23. mart - Svjetski dan meteorologije - Sarajevofhmzbih.gov.ba/bilten/2017-bilten.pdf · 2017-03-22 · meteorološke pojave, analiziranje i smanjenje štetnog uticaja klimatskih

123. mart - Svjetski dan meteorologije


POVODOM 125 GODINA METEOROLOGIJE U BiHPrva meteoloroški zapisi sežu u daleku istoriju. Čovjek je svoje interesovanje bilježio slika-

jući na papirusu ili kamenu u pećinama.Na području države Bosne i Hercegovine, meteorološke zapise nalazimo još u doba

Osmanske vladavine, a većinom su vezani za vojsku, hronike i putopise. Prva zvanična meteoroloških mjerenja započela su 80-tih godina 19. vijeka u vrijeme

okupacije Ausrougarske, kada je vojska za svoje potrebe, postavila meteorološke stanice u

Sarajevu, Mostaru i Tuzli.Međutim, prva kontinuirana sistemska meteorološka mjerenja u Bosni i Hercegovini koji

su rezurtirali bosansko-herceovačkim meteorološkim godišnjakom počela su 1892.godine.

Zbog toga smo ovu godinu smatramo početkom kontinuitranog rada

“savremene” meteorološke službe u Bosni i Hercegovini koja seže do

današnjih dana.U čast 125. godina rada meteorološke službe izradili smo “repliku” prvog meteorološkog

godišnjaka.


Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine FEDERALNI HIDROMETOROLOŠKI ZAVOD

SVJETSKI DAN METEOROLOGIJE 2017. RAZUMIJEVANJE OBLAKA

23. mart: Bilten 2017.


GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Bijedić Almir

REDAKCIJSKI KOLEGIJ: Kupusović Esena Hodžić Sabina Brlek Ivan Garibija Mufid Voljevica Nedžad Omerčić Enis Karlović-Hanić Suzana Šantić Damir Zulum Dženan

NASLOVNA STRANA: Garibija Mufid DTP: Karlović-Hanić Suzana ZA ŠTAMPU: Garibija Mufid


Uvodna riječ

Od svog postanka, čovjek ovisi o vremenskim prilikama. Promatrajući nebo i oblake mogao je naslutiti kakve ga vrjemenske prilike očekuju.

Pojave se, naočigled rastu, nekada u lijepe, pa-perjaste i vlaknaste sa svilenkastim sjajem slični "ovčicama", a nekada u teške, guste, vodene i olujne oblake.

U jednom trenutku divimo se njihovoj ljepoti, a opet ih se s razlogom bojimo.

Oblaci su oduvijek bili mistični. Inspirišu nas i svojom ljepotom, a i stahotom. Oblaci su pred-met mnogih stručnih knjiga i inspiracija mnogim umjetnicima i uvijek se ima nešto novo napisati.

Svakodnevno ih gledamo i nikada nisu isti. Iako obična kondenzovana vodena para, sastavljena od sitnih vodenih kapljica ili ledenih kristalića tako da ne mogu padati kao kiša, tvori besko-načno mnogo formi i oblika raznovrsnih osobina i djelovanja.

“Razumijevanje oblaka”, odnosno njegovih for-mi i oblika nam omogućuje izradu kavlitetnijih vremenskih prognoza i upozorenja na opasne meteorološke pojave, analiziranje i smanjenje štetnog uticaja klimatskih promjena i predviđa-nje stanja vodnih resursa.

Prvu međunarodnu klasifikaciju oblaka koja pre-poznaje četiri vrste oblaka, uveo je 1803. godi-ne Luc Howard. Na Prvoj međunarodnoj meteo-rološkoj konferenciji 1873. godine prihvaćena je klasifikacija oblaka u deset porodica, koja se, uz manje izmjene, zadržala do danas.

Upravo danas na Svjetski dan Meteorologije WMO je obavio novo izdanje Međunarodnog atlasa oblaka, sa nekoliko novih klasificiranih vrsta oblaka i novim slikama.

Oblaci su dio kulture mnogih država, dio naših života i kulture.Simbolično, oblak je prijelaz iz realnoga u pro-stor imaginacije.


Poruka Generalnog sekretara WMO

Muzika, umjetnost i poezija

Simbolika oblaka je inspirisala mnoge umjet-nike iz cijelog svijeta, uključujući pjesnike, mu-zičare, fotografe i druge entuzijaste. Uzmimo samo jedan primjer, prvi orkestralni Nokturno od Debussyja, pod naslovom Nuages (oblaka), jed-no je od remek-djela muzičkog impresionizma. Fotografi su bili posebno fascinirani oblacima, uključujući i one koji su doprinijeli ovogodišnjem kalendaru Svjetske meteorološke organizacije, ilustrirajući ovogodišnju temu Svjetskog dana meteorologije “Razumijevanje oblaka.”Oblaci su također ugrađeni u kulturne simbole i načine razmišljanja. U Kini su “sretni oblaci” sinonim za sreću. Neki narodi kažu “u oblacima je” za nekoga ko je zanesen u fantastične snove ili ideje. U savremenom svijetu “oblak” se ne od-nosi na amorfni prostor u kojem se nalazi kiša, već internetski resursi i digitalizirani podaci.

Kroz vijekove su oblaci, kao jedan od nekoliko prirodnih fenomena inspirisali kako naučnike tako i umjetnike.

Prije više od dva milenijuma, Aristotel je izuča-vao oblake i napisao tezu na temu uloge oblaka u hidrološkom ciklusu. Međutim, prvu klasifika-ciju oblaka izradio je Luke Howard, engleski meteorolog – amater, početkom 19. stoljeća. Oslanjajući se na sveobuhvatne vremenske zapise za London u periodu od 1801. do 1841. godine, Howard je identificirao tri glavne vrste ili kategorije oblaka: Cumulus, Stratus i Cirrus. Prepoznavanje, opisivanje i imenovanje oblaka ostaje i dalje ključno za proučavanje vremena i klime.

U današnje vrijeme za naučnike oblaci imaju veoma važnu ulogu u regulisanju energetskog stanja atmosfere, raspršuju, apsorbuju i reemi-tuju zračenje sa Zemlje i Sunca i tako onemogu-ćavaju naglo zagrijavanje ili hlađenje tla i zraka, kondenzacijom vodene pare oslobađaju laten-tnu toplinu, a oborinskim procesima vraćaju vodu na tlo, učestvujući u hidrološkom ciklusu. Razumijevanje oblaka je neophodno za predvi-đanje vremenskih uvjeta, modeliranje učinaka budućih klimatskih promjena i predviđanje do-stupnosti vodnih resursa.


Međunarodni atlas oblakaNakon 30 godina biće pokrenuto potpuno ob-novljeno i revidirano izdanje Međunarodog atla-sa oblaka Svjetske meteorološke organizacije, koji će biti dostupan na Svjetski dan meteoro-logije 23. marta 2017. Po prvi put, ovogodišnje izdanje će biti dostupno u digitalnom formatu, kojeg sačinjavaju stotine slika oblaka uključujući i neke novo klasificirane oblake.

Osim toga, Atlas sadrži važne informacije i o drugim meteorološkim pojavama, kao što su duge, haloi, itd.

Napredak u nauci, tehnologiji i fotografiji je po-taknuo Svjetsku meteorološku organizaciju da poduzme ambiciozne i iscrpne napore da na-pravi reviziju te ažurira Atlas sa slikama koje su dostavljali meteorolozi, promatrači oblaka i fo-tografi. Atlas također služi kao osnovni alat za obuku profesionalaca koji rade u meteorološkim službama, te sektorima kao što su vazduhoplov-stvo i pomorstvo te na taj način predstavlja naj-detaljniju literaturu za prepoznavanje oblaka.

Glavna misija WMO je osmatranje vremenskih i klimatskih pojava u cilju zaštite života i imovi-ne i pomoći zajednicama da postanu otpornije. Mi ćemo nastaviti da pomažemo vladama da pružaju najbolje moguće usluge vezane za vri-jeme, klimu, hidrologiju, more i zaštitu okoliša, a sve u cilju zaštite života i imovine te donošenje odluka.


Međunarodna klasifikacija oblaka

Ovogodišnjom temom Svjetskog meteorološkog dana Razumijevanje oblaka naglašava se veli-ki značaj oblaka za procese vezane uz vrijeme, klimu i vodu. U proučavanju klimatskih promje-na oblaci su jedni od ključnih izvora nesigurno-sti, te je zato potrebno što bolje poznavati njihov uticaj na klimu. Također, od velikog su značaja oblaci za hidrološki ciklus pri prenosu ukupne količine vode na veće udaljenosti.

Prva klasifikacija oblaka napravljena je 1803. godine. Luke Howard je identificirao tri glavne vrste ili kategorije oblaka: Cumulus, Stratus i Cirrus. Unatoč njihovoj velikoj raznovrsnosti, moguće je izdvojiti deset vrsta karakterističnih oblika koje možemo naći u svim dijelovima svi-jeta.

S obzirom na visinu nad tlom na kojoj se pojav-ljuju, razlikuju se: niski, srednji i visoki oblaci te oblaci vertikalnoga razvoja.

1. visoki oblaci: cirus (Ci), cirostratus (Cs) i ci-rokumulus (Cc),

2. srednje visoki oblaci: altostratus (As) i alto-kumulus (Ac),

3. niski oblaci: stratokumulus (Sc), stratus (St) i nimbostratus (Ns),

4. oblaci vertikalnoga razvoja: kumulus (Cu) i kumulonimbus (Cb).

Niski oblaci nalaze se na visinama između tla i 2 km, srednji na visinama između 2 i 7 km, a viso-ki između 7 i 13 km. Oblaci vertikalnoga razvoja pojavljaju se u pravilu na visinama između 800 m i 13 km (iznimno i do 16 km).

Vrste se dalje dijele na podvrste: castellanus, fibratus, floccus, fractus, lentikularis, itd.

Prema načinu postanka (genetska podjela), ra-zlikuju se tri osnovne vrste oblaka: konvektivni oblaci, slojeviti oblaci i valoviti oblaci.

Većina imena oblaka sadrži latinski prefiks i su-fiks koji, u kombinaciji, daju naznaku karaktera oblaka. Oni uključuju:

- Stratus/strato: ravan/slojevit i gladak- Cumulus/cumulo: gomilast/kupola ili toranj- Cirrus/cirro: paperjast/vlaknast- Nimbus/nimbo: padavine- Alto: srednji nivo (na latinskom znači

visoko)



Godina 2016. – najtoplija godina od početka instrumentalnih mjerenja Prema procjeni Svjetske meteorološke orga-nizacije (WMO) 2016. godina je najtoplija od početka instrumentalnih mjerenja, nadmašujući izuzetno visoke temperature iz 2015.

Globalne temperature u 2016. godini su bile oko 1,2 °C više od predindustrijskog perioda i bile su oko 0,88 °C više od prosjeka (14 °C) za referen-tni period 1961. – 1990., kojeg WMO koristi kao referentni niz i oko 0,07°C više od prethodnog rekorda zabilježenog 2015. godine.

Prema saopćenju Generalnog Sekretara WMO Petteri Taalasa, “2016. je bila ekstremna go-dina i ističe se kao najtoplija od početka in-strumentalnih mjerenja“. Ali temperature su samo dio priče. Dugoročni pokazatelji klimat-skih promjena također su dosegnuli rekorde u 2016. istaknuto je. Koncentracije ugljen-dioksi-da i metana u atmosferi obaraju rekorde i oba doprinose klimatskim promjenama. Ugljen-diok-sid ostaje u atmosferi stoljećima, a u okeanima zakiseljava vodu za duži period. Prosječne go-dišnje globalne koncentracije ugljen-dioksida su sada iznad simboličnih i značajnih 400 dijelova po milionu (ppm) u atmosferi.

“Također zabilježene su minimalne vrijed-nosti površine leda na Arktiku i Antarktiku” rekao je Taalas. Topljenje ledenog pokrivača na Grenlandu, jednog od faktora koji doprinose po-rastu nivoa mora, je počelo vrlo rano i brzo.

”Arktički led bio je rekordno najniži na početku sezone topljenja u martu i u periodu ponovnog smrzavanja u ok-tobru i novembru. Arktik se zagrijava dvaput brže od globalnog prosjeka. Ta-kođer moramo obratiti pažnju na mo-guće oslobađanje metana iz topljenja permafrosta” rekao je Taalas.

Temperature su u prvim mjesecima 2016. po-rasle zbog snažnog El Niña, ali čak i nakon za-vršetka sezone El Niña, temperature su ostale znatno iznad prosjeka. Svih 16 najtoplijih go-dina u historiji mjerenja zabilježeno je u ovom stoljeću, osim 1998. kada je preovladavao jak El Niño. Tokom 2016. bilo je mnogo ekstre-mnih vremenskih događaja koji su uzrokovali ogromne društveno ekonomske poremećaje i gubitke.

izvor: Saopštenje WMO-a od 17.1.2017.


ARKTIK SE ZAGRIJAVA DVA PUTA BRŽE OD GLOBALONOG PROSJEKA

ARKTIK JE IMAO REKORDNO NAJTOPLIJU GODINU


Odstupanja temperatura zraka

Srednje godišnje temperature zraka u 2016. godini bile su znatno iznad višegodišnjeg prosjeka 1961. – 1990. i kretale su se u rasponu između 10,4°C u Drvaru i 16,7°C u Neumu. Prosječna godišnja odstupanja temperature imala su vri-jednosti od 1,0°C na Bjelašnici do 1,8 C u Gra-dačcu.

Na meteorološkoj stanici Sarajevo, srednja godišnja temperatura zraka za 2016. iznosila je 10,9°C, što je svrstava na dvanaesto mje-sto u nizu najtoplijih godina od početka mjere-nja, tj. od 1888. godine, sa trendom porasta od 1,04°C/100 god.Analiza raspodjele percentila temperature je pokazala da temperaturne prilike u 2016. godini svrstavamo u kategoriju vrlo toplo i ekstremno toplo.

Apsolutna minimalna temperatura zraka od -16,5°C izmjerena je u Bugojnu 23.01.,dok je na Bjelašnici iznosila -18,9°C i zabilježena je 18.01.2016. godine. Najniža srednja mjesečna temperatura izno-sila je -5,9°C i zabilježena je na meteorološkoj stanici Bjelašnici. Apsolutne maksimalne temperature su se kretale u rasponu od 38,2°C u Zenici i Mostaru do 30,2°C na Ivan Sedlu. Najviša srednja mjesečna temperatura zra-ka imala je vrijednosti od 26,8°C u Mostaru do 17,8°C na Ivan Sedlu.

Klimatska odstupanja na području FBiH u 2016. godini

Kvalifikacija mjeseci u 2016. godini po kategorijama stan-dardne devijacije

Prostorna raspodjela srednje temperature (oC) 2016. godine


Kvalifikacija mjeseci u 2016. godini po kategorijama standardne devijacije

Odstupanja padavina

Analiza godišnjih suma padavina koje su izražene u procentima (%) višegodišnjeg prosjeka (1961. – 1990.) pokazuje da je u 2016. godini na većem broju analiziranih stanica godišnja količina padavina bila viša od prosjeka, sa odstupanjima između 91,2 % u Stocu i 121,2 % na Bjelašnici.

Prema raspodjeli percentila, padavinske pri-like u 2016. godini svrstane su u kategorije normalno i kišno.

Najveća visina snježnog pokrivača od 119 cm. izmjerena je na Bjelašnici 26. i 27. marta.

Prostorna raspodjela ukupne sume padavina u 2016. godini (mm)


Agrometeorološka i fenološka analiza za 2015./2016. godinu

Mraz koji je napravio štetu na plodovima trešnje i jabuke (26/4/2016)

Iako je na globalnom nivou 2016. godina bila najtoplija, u Bosni i Hercegovini je bila još jedna u nizu iznadprosječno toplih od početka 21 stoljeća. Vremenske uslove tokom proizvodne 2015/2016.godine obilježila je iznadprosječna toplina, sa vrlo neujednačenim rasporedom te naglašenim nedostatkom padavina, što je posebno bilo izraženo u decembru tokom prezimljavanja ozimih ratarskih kultura.

bila najtoplija u odnosu na višegodišnji prosjek 1961.-1990., sa temperaturom od 14,8°C. Za-hvaljujući ovakvim temperaturama, došlo je do ranijeg kretanja vegetacije, što potvrđuju feno-loška osmatranja koja se provode u međunarod-

Jesen 2015. (septembar- novembar) Iako je zbog česte kiše i raskvašenog zemljišta, sjetva ozimih ratarskih kultura tokom oktobra u više navrata odgađana, povoljan temperaturni režim u sjetvenom sloju tla i dovoljne zalihe produktiv-ne vlage u tlu omogućili su da se sjetva završi do sredine novembra.

Zima 2015./2016. je bila iznadprosječno topla, sa pozitivnim odstupanjima koje su bile naroči-to izražena tokom januara i februara mjeseca, što je rezultiralo ranijim kretanjem vegetacije. Februar je na većini stanica bio drugi ili treći naj-topliji u historiji, sa temperaturnim odstupanjima između 3,7°C u Mostaru i 6,2°C u Gradačcu. Padavine su bile neujednačene, u decembru su sasvim izostale, u januara su bile u okviru normalnih vrijednosti, dok je tokom februara za-bilježen veliki padavinski suficit koji je popravio zalihe vlage u tlu, te olakšao pripremu zemljišta za proljetnu sjetvu.

Proljeće (mart-maj) je bilo toplije od prosje-ka. Najveće pozitivne anomalije zabilježene su tokom prve i druge dekade aprila, koje su na nekim stanicama bile među najtoplijim od počet-ka mjerenja. U Sarajevu je prva dekada aprila


Mraz i snijeg (april 2016)

nim fenološkim vrtovima u Sarajevu, Mostaru i na Ivan Sedlu. Analizom prikupljenih podataka u Sarajevu primjetno je da su svi četinari, Picea abies (smreka rana i kasna), Pinus sylvestris (bor), krenuli od 5 do 13 dana ranije u odnosu na prosječne datume. Na Ivan Sedlu je vjesnik proljeća Forsythia suspensa (forzicija) faze cvje-tanja prošla 7 dana ranije od uobičajenih datu-ma. Pokazatelji toplijeg proljeća od prosječnog, u Mostaru su nešto slabije došli do izražaja, obzirom da je ovaj dio Hercegovine klimatološki gledano znatno topliji od ostatka zemlje.

Negativno odstupanje temperature zabilježeno je u trećoj dekadi aprila, kada je mraz napravio veliku štetu na voćarskim kulturama. Stradali su voćnjaci i vinogradi, negativna temperatur-na odstupanja iznosila su i do 2 °C. Padavine su bile neujednačene, skromnije tokom aprila, a iznadprosječne tokom maja mjeseca, što je odgovaralo poljoprivrednim kulturama koje su se tada nalazile u fazama intenzivnog rasta i razvoja. Pri tome su kiše pogodovale razvoju biljnih bolesti i rastu korova.

Ljeto (juni-august) Iako je ljeto bilo ekstremno toplo, izostale su rekordno visoke temperature i pojedinačni rekordi naročito tokom augusta mje-seca. Izuzetno visoke temperature izmjerene su početkom druge dekade jula, kada su vrijedno-sti dostizale 38 °C. Sazrijevanje poljoprivrednih kultura tokom augusta odvijalo se u povoljnim toplotnim uslovima.

Jesen (septembar-novembar) je bila toplija od prosjeka, sa padavinama koje su bile naročito izražene tokom oktobra mjeseca, kada su za-bilježena i negativna temperaturna odstupanja. Lokalno je bilo i obilnih padavina, uz izraženi-je grmljavinske nepogode. U novembru je bilo iznadprosječno toplo, sa temperaturama do 20 °C, pa se i sjetva produžila do sredine novembra. Kraj vegetacije je uslijedio nešto ranije u odnosu na prosječne vrijednosti, što je bilo izraženije u Sarajevu. Betula pubescens (Breza) je primjeri-ce završila životni ciklus 20 dana ranije, Fagus sylvatica (Bukva) 10 dana ranije, Tilia cordata (Lipa) također 10 dana ranije. Decembar je bio izrazito sušan, ponegdje najsušniji od početka mjerenja.


U Sarajevu čvrsto stoje mnoge institucije od

iznimnog značaja za Bosnu i Hercegovinu, te

državnost, nezavisnost i suverenitet ove ze-

mlje. Među njima je i Hidrometeorološki zavod

FBiH koji nosi veliku praktičnu i naučnu važ-

nost. Punih 125 godina ova institucija svojim

mjerenjima i istraživanjima doprinosi kvalitetu

svakodnevnog života, ekonomije, poljoprivre-

de i borbe sa elementarnim nepogodama.

Vremenske prilike i pojave oduvjek su fas-

cinirale čovjeka i snažno utjecale na njegov

svakodnevni život, pa čak i na sami opstanak.

One su se još od davnina pratile pa se tako-

među prvim naukama kod ljudi razvi astrono-

mija. Tako bijaše i u našoj zemlji, a prva ozbilj-

nija istraživanja vremena i vremenskih prilika

u Bosni i Hercegovini započeše u vaktu vlada-

vine Osmanlija.

Pred sami kraj osmanske uprave u Bosni su

se pojavila i prva meteorološka istraživanja

u naučnom smislu slična današnjim. Ta su

istraživanja djelo Oto fon Melendorfa, uposle-

nika Austrijskog konzulata. U to će vrijeme biti

uspostavljeni temelji meteorologije u Bosni i

Hercegovini, zašto najzaslužniji bijaše Filip

Balif, građevinac po zanimanju. Upravo ovaj

čovjek, porijeklom iz Štajerske, vodio je prvu

meteorološku službu u našoj zemlji.

Nešto kasnije, kada su Austro-Ugari preuzeli

upravljanje Bosnom i Hercegovinom, Zemalj-

ska vlada je pod svoje ingerencije stavila i

meteorologiju kao strateški važan segment

društva. Te davne 1892. godine počelo se, i

od tada nikad nije stalo, sa redovnim mjerenji-

ma temperature, pritiska zraka i padavina, što

biješe i zvanični početak meteorologije u BiH.

Dvije godine kasnije na samom vrhu Bjelaš-

nice izgrađena je meteorološka stanica prvog

reda. Podignuta na impozantnih 2067 metara

nadmorske visine bila je jedini institut ove vr-

ste na Balkanu, a njena mjerenja i osmatranja

su bila od internacionalnog značaja.

Kako bi se meteorologija dalje razvijala bile su

prijeko potrebne namjenske zgrade i objekti.

Prvi i centralni objekat podignut je u Saraje-

vu 1902. godine na Bjelavama. Sve do dana

današnjeg na tom mjestu su objekti sa istom

svrhom i namjenom, a tu je smješten i Fede-

ralni hidrometeorloški zavod. Ubrzo nakon

Sarajeva meteorološke stanice izgrađene su

širom Bosne i Hercegovine.

Druge prirodne pojave su se takode mjerile

u tadašnjem meteorološkom institutu. Na sa-

mom početku 20. vijeka na rijekama u Bosni i

Hercegovini raspoređene su vodostajne letve

za mjerenje nivoa vode, što se smatra začet-

kom hidrologije u našoj zemlji. Također, u ka-

menolomu Grdonj, instaliran je prvi uređaj za

praćenje zemljotresa. Bila je to prva seizmo-

loška stanica na široj teritoriji Balkana.

Vremena i vlasti su se mijenjale, ali meteo-

rološki institut nije gubio na svom značaju. U

periodu Jugoslovenskih zajednica ova institu-

cija postaje Republički centar za Hidrologiju,

u kojem će se razviti poseban sektor životne

sredine sa pratećim laboratorijama. Ovakav

republički hidrometeorološki zavod će egzisti-

rati sve do osamostaljenja i proglašenja ne-

zavisnosti

Bosne i Hercegovine.

Federalni hidrometeorološki zavod danas

je po svojoj strukturi jedinstven u svije-

tu, jer sinhronizovano i kompaktno prati i

istražuje sve prirodne pojave od bitnosti

za našu zemlju i regiju. Bosna i Herce-

govina je 1994. postala članica Svjetske

meteorološke organitacije (WMO). Nakon

Dejtonskog mirovnog sporazuma u Banja

Luci se osniva još jedan hidrometeorološ-

ki zavod, međutim, kako vremenske prili-

ke ne poznaju podjele i granice, tako i ova

dva zavoda danas imaju izuzetno dobru

saradnju i zajedno djeluju prema WMO.

Ubrzo će u 2014. godini BiH postati član

EMMA projekta tj. porodice meteoalarma

koji upozorava na opasnosti meteorološ-

kih pojava. Do 2017. godine BiH postaje

član EFAS-a kao evropskog centra za po-

plave.

Tako danas oba meteorološka zavoda

FBiH i RS-a su jednom od najvećih proce-

sa u automatizaciji i modernizaciji službe.

Tekst: Mufid Garibija


U Sarajevu čvrsto stoje mnoge institucije od

iznimnog značaja za Bosnu i Hercegovinu, te

državnost, nezavisnost i suverenitet ove ze-

mlje. Među njima je i Hidrometeorološki zavod

FBiH koji nosi veliku praktičnu i naučnu važ-

nost. Punih 125 godina ova institucija svojim

mjerenjima i istraživanjima doprinosi kvalitetu

svakodnevnog života, ekonomije, poljoprivre-

de i borbe sa elementarnim nepogodama.

Vremenske prilike i pojave oduvjek su fas-

cinirale čovjeka i snažno utjecale na njegov

svakodnevni život, pa čak i na sami opstanak.

One su se još od davnina pratile pa se tako-

među prvim naukama kod ljudi razvi astrono-

mija. Tako bijaše i u našoj zemlji, a prva ozbilj-

nija istraživanja vremena i vremenskih prilika

u Bosni i Hercegovini započeše u vaktu vlada-

vine Osmanlija.

Pred sami kraj osmanske uprave u Bosni su

se pojavila i prva meteorološka istraživanja

u naučnom smislu slična današnjim. Ta su

istraživanja djelo Oto fon Melendorfa, uposle-

nika Austrijskog konzulata. U to će vrijeme biti

uspostavljeni temelji meteorologije u Bosni i

Hercegovini, zašto najzaslužniji bijaše Filip

Balif, građevinac po zanimanju. Upravo ovaj

čovjek, porijeklom iz Štajerske, vodio je prvu

meteorološku službu u našoj zemlji.

Nešto kasnije, kada su Austro-Ugari preuzeli

upravljanje Bosnom i Hercegovinom, Zemalj-

ska vlada je pod svoje ingerencije stavila i

meteorologiju kao strateški važan segment

društva. Te davne 1892. godine počelo se, i

od tada nikad nije stalo, sa redovnim mjerenji-

ma temperature, pritiska zraka i padavina, što

biješe i zvanični početak meteorologije u BiH.

Dvije godine kasnije na samom vrhu Bjelaš-

nice izgrađena je meteorološka stanica prvog

reda. Podignuta na impozantnih 2067 metara

nadmorske visine bila je jedini institut ove vr-

ste na Balkanu, a njena mjerenja i osmatranja

su bila od internacionalnog značaja.

Kako bi se meteorologija dalje razvijala bile su

prijeko potrebne namjenske zgrade i objekti.

Prvi i centralni objekat podignut je u Saraje-

vu 1902. godine na Bjelavama. Sve do dana

današnjeg na tom mjestu su objekti sa istom

svrhom i namjenom, a tu je smješten i Fede-

ralni hidrometeorloški zavod. Ubrzo nakon

Sarajeva meteorološke stanice izgrađene su

širom Bosne i Hercegovine.

Druge prirodne pojave su se takode mjerile

u tadašnjem meteorološkom institutu. Na sa-

mom početku 20. vijeka na rijekama u Bosni i

Hercegovini raspoređene su vodostajne letve

za mjerenje nivoa vode, što se smatra začet-

kom hidrologije u našoj zemlji. Također, u ka-

menolomu Grdonj, instaliran je prvi uređaj za

praćenje zemljotresa. Bila je to prva seizmo-

loška stanica na široj teritoriji Balkana.

Vremena i vlasti su se mijenjale, ali meteo-

rološki institut nije gubio na svom značaju. U

periodu Jugoslovenskih zajednica ova institu-

cija postaje Republički centar za Hidrologiju,

u kojem će se razviti poseban sektor životne

sredine sa pratećim laboratorijama. Ovakav

republički hidrometeorološki zavod će egzisti-

rati sve do osamostaljenja i proglašenja ne-

zavisnosti

Bosne i Hercegovine.

Federalni hidrometeorološki zavod danas

je po svojoj strukturi jedinstven u svije-

tu, jer sinhronizovano i kompaktno prati i

istražuje sve prirodne pojave od bitnosti

za našu zemlju i regiju. Bosna i Herce-

govina je 1994. postala članica Svjetske

meteorološke organitacije (WMO). Nakon

Dejtonskog mirovnog sporazuma u Banja

Luci se osniva još jedan hidrometeorološ-

ki zavod, međutim, kako vremenske prili-

ke ne poznaju podjele i granice, tako i ova

dva zavoda danas imaju izuzetno dobru

saradnju i zajedno djeluju prema WMO.

Ubrzo će u 2014. godini BiH postati član

EMMA projekta tj. porodice meteoalarma

koji upozorava na opasnosti meteorološ-

kih pojava. Do 2017. godine BiH postaje

član EFAS-a kao evropskog centra za po-

plave.

Tako danas oba meteorološka zavoda

FBiH i RS-a su jednom od najvećih proce-

sa u automatizaciji i modernizaciji službe.

Tekst: Mufid Garibija


Bosna i Hercegovina će biti pridruženi Član ECWMF-a Na incijativu Federalnog hidrometeorloškog zavoda i Republičkog hidrometeorloškog zavoda RS-a, Ministarstvo civilnih poslova BiH pokrenulo je aktivnosti na dobijanju statusa BiH kao pridružene članice Europskog centra za srednjoročnu vremensku prognozu (Europen Center for Medium-Range Weather Forecast - ECMWF). Odlukom Vlade FBiH iz augusta 2016. godine, Federalni hidrometeorološki zavod je zadužen da, u saradnji sa Republičkim hidrometeorološkim zavodom RS-a obezbjede tehničke uslove za pristupanje ECWMF-u. Ovim će hidrometeorloški zavodi imati pristup numeričkim vremenskim prognozama koje opisuju raspon mogućih scenarija i njihovu vjerojatnost pojave, što će umnogome doprinjeti boljim uprav-ljanjem rizikom od hidrometeoroloških hazarda. Takođe, biće osigurano usavršavanje za naše uposlenika sa ciljem efikasnijeg korištenja podataka ECWMF-a.

http

://sh

rani

.si/f

/28/

vu/4

FogL

M5t

/ecm

wf.p

ng


Federalni hidrometeorološki zavod je član europskog centra za poplave (EFAS-a)

Nakon katastrofalnih poplava Elbe i Dunava u 2002. godini, Europska komisija pokrenula je razvoj EFAS-a sa ciljem povećanja spremnosti na poplave u Europi kako bi nadležne službe dobile na vremenu za adekvatan odgovor na poplave.Nakon donošenja zaključaka Vlade FBiH, sagla-snosti od strane Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Odluke Predsjedniš-tva BiH, direktor Federalnog hidrometeorološ-kog zavoda BiH, Almir Bijedić i direktor Odsjeka za osnovne servise Meteorološkog i hidrološ-kog zavoda Švedske, Bodil Aarhus Andrae, kao zastupnik EFAS-a, u januaru 2017. godine potpisali su ugovor o partnerstvu između Fede-ralnog hidrometeorloškog zavoda i Europskog sistema upozorenja na poplave (EFAS-a).

Pristupom partneri dobijaju besplatan pristup EFAS informacionom sistemu koji obezbjeđuje ranu informaciju o poplavama čak do 10 dana. Pored Federalnog hidrometeorološkog zavoda, u BiH su u EFAS sistem uključeni i Republički hidrometeorološki zavod RS kao partnerska institucija, te Agencija za vodno područje rijeke Save, Agencija za vodno područje Jadranskog mora i Javna ustanova Vode Srpske kao treće strane.

Korištenje vlastitih institucionalnih kapaciteta, koji su već razvijeni i onih čiji je razvoj i uspostav-ljane planirano kroz realizaciju aktuelnih proje-kata, te širi pristup informacijama kroz EFAS si-stem, omogućit će ranije i preciznije upozorenje na moguće poplave u Bosni i Hercegovini.

Animacija Hidrološke prognoze u EFAS – u. (LISFLOOD hydrological model) 2.

Animacija Hidrološke prognoze u EFAS – u. (LISFLOOD hydrological model) 1.


Jačanje kapaciteta Federalnog hidrometeorološkog zavoda(Projekti Federalnog hidrometeorloškog zavoda)

Nakon katastrofalnih majskih poplava 2014.godine, Federalni hidrometeorološki zavod je izradio “Analizu poplavnog vala za sliv rijeke Bosne”. Obzirom da je veći broj hidroloških sta-nica u donjem toku rijeke Bosne bilo potopljeno, Agencija za okoliš Republike Slovenije uradila je “Elaborat analize hidrometeorološkog doga-đaja u maju 2014. godine u BiH u slivu rijeke Bosne”, za čije je potrebe razvijen semi-distribu-irani hidrološki prognozni model u HBV softve-ru. Ovaj model je inicirao razvijanje nacionalnih hidroloških modela za druge vodotoke u slivu rijeke Save.U cilju izgradnje efikasnog sistema ranog upo-zorenja na opasne meteorološke i hidrološke pojave, odnosno realizacije mjera definisanih “Akcionim planom za zaštitu od poplava i uprav-ljanje rijekama u BiH”, pokrenuto je niz projekata usmjerenih na usklađivanje sistema zaštite od poplava u BiH sa EU Direktivom 2007/60/EC o procjeni i upravljanju rizicima od poplava, uspo-stavljanju hidrološkog prognoznog sistema u BiH i na jačanje kapaciteta institucija nadležnih za upravljanje vodama i zaštitu od poplava u BIH.Sa formuliranjem i primjenom “novog pristupa” za smanjenje rizika od katastrofa, globalno ra-ste i potreba za kvalitetnim i lako dostupnim hidrometeorološkim podacima, informacijama i produktima.S toga je posebno dat akcenat na jačanje ka-paciteta hidrometeoloških službi, kao i auto-

matizaciju i modernizaciju hidro-meteološkog monitoringa u BiH, tako da će pored drugih be-nefita, samo Federalni hidometeorološki zavod na kraju projekta imati cca 55 hidroloških, me-teoroloških i padavinskih stanica. Napominjemo da je Federalni hidrometeološki zavod prije ovih projekata imao svega 3 meteorološke i 2 hidro-loške automatske stanice.

Do sada, je u slivu rijekas Une i Vrbasa u FBiH postavljeno ukupno 17 hidroloških, meteorološ-kih i padavinskih stanica. Po završetku projekata biće uspostavljen sistem prognoziranja poplava za glavne vodotoke sliva rijeke Save.O značaju ovih projekata govori i podatak da su majske poplave izazvale 23 ljudske žrtve i preko 2 milijarde konvertibilnih maraka štete.

HBV – light : Prognoza protoka/vodostaja za naredna 3 dana, na 25 lokaliteta u slivu Bosne


Izrada sistema za predviđanje popla-va u realnom vremenu na vodnom području rijeke Save – Pilot projekat sliv rijeke Une u Federaciji BiH

Rehabilitacija i modernizaci-ja hidrološke i meteorološke mreže stanica i procedure raz-mjene podataka u BiH i Srbiji

Korištenje novog disperzionog modela za aerozagađenje

“Integrisanje klimatskih promjena u sma-njenju rizika od poplava u slivu Vrbasa ”

Modernizacija i automatizacija hidrološke i meteorološke mreže stanica u FBiH

Učešće u projektima, u kojim FHMZ ima status korisnika, a čija dinamika zavisi od nosioca projekta:

“Unaprijeđenje zajedničkih aktivnosti u upravljanju poplavama u slivu rijeke Save“ (BiH, R Srbija, CG)

Tehnička pomoć u upravlja-nju slivom Drine “WEST BALKANS DRINA RI-VER BASIN MANAGEMENT PROJECT“

„Razvoj kapaciteta za integraciju globalnih oba-veza iz oblasti okoliša u politike i odlučivanje o razvoju“

„Podrška BiH zaštiti od poplava i uprav-ljanju vodama; Komponenta 1: Hidro-loški prognozni sistem u slivu Save u BiH – Prva faza sliv rijeke Bosne“.

pomoć Vlade Japana Bosni i Her-cegovini u meteorološkoj opremi (2013)

“Podrška upravljanju vo-dama u slivu rijeke Drine”


Poboljšan hidro-meteorološki monitoring u slivu rijeke Vrbas

Područje Bosne i Hercegovine je izloženo i ve-oma ranjivo na negativan uticaju klimatskih pro-mjena. Učestalost i intenzitet opasnih hidrološ-kih i meteoroloških pojava značajno se povećao. Ni sliv rijeke Vrbasa nije iznimka, Projekat “Inte-grisanje klimatskih promjena u smanjenju rizika od poplava u slivu Vrbasa”, koji realizira UNDP, kroz blisku saradnju sa državnim, entitetskim i lokalnim vladama i institucijama će omogući-ti strateško upravljanje poplavnim rizikom koje uključuje različite klimatske scenarije.

U okviru komponente 2, uspješno je završena intalacija hidroloških i meteoroloških stanica, od čega u Federaciji BiH 10 padavinskih i jed-na meteorološka stanica, a što je preduslov za uspostavjanje hidrološkog i hidrodinamičkog modela sa ciljem smanjenja rizika od poplava u slivu Vrbasa. Projekat će omogućiti BiH vlastima kao i zajed-nicama u slivu Vrbasa da se prilagode rizicima od poplava kroz prijenos tehnologija, kako bi se omogućilo “klimatski otporno” upravljanje popla-vama, te oslonac za ekonomske aktivnosti koje su fleksibilne po pitanju klimatskih promjena.

MS Gornji Vakuf PS Dobrošin PS Borova Ravan

PS Gračanica

PS Šeherdžik

PS Voljice Gaj

PS Rovna

PS RatPS KupresPS DivičaniPS Pidriš


USPJEŠNO REALIZIRAN PROJEKAT

“Rehabilitacija i modernizacija hidrološke i meteorološke mreže stanica i procedure razmjene podataka u BiH i Srbiji”

Poboljšan hidro-meteorološki monitoring u slivu rijeke Une

U okviru pomoći Vlade Finske, Finske meteorološki zavod u saradnji sa WMO implementirao je projekat “Rehabilitacija i modernizacija hidrološke i meteorološke mreže stanica i procedure raz-mjene podataka u BiH i Srbiji”. Sveukupni cilj projekta je bolja pripremljenost Bosne i Hercegovine i Srbije i mogućnost za upravljanje rizicima vezano za hidrometeorološke hazarde.Kroz Projekat Federalni hidrometeorloški zavod dobio je dvije hidrološke i tri padavinske stanice u slivu rijeke Une i jednu meteorološku stanicu u Širokom Brijegu

Nabavljen “RIVERRAY” instrument za mjerenje proticaja rijeka

RIVERRAY ADCP

Navedenim Projektom obezbjeđen je i najsavremeniji instrument za mjerenje proticaja rijeka RIVERRAY ADCP (Acoustic Doppler Current Profiler) proizvođača Teledyne RDI.Radi se o jednom sistemu koji sadrži “RiverRay” ADCP, speci-jalno dizajnirano plovilo, softver za obradu i opremu za bežičnu komunikaciju.

Nakon treninga uposlenika Federalnog hidrometeorloškog zavo-da, izvršena su testna mjerenja na rijekama Drini u Goraždu i Neretvi u Bačevićima.

Nabavkom ovog uređaja, stekli su se uslovi za zajednička me-đudržavna mjerenja proticaja na graničnim rijekama čime smo ispunili jednu od obaveza nacionalnih hidrometeoroloških službi u sklopu aktivnosti koje provodi Međunarodna Savska komisija. U maju i septembru 2017. godini planirana su zajednička, među-državna mjerenja sa predstavnicima Državnog hidrometeorološ-kog zavoda Republike Hrvatske na rijekama Uni i Savi.


Prva mjerenja kvaliteta zraka u Bosni i Herego-vini vršena su u Zenici još 1954.godine i 1963.godine u Sarajevu. Republički hirometeorološki zavod 60-ih godina je uspostavio mrežu stanica za praćenje kvalita zraka na prostoru cijele SR BiH, a najveći broj stanica je mjerio koncentracije sumpordioksida i čađi, a 80-ih godina su izrađene i vlastite me-tode za praćenje fluorida (u Mostaru) i azotnih oksida (u Sarajevu).Mjerenja koncentracija zagađujućih čestica ma-nuelnom metodom zadržala se do danas, sa prekidom u periodu 1992.-1995.Interesantno je da manuelna stanica za praćenje koncentracija sumpordioksida i čađi Bjelave radi neprekidno na istoj lokaciji od 1974. godine. Promjena tehnologije mjerenja zagađujućih če-stica, zahtjevala je uspostavljanje potpuno nove mreže automatskih stanica za praćenje kvalite-te zraka.Tako su 2007.g. uspostavljene prve dvije stani-ce za praćenje kvalitete zraka na Bjelavama i

Ivan Sedlu, međutim zbog nedostatka sredsta-va za njihovo održavanje, praktično su prestale sa radom.U toku 2014.godine uspostavljena je Federalna mreža stanica za praćenje kvalitete zraka. Ob-novljene su stanice na Ivan Sedlu i Bjelavama i uspostavljene dvije nove u Jajcu i Zenici. U toku 2015.g. uspostavljena je i stanica za praćenje kvalitete zraka u Goraždu. Danas Federalni hidrometeorološki zavod upravlja mrežom od 5 automatskih stanica.U skladu sa svojim zakonskim obavezama i nad-ležnostima Federalni hidrometeorloški zavod je uspostavio jedinstven sistem monitoringa kvalite-te zraka, a rezultate monitoringa javno su objav-ljeni i dostupni na WEB stranici, kao prosječne validirane vrijednosti pojedninih polutanata za prethodni dan i vrijednosti u realnom vremenu. Na osnovu rezultata monitoring kvalitete zraka Federalni hidrometeorloški zavod vrši redovno i pravovremeno obavještavanje javnosti o stanju kvaliteta zraka u gradova Federacije BiH.

Monitoring kvaliteta zraka u Federaciji BiH


Stanje kvaliteta zraka u FBiH uveliko zavisi od geografskog položaja, godišnjeg doba i mete-oroloških uslova. Najviša zagađenja javljaju se u hladnijim periodima kada se javljaju tzv. tem-peraturne inverzije u kojima koncentracije po-jedinih zagađujućih tvari višestruko premašuju granične vrijednosti, čak i u ljetnom periodu, ali u manjim koncentracijama i znatno manjom učestalošću.Zrak na većem području “Hercegovine, Unsko-sanskog i Bosansko-Podrinjskog kantona je „čist ili neznatno zagađen“, izuzev gusto naseljenih područja u kojim je zrak „umjereno zagađen“. Za razliku od njih, u ostalom dijelu FBiH zrak je „umjereno zagađen“ do „prekomjerno zagađen“.Mjerenja su pokazala da je najlošije stanje kvaliteta zaka je u Tuzli, Živinicama, Lukavcu, Zenici, Sarajevu i Kaknju, gradovima sa najve-ćim populacijskim i industrijskim kapacitetima u FBiH. Kvaliteta zraka u Banovićima i Maglaju, u kojima se ne vrši redovan monitoring kvaliteta

zraka, takođe je loše.Na gotovo svim mjernim mjestima, koncentraci-ja lebdećih čestica - LC10, pokazuje prekorače-nja graničnih vrijednosti koncentracija. Najviše zabilježene satne koncentracije PM2,5 su 1380 µgr/m3 u Lukavcu, 641 µgr/m3 u Tuzli, a satne koncentracije PM10 868 µgr/m3 u Kaknju, 644 µgr/m3 u Sarajevu, 559 µgr/m3 u Zenici sa čak 214 danom sa prekoračenim graničnim vrijed-nostima. Najčešća prekoračenja vrijednosti SO2 su u Zenici, Tuzli, Lukavcu, Kaknju i Živinicama, po-dručjima sa najznačajnijim termoenergetskim i industrijskim pogonima. Broj dnevnih prekora-čenja granične vrijednosti na ovim stanicama varira od mjernog mjesta od nekih cca 50 do čak 623.Najviše izmjerene satne vrijednosti SO2 su u Lu-kavcu - 1790 µgr/m3 i Zenici - 1353 µgr/m3 (gra-nična vrijednost 350 µgr/m3 i toleratna vrijednost 450 µgr/m3).

Stanje kvaliteta zraka u Federaciji BiH


Seizmičnost teritorije BIH – historijski pregled

Početak modernog seizmološkog istraživanja teritorije Bosne i Hercegovine seže u relativno dale-ku prošlost. Prvog januara 1905. godine u Sarajevu, za vrijeme Austro-Ugarske okupacije, na brdu Grdonj, u posebno pripremljenom objektu koji egzistira i danas, postavljen je i počeo je da radi prvi mehanički seizmograf (vertikalna komponenta). U narednim godinama postavljena su još dva seizmografa (horizontalne komponente), te je početkom 20. vijeka Sarajevo imalo najmoderniju seizmološku službu u Evropi za to doba.

Mehanički seizmograf tipa Mainka (Z-komponenta) iz 1905. godinei zapis zemljotresa iz San Francisca (18.04.1906. godine)

Na osnovu tih instrumentalnih podataka usta-novljeno je da se na teritoriji BiH gotovo sva-kodnevno javljaju, u prosjeku, tri zemljotresa intenziteta manjeg od III stepena Merkalijeve skale, koje registruju samo instrumenti. Snažniji zemljotresi su relativno rijetki. Dubina hipocen-tra se kreće od 4 do 30 km. Od tog broja, sva-ke godine bude desetak zemljotresa koji mogu izazvati osjetljivo podrhtavanje tla ili nanijeti materijalnu štetu na građevinskim objektima. Od 1905. godine na ovom području instrumen-talno je zabilježen 1161 zemljotres čija magni-tuda je bila preko 4,0 Rihtera ili intenzitet veći od VI stepeni Merkalijeve skale, odnosno to su zemljotresi koji su izazvali materijalne štete ili su odnijeli ljudske živote.

Na osnovu međunarodne teme "Proučavanje seizmičnosti Balkanskog regiona" tzv. "Balkan-Projekt" koji je realizovan u organizaciji UNI-CEF-a i balkanskih država u toku 1971. i 1972.


godine, na seminaru u Dubrovniku 1973. godine prihvaćene su podloge za izradu tektonske, ne-otektonske, seizmogenetske i seizmotektonske karte. Principi izrade seizmoloških i geoloških podloga za balkanski region utvrđeni su na Sim-pozijumu u Sofiji aprila 1972. godine, organizo-vanog od UNICEF-a.

U programu modernizacije seizmološke službe u BiH, naročito poslije razornog zemljotresa u Banja Luci 1969. godine, postavljeni su novi električno-mehanički seizmografi u Sarajevu, Banja Luci, Bihaću, Mostaru i Tuzli. Pored toga i na svim visokim branama su postavljeni seiz-mografi. U toku agresije na BiH, gotovo svi ovi instrumenti su uništeni ili znatno oštećeni.

Prikupljanjem arhivskih podataka o zemljotre-sima, pronađenih u Istanbulu, Veneciji, Budim-pešti, Beču i Dubrovniku, osamdesetih i deve-desetih godina prošlog vijeka izrađen je katalog istorijskih zemljotresa Bosne i Hercegovine (do 1900. godine). Također, je na osnovu instru-mentalnih podataka, uglavnom sa seizmografa u BiH, izrađen katalog zemljotresa teritorije BiH od 1900. godine, a unos novih podataka je u toku i danas.

Karta epicentara jačih zemljotresa do 1900. godine (lijevo) i karta epicentara jačih zemljotresa od 1900. godi-

ne do danas (desno).

Na osnovu kataloga zemljotresa teritorije Bosne i Hercegovine moglo se prići i izradi drugih na-učno-istraživačkih i tehničkih podloga koje se mogu primijeniti u aseizmičkom projektovanju građevinskih objekata, izradi seizmotektonskih karata, izradi prostornih urbanističkih planova, itd.

Karte dobivene na osnovu kataloga zemljotresa: karta tektonskih rasjeda u kojima se generiraju zemljotresi (lijevo) i karta seizmičkog intenziteta teritorije BiH (desno).


Astronomija kroz atmosferu

Iako je atmosfera Zemlje je vrlo važna za život, ona uzro-kuje mnogbrojne smetnje astronomima, zbog čega se pro-fesionalni teleskopi uvijek postavljaju na mjestima gdje su atmosferske smetnje manje.

Neke od tih smetnji su:

Vrijeme - Nemoguće je vršiti astronomska promatranja kroz guste oblake.

Svjetlosno zagađenje - Današnji gradovi i naselja su osvetljeni noću. Ta svjetla ispunjavaju nebo s bijelim ili na-randžastim sjajem, tako da je mnogo teže vidjeti zvijezde, a posebno dalje nebeske objekte.

Zamućivanje - Atmosfera djeluje pomalo kao "mutni" sta-kleni prozor i slike zvijezda i galaksija su nejasne i mutne.

Prijenos - Mnoge vrste svjetlosti, pogotovo one koje ne možemo vidjeti svojim očima, ne prolaze kroz atmosferu. Količina svjetlosti koja dolazi do zemljine površine, naziva se prijenos atmosfere – tako da, što se gleda kroz manji sloj atmosfere, može se više astronomskih objekata vidjeti.

Dakle, profesionalni teleskopi se obično stavljaju na visoke planine, iznad većine oblaka, daleko od gradova i mjesta, a često i na otocima gdje i okolno more pomaže da atmosfera bude stabilna, tako da je trepernje manje.

Pomračenje Sunca 4.11.2011. u Sarajevu slikano kroz guste oblake


U zadnjih nekoliko godina Federalni hidrome-teorološki zavod je provodio aktivnosti na in-frastrukturnom unapređenju rada uposlenika i energetske efikasnosti objekata. Adaptirane, potpuno ili djelomično, su stanice u Sarajevu, Zenici, Tuzli, Mostaru i Gradačcu.

MS Zenica prije i poslije sanacije

MS Mostar prije i poslije sanacijeMS Gradačac prije i poslije sanacije

Također, FHMZ planira provođenje mjera za povećavanje energetske efikasnosti objekata (izrada termo fasada).

Radovi na poboljšanju infrastrukture FHMZ

MS Sarajevo prije i poslije sanacije

Međunarodni fenološki vrt Sarajevo


METEOROLOGIJA

ME

TEO

RO

LOŠ

KI G

OD

IŠN

JAK

FEN

OLO

ŠK

I G

OD

IŠN

JAK

ATLA

S K

LIM

E F

ED

ER

AC

IJE

BIH

1931

-196

0

HIDROLOGIJA SEIZMOLOGIJA

HID

RO

LOŠ

KI

GO

DIŠ

NJA

K -

1

HID

RO

LOŠ

KI

GO

DIŠ

NJA

K -

2

KAT

ALO

G

ZEM

LJO

TRE

SA

- 201

6.

ŽIVOTNA SREDINA

IZV

JEŠ

TAJ

GO

DIŠ

NJI

IZV

JEŠ

TAJ

2016

PR

OR

AČ

UN

EM

ISIJ

E

ZAG

AĐ

UJU

ĆIH

TVA

RI


Pjesma o oblaku

Iz daljine došao je pun brige

U nekome da probudi trag tuge.

Da budi nostalgiju u drugima,

da mene ostavi u riječima.

Kiša iz njega počela je da pada,

svima nama lomljiva je nada.

Vjetar njega polako nosi,

a nama ostavlja trag u kosi.

Bježi od Sunca što tjera ga zrakama,

suze ostavio nam je svima u ranama.


Documents

23. mart - Svjetski dan meteorologije - Sarajevofhmzbih.gov.ba/bilten/2017-bilten.pdf · 2017-03-22 · meteorološke pojave, analiziranje i smanjenje štetnog uticaja klimatskih