8/18/2019 31_32baric1_2003

http://slidepdf.com/reader/full/3132baric12003 1/2

31

te se mo`e re}i kako je europska industrijakabela konsolidirana s tri velika igra~a i usit-njena na veliki broj malih. Male kompanijesamo su regionalno poznate i/ili orijentiranena proizvodnju kabela specijalnih namjena.

Najve}i potro{a~ kabela do 2001. bila je Nje-ma~ka (oko 20 % ukupne zapadnoeuropske

proizvodnje, deset godina prije to je bilo ~ak 25 %), slijede Italija, Francuska, [panjolska(rast od 3 % godi{nje u posljednjih pet godi-na) i Velika Britanija (pad od 5 % u istomrazdoblju).

Od polimernih materijala za proizvodnju ka-belskih prevlaka najvi{e se rabe polietilen ipoli(vinil-klorid), s time da je potro{njaPVC-a znatno smanjena u industriji kabelaradi pritiska ekologista. Me|utim, taj je ma-terijal jo{ uvijek nezamjenjiv u proizvodnjinisko-naponskih kabela. Smjese PVC-a ima-

 ju dobra uporabna i preradbena svojstva i jeftine su.

Razli~iti tipovi polietilena rabe se za kabeleza prijenos podataka, telekomunikacije ipriklju~ne kabele. Mada ima dobra elek-tri~na svojstva, polietilen se ne pokazuje do-brim izborom pri maksimalnim radnim tem-peraturama, te zbog mehani~kih svojstava.Zbog toga se proizvodi umre`eni polietilen(PE-X) ~ija molekulna struktura nali~i duro-mernoj.

Zahtjevi koji se postavljaju na pona{anje ka-bela u slu~aju po`ara doveli su do razvoja

materijala koji su zasnovani na polietilenu.Radi se o pjenastom polietilenu u ~ijim se}elijama nalazi inertni plin. Taj je materijalprvotno rabljen za komunikacijske kabele isustave u slu~aju nu`de. Danas uporaba po-lietilena u industriji kabela raste. Ulo`eni su iveliki napori kako bi se razvio polietilen smetalocenima za specijalne namjene.Me|utim, zbog visokih tro{kova i problemapri preradi za sada se odga|a njegova {iraprimjena.

Elastomeri pri proizvodnji kabela imajutako|er va`an udio. Do 1990. najvi{e su seupotrebljavali za izradbu elektri~nih vodova,a od tada ih potiskuju poliolefini. Elastopla-stomeri imaju vrlo mali udio u industriji ka-bela. Njihova je primjena ograni~ena naproizvodnju kabela za posebne namjenezbog njihovih relativno visokih tro{kova.

Polipropilen se tako|er vrlo malo koristi, ali,treba o~ekivati porast uporabe PP-a radi nje-gove primjene na podru~ju telekomunikaci-

 ja za proizvodnju opti~kih kabela. Ostali po-limerni materijali, npr. poli(butilen-terefta-lat), poliamid, poliuretan, silikon i flouropo-

limer, imaju vrlo mali udio u industriji kabelai rabe se samo za specijalne namjene.

Prema predvi|anjima Applied Market Infor-mation Group  potra`nja za polimerima zapotrebe industrije kabela ne}e bitno rasti sa

sada{nje razine, ali }e se mijenjati odnosime|u prera|ivanim materijalima. O~ekujese znatno smanjenje uporabe PVC-a te velikirast uporabe polietilena.

AMI Press Release, 1/2003

Europski proizvo|a~i profila

Za ekstrudirane profile }e se 2003. u Sred-njoj i Zapadnoj Europi, prema istra`ivanjimaApplied Market Information Ltd.  potro{itivi{e od 1,4 milijuna tona PVC-a. Prozorina~injeni od PVC-a radi niskih tro{kovaodr`avanja i izdr`ljivosti preplavili su nove istare gra|evine. Prvi ekstrudirani profilina~injeni su 1960. Danas su kompaktni i}elijasti profili bili po prera|enim koli~inamaPVC-a odmah nakon cijevi. Osim prozora,od kompaktnih {upljih profila izra|uju segrilje, vrata, staklenici i zimski vrtovi, a od}elijastih profila gra|evni elementi koji za-

mjenjuju drvo.Europskom proizvodnjom PVC profila dugosu prevladavale njema~ke kompanije,   HTTroplast, Veka i Rehau. Tvrtku Rehau na listiproizvo|a~a PVC profila ove je godine poti-snula belgijska tvrtka   Deceuninck   preuzi-manjem tvrtke   Thysen Polymers. Svaka odovih tvrtki godi{nje preradi vi{e od 150 000tona PVC-a.

Zapadnoeuropske multinacionalne kompa-nije se {ire, a posebno su zanimljive za grad-nju novih ili kupnju postoje}ih pogonaPoljska i Turska.

Iza Rehaua, slijede Aluplast  (Njema~ka), Tes-senderlo   (Belgija), Heywood Williams   (VelikaBritanija),   Salamander Industrie - Produkte(Njema~ka), Bowater (Velika Britanija) i Gea-lan Werk  (Njema~ka).

AMI Press Release 6/2003

Polimerni materijali

Priredile:

Gordana BARI] i Maja RUJNI]-SOKELE

Novi polistireni su`uju tr`i{te ABS-a

Dobro je znano kako se polistireni s visokomsavojnom `ilavosti ne mogu natjecati sa sja-

 jem povr{ine akrilonitril/butadien/stirena(ABS-a) iste savojne `ilavosti. ABS se primje-njuje tamo gdje su istodobno va`ni i savojna`ilavost i sjajna povr{ina izratka. Brojni pro-izvo|a~i polistirena ve} dulje vrijemepoku{avaju rije{iti taj problem.

To je uspjelo tvrtki  Nova Chemicals  koja jenedavno komercijalizirala pobolj{ani poli-mer stirena nazvan   FX550 koji istovremeno

ima visoku `ilavost i sjaj. Takve su zahtjevena polistiren postavljali proizvo|a~i trajnihku}anskih potrep{tina. Polistiren  FX550 imaizvrsne karakteristike te~enja i od njega jemogu}e oblikovati velike izratke, npr. ku-

}i{ta hladnjaka ili usisiva~a do sada izra|iva-nih od ABS-a.

Zahvaljuju}i svojim dobrim karakteristikamai rastu}oj primjeni za o~ekivati je prodorovoga pobolj{anog polistirena na dosa-da{nje tr`i{te ABS-a.

www.plastemart.com.

Preokret u postupanju sastarim papirom

Stari je papir i do sada bio vrlo cijenjena se-kundarna sirovina. Znanstvena istra`ivanjapak starom papiru dodaju novu vrijednost.

Naime, hrpa otpadnoga papira uz dodatak posebnih enzima i geneti~ki modificiranihmikroorganizama mo`e se pretvoriti u bio-razgradljivu plastiku. Naravno, ta je pretvor-ba mogu}a zahvaljuju}i ~itavom nizu znan-

stvenih otkri}a. Neka od njih dolaze sIstra iva~kog instituta inovativnih tehnika zao~uvanje Zemlje iz Japana.

S pomo}u enzima vlakna se iz staroga papirapretvaraju u {e}er. Tajse proces mo`e ubrzatidodavanjem mikroorganizama koji proizvo-de enzime s pomo}u kojih se posti`e visokistupanj saharizacije. Dobiveni {e}er slu`ikao hrana za mikroorganizme koji su genet-ski modificirani kako bi ga prera|ivali u ma-sla~nu kiselinu koja se ve} koristila za proiz-vodnju specijalnih polimernih materijala.Ovako sintetizirani polimerni materijali me-

kani su i rastezljivi, a istovremeno jaki poputpolietilena i jednostavno se prera|uju svimpoznatim postupcima.

Cijena ovako proizvedene plastike 40 % jeni`a od one proizvedene od standardnih si-rovina (2,5 USD/kg u odnosu na 4 USD/kg).

Biorazgradljivi materijali na~injeni od staro-ga papira mogu se primjenjivati za izradbusavitljivih pakovanja, za potrebe poljoprivre-de (prekrivanje nasada), ribarstva (ribarskemre`e), te za razli~itu primjenu u ku}anstvu(za punjenje jastuka). Po zavr{etku `ivotno-

ga vijeka proizvoda materijali se vrlo brzorazgra|uju mikroorganizmima prisutnima uotpadu (slika 1).

polimeri 24(2003)1:29-36

I Z S V I J E T A P L A S T I K E I G U M E

SLIKA 1. Razgradnja biorazgradljiveboce u otpadu

8/18/2019 31_32baric1_2003

http://slidepdf.com/reader/full/3132baric12003 2/2

32

Komercijalizacija opisanoga postupka plani-ra se do 2007. u japanskoj tvrtki Shava High-polymer  kada bi trebala proraditi tvornicagodi{njega kapaciteta do 50 000 tona.

Plastics in packaging, 4/2003

Zbogom barijerne prevlake,zbogom vi{eslojni materijali?

Problemi povezani s pakiranjem piva u PETboce ve} su otprije poznati. Osim mogu}e-ga otpora kupaca, barijerna svojstva PET-anedovoljna su za zahtjevani vijek trajanjapiva. To je dovelo do brojnih rje{enja kao {tosu vi{eslojne boce slojevi poli(etilen-naftala-ta), poliamida, etilen-vinil-alkohola itd. iliunutarnje i vanjske prevlake. Idealno bi rje-{enje bila jednoslojna PET boca s barijernimsvojstvimavi{eslojne ili prevu~ene boce. Naj-novije rje{enje toga problema dolazi iz

tvrtke M&G Group u obliku modificiranogaPET-a.

 ActiTuf  materijal ima barijerna svojstva sa-dr`ana u materijalu u obliku dodataka kojireagiraju s kisikom, a predoblici se moguna~initi na ve} postoje}oj opremi. Prednost

 je dodatka koji aktivno pro~i{}uje kisik utome {to po~inje reagirati tek u trenutkupunjenja boce, pa nema problema vezanihuz vijek trajanja predoblika ili boce u vla-sni{tvu je tvrtke M&G.

Projekt je jo{ uvijek na po~etku, me|utimprve ActiTuf boce u koje je pakirano pivo ve}

su se pojavile na ruskom tr i{tu. Ruskidr`avni pivarski institut u potpunosti podu-pire pakiranje piva u novu bocu, budu}i dasu barijerna svojstva ove boce bolja od svoj-stava obi~ne PET boce, a podjednaka svoj-stvima staklene ambala`e.

Cijena ActiTuf  PET-a bit }e za 0,33 0,66USD/kg vi{a od cijene standardnog PET-a.Tvrtka M&G planira razviti i dobavljati speci-fi~ne smjese sirovina za svaku va`niju primje-nu. Boce za pivo vjerojatno }e zadr`ati karak-teristi~nu jantarnu boju tradicionalnih bocaza pivo koja slu`i kao barijera UV zrakama,uz dodatak koji reagira s kisikom i, premapotrebi, s pasivnom barijerom. Stupanj bari-

 jerne za{tite ovisit }e o zahtjevanom vijekutrajanja i skladi{tenju pojedinoga napitka.

Novi materijal mo`e se oporabiti na istina~in kao i uobi~ajena PET boca, te uz istaograni~enja kao i druge obojane PET boce.

PETplanet insider 3/03

Borealis i Bosch Siemens nazajedni~kom poslu

Do sada su cijevi u unutra{njosti strojeva zapranje su|a bile na~injene od nehr|aju}ega~elika upravo zbog njegove korozijske posto-

 janosti.Me|utim, uporaba nehr|aju}ega ~eli-ka uzrokuje visoke tro{kove u proizvodnji

strojeva za pranje su|a. Kako bi se oni snizilimogu}a je uporaba uglji~noga ~elika s pla-sti~nom prevlakom ili ugradnja polipropi-lenskih cijevi.

Borealis   je u suradnji s   Bosch Siemensomrazvio novi tip polipropilena pod oznakomMB350WG s talkom kao punilom koji odgo-

vara postavljenim zahtjevima na materijalkoji je u stalnom dodiru s vru}om vodom,sredstvima za pranje i dodacima za ispira-nje. Radi se o materijalu koji je dovoljno~vrst i `ilav.

Uvjeti u kojima se nalaze cijevi vrlo su nepo-voljni, a cijevi moraju imati odre|enu razinurobustnosti stoga {to se strojevi za pranjesu|a ~esto transportiraju. Pri razvoju mate-rijala moralo se uzeti u obzir kapanje vode svisine do 0,5 m i pod kutom od 10 koje nesmije o{te}ivati cijevi.

Ve}ina ispitivanja provedena je s pomo}u si-mulacijskih programa posebno razvijenih zatu namjenu na Sveu~ili{tu u Leobenu, Au-strija. Tek kada je s pomo}u ra~unala utvr-|eno optere}enje pojedinih dijelova i na~i-njene potrebne konstrukcijske preinake,pri{lo se ispitivanju prototipova.

Preuzev{i vode}u ulogu u ovom zahtjevnomrazvojnom projektu Borealis je na~inio zna-tan doprinos ukupnoj proizvodnji bijele teh-nike jer }e polipropilenske cijevi zasigurnona}i svoju {iru primjenu.

www.borealisgroup.com

Plasti~ni kompoziti s drvenim iliprirodnim vlaknima

Poliolefinski i PVC kompoziti s drvenim iliprirodnim vlaknima, kao {to su konoplja,

 juta, sisal ili ri`ine ljuskice, na tr`i{tu su duljeod desetlje}a. Uporabom ovih materijalana~injen je veliki napredak na podru~ju gra-|evinarstva i transporta, a naj~e{}e se odnjih izra|uju ograde, dekorativni ukrasi, po-dovi kamiona, oprema za igrali{ta, palete

itd.Pritom je ekstrudiranje bio temeljni prerad-beni postupak, no u~injeni su znatni napori ina poku{aju razvoja injekcijski pre{anih pro-izvoda za namje{taj i za gra|evinarstvo (di-

 jelovi vrata).

PP i PE-HD su najva`niji poliolefini koji seupotrebljavaju za kompozite. PVC, zbogsvoje {iroke primjene u gra|evinarstvu, pru-`a bolju postojanost na atmosferilije uz ni`etro{kove u usporedbi s poliolefinima.

Drvena i prirodna vlakna zahtijevaju dobru

raspr{enost u polimernoj matrici. Veziva sunu`na ne samo zbog pobolj{anja disperzije,ve} i zbog smanjenja apsorpcije vode i timeproduljenja trajnosti kompozita. Da bi sedobio dobar izgled povr{ine, posebice pri

vi{em proizvodnom u~inku, nu`na su i ma-ziva, a za vanjske primjene i UV stabilizatori.Najva`nija pojava koju treba uzeti u obzirprilikom primjene prirodnih vlakana je poja-va mikroba kao {to su alge i gljivice. U tusvrhu se primjenjuju sredstva za sprje~ava-nje njihova rasta kako bi se sprije~ila fizi~ka

razgradnja zbog napada mikroba tijekom`ivotnoga vijeka proizvoda. Tako|er jenu`no predsu{enje prirodnih vlakana ilikompozitne smjese, budu}i da prirodnavlakna imaju visoki sadr`aj vlage.

Ve} je vi{e od pola milijuna tona kompozitas prirodnim ili drvenim vlaknima na{lo svojemjesto na tr`i{tu, a u idu}ih 5 godina pred-vi|a se porast potra`nje do 1 milijuna tonagodi{nje.

www.plastemart.com

Plasti~ni i gumeni proizvodi

Priredile:

Gordana BARI] i Maja RUJNI]-SOKELE

Privla~nije boje i lakovi u prozirnim

plasti~nim spremnicima

Britanska tvrtka RPC Container razvila je pro-zirne spremnike na~injene od poli(etilen-te-reftalata) obujma 750 mL i 1000 mL. Nami-

 jenjene su pakiranju boja i vrlo su dekorativ-ne na policama trgovina, a posebno dobroisti~u boje kao {to su, npr., zlatna, srebrna ibakrena. Takvi spremnici promijenili su pri-stup prodaji boja i lakova, a kupci rje|e do-nose ku}i ne`eljene boje.

Prozirni PET spremnici (slika 2) proizvode seinjekcijskim razvla~nim puhanjem, postup-kom koji je razvila tvrtka  PCC Group. Cijena

24(2003)1:29-36 polimeri

I Z S V I J E T A P L A S T I K E I G U M E

SLIKA 2. Prozirni PET spremnici