procesij i je sudjelovala op­ćinska aprav1, ostale vlasti, ško la, gl1zba l vo jništvo. Na povratku je b~la

BroJ e.

zuršeoa propovjed l posveta Srcu J. susovu. Tako je proslava sv. Godine Spasa i Otkup• ljudskog roda probu­dila mnoga rul1ke krićaoe ove župeP' a vjerna u hr e pila a sialnosti l a e po­kole bil O lti pra 1ll sv. vjeri Isusovoj r Njegovom pobJedonosnom Križu l

IŽ VELI, 21. Ill. 19~-t...

Prosta"a sv. Godine

Veli lž je dao c đu§ka zabvalnostL Kri~tu Otkupitelj u prigodom 1900. go• dlšnj lce mu '! e i smrti Njegove. Dn e-16, 17, 18 fil. odrtala se je 1rodoev­nlca sa pjavaaom Misom . av. Križala. putem l propovjed o Maci, koje jt

cdržao narodu poš l. franjevac o. fra Odor ik Badurine, fije rlj1ćl u ;~ravo je s užitkom gutao va:~ n1rod, z•tim bla­goslov sa Presvetim . Sv. sakramentlma1 pušlo đo 800 du~a. Čittva župa e na gla -- oi dan jubilej• osVInula a zasta vama. Iz jutra u 6.50 ođslttlena je pjev. sv. Misa, zatim je bio Izložen presv. Oltar. sakramaoat na hklćeaom glnnom oltaru, kako su za•le samo-­muoe djevojke Iz društva presv, Srca Isusov•. Na 10 1. jutrgm bila je oba­vljena avefana av. Mlu tt troje, prelrcr koje je govorio o. Ođorlk. U 4 sat popodne iz crkve se uputila procesija 11 Presvetlm, kroz m jestne allee, kaje su bile okičene %a!laVIml, sagovlm l vijenclm1. Spasitelj je prolazio tri umfaloo pod oebnlcom, praćen ođ

svekolikog svog n1roda. Zbor djevo jaka ila nebnlce l zbor mladića Ispred upravo ja podizao arce i duše svojim skladafm pljeunjem. Na obali je bi()

~ostavljen lnprovizlraniioltar, ea kojem je bilo postavljeno Presveta. Tu se Dl javnom obavila posveta naroda. presv. Srcu i dao blaguslov. U rasvi­jetljenu crkvu bio je unesen Pcesv" Oltar. S1kramenat 1 zatim je bio z•­kljućni govor pošt. o. Odorika Dil

_1900. godllnjlcu Muke l Smrti Krlsta­Ohupiteljl.

Najdirljlvije je bilo vidjeli male: djevojč ice u bjelini sa zna kovima Make Spa site l jeve.

Uvečer je bila rasvljeta mjesta sa naroćito upaljenim elektrićnlm lam· pianima, n• ćemu je zahvaliti mjesnoj općlll skoj U pr1vl, 1 u Čitaonici je bila aku1emlja s• predstavom .Dvije M1j ke" cd Este te·a, sa deklamacijama l udaranjem tamburaš. zbou.

Ovo velebno sl•vlje, će ostati u. traj noj l!s;;> omeol lžanlma.

,

l

"BroJ l.

SBPURINE, 8. Ill. 1934..

Proslava sv. Oodlne Trodnevnlcom (2-4 ofu)k•) pri·

puvljala se je !ltpa na pra1lavu 1v. gadlne. Sva tri dana, jntrom i veće­'fOtll, propov)edao je lijepo i praktično, dušama aa korist l pauku konventua­llc vlć. o. N. Paslai, a v)ctrnlci su, potakmltl Žnkom i uvjet ljivom riječju, prlstupafl k IV, 11krameatlma. U ne· djelja 4 ožujka vjetar Je aprljećlo, te :se nije adrflla procesija, all lt; :za ta narod ispunio velika svoja crkva, da tuje l u tiane u srce za d ::Jfe tl j efi vlč.

propovjeclDika; đa se, pro1t1t Dl ko ljenima pred Eubaristlj,klm Bogom, potpuna predade l posveti Nj. Ba!. Srcu A kao vidljivi plođ i trajnu U!·

pamenu na 1900. godišnjicu Otkup· ljenj11, odlućlla Je župa padignnti na Dajvilem vrba (180 m nad morem) -Đtoka Tljata Spomen Kdž, o čemu Dl .drugom mjestu donosimo oglav.

BENKOVAC, 19. III. 1934.

Veličanstvena proslava jubileja u Benkovcu.

Marom i požrtvovnošća vlć. žap· nika Benkovca Jurića proslaviO je Benkvac kao l o!Eolllna mjesta 1900 ~bljetnlca Kristova Otkupljenja za· mjesnom pobož:Jolću.

Narođ ae je pripravljao trođnev­nicom, a propovijedali sa okolllni fllpnlcl. Vrhunac proslave bio je na

18 Ill. kad je u Benkovac at tr ao

preuzv. biskup Dr J. Milet•, kojega je dočekao prl!utnl narod. Nevrijeme je bilo uzrolcom da nijesu bile one hiljade, kako se bilo nadati i •ko je broj bl o par bilJa da, lEo) i je došao Iz raznih mjesta 11 svojima barjacima.

Svehnast ja za;>ofela govorom vlč. D. M. Magda, zatim je slijedila sv. Miaa, kola je pjevao az asl.stenclfa preuzvlieoog mjesni !11pnik vlč.

J ulšlć. Preko sv. Mise zanosni govor držao je vlč. D. J. Pslčlć, da budemo katolici na dj1lu. Zatim te je uzvila impozantna proccaiju. U pro­cesiJI je bila i mjesna glazba, a su­djelovale sa l mjesne vla1tl na ćelu

sreski načelnik. Pjevanje koli u crkvi toli u procetljl bilo je skladna a mu­zika je pratila. Po prccealji prenzv. biskup Dr J. Mileta progovorio ji sa· kupljenom mnoštva svoju cčlnaku rijee, koja J• Izlazila Iz srca te je bila aa utjeha i pobuda vjern1cfma. Po tomu J• bila posveta presv. Srcu, koja je Izgovarao preazvlhai, a sav narod ponavljao. Slijedila je adoracija c:ljelo poslije podne.

Prollava ji bUa jalEa marifutaclja katoličke misli l Kat. osleća)a oaog naroda. Nek" Bog blagaslavil

Iz katolič~oga Sit>eni~a SRETAN USKRS svim svoJim

~uradniclma fell - UredaiAtvo l ·lJ prava .KatoUka•.

USKRSNA NEDJELJA Je l. aprUa. Uskrs je blagdan, nareten aa spil· meo hasova uskrsnuća. lsua je treći

daa uskrsnuo Iz groba kako je uoap· nd rekao. Time je dokazao, da je pravi Bog. Zato je askrsoafe l1asovo temelj adoj sv. vjeri, jer kako veli sv. Pavao: .Ako Krist alje as!Ersaao, uzal11dno je propovijedanje naše l a zaludili je vjera valat• Dana1 zato vlađa vjerciclma sveto l veselo raspo· loženje. Radujmo se l ml sa sv. Cr· kvom l vellfajmo ovaj dao slave l pobjede Isaaove. Operimo dala svoju a krvi S;Julteljevoj, u skruAenoj sv. ispovijedll B11đlmo dlon'cl svete us· krsne gozbe, blaguj mo vazmenoga J a· ganjca, zalog naleg us~rsoaća l vječ· ne silve!

NA USKRS U KATEDRALI pao· t'flkalna sv. Misa počinje u 10.30

11t1. Preazv. blskuo preko aje dr!l bomlllju. Pjeva .CecUljanskl zbor• .Resarnxlt• od Fern, misa op. 141 od Grlessbacbera • Vldlmae paschull. l • Terra jremnft• od Orluabacbtta, "jubilarni Rtmum• ođ L. Rtfice a na koncu .KralJiCe neba•. U 18 1111 1vafani Qlegoslt~v sa Pn1V11UIII. -

.Na U$krsnl poned/eljak. Svečana mila a 10 1

/ 1 sati. Zbor s)emenilta (pjeva misa ad Hsllera. U ll 1/ 1 zaldjafna korlzmeoa propovijed.

SLUŽBA BOŽJA U KA TED RALI. Od srijede 21 do 24 subota pr. mj. u katedrali svake većeri pri blago· 1lova pj1vag je .c~cilljanski zbor• izmjenice "Smiluj ml se• od R. Ca· scloia op. 38. l od l. Dlebold - op. 140. - zatim .Divnoj dakle .• ,• od R. Tacllka l Hladinka. Dirigirao je M A. Seotlnella. - Na Cvlfelnfcu. Sl u! ba Bo! ja zs počela j e a lO sati u blagoslovom palama, koji je obavio I reazv . . blskap. Pri ulazu 11 crkvu zbor

·~--· .?

sjemeni§!• pjevao je "Slava ti Krhte .. ođ Aleslm. Odgovore "Muke• pje· vll'l je od A. Eoeuls drnAtvo "Ko­lo• pod dirigiranjem prof. M. Stipi· ćeplća . lzvedb a je bil• vanredna. Ka­tedrala j e bi'• n re krcata kao nikada. - Na veliku srf/edu. Rtspoosorlje preko noćofca pjevao je saglasoCJ zbor sjemeollta od D. L. Peron~ l M. S e ntlnelle. • C ec lilja ~k i zbor• pjeva­• Krist postade poslušan• od Anerio t "Smiluj ml se• od Culmlri a. - Na veliki četvrtak. Pontlflkalna misa u ! '/, sat i. Posvetu nija obavljao le prea:r;v. biskup nz ashteocij11 ave­ćanstva. D jelove mire pjevao je zbor sjemenlš!a • l to .Kirije• I "Gloria• od H ollera, a drugo u koral n, zatim • Krist postade poslubn• i m at et .Ave Jesn•. - Na veliki petak. Na Misi predpasvećeaib od~ovore .Muke" (po lvaDn) pjevao je zbor ajemeništa e •. tverogluno ođ A. Etta. Pil otkrića krlta pjeva .Dođite da mu se poklo­nimo• - troglasno, a zatim .Puče­

mor od Alesanl a, i .Barjacl se kreću kJalftvi• ođ Dr Knocba fetveroglasao. u pre e ulji pjevao )l • e :clllja:nkl zbor• .Puče mor ođ Alesanl· a i .Stala majka•, az pratnju šlbenake glazbe. Zbor sjemeoi!ta je pjevao .Barjacl kreću kraljtvt• ođ Koocba.

ZAKU UĆAK SVETE GODINE. Na uslrsoi ponedjeljak alvara 11

Sveta Oodiaa. U katedrali u 18 sati blć1 .Ura klanjanja• pred izloleolm Sakrameatom - propovjed zatim • Ttbt Boga hvalimo•. SJafba te o­baviti preuzv. Biskup.

POBOŽNOST TRI NAE ST UTO­RAKA n fa•t sv. Aatana Pad, u crkYI av. Frane vrAI se ovim fasporedom; 11

6 s. )utro sv. Misa 1 sku ~na IY. ?rl­test aotanovib štovalaca sa pjesmom: .Al• od Aote•. Navećer u 1 s. kr•tkl govor o avečevom !ivotu i bllgoalov sa Presvetim.

SvoJe bogato sortirano skladište POKUĆSTVA

oreporuča

ST J. KARKOVIĆ l SIN ŠIBENIK

Čestita svojim mušterijama SRETAN USKRSI

-........ USKSRNI OBREDI U CRKVI SV.

FRANE. Sveflnl Blagoslov krnha, jaja i dr. na prvoj Misl. Svete Mise čihja at ovim redom: 6, 7, 8, l 10.30 s. -Poslije podDe svefanl blago•lov sa PresvetJm a 5 s. - Uskrsni Poneđft· ljak; jednako kao t na Uskrs. - Us· krsni Ut ou k: jutro u 6 s. akn pn a Mill J Prleast Antanovlb §tovacu uz pje· van tr: A" . od Ante•. Nave ću u 7 s. kratili govor o !i~ota sv. Antuna i blagoslov sa P1esve.tm.

ČEfRDESETSATNO KlANJANJE abavljeno J• u Stolnlcl svetano, 1 u.· tjlllvo je da Je prostraaa crkv. bila avl)ek puna pabofnog naroda, svib staleb i svake dobe.

BLAGDAN SV. JOSIPA - U cr kvi sv. Frane nakon svrhne devet­Đice proslavljen je ovaj blag dan na aa)svetantjl Đatln, uz sudjelova n je anoltva naroda Iz građa l okolice. Prićatllo se je oko 2000 vjernik•. Po· Ilije podne, a dapkom punoj crkvi,

. lrr11al je iOYor dr!lo veleć . dr Zorff, blsll. lajaik. Nalroa1Ytfeno1 blagaalon 11 Pr~sv~lm avetanoat je zavrlena ljabl)enjem sveflvlb moći f pjesmom: .Josipa a v eto ga •.

PRVORAZRIIDNO VELIKO TVOR­NIĆKO SKLADISTE POKUĆSTVA koje izrađeno u raznom modernom .Wa iz ra~nog finog drva, kao i gvo!· ••, metala i t. d. nabavlja po nrcrtl­ma l pram•. !elji tačno l brzo FRANf KARADJOLE, trgovac Šibenik, Wll­sonov trg, kod sto ln t erA lit sv. jakova.

U FOND .KATOLIKA• đopriol· fele: Da P'čaatt napomenu pok. Ši­miet \ttr!.lć: pref. Frano Sola Din 20 - Pri pođlllfrl putpltte darovde a fond u, ta: don Su ćko Pavić din 60, g. Mate Ma!ina din 20. - Prliodom a1tolftenja za atatcog župnika a Sa· tomllćlti, preć. Ivo Blaaić Dio 50. -Kriflrh:e Primoštena na mjesto čes­

titke za Uskrs avom oeraboravnom J duhovnika Dop Srećka Perić pokla n jaja "Katolika • Din, 30. - Uprava barno zah~lljuje. Katolici, vaša je Jiainoat da a svakoj prigodi pomaf1t1 nalu katol. štampu!

U FOND SJEMENIŠTA. Prigodom instalacije za župnika pnč. Ivo BIAslć Din 50; Da počaste napomena pok. Jvc Bsranovlć Llarovao je g. Stipe Stošić Dio 20. - Uprava zavoda barno zahvaljuje.

SPOMEN-KRIŽ NA OTOKU Tf. ,HA l U ISPOD OTOKA PRVI ĆA NE· DALEKO ŠIBENIKA. U nizu velikih proala va 1900 godlinjtre Smrti ode ga Gospodin a Jsaan Kr la ta !Irom e aA e li jepe domovine, idi da l naše ubavo seoce Prvlć Separlna o a tavi Ata Ije p ši spomenik svoJe proslave. Na potlcal nekolicine revnlb mjetćana odlučilo je ovo naše srio da na Velikoj Glavi otok• T/hata, koja dominira ciJelim llbens~im otoćjem podigne veliki Spo­men križ, koji Ce alužitl svim obližnjim 1elfm• na našem otoćju kao zoak !Ive vjere l zthvaiDoaU pnma Otkupitelju cl/e/oga svijeta. Svi. odi mjeAćaDI apremno au se odazvali ovum pozivu l đoprlaull svoj obol. All, jer aakap­ljtna svota ne dostaje za oatvareoje ove namfaiJ, obraćamo se ovim putem svim vjernicima Šibenske Blakuplje da tvojim prinosima prltelru ovoj akciji u pomot. Daprlnost, bilo u novca ill u naravi, Aalju se 01 adresu: Odbor za pođlgnafe Spomen· krlh, Prvlć· Še pu· rina kod Šibenika. - Za najmanje doprinose uDapređ zahvaljuje - O d· bor.

DAROVI UBOSKOM DOMU (q dinarima), Da pof•ste uspomenu pk. Simt flladlca-Grbdl~: Braća pokoj­noga 1000, obitelj hana Fulgosi 20, Ante BelsmniC pk. Mihovila 30, Sa­pak Ivo 20, Bruno Merlak 50, obitelj VInka Matatlć 50, Mlika ud. Venđler

40, Dico Str kalj· Milić 20, Stipe Šare 100, obitelj V. Btroš 100, Stbenska Okn!na B•nk• 100, PJjo Terzanovlć 20, Jue Mataflć pif. Mate 20, Pave Oolel~ 30, brata ŠkRrlca pk. Dame 20, đr Drag. Montana 50. obitelj Josipa Tr rie 50 Blafevlć Ante 100, Vodano· vlć Aate pom. sekr. 20, gr••evno podar~će Olivari l drag 30. obltrlj Batlgifll 20, Novak Uro§ 10, t>ldović Dragati• 10, lvto Brnjokl25, Welssen· berger Nikola 10, Luka Šarić 20, Simac B&ranović 50, Kečkemet Niko 100, braća Prottga pk. Ive 100, Sibenslra glazba 20, brata Gojanović 40, dr K11žfmlr Pasio! 20, tvornica sapuna

.L•buđ• 30, kino B alka n 50 dr Ante­Dullblć 50, Juraj Pavković 20, Matija> Paić l OO, braća i<ronja 20, Ljubomir: Montaaa 50, Frano Jstenlć 30, Petu: Grubišić um. p, tin. 20, Jo~o Trlaja 20, Kalllt Ante 20 Vinko Sopuk H), Zorzenonl Ettore 10, Ćfrll BJgđaoovlć: pir. Mate 20, Petar Orubi§lć pil:. Orge:.. 20, Stipe Marlćlć 30, Udrufeoje trgo· ­vaca 50, dr Josip Marfellć 50, dr M[i:_ lot Sliarlca 20 Sime Tarle 20, Stj~· pan Karković 100, Ive Sto§lć ok. Pa­Aka 30, dr Bo2iđar Stambak 50, Ni­kola Skollć 10, Salamon Dllltter 20} Ivao lnchlostri 50, Ob!telHJacloto Ma~ tlazzl 20 dr Nikola Subotić 50 Mate Oulozolć 30. - Dok ae alrocaasi za·­klonjeni u Uboškem Damu mole za lapokoj dule pokojailla, Uprava barna zahvaljuje plemeoltlca dobročinlteljhDI.

Od 15 111. do Uskrsa ponoYno 1mo snizili eljene. - Sada Je svakome mo1ute da sl nabavi dobru l jeftin•

.Peko• cipelu. "Peko• SmBNIK SPUT

KnlJ• Tomlll~vl Marulltev• 7.

prolzvađa

jeđlno

H. YLAHOY l

S lB ENil(

PRVA DALMATINSKA. TVORNICA CRKVENIH VOSTANIH SVUEĆA NA PARU

LJUBO MANOJLOVIĆ - SIBENIK ura•aJ•• crnene YOAtaoe svijeće svake vell~fne. (

SpedJal.aa lualllba ••lJeta sa nakJtlmalz najbolJe yrsti "palartna•. 1

. 1

j

.ll j

j

l

~ · ~

' l