40/20174. listopada 2017.

Proslavljena svetkovina sv. Stjepana I., pape i

muèenika, zaštitnika Hvara i Hvarske biskupije

Istinski kršæanski put treba se sastojati u tome da

onima koji su se pokolebali u vjeri, koji zadojeni

relativizmom ne žive kao istinski kršæani, ne zatvaramo

vrata, da ih se olako ne odrièemo, veæ da im bratski i

prijateljski nastojimo pomoæi, pružiti im ruku, strpljivo

èekajuæi njihovo pokajanje i povratak na pravi put,

poruèio biskup Mate Uziniæ

Papa u pastirskom pohodu talijanskoj regiji Emilia

Romagna

Sveti Otac posjetio Cesenu u prigodi 300. obljetnice

roðenja pape Pija VI., te Bolognu u prigodi

Biskupijskog euharistijskog kongresa

Plenarno zasjedanje Vijeæa Europskih biskupskih

konferencija u Minsku

Ne boj se stara Europo biti to što jesi, nastavi putom

svojih oèeva koji su te sanjali kao dom naroda i

država, kao majku brojne djece i bogate kulture, zemlju

otvorenog i cjelovitog humanizma. Da, ne boj se,

vjeruj! Crkva, iskusna u èovjekoljublju, ti je prijatelj: s

pogledom uprtim u Krista i evanðelje, kroèi s tobom

prema buduænosti pomirenja, pravednosti i mira –

Meðu sudionicima bili su predsjednik HBK zadarski

nadbiskup Želimir Puljiæ i predsjednik BK BiH

kardinal Vinko Puljiæ

Domovinske vijesti

Proslava sv. Vinka Paulskog u znaku 400. obljetnice roðenja karizme

Spomen-slavlje obljetnica „Rijeèke majke" predvodio biskup

Škvorèeviæ

75 godina župe u Dubravi

Slavlje splitskih službenica milosrða

Biskup Šaško zaredio šesnaestoricu novih ðakona

Ðakonsko reðenje u varaždinskoj katedrali

Ivanovci: Blagoslov i polaganje kamena temeljca za drugo

Schönstattsko svetište u Hrvatskoj

II. zavjetno hodoèašæe Sisaèke biskupije u Goru

Hodoèašæe vjerouèitelja sv. Josipu i dodjela trajnih mandata

Misa u povodu 20. obljetnice Varaždinske biskupije

25. hodoèašæe Hrvatske vojske, policije i branitelja u Mariju Bistricu

Proslavljena 135. obljetnica posvete ðakovaèke katedrale

Humanitarnim koncertom proslavljeno 20 godina Kuæe susreta

„Tabor"

Volosko: Nadbiskup Devèiæ zaredio za ðakone Marija Frlana i

Laurenta Kružiæa

Crkva u Hrvata

Hodoèašæe Sisaèke biskupije u Fatimu

Svetkovina sv. Jeronima u Rimu

Inozemne vijesti

Papa Franjo s ruskim metropolitom Hilarionom

Generalni kapitul Isusovih malih sestara u Rimu

Prilog dokumenti

Neprijatelji nade

Solidarnost se ne smije podvrgnuti logici novèane dobiti

Domovinske vijesti

Predstavljena knjiga „Majka Marija Krucifiksa Kozuliæu Risiki"Rijeka, 26.9.2017. (IKA) - U najstarijoj rijeèkoj župnojcrkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u utorak 26. rujnamisnim slavljem te predstavljanjem knjige „Majka MarijaKrucifiksa Kozuliæ u Risiki" otvoreni su Dani službeniceBožje Majke Marije Krucifikse Kozuliæ, utemeljiteljicejedine autohtone rijeèke redovnièke zajednice – Družbesestara Presvetog Srca Isusova, ali i na mnogim drugimpoljima zaslužne Rijeèanke. O jedinom sirotištu u Krèkojbiskupiji i djelovanju Rijeèke Majke piše postulatorica njenekauze s. Dobroslava Mlakiæ, a djelo su predstavili krèkibiskup Ivica Petanjak i generalni vikar Krèke biskupijemons. dr. Franjo Velèiæ. Rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæzahvalio je autorici knjige za neumoran trud u istraživanjuživota i djela Marije Kozuliæ. Rijeèku Majku istaknuo je kaouzor i uèiteljicu u izvršavanju Isusove zapovjedi ljubaviprema najpotrebnijima.Društveno politièke i crkvene prilike bile su sve, samo neidiliène za apostolat Rijeèke Majke na otoku Krku gdje je ugodinama nakon Prvoga svjetskog rata otvorila jedinosirotište u Krèkoj biskupiji. U Risiku je došla 23. ožujka1915., a u Rijeku se iscrpljena i bolesna vratila 7. prosinca1919. Prema rijeèima krèkog biskupa Petanjka, vrijednostknjige je i u tome što osvjetljava Krèku biskupiju u vrijemePrvoga svjetskog rata i poraæa te život malih ljudi u vrijemevelikog siromaštva. Djelo otkriva suradnju Rijeèke Majke saslugom Božjim biskupom Antunom Mahniæem i mnogimdrugim sveæenicima Krèke biskupije u pomaganjunapuštenoj i siromašnoj djeci, i bolesnicima. „MarijaKozuliæ poslana je iz Rijeke u Risiku, ali je to prihvatila kaoBožju volju. Ova knjiga govori i o nepravdi koju su jojnanosili i ljudi Crkve i o tome da se uzdigla iznad tihnepravdi. Treba je èitati kao ostvareni život osobe koja jeodluèila sav svoj život posvetiti Bogu služeæi siromašnoj inapuštenoj djeci, skrbeæi za njih materijalno i duhovno."Biskup je dodao kako ova knjiga potièe na razmišljanje iispit savjesti. „Da ova knjiga ne bude samo lagano štivo, onapotièe i na razmišljanje. Jesu li dvije roðene sestre i k tomuredovnice iste Družbe neka vrsta tragiène paradigme našegnaroda koji je podijeljen unutar samoga sebe, pa se na njegamože primijeniti izreka: 'Ako nemaš neprijatelja, majka ti garodi.' Netko mora biti protiv tebe, netko ti mora bitiopozicija, pa makar i ne postojao razlog. Stvari nisu takobezazlene. One dotièu dno ljudske egzistencije i nešto na štoje današnji èovjek veoma osjetljiv: pravda i pravednost!Današnji èovjek nije sposoban i spreman podnositinepravdu." Dodao je da danas nepravdu neæe podnijeti nitioni koji sebe zovu karizmaticima. To nas stavlja pred noveizazove: Do koje se mjere nepravda treba podnositi i trpjeti?Imaju li ljudi Crkve uime nekog svog prava drugima nanositinepravdu i oèekivati da æe je ovi drugi strpljivo podnositi ireæi: 'Volja Božja'. Majka Krucifiksa uspjela se izdignutiiznad tih nepravdi koje su došle i od ljudi Crkve i nièimepokazivati da joj se èini nepravda nego je sve prihvaæajuæi izruke Božje kao njegovu volju, rekao je biskup Petanjak. Nakraju je potaknuo okupljene da se nadahnjuju njezinimživotom i molitvama. Recenzent knjige mons. dr. Velèiæ objasnio je da djelodonosi cijeli kontekst djelovanja Marije Kozuliæ te daobjašnjava i njezin odnos prema nacionalnom pitanju. Veætada je živjela multinacionalnost, multietniènost i njezinživot bio je prožet ljubavlju i poštovanjem prema svima, bili

oni talijanske ili hrvatske nacionalnosti. „Doživjela jenepravdu kad je Rijeka pripala Italiji. Kao utemeljiteljicaDružbe stavljena je u drugi plan, poslana je u malu Risikuzajedno s ostalim sestrama Hrvaticama. Sve je to primila uduhu vjere i poslušnosti i u Risiki se opet pokazala velikadijeleæi s tom zajednicom i dobro i zlo." Recenzent jeistaknuo kako je za kauzu veliki doprinos što se autoricauhvatila u koštac zacijelo s jednim od najdelikantnijihpitanja koje ne može mimoiæi ovaj postupak, a to je: kako seRijeèka Majka odnosila prema nacionalnom pitanju inacionalnoj pripadnosti kada je u pitanje došla teritorijalna ipolitièka pripadnost Rijeke nakon I. svjetskog rata.Prigodnu rijeè na predstavljanju uputila je vrhovna glavaricasestara Presvetog Srca Isusova u Rijeci è. M. Nives Stubièar.Predstavljaèima i svim okupljenima na sudjelovanjuzahvalila je autorica knjige i postulatorica kauze s.Dobroslava Mlakiæ. Zakljuèno, župnik župe UznesenjaBlažene Djevice Marije u Rijeci mons. Sanjin Francetiævjernicima je kazao kako je Rijeèka Majka krštena u tojnajstarijoj rijeèkoj župnoj crkvi te da se u njoj još uvijeknalazi krstionica iz tog vremena. Promocija knjige okupila je veliki broj vjernika i redovnicaiz Rijeèke metropolije, a odazvala joj se i poglavaricatalijanske sestrinske zajednice s. Elena Agosto. U glazbenomdijelu nastupile su uèenice Ženskog uèenièkog doma „MarijaKrucifiksa Kozuliæ" te Barbara Brezac Benigar i VlahoProhaska koji su premijerno izveli skladbu posveæenuRijeèkoj Majci. Službenica Božja Majka Marija KrucifiksaKozuliæ umrla je na glasu svetosti prije 95 godina i za nju sevodi postupak za proglašenje blaženom i svetom.Predstavljanjem knjige poèela je trodnevna duhovnapriprava za obilježavanje Dana Rijeèke Majke.

Požeška biskupija gradi kuæu samohranoj majci s trojedjecePožega, 27.9.2017. (IKA) - Požeška biskupija spomenula se27. rujna svoje uspostave i reðenja njezina biskupa. Upravotoga dana biskup Antun Škvorèeviæ u pratnji Ivice Žuljeivæa,župnika župe sv. Terezije Avilske i Ivana Popiæa, ravnateljabiskupijskog Caritasa posjetio je požeško prigradsko naseljeŠeovce i susreo se sa samohranom majkom MirjanomJankoviæ i njezino troje djece. Veæ u svojim prethodnimposjetima biskup se uvjerio o teškom stanju u kojem senalazi ova obitelj, te je potaknuo vjernike Požeške biskupijeda prigodom Treæega biskupijskog euharistijskog kongresaposvjedoèe svoju ljubav prema siromašnima na taj naèin dadadnu novèani prilog za izgradnju doma navedene obitelji. Unedjelju prije Euharistijskog kongresa, 17. rujna u svimžupama Požeške biskupije prikupljao se novèani prilog kojisu predstavnici pojedinih dekanata prinijeli za prikazni darna kongresnom slavlju, minuloga 24. rujna.Biskup je u razgovoru s majkom Mirjanom i njezinomdjecom koja pohaðaju osnovnu školu osjetio njihovu velikuradost zbog poèetka radova na izgradnji novoga doma.Pozdravio je djelatnike HEP-a koji su s dosadašnje ruševnekuæe skidali elektriène vodove te radnike koji su zapoèeli sèišæenjem prostora za gradnju. Nova kuæa bit æe istog obimakao i dosadašnja. Njezin projekt izradio je Josip Lukiæ, kojiujedno vodi gradnju. Predviða se da bi obitelj Jankoviæmogla u nju useliti za Božiæ ove godine. Uruèivši majciMirjani i djeci darove, biskup im je poželio Božji blagoslov.

Domovinske vijesti ika

2 4. listopada 2017. broj 40/2017

Biskup Škvorèeviæ primio požeško-slavonskog župana ipožeškoga gradonaèelnikaPožega, 27.9.2017. (IKA) - Na sam dan 20. obljetniceuspostave Požeške biskupije i reðenja njezina biskupa, 27.rujna, biskup Antun Škvorèeviæ primio je u Biskupskomdomu u Požegi Alojza Tomaševiæa, požeško–slavonskogžupana, koji mu je èestitao obljetnice, poželjevši da i daljesvojim djelovanjem pridonosi dobru ljudi u Županiji. Istoga dana biskup je primio i požeškoga gradonaèelnikaDarka Puljašiæa. Izražavajuæi biskupu èestitke prigodomdvadesete obljetnice uspostave Požeške biskupije i njegovabiskupskoga reðenja, gradonaèelnik je zahvalio za sve onošto je biskup uèinio na duhovnom, kulturnom, karitativnom iodgojno-obrazovnom podruèju, te snažno pridonio opæemdobru i prepoznatljivosti grada Požege u njegovu identitetu.Poželio mu je da u dobru zdravlju može i dalje obogaæivatiGrad novim pothvatima. Razgovarali su o odreðenimpitanjima iz života grada Požege te o moguænostima boljesuradnje, napose na podruèju kulture.

Proslava sv. Vinka Paulskog u znaku 400. obljetniceroðenja karizmeRijeka, 27.9.2017. (IKA) - U godini kada se spominjemo400. obljetnice roðenja karizme sv. Vinka Paulskog, nanjegov blagdan 27. rujna u kapeli Sv. Josipa, u samostanusestara milosrdnica Provincije Majke Dobroga Savjeta -Rijeka okupili su se brojni èlanovi ustanova, udruga izajednica koji se nadahnjuju karizmom svog Utemeljitelja.Samom blagdanu prethodila je trodnevna duhovna pripravakoju je predvodio fra Tomislav Šanko. Rijeèi dobrodošlice ipozdrava izrekla je s. M. Danijela Sinèiæ, provincijalnaglavarica, uvodeæi u sveèano misno slavlje koje je predvodiorijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ.Nadbiskup je istaknuo da je doprinos sv. Vinka Paulskog uostvarenju poslanja Crkve tijekom èetiri stoljeæa golem ineprocjenjiv. „Sv. Vinko obogatio je Crkvu novim modelomsveæenika i njihove formacije, kao i novom muškom iženskom družbom, koje je obje usmjerio na pastoralni ikaritativni rad meðu siromasima i bolesnima, stvorivši timepreduvjete da se Crkva može uèinkovito ukljuèiti urješavanje duhovnih, æudorednih i socijalnih problemamodernog i suvremenog vremena." Naglasio je kako sedanas pojavljuju novi oblici siromaštva s kojima se trebamoznati primjereno suoèiti. Posebno je neophodno mladimapredstaviti karizmu na naèin da ih ona oduševi i privuèe.Dakako, to je moguæe samo ako oni koji su se zavjetovaliživjeti je, to uistinu vjerno i dosljedno èine, rekao jenadbiskup Devèiæ.Visoka 400. obljetnica nastanka vinkovskog poslanjasluženja najsiromašnijima obilježava se na meðunarodnojrazini upravo ove 2017. godine. Meðunarodna Vinkovskaobitelj koja okuplja više od 225 skupina posveæenih osoba,sveæenika i laika koje u svom djelovanju slijede sv. VinkaPaulskog, ima svoje ogranke u Hrvatskoj (sedam ogranaka)meðu kojima su najbrojnije sestre milosrdnice koje djelujugotovo 160 godina u gradu Rijeci. O bogatstvu Vinkovskeobitelji – onih koji danas žive vinkovsko poslanje služenjasiromaha, svjedoèe udruge ili zajednice koje se okupljaju usamostanu i koje su animirale pojedine dane trodnevnice:Udruga svetog Vinka Paulskog, Molitva i Rijeè -hagioterapija, Klub „Nada", Udruga katolièkih medicinskihsestara i tehnièara, zatim korisnici Kuæe utoèišta, MarijanskaVinkovska mladež te djeca, roditelji i djelatnici Djeèjegvrtiæa „Zvjezdica mira".

Splitske milosrdnice proslavile sv. Vinka Paulskoga„Radio je oslonjen na Božju providnost te je svoje talenteuložio na dobrobit bližnjih", istaknuo nadbiskup BarišiæSplit, 27.9.2017. (IKA) - U 400. obljetnici Vinkovskekarizme sestre milosrdnice sv. Vinka Paulskoga iz Splitasveèano su proslavile blagdan svoga zaštitnika 27. rujnamisnim slavljem koje je u njihovu samostanu predvodiosplitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ. Koncelebriralasu dvanaestorica sveæenika, a pozdravnu rijeè uputio je fraStanko Radiæ, kapelan splitskih milosrdnica.„Brojne su osobe ostavile dubok trag u povijesti, ali jedinosu životopisi svetaca vrijedni za èovjeèanstvo, jer je njihovživot obojen vjeènošæu, a njihova poruka suvremena za svegeneracije", kazao je nadbiskup na poèetku mise, koju jesvojim pjevanjem uljepšao Zbor sestara milosrdnica.Nadbiskup je u propovijedi govorio o blaženstvima,naglasivši da Isus traži od svojih uèenika potpunoopredjeljenje a ne samo izvršavanje nekih vjerskih ilikaritativnih normi. On naviješta preokret vrednota. Kažesvojim uèenicima: „Blaženi vi siromašni, vi koji gladujete iplaèete. Božje kraljevstvo pripada vama." Ova su blaženstvaizvor nade: siromašni i iskljuèeni povlaštenici su Oèevi,njima je najprije otvoren ulaz u Kraljevstvo. Ono ispunja onekoji, iduæi za Isusom, žeðaju pravde i koji su progonjeni.„Isus ide uzvodno, a ne nizvodno. Ovi putovi koje nam nudisuprotstavljaju se današnjem mentalitetu koje žudi zabogatstvom, uspješnošæu, snagom, moæi a bogatstvo i moæne mogu ispuniti našu istinsku glad i žeð za Bogom", kazaoje nadbiskup. U tom je svjetlu podsjetio na lik i djelo sv. Vinka Paulskogakoji je svoj život posvetio pomoæi najpotrebnijima(bolesnima, siromašnima, napuštenoj djeci, zatvorenicima isl.) te je govorio: „Ako deset puta na dan pohodiš jednogbolesnika, ti si deset puta susreo Boga." Papa Klement XII.proglasivši ga svetim nazvao ga je „utoèištem siromaha".„Radio je oslonjen na Božju providnost te je svoje talenteuložio na dobrobit bližnjih. Utemeljio je misijske družbelazarista i družbe kæeri kršæanske ljubavi i Dobrovoljnihbratovština. Francuska vlada onodobno je zahvaljujuæinjegovu primjeru, ustanovila Ministarstvo Caritasa",istaknuo je mons. Barišiæ, dodavši da „sv. Vinko ništa nijeposjedovao, a sve je imao i mijenjao je lice svijeta."Veæ 400 godina Vinkova karitativna družba pomažepatnicima i bolesnicima, odbaèenima i napuštenima, ubolnicama, klinikama, domovima za starije i nemoæne,školama, vrtiæima i privatnim kuæama te zbrinjava inapuštenu djecu. Sestre milosrdnice djeluju uspješno ucrkvenim, školskim i zdravstvenim ustanovama. Neumornisveti Vinko mnogo je uèinio za izobrazbu i odgoj sveæenika,osnivanjem sjemeništa i održavanjem sveæenièkih seminara.Na kraju mise prigodnu rijeè zahvale uputila je s. M.Radoslava Kevo, provincijalna glavarica splitske ProvincijeNavještenja Gospodinova Družbe sestara Milosrdnica sv.Vinka Paulskoga. „Neka Gospodin po ovom našemzajedništvu i molitvama, a po moænom zagovoru sv. Vinkaobilato izlije svoj blagoslov na sve nas i daruje nam jakostda bi po nama i nadalje milosrdna ljubav osvajala svijet",poruèila je provincijalka.U sklopu trodnevne priprave za proslavu svoga zaštitnika,koju je predvodio fra Domagoj Runje, blagoslovljen jemozaik „Sv. Vinko i sv. Lujza". To je drugi mozaikakademske slikarice milosrdnice s. Zdravke Miliæ koji krasikapelu njihove Provincijalne kuæe.

.

Domovinske vijestiika

34. listopada 2017. broj 40/2017

Proslava svetkovine sv. Vinka Paulskoga u ZagrebuZagreb, 27.9.2017. (IKA) – U samostanskoj crkvi Sv. VinkaPaulskoga u Zagrebu u srijedu 27. rujna milosrdnice suproslavile svetkovinu svoga utemeljitelja. Euharistijskoslavlje predvodio je poreèki i pulski biskup Dražen Kutleša uzajedništvu s desetak sveæenika. Uz milosrdnice predvoðeneprvom savjetnicom i zamjenicom vrhovne poglavarice s. M.Jelenom Ikiæ, na misi su bile i redovnice drugih družbi, kao ivelik broj vjernika. Sve je pozdravio rektor crkve preè.Marijan Pavleniæ. Biskup Kutleša u homiliji je pozvao okupljene napromišljanje o vlastitom životu. Istaknuo je da je sv. Vinkobio èovjek koji je u svom životu tražio odgovore na svojapitanja, tražio je smisao: zašto živi i kuda ide. U tom duhubiskup je posvijestio da se „i mi trebamo zapitati: pitamo lidruge ljude, savjetujemo li se s drugima, ili možda mislimoda nam ne trebaju". K tomu valja dodati i pitanje „dolazim libarem pred Boga i od njega tražim i pitam savjete za sve onošto trebam ili se možda ponašam da mi ni Bog, ni itko drugine treba, jer sam toliko samodostatan samom sebi. To pitanjestavlja pred nas evanðelje i sam sv. Vinko, ako ne èinimotako, trenutak je da se zapitamo i popravimo". Isus èuvšiTomino pitanje, daje putokaz kako treba živjeti. Isus kaže„Ja sam Put, Istina i Život". Podsjetio je da su upravo istina,život i put temelj svih vjera, pa tako i kršæanstva: „Istinaèovjeka usklaðuje s umom, život ga usklaðuje s njegovimsrcem, a put je nastojanje razuma i srca da žive ono što se odnjega traži po Božjim pravilima". Pojašnjavajuæi ta tri pojmana svakodnevnim primjerima, biskup je podsjetio da se „naputu unatoè pripremamo izgubimo, i onda pitamo prolaznikeza savjet. Neki nam tumaèe, a mi onda ili nismo dobroshvatili, ili nam nije dobro objašnjeno, na kraju zalutamo.No, možemo naiæi i na nekoga koji nam kaže da upravo ideu tom smjeru i da možemo s njim nastaviti". „Prvi primjernam pokazuje razlièite filozofije, razlièite religije koje nampokazuju razlièite putove, ali kada trebamo doæi do krajnjegacilja ne znamo kako taj cilj postiæi. Drugi pak primjer vodinas do cilja. To vidimo i kod sv. Vinka: on je onima koji sumu bili povjereni na duhovnu skrb pokazivao put tako što ihje vodio. Tako on postaje put, ne samo putokaz ljudimakamo trebaju krenuti. Sv. Vinko je utemeljio razlièite družbei pokazao im, koji je put kojim treba iæi. Ne prièati iobjašnjavati, veæ uzeti èovjeka, onoga maloga i dovesti gado pravoga cilja. I mi smo poput sv. Vinka pozvani da ljudevodimo, jer svojim primjerom najbolje pokazujemo,usmjeravamo", rekao je. Govoreæi pak o istini u biblijskom smislu, biskup je istaknuokako je to „podudaranje moga ili vašega srca s razumom iBožjim putem, tj. s Božjom providnošæu". No, promatrajuæinaše živote primjeæujemo disbalans. Susreæemo mnogoškolovanih, inteligentnih ljudi koji su završili visoke škole,koji znaju pridonijeti društvu, ali kada ih pogledamo kaoèovjeka vidjet æemo da ne žive pošteno, da ne govori istinuda èine mnoge stvari koje su loše. „Sv. Vinko uvijek jepouèavao i želio kao Isus Krist da uskladimo srce, našrazum, jer jedino tako možemo iæi naprijed, tj. da ne budemotvrdnja istine, veæ èinjenica istine: da mi tu istinusvjedoèimo svojim životom", rekao je biskup Kutleša teistaknuo kako je bolje od pitanja „što je istina", postaviti ono„tko je istina", a „mi znamo: Isus kaže da je on Istina i u tuIstinu vjerujemo, i tu Istinu slijedimo u svom životu".Osvræuæi se na Isusove rijeèi „Ja sam Život", biskup Kutlešaposvijestio je kako je život veliki misterij, ali i najveæavrednota na zemlji. No, s druge strane na život, isto kao i naistinu udara se sa svih strana. „Za život je bitan tjelesni, ali iduhovni i intelektualni rast koji nas potièe da èinimo neštoza one oko nas", istaknuo je biskup. Pozvao je vjernike da po

primjeru sv. Vinka u svojoj obitelji, društvu èine male stvarisvojim bližnjima. Biskup je na kraju istaknuo važnost rada. „Vidimo daèovjeka rad izgraðuje i da može intelektualno i duhovnonapredovati upravo preko rada, te se tako osjetiti koristandruštvu, tj. da ne pridonosi samo sebi nego i onima koji suoko njega. Zato smo svi pozvani da uzdignemo rad da budedostojanstven i da se èovjek izgraðuje", rekao je. Podsjetio jekako je sv. Vinko znao ljude oko sebe zaposliti da njihov radpridonese intelektualnom i duhovnom, ali i napretku onihoko njih. „Sv. Vinko nas poziva da ne izbjegavamo rad, daga ne prebacujemo na druge i da ne tražimo sve izlike, veæda budemo oni koji èine nešto dobro za one oko nas.„Budimo ljudi koji æe svojim radom izgraðivati i usavršavatiovaj svijet, jer pozvani smo iæi naprijed, izgraðivati ovajsvijet, mijenjati druge, ali isto tako da ne budemo egoisti,veæ ljudi koji æe drugima èiniti dobro, koji æe biti milosrdniSamarijanci i darujuæi sebe i tako pokazati primjer drugima.Nastojmo živjeti tako po primjeru sv. Vinka da postignemoradost u Kraljevstvu nebeskom", potaknuo je biskup Kutleša. Euharistijsko slavlje pjevanjem je animirao zbor milosrdnica.

Otvorene Orguljaške veèeri u požeškoj katedraliPožega, 27.9.2017. (IKA) - Nakon sveèanog euharistijskogslavlja na dan obljetnice uspostave Požeške biskupije ireðenja njezina prvog biskupa 27. rujna kao dio kulturno-duhovnih programa u prigodi dvadesete obljetnice biskupijete nadolazeæe svetkovine sv. Terezije Avilske, otvorene suOrguljaške veèeri u požeškoj katedrali. Katedralnizborovoða i orguljaš Mario Veèeriæ u prigodnoj rijeèipodsjetio je na desetu obljetnicu postavljanja novih orguljanjemaèkog graditelja Wolfganga Eisenbartha na kor požeškekatedrale kao jednoga od najizvrsnijih instrumenata u ovomdijelu Hrvatske te je predstavio maðarskog orguljašaSandora Balatonija iz Peèuha koji je koncertom otvorioOrguljaške veèeri u požeškoj katedrali. Maðarski vrsni glazbenik izveo je ponajprije iz VirginalBook of Locse Choreae Hungaricae, a potom P. Esterhazjya,Ave, rosa sine spina; J. S. Bacha, Prelude and Fugue in Cmajor (BMW 547) i Air (NMW 1068/II); J. G. Walthera,Concerto in B minor; F. Mendelssohn Bartholdya, SonatoNo. 2 in C minor; B. Bartóka, Evening in Transylvania; F.Liszta, Tu es Petrus i Weimar folksong te T. Duboisa, Inparadisum, Toccata in G major i Morning passages (TheHours, Dance Nr. 4). Posebno oduševljenje publike izazvalaje izvedba „Tu es Petrus" Franza Liszta, virtuozna „Toccatain G major" skladatelja Theodora Duboisa, a naposeimprovizacija na melodiju biskupijskog gesla „Krist danas iuvijeke". Orguljaš Sandor Balatoni roðen je 1983. godine u Peèuhu.Godine 2008. diplomirao je crkvenu glazbu na MaðarskomInstitutu za crkvenu glazbu i liturgiju u Budimpešti,dirigiranje je diplomirao na Sveuèilištu u Peèuhu, gdje je imagistrirao orgulje 2011. godine. Doktorski studij završio jeu razredu profesora Salamona Kampa, a studirao je orgulje iu razredu profesora Davida Higgsa na Eastman School ofMusic u Rochesteru, NY. Trenutaèno radi kao naslovniorguljaš i zborovoða Pius crkve u Peèuhu, asistent naOdsjeku za orgulje i zborsko dirigiranje na Sveuèilištu uPeèuhu te kao profesor na umjetnièkoj školi Imre Eck. Orguljaške veèeri u požeškoj katedrali nastavljaju sekoncertima Urse Vukman, Krešimira Haasa, AnteKnešaureka, a posljednji u nizu koncerata koji je ujednoSlužba veèernjih hvala uoèi svetkovine sv. Terezije Avilske,predvodit æe Katedralni zbor pod ravnanjem Marija Veèeriæa.

Domovinske vijesti ika

4 4. listopada 2017. broj 40/2017

10. obljetnica ponovnog otvorenja Ženskog uèenièkogdoma Marije KrucifikseRijeka, 27.9.2017. (IKA) - U danima pripreme zaobilježavanje 95. obljetnice preminuæa Majke MarijeKrucifikse Kozuliæ 29. rujna, sestre Družbe Presvetog SrcaIsusova 27. rujna predstavile su monografiju kojom suobilježile 10. obljetnicu ponovnog otvorenja Ženskoguèenièkog doma koji nosi ime utemeljiteljice MarijeKrucifikse u njihovu samostanu u središtu Rijeke. Bila je toujedno i 110. obljetnica poèetka djelovanja te ustanove kojaje nakon II. svjetskog rata prisilno zatvorena. Monografiju jeuredila i predstavila u prostorima Doma Nikolina Matiæprof., te istaknula kako su u njoj objavljeni i radovi uèenica.Tu je i osvrt na odgojno-obrazovni rad i program doma, asve je protkano brojnim fotografija koje najbolje govore oaktivnostima uèenica. Monografija dakako donosi i povijestZavoda i ustanove, o èemu je više rekla s. DobroslavaMlakiæ, postulatorica kauze za proglašenje blaženom isvetom Marije Krucifikse. Rijeèi zahvale svim suradnicima ipodupirateljima djelovanja èasnih sestara na Pomeriu uputilaje ravnateljica Doma s. Anita Crnkoviæ. Prije predstavljanjamonografije, misu drugoga dana trodnevnice u samostanskojkapeli predvodio je dr. Pave Jurišiæ iz Sarajeva, postulatorkauze sluge Božjega Josipa Stadlera.

Misa za poèetak nove školske godine u RijeciRijeka, 28.9.2017. (IKA) - Preduvjet svakom uspjehu, kakoškolskom tako još više onom životnom, je da svatkoneumorno u svom srcu raspiruje milosni dar Božji, tj. darovei talente koje mu je, svakome prema njegovoj volji i mjeri,Bog udijelio, rekao je 28. rujna u crkvi Uznesenja BDM uRijeci rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ, predvodeæi sveèanoeuharistijsko slavlje sa zazivom Duha Svetoga u povodupoèetka nove školske godine. Vjerouèiteljima i profesorimaza uzor je dao sv. Pavla koji se molio za svog uèenikaTimoteja. Razliku izmeðu uèitelja vjernika i onoga koji tonije èini upravo praæenje svojih uèenika molitvom i dok su uškoli i kada iz nje iziðu, tj. kada je završe i odrastu, kazao jepropovjednik. Takoðer, potaknuo ih je na suradnju sroditeljima i upoznavanje obiteljskih prilika njihovih uèenikas ciljem kvalitetnije meðusobne suradnje. Nadbiskup jeistaknuo i da je lijepo slušati uèenike koji se nakon mnogogodina pohvalno i oduševljeno prisjeæaju svojih uèitelja iprofesora. To je znak da su ih dobro odgajali, da su im biline samo prenositelji znanja nego i istinski prijatelji iodgojitelji za ispravan život. To i vama, dragi vjerouèitelji iprofesori, od srca želim i od Boga molim. Neka se zbogvašeg prijateljskog ponašanja i zauzeta djelovanja vašiuèenici uvijek rado sjeæaju i vas i vaše škole, rekao jenadbiskup. Zakljuèujuæi propovijed izrazio je želju da školane bude samo mjesto gdje se stjeèu nove spoznaje, nego iškola ljubavi po uzoru na ljubav kojom Isus sve ljubi.Zadaæa škole nije samo pouèavati i posredovati raznespoznaje nego i uèvršæivati životnu vezu uèenika s Isusom.Tu vezu uèenika mogu s Isusom uèvrstiti samo oni koji suveæ s njim povezani i iz njegovih životnih korijena crpeživotnu snagu za svoj život i djelovanje, rekao je nadbiskup.Okupljene vjerouèitelje i profesore potaknuo je da seusporedo sa struènim usavršavanjem trude dubljeukorjenjivati u Isusu, u njegovu božanskom srcu, koje jepuno ljubavi i milosrða prema svima, a posebno premanajmanjima. Njih vam njihovi roditelji s velikimpouzdanjem i nadom povjeravaju, zakljuèio je nadbiskup. Na kraju je sudionicima slavlja zahvalio povjerenik za mladeRijeèke nadbiskup vlè. Marko Šariæ.

Izdana poštanska omotnica sa žigom i otvorena izložba uèast 20. obljetnice Varaždinske biskupijeVaraždin, 28.9.2017. (IKA) - U suradnji Varaždinskebiskupije, Varaždinskog kluba kolekcionara i Hrvatske pošte28. rujna u zgradi Hrvatske pošte u Varaždinu izdana jepoštanska omotnica sa žigom u povodu 20. obljetniceVaraždinske biskupije. Usto je otvorena filatelistièka izložbapoštanskih maraka, omotnica i žigova posveæena duhovnostivaraždinskog kraja. Na poèetku sve je srdaèno pozdraviopredsjednik Varaždinskog kluba kolekcionara MilanPavlekoviæ te je izrazio sreæu što je ovaj dogaðaj uvršten ukalendar dogaðanja u povodu proslave 20. obljetniceVaraždinske biskupije, ali i u kalendar dogaðaj 47.varaždinskih baroknih veèeri. Stoga je izložbi nazoèio iravnatelj VBV-a Davor Bobiæ, dok su Varaždinsku biskupijupredstavljali biskup Josip Mrzljak, koji je otvorio izložbu tegeneralni vikar mons. Antun Perèiæ. „Kada se osvrnemo naovih 20 godina možemo vidjeti kako je Varaždin, uz ostaleatribute, poput baroka, postao i biskupski grad. To neštoznaèi u Europi i kršæanskom svijetu i nešto je vrijedno.Danas koristimo elektronièku poštu koja nam je brža, ali ivaša nazoènost ovdje je znak da je ovakav naèinkomuniciranja, omotnicama i markom, posebno u vrijemeblagdana, ljudima draži od elektronièke pošte. Zato mi jedrago da ovim omotnicama i markama pratimo obljetniceVaraždinske biskupije. Bez obzira na to što napredujemo ubržim naèinima komuniciranja, ovakav naèin komunikacijepoštom, svakako je vrjedniji te ima svoju sadašnjost ibuduænost", rekao je biskup. Izložba je posveæena 20. obljetnici Varaždinske biskupije,ali i duhovnom životu varaždinskog kraja kroz stoljeæa kojije zapravo temelj osnivanja Varaždinske biskupije. Sve su tevažne dogaðaje svojim radom, ustrajnošæu i entuzijazmompopratili varaždinski kolekcionari i filatelisti. Autor izložbeJosip Jeleneèki iz Varaždinskog kluba kolekcionara, kažekako su kolekcionari i filatelisti kronièari prostora i vremenau kojem živimo. Uvijek nastojimo ostaviti pisane tragoveonoga što se dogodilo, jer pisani trag ostaje za sva vremena,poruèuje. „Kada je Varaždinska biskupija osnovana znalismo koliko je to vrijedno i pratili smo sve dogaðaje.Napravili smo žig i omotnicu uz samo osnivanje, nakon togaza petu, desetu, pa petnaestu i evo sada za dvadesetuobljetnicu. Što nas je ponukalo na ovakve zabilješke? Veæsamo osnivanje 1997. godine, pa potom 600 godina èuda uLudbregu, 600 godina ivanovaca u Lepoglavi i Ivancu, 350godina kapucina, 300 godina franjevaca i uršulinki uVaraždinu. Vrlo živi duhovni život ovoga kraja koji nismomogli zaobiæi. Nastojali smo sve ono važno u duhovnomsmislu pretoèiti na ovih 27 listova. Omotnice i žigovi idu upromet. Prigodni žig dostupan je elektronièkim medijimaèitavom svijetu. Tako èitav svijet može znati što se dogaða uVaraždinu", poruèio je Jeleneèki. Miljenko Mandiæ, direktor grupe Hrvatske pošte Podruèja 2,èestitao je autoru izložbe na ovoj, ali i na svim izložbamaprethodnih godina, što zainteresiranima omoguæavaupoznavanje s raznim temama, dogaðajima i vremenima.„Poštanske marke doista kazuju o povijesti i znamenitostimadruštava te njihovim kulturama. Zahvaljujuæi filatelistima,poštanske marke se èuvaju i za buduæe naraštaje. Poštanskamarka je temelj komunikacije i svjetski putnik. Simbolièki,ona je veleposlanik države iz koje potjeèe", rekao jeMiljenko Mandiæ iz Hrvatske pošte. U sklopu sveèanostiizvedena su i dva glazbena djela. Najprije „Labud" (CamilleSaint-Saëns) u izvedbi Lane Lucije Horvatiæ na violonèelu iVišeslava Jaklina na klaviru te potom „Ave Maria" (LuigiCherubini) u izvedbi buduæe sopranistice Tie Pikije iVišeslava Jaklina.

Domovinske vijestiika

54. listopada 2017. broj 40/2017

Obilježena obljetnica beatifikacije bl. Miroslava BulešiæaPula, 28.9.2017. (IKA) - Obilježavanje èetvrte obljetnicebeatifikacije bl. Miroslava Bulešiæa proslavljeno je 28. rujnau Puli središnjim sveèanim misnim slavljem koje jepredvodio umirovljeni poreèki i pulski biskup Ivan Milovanu zajedništvu s dvadesetak sveæenika Pulskoga dekanata.Biskup je na poèetku homilije podsjetio na velebni dogaðajbeatifikacije našega najmlaðega blaženika 28. rujna 2013.godine, te povezao okupljanja prvih kršæana na slavljeeuharistije na grobovima muèenika i naša današnjaokupljanja u raznim prigodama vezanim uz život i djeloBožjih ugodnika. To se dogaða jer su ti svijetli primjeriprivlaèni ljudima svakoga vremena. Znamo da kršæanskomuèeništvo nije nikakav fanatizam, nego je ononasljedovanje Isusa Krista, ono je upravo plod ljubavi ivjernosti prema Kristu i braæi. Kada je netko, kao što je tobio naš blaženik, suoèen sa sistemom koji se može opisatikao „laž, mržnja i nasilje", te iz takve životne situacijeoporuèno napiše „Moja je osveta oprost", ili kad uslijedprijetnji za sam život izjavi „Ako me ubiju, ubit æe me zaBoga i vjeru" (zapis iz Kanfanara 1946. ), ili se prednasilnicima isprijeèi ispred svetohraništa, rijeèima:„Naprijed možete samo preko mene mrtvoga" (Buzet 1947.) -onda to nije pitanje fanatizma nego stav ljubavi, strpljivosti,opraštanja ali i dosljednosti, hrabrosti, spremnosti na sve;sve u skladu s Isusovom rijeèju: „Veæe Ljubavi nitko nemaod ove, da tko život svoj položi za svoje prijatelje"(Iv15,13). Propovjednik je u nastavku usporedio bl. Miroslava Bulešiæai sv. Leopolda Bogdana Mandiæa, èiji su zemni ostacinedavno pohodili naše krajeve, te istaknuo kako ta dva Božjaugodnika, premda su bila tako razlièita vanjštinom, veže nizzajednièkih znaèajki, velièina duha, vjera, izgaranje za brataèovjeka. Veže ih, kao što je to prigodno o obilježavanju 50.obljetnice muèeništva bl. Miroslava Bulešiæa usporeðujuæinjega i bl. kardinala Stepinca rekao kardinal Kuhariæ - "Istavjera, isti duh."Spominjuæi rijeèi koje sv. Pavao piše Timoteju, „Spominji seIsusa Krista", propovjednik je rekao „kao da su pisanenašem bl. Miroslavu. „Zanj se ja zlopatim u okovima", pišesv. Pavao, i bl. Miroslav je bio proglašavan narodnimneprijateljem, ali unatoè svemu tome Rijeè Božja se i dalješiri. Sv. Pavao spominje kršæaninovu, dakle i svoju,sudbinsku povezanost s Kristom: s njim su-umrijeti ukrštenju, s njim su-živjeti, s njim i su-kraljevati; jedinstvo jeto koje se u našem životu ostvaruje po vjeri, molitvi isakramentima. To je jedinstvo s Kristom blaženi Miroslavduboko i intenzivno živio. Tome u prilog naveo jesvjedoèanstvo mons. Jakoba Ukmara, djelitelja krizme uLanišæu toga kobnog dana u kolovozu 1947., o tome s kojomje pobožnošæu Bulešiæ služio misu na oltaru Presvetog SrcaIsusova, i nakon mise u dubokoj sabranosti molio - tek 15minuta prije nego æe podnijeti muèeništvo. U evanðelju smo èuli Isusovu rijeè „Ako su mene progonili ivas æe progoniti", rekao je mons. Milovan. Vjeèno je pitanje:Zašto zli progone dobre, zašto je Kain ubio Abela a neobratno? Starozavjetni mudrac napisao je: Bezbožnik mrzipravednika zato što je ovaj za njega živo spoèitanje, i u istovrijeme i svjedok Boga koga bezbožnik ne priznaje.Pravednik u progonima ostaje hrabar i strpljiv s nadom uBoga. I sam Isus u trpljenju pouzdaje se u Oca, moli zaprogonitelje i daje uèenicima primjer ljubavi koja podnosiprogone. On, Uèitelj, pobijedio je svijet, i mi æemo snjegovom pomoæu pobijediti bezbožne progonitelje,zakljuèio je mons. Milovan te podsjetio okupljene da sesvetih muèenika spominjemo i èastimo ih, te im se utjeèemou duhovnim i tjelesnim potrebama da nam oni izmole

ustrajnost na putu vjere, u našim svakodnevnim potrebama ikriževima u obitelji, na poslu, u društvu i u svim kušnjamaživota. Na kraju misnog slavlja biskup je blagoslovio mladu obiteljVladimira i Ane Horvat koji kao èlanovi Neokatekumenskogputa uskoro odlaze u misijsko poslanje u Bitolu, uMakedoniju. Po završetku mise održano je èašæenje relikvijebl. Miroslava Bulešiæa. Sveèanom obilježavanju obljetnice beatifikacije prethodila jetrodnevna duhovna priprava u svim crkvama Poreèke iPulske biskupije, a u crkvi Sv. Ivana Krstitelja u Puli su ta tridana bila obilježena i raznim prigodnim sadržajima: prvogadana prikazan je dokumentarni film o Blaženiku, drugogadana bilo je euharistijsko klanjanje, a treæega je danavicepostulator vlè. mr. Ilija Jakovljeviæ predstavio nedavnoobjavljeni Duhovni dnevnik bl. Miroslava Bulešiæa. Ove je godine upravo ta crkva izabrana za obilježavanjespomena beatifikacije jer su ondje, prije nekoliko mjeseciprigodom posvete crkve u oltar položene relikvije toganašega najmlaðeg blaženika.

Proslava naslovnika HKD Sv. Jeronima i predstavljanje„Danice 2018."Zagreb, 28.9.2017. (IKA) - Hrvatsko književno društvo Sv.Jeronima proslavilo je blagdan sv. Jeronima misom uèetvrtak 28. rujna u sakristijskoj kapeli Sv. Križa uzagrebaèkoj prvostolnici. Misu je predvodio predsjednikdruštva dr. Stjepan Razum, u molitvenom zajedništvuèlanova društva. Bila je to zahvalnica za 149 godinapostojanja svetojeronimskoga društva, kao i za sve pokojneèlanove društva, poèevši od osnivaèa, zagrebaèkoganadbiskupa Jurja Haulika i svih njegovih suradnika s kojimaje godine 1868. osnovao društvo, te za sve pokojnepredsjednike, urednike, ravnatelje, odbornike, èlanove iradnike, a osobito za pokojne èlanove koji su umrli tijekomposljednjih pet godina, a to su Rajko Glibo, Dražen Pencel,Franjo Hrg, Ante Marinoviæ, Vinko Gregur, Nikola Puškar,Nikola Radoš, Ivan Kevriæ, Stanislav Vitkoviæ, StankoNovina, Mišo Zoreniæ, Nevenka Suèiæ, Joso (Joja) Ricov,Stanka Pavuna i Stanko Rozgaj. Nakon mise uslijedila je Književna veèer èetvrtkom, prva unastupajuæoj akademskoj godini, na kojoj je predsjednikdruštva i urednik dr. Razum predstavilo godišnjak „Danica2018. – hrvatski katolièki kalendar". Govoreæi o godišnjaku,istaknuo je da je „Danica" u svom 137. godištu (izlazi od1870. s 12 godina prekida od 1954. do 1965.) ozbiljangodišnjak, jer u njemu suraðuju pisci s akademskimnaslovima doktora i magistra, ali u njemu uvijek ima mjestai za puèku književnost. Stoga su i u ovom godištu objavljeninaruèeni èlanci, ali i mnogi radovi koji su pristiglisamopoticajno od suradnika diljem Hrvatske, pa i iziseljeništva (Njemaèka). Prvi dio „Danice" donosi rimokatolièki i grkokatolièkigrgurovski kalendar za godinu 2018. Kalendar je posveæensvetojeronimskom izdavaštvu, tako da je uz svakikalendarski mjesec objavljena naslovnica jedne od više od1000 objavljenih knjiga, uz kratki životopis dotiènoga pisca.Tu su i uobièajeni astronomski podaci za 2018. Zatim su sviradovi razvrstani u deset odjeljaka: „Ljetopis", „Hrvatskapovjestnica", „Znanstveno-popularni èlanci",„Svjedoèanstvo života", „Izseljenièka Hrvatska", „Prièa",„Pjesme", „Mala Danica", „Zanimljivosti" i „Koristno". U godišnjaku svojim radovima sudjeluje 35 suradnika, odkojih neki imaju i više radova. To su: Nedjeljka Andriæ-Novinc, Bosiljka Baèura, Anica Barkoviæ, Angelina Barun,Marija Beloševiæ, Sonja Breljak, Lojzo Buturac, Svjetlana

Domovinske vijesti ika

6 4. listopada 2017. broj 40/2017

Cveniæ, Ivanka Æulap, Marica Ðurekoviæ, Amalka Herceg,Nada Herceg, Josip Jurèiæ, Ivica Jurjeviæ, Vinko Juzbašiæ,Marija Kenjeriæ, Evica Kraljiæ, Gustav Kren, VesnaMajnariæ, Marinko Marinoviæ, Paško Melvan, IvicaMihaljeviæ, Ignac Munjko, Doroteja Paviæ, Gabrijela Paviæ,Zdravko Pavloviæ, Ružica Razum, Stjepan Razum, ZlatkoStahuljak, Josip Sumiæ, Stjepan Svedroviæ, Agneza Szabo,Lovre Torbarina, Vera Zemuniæ i Vojmil Žic. Na predstavljanju, osim urednika, govorili su Paško Melvan,Stjepan Svedroviæ, Agneza Szabo, Bosiljka Baèura, MaricaÐurekoviæ, Angelina Barun i Josip Jurèiæ.

Breznica Ðakovaèka: Teèaj za karmeliæanke u formacijiBiskup Križiæ razmatrao temu „Redovnièki poziv: glavnielementi, razluèivanje i dinamika rasta" - Sestre su pohodilinadbiskupi Hraniæ i SrakiæBreznica Ðakovaèka, 28.9.2017. (IKA/TU) - U Karmelu sv.Josipa u Breznici Ðakovaèkoj od 25. do 28. rujna održan jeteèaj za sestre u formaciji i njihove odgojiteljice. Bio je toèetrnaesti teèaj koji je pripremljen u sklopu rada Udruge „Bl.Alojzije Stepinac" bosonogih karmeliæanki u republikamaHrvatskoj i Bosni i Hercegovini, a peti koji je namijenjensestrama u formaciji. Voditelj teèaja bio je gospiæko-senjskibiskup Zdenko Križiæ, a sudjelovalo je 27 sestara izkarmelskih samostana u Brezovici, Mariji Bistrici, BrezniciÐakovaèkoj te gošæe iz slovenskog Karmela u Sori. Usvakodnevnom programu, koji se sastojao od tri predavanja,euharistijskih slavlja te osobnih susreta, mons. Križiæobradio je temu „Redovnièki poziv: glavni elementi,razluèivanje i dinamika rasta". Govoreæi o pozivu, mons. Križiæ s više je gledišta prišao tojtemi, potkrijepivši sve reèeno mnogim primjerima iz Biblijei života prvih monaha te nauka sv. Terezije od Isusa.Poèetni, prvi poziv, koji je upuæen svakom èovjeku, primilismo od Boga – to je poziv na život. No redovnièki pozivdolazi iznutra. On privlaèi i vodi u novi život te „postajesuprirodan s èovjekom". „Primili smo sebe kao dar, ali toprimljeno se mora izgraditi kako bi postalo steèevina,ostvarenje. Zato postoji potreba rada na sebi." Redovnièkipoziv je dinamièan i zahtijeva trajan dijalog s Bogom te biza poziv mogli reæi da on znaèi ostati vjeran. Stoga, poèetnaformacija nema vrijednosti ako se na nju ne nastavi trajnaformacija, istaknuo je biskup. Govoreæi o elementimaredovnièkog poziva (Božje nadahnuæe, dobra nakana osobe,sposobnosti osobe i odobrenje Crkve) te krizama ipoteškoæama i njihovom nadvladavanju, voditelj je naglasiopotrebu samospoznaje i iskrenosti te ljubavi koja je jedinasposobna voditi osobe do punog procvata redovnièkogpoziva i života za Boga i duše.Drugog dana teèaja, 26. Rujna, u popodnevnim satimaokupljene sestre i zajednicu karmeliæanki u BrezniciÐakovaèkoj pohodili su mjesni ordinarij nadbiskup ÐuroHraniæ i umirovljeni nadbiskup Marin Srakiæ. Nakonsveèane euharistije i zajedništva kod objeda nadbiskupi susudjelovali i u radosnom druženju sa sestrama i voditeljemteèaja mons. Križiæem, te su i tom prigodom posvjedoèilisvoju veliku i srdaènu oèinsku brigu, podršku i zauzetost zaživot Karmela, što je na poseban naèin obradovalo sveokupljene sestre. Kroz sve dane teèaja sestre su sve primljeno produbile umeðusobnim susretima izvan predavanja, u zajednièkojmolitvi i liturgijskom pjevanju, kao i u rekreativnimsusretima koji su odjekivali radošæu, pjesmom i smijehomtako specifiènim za kæeri sv. Terezije od Isusa. Po završetkupredviðenih predavanja posljednjega dana teèaja, sestre su seokupile na plenarni susret.

Otvorenje proslave svetkovine sv. Mihovila, zaštitnikaŠibenika i Šibenske biskupijeŠibenik, 28.9.2017. (IKA) - Proslava svetkovine sv.Mihovila arhanðela, zaštitnika grada Šibenika i Šibenskebiskupije, otvorena je u èetvrtak 28. rujna Službom svjetla ipjevanim Poveèerjem u katedrali Sv. Jakova. Obrede jepredvodio šibenski biskup Tomislav Rogiæ. Nakon prinosasrebrnog lika sv. Mihovila i Službe rijeèi propovijedao ježupnik šibenske gradske župe Gospe van grada fra FilipMilanoviæ Trapo. Istaknuo je kako je šibenska katedralasimbol vjere puka Šibenske biskupije. U malo kojem gradukao u Šibeniku može se naæi toliki broj crkava na jednommjestu. Sv. Mihovil je anðeo koji nam je tako blizu usvakodnevnim bitkama protiv zloga i onih sila koje nas želeodvesti u ponor ispraznosti, istaknuo je. Nakon homilijestotinjak djece, katolièkih skauta koji djeluju u župamaVodice, Njivice i Katedrala položili su prisegu, obeæajuæivjernost Bogu, Crkvi i Domovini. Prisegu šibenskih skautauzvelièali su i skauti iz Rijeèke nadbiskupija predvoðeniMarinom Miletiæem. Nakon Službe svijetla održan jekoncert na kojem su nastupili Pivaèi sv. Jakova koje jevodila Ana Goviæ Blaæe te Djeèji zbor župe sv. Jakova iMješoviti katedralni zbor pod vodstvom Jelene Mikulandre.Za orguljama je bio Nikola Lovriæ Caparin. Jelena Žajanastupila je na violini.

Priopæenje za javnost katolièkih udruga, pokreta izajednica u IstriIstarsko sveæenstvo borilo se za sve žitelje Istre, neovisno ovjerskom, nacionalnom i svjetonazorskom opredjeljenjuPazin, 29.9.2017. (IKA) - Katolièke udruge s podruèjaPoreèke i Pulske biskupije javno su podržale priopæenje kojeje javnosti uputila Poreèka i Pulska biskupija u svezi sdogaðajem na sveèanoj sjednici Dana Istarske županije 25.rujna u Pazinu. U priopæenju upuæenom 28. rujna istièu da sepridružuju zahtjevu poreèkoga i pulskog biskupa DraženaKutleše da se organizatori proslave Dana županije u Pazinutrebaju mnogo jasnije i nedvosmislenije distancirati odnetolerantnoga nastupa dijela nazoènih i uzvanika tijekomnavedene sveèanosti. „Oèekujuæi da živimo u vremenu isredini koju obilježava visok stupanj suživota, tolerancije ikulture, iskreno smo i duboko zapanjeni i razoèaraninecivilizacijskim istupom na sveèanoj sjednici Dana Istarskežupanije. Želimo stoga iskazati svoju potporu i zahvalnostsvima onima koji su nam omoguæili da se danas uopæesmijemo oglasiti, i to na hrvatskom jeziku, a to su prijesvega istarski sveæenici koji su tijekom dugih stoljeæa, odpopova glagoljaša, brižno èuvali, pa i po cijenu vlastitihživota, hrvatski kulturni identitet u Istri. Istarsko sveæenstvoborilo se za sve žitelje Istre, neovisno o vjerskom,nacionalnom i svjetonazorskom opredjeljenju. Upravo namoni danas trebaju biti uzor meðusobnoga poštovanja iuvažavanja razlièitosti. Ispod svake je razine ljudskogadostojanstva u 21. stoljeæu, prije svega, na bezobrazan naèiniskazivati svoje 'nezadovoljstvo', a onda još i ne poznavati ine priznavati elementarne povijesne èinjenice o vlastitomzavièaju", navodi se u priopæenju koje potpisuje Katolièkodruštvo prosvjetnih djelatnika Istre mons. A. Heka, Hrvatskokatolièko lijeènièko društvo mons. M. Krebl, Hrvatskokatolièko mladenaèko društvo Seljaèka sloga – Trviž 1911.,Hrvatski katolièki zbor MI - osnovna zajednica Vodnjan,Obiteljski centar Nazaret, Katolièka udruga RadniciMilosrdnog Isusa, Franjevaèki svjetovni red (mjesna bratstvaiz Pule i Rovinja), Udruga sv. Vinka (sve konferencije uIstri) i zajednica Jošua.

Domovinske vijestiika

74. listopada 2017. broj 40/2017

Slavlje sv. Mihovila u Šibeniku predvodio biskup KošiæŠibenik, 29.9.2017. (IKA) - Svetkovina sv.  Mihovilazaštitnika grada Šibenika i Šibenske biskupije proslavljena jeu petak 29. rujna na trgu pred šibenskom katedralom.Sveèano misno slavlje i procesiju ulicama grada predvodioje sisaèki biskup Vlado Košiæ. Uz predvoditeljakoncelebrirali su splitsko makarski nadbiskup Marin Barišiæ;biskupi hvarsko-braèko-viški Slobodan Štambuk,dubrovaèki Mate Uziniæ, kotorski Ilija Janjiæ, gospiækosenjski Zdenko Križiæ, umirovljeni šibenski Ante Ivas,umirovljeni gospiæko senjski Mile Bogoviæ, te biskupdomaæin Tomislav Rogiæ. „Sveti Mihovil pobjednik je Božji, on je pobijedio ðavla islomio njegovu moæ. Moæ ðavla je u optužbama i sijanju zlau srca ljudi, u neprestanom podmetanju i širenjudezinformacija u svijetu", poruèio je u homiliji biskup VladoKošiæ. Ukazao je kako se danas sotona kamuflirao umnogim, i to najutjecajnijim medijima, koje u RepubliciHrvatskoj ne možemo zvati našima jer su protuhrvatski,buduæi da ne šire istinu o hrvatskoj povijesti niti dopuštajuda se proèisti hrvatska sadašnjost. Kao da je sveti Ivan overijeèi za njih napisao: „zbaèen je tužitelj braæe naše koji ih jedan i noæ optuživao pred Bogom našim". „Doista kolikosamo neistina, poluistina, filtriranih i zaustavljenih vijesti,izabranih gostiju i govornika koji ne žele mir, negoneprestano - dan i noæ - optužuju svoju braæu za izmišljenezloèine, za neistinite stvari i djela. Dok naprotiv oni kojidobro žele svojoj braæi, koji šire mir, stvaraju pozitivnoozraèje i otvaraju oèi duhovno slijepima te naviještajuradosnu Kristovu vijest, nemaju mjesta u takvim medijima.Znamo, sjedne strane je najvažniji pokretaè zarada - važnijiod istine i dobra, a s druge strane - ideološke zablude koje senisu proèistile do dana današnjega", kazao je biskup Košiæ.Sveti je Mihovil Božji anðeo koji od davnina štiti ovaj grad idrevnu Šibensku biskupiju, kao nebeski vojskovoða kojibrani Božji narod od ðavla, njegovih napasti i svih zala,kazao je biskup Košiæ. Naglasio je kako danas zaštita svetogMihovila potrebnija je nego ikada jer moderni èovjek sveviše gubi kompas te, premda ima veæe tehnièke moguænosti,ima smanjeno rasuðivanje savjesti i raspoznavanje dobra izla. Biskup Košiæ osvrnuo se i na Domovinski rat, a koji je  biopravedna obrana od srpske agresije, još nije završen. „On sei dalje vodi, premda drugim sredstvima, podmetanjima iiskrivljavanjem istine. Potrebno je to prozreti i nastaviti seboriti za istinu i potpunu slobodu našega naroda i domovine.Kako? - Ne smije se dopustiti gaženje žrtve hrvatskihbranitelja koji su dali svoje živote i zdravlje za našudomovinu, kako Hrvatsku tako i BIH! Treba veæ jednomdonijeti pravedan zakon koji æe ih štititi. A pitamo se, zaštose vrijeða poginule kada se njihove spomen-ploèe mièu, kaoda su oni ginuli za neke druge vrijednosti negoli za svojdom? Treba ustrajati takoðer u zahtjevu lustracije, da seudalje iz javnih službi svi pripadnici bivšeg komunistièkogrežima koji su muèili naše ljude, progonili ih i ubijali - što birekao biskup Živkoviæ koji su okrvavili ruke", kazao jebiskup Košiæ koji je istaknuo sve spomenuto kao razlogzbog kojeg se i danas treba utjecati svetom Mihovilu.„Kada razmišljamo o interesima našega naroda i o njegovojbuduænosti, tada prvenstveno oèekujemo da na njegovomèelu budu ljudi jaka i razumna duha, koji æe se moæioduprijeti svim zamkama modernih zala koja nam se želenametnuti. Ali i svi misleæi ljudi trebaju dati doprinos tojborbi protiv zla, i na prvom mjestu mi, vjernici", poruèio jesisaèki biskup. Upozorio je na  Istambulsku konvenciju, kojapod krinkom borbe za prava žena podvaljuje zabludu rodneideologije koja želi ukinuti Bogom dan naravni zakon i

razlike izmeðu muškaraca i žena. U tom se smislu tražihrabrost toj podvali jasno reæi: „Ne!" „Radi se naime oiskrivljenom poimanju èovjeka, a onda o odgoju djece imladih koji imaju pravo na ispravno shvaæanje sebe idrugih". Sa sv. Mihaelom i mi moramo stupiti u boj protivtih krivih utjecaja koji pogubno djeluju na èovjeka. Vratiosam se upravo iz Fatime kamo je prošli vikend samo izPoljske došlo 24 grupa vjernika. Pa kad se mi želimousporeðivati s ostalim zemljama Europe, zar nijenajnormalnije da Hrvatska kao zemlja s najveæim brojemkatolika slijedi primjer zemlje kao što je Poljska? „Nerazumijem kada to nekome smeta pa nas pošto poto gura udruštvo onih zemalja koje su se, nažalost najviše raskršæanilejer su npr. uvele i veæ odavno legalizirale istospolnezajednice kao zajednice jednake zakonitom braku, dozvolilepobaèaj i eutanaziju, legalizirale droge i primile velik brojnekršæanskih imigranata koji su veæinom neintegrirani inasilni prema domaæem stanovništvu i našoj, kršæanskojkulturi. Što mi želimo slijediti, koji primjer, trebamo se i mizapitati. A kriterij neka nam bude razlikovanje dobra i zla,naša kršæanska tradicija i naša povijest u kojoj smo bili i odsamih papa zbog krvarenja za kršæansku vjeru proglašeni„Predziðem kršæanstva", kazao je biskup Košiæ. Mihovil jeBožji borac i pobjednik, naš branitelj i zaštitnik. Utecimo sedanas njemu i njegovoj zaštiti, da nas brani i vodi u Božjepobjede. Te su borbe i danas, kad nema formalnog rata,potrebne i mi smo pozvani ukljuèiti se svojim doprinosom unjih da bismo bili dionici i njegove odnosno Božje pobjede,zakljuèio je biskup Košiæ.Proslava nebeskog zaštitnika grada Šibenika i Šibenskebiskupije tradicionalno okupila je velik broj vjernika iz svihdijelova biskupije. Uz predstavnike župa Šibenske biskupijeu ophodu starim dijelom grada i rivom, sudjelovale su  ibrojne civilne udruge, škole, vrtiæi, kulturno umjetnièkadruštva. Županiju Šibensko-kninsku predstavljao je županGoran Pauk. U slavlju su sudjelovali i predstavnici gradskihvlasti: gradonaèelnik Željko Buriæ, dogradonaèelnici DanijelMileta i Paško Rakiæ. Srebreni lik sv. Mihovila tradicionalno u ophodu nosili su redarstvenici Policijskeuprave Šibensko kninske. Slavlje i procesiju pjevanjem jeuzvelièao Mješoviti zbor sastavljen od više župnih zborova,pod ravnanjem prof. Jelene Mikulandra, te uz orguljaškupratnju Nikole Lovriæa Caparina. Procesiju je animiraogeneralni vikar Šibenske biskupije mons. Marinko Mlakiæ.

Spomen-slavlje obljetnica „Rijeèke majke" predvodiobiskup ŠkvorèeviæRijeka, 29.9.2017. (IKA) - Na 95. obljetnicu preminuæa i125. obljetnicu roðenja službenice Božje Majke MarijeKrucifikse Kozuliæ, nazvane „Rijeèkom majkom", 29. rujnau samostanu Družbe sestara Presvetog Srca Isusova u Rijecimisno slavlje predvodio je požeški biskup AntunŠkvorèeviæ. Izraze dobrodošlice biskupu i sudionicimaslavlja uputila je vrhovna poglavarica Družbe s. NivesStubièar. U uvodu biskup je spomenuo kako nije sluèajno da jedanbiskup iz Slavonije predvodi to misno slavlje, jer sestrePresvetog Srca Isusova veæ 80 godina djeluju u Slatini,ugraðene 20 godina u Požešku biskupiju koja se prošlenedjelje spomenula navedene obljetnice svojim Treæimbiskupijskim euharistijskim kongresom. Istaknuo je kako jeznakovito da je Majka Marija Krucifiksa napustilaovozemaljski život na današnji dan i pridružila se nebeskomzboru svetih arkanðela Mihaela, Gabrijela i Rafaela,poželjevši da ovaj blagdan daruje sudionicima slavlja duhovnu snagu od koje je ona živjela.

Domovinske vijesti ika

8 4. listopada 2017. broj 40/2017

U homiliji biskup je podsjetio kako se u imenu pojedinogarkanðela krije starozavjetno Božje ime na hebrejskom –„El", „Elohin", što upuæuje na to da su anðeli stvorenaduhovna biæa najtješnje povezana s Bogom, a potom i sèovjekom kao duhovno-tjelesnim biæem, slikom i prilikomBožjom. Istaknuo je da anðeli na neki naèin zastupaju svastvorenja pred Bogom, ponajprije èovjeka, te su njegovièuvari. Na temelju prvog èitanja iz Knjige Otkrivenja sv.Ivana Apostola biskup je upozorio kako su se anðeli kao biæastvorene, a ne apsolutne slobode mogli opredijeliti protivBoga, i da nas sveti pisac izvješæuje kako se to i dogodilo,slikajuæi to kao rat na nebu u kojem je pobijedio Mihael injegovi anðeli, èije ime znaèi „Tko kao Bog?" Biskup jepotom protumaèio neuhvatljivost i izazovnost ljudskeslobode ranjene zlom, koja voðena sebiènošæu dovodièovjeka do opredjeljenja koja su protiv njega samoga, èinega žrtvom zla i osuðenikom na smrt. Istaknuo je kakoznanost nema odgovora na pitanje ljudske slobode, zla ismrti, te da nas Objava Božja po sv. Ivanu uèi kako je jedinoIsus Krist, Sin Božji svojom mukom i smræu, snagom ljubavikojom je žrtvovao sebe za nas na križu pobijedio anðeosku iljudsku pobunu protiv Boga, oduzeo moæ zlu i smrti teuspostavio èovjeka u punom dostojanstvu njegove slobode.Biskup je spomenuo kako se mlada rijeèka djevojka MarijaKozuliæ u prvoj polovici 20. stoljeæa susrela s timdramatiènim pitanjem slobode i traganja za pravimopredjeljenjem. Naglasio je da nam nije moguæe protumaèitikako se u našoj nutrini dogaðaju duhovni procesi kojidovode do uvida o smislu naših opredjeljenja za Boga ipokreæu slobodu da izabere Isusov put, kao što se todogodilo s Marijom Kozuliæ. Dar je to Božji, zakljuèio je.Na temelju evanðeoskog ulomka o Natanelovu susretu sIsusom i njegove peterostruke upotrebe rijeèi „gledati" i„vidjeti", biskup je kazao kako je vjera moæ našega duhakojim vidimo sebe i život Božjim pogledom. Upitao jenazoène kojim pogledom gledaju svoj ljudski život, svojepostojanje ranjeno zlom i smræu? Zakljuèio je da poèesto nevidimo dobro jer nam je zloæa kojom smo ranjeni pomutilapogled. Potrebno je stoga u dubini svoga biæa progledativjerom u Isusa Krista u kojem nam je Bog omoguæio davidimo istinu o nama, obznanjenoj u punini u njegovoj mucii smrti na križu, pobjedi nad zlom. Nadovezujuæi se na tutvrdnju, biskup je rekao kako je Majka Marija Krucifiksa iztakvog pogleda vjere, bila potpomognuta u svomopredjeljenju da uloži svoj život za siromašne, bolesne,prezrene, za odgoj onih koji nemaju moguænosti školovanja.Sjedinila je svoj život s njegovim križem, o èemu svjedoèi injezino redovnièko ime Krucifiksa, „Razapeta". Pozvao jevjernike da se slijedeæi primjer Majke Marije Krucifikse neodreknu Božjeg nauma o njima, ostvarenog u ljubavi IsusaKrista na križu. Zakljuèio je homiliju rijeèima: „Neka moli snama i za nas službenica Božja Majka Marija Krucifiksa dabudemo gorljivije duše za Boga, pa da poput nje vidimo onošto drugi ne vide, da se naša sloboda osnažena Božjomprisutnošæu u nama opredjeljuje za ono što je njegovo te i mibudemo pobjednici s Isusom Kristom u našim ljudskimmalenostima i nemoæima". Nakon poprièesne svi nazoèniuputili su Bogu molitvu za proglašenje blaženom MajkeMarije Krucifikse Kozuliæ. Vrhovna poglavarica s. NivesStubièar uruèila je potom biskupu njezin bronèani reljef akuæna poglavarica s. Dobroslava Mlakiæ zahvalila je biskupui svima nazoènima za sudjelovanje na slavlju. Biskup sekratko zadržao u razgovoru s vrtiækom djecom koja susudjelovala na misi i pjevala za vrijeme prièesti te jenjihovim roditeljima zahvalio za opredjeljenje da im djeca ukatolièkom vrtiæu rastu u ozraèju Isusove ljubavi, zazvavšina sve Božji blagoslov.

75 godina župe u DubraviZagrebaèka Dubrava bez kapucina nema svoju dušu; ne bipoznavala svoje korijene i oslonce, svoj rast i širenjeZagreb, 29.9.2017. (IKA) – Uz ovogodišnju svetkovinu sv.Mihaela Arkanðela istoimena župa u zagrebaèkoj Dubraviproslavila je 75 godina svoga postojanja. Bl. AlojzijeStepinac je 1. sijeènja 1942. godine blagoslovio crkvu Sv.Mihaela, èiju je gradnju osobno pomagao novèanimsredstvima, i predao župu na upravljanje kapucinima.Euharistijsko slavlje predvodio je zagrebaèki pomoænibiskup Ivan Šaško u koncelebraciji s dvadesetak sveæenikameðu kojima su bili i provincijal Hrvatske kapucinskeprovincije fra Jure Šarèeviæ, domaæi župnik i dekanRemetskoga dekanata fra Branko Lipša, gvardijan fraStjepan Bergovec, kao i više sveæenika koji su nekadapastoralno djelovali u župi. Uvodeæi u slavlje biskup Šaškorekao je: „Veèeras Bogu zahvaljujemo za sedamdeset i petgodina ove župe. Koliko je tu ugraðenih darova i života,susreta, osjeæaja, doživljaja, trpljenja i utjehe. Donoseæi vamponajprije èestitke našega nadbiskupa kardinala JosipaBozaniæa, i ja èestitam to èudesno djelo prisutnosti idjelovanja župne obitelji, voðene darom molitve, žrtve inesebiènosti franjevaca kapucina". U prvom dijelu homilije biskup je govoreæi o arkanðelimanaglasio, kako nam o njima najviše govore imena, koja svazavršavaju na 'el' što u Bibliji oznaèuje Boga. „Niti samoime 'anðeo' nije odrednica naravi biæa, veæ službe. Oni suposlanici, navjestitelji, nositelji Božje poruke èovjeku". Uovoj crkvi veæ 75 godina posebno odjekuje Mihaelovo ime:Tko je kao Bog. Ono može zvuèati: kao pitanje, kaodivljenje, kao tvrdnja i ispovijed sigurnosti i pouzdanja. Imearkanðela Mihaela, spojeno s imenom Gabriela, koje znaèiBožja snaga ili Božji junak i imenom Rafaela koje kaže da jeBog izlijeèio. objavljuje nam se Božje gospodstvo nad svimestvorenim i konaèna pobjeda nad zlom. Imena trijuarkanðela sažimaju govor o Bogu kroz tri najvažnijadogaðaja za svijet i èovjeka: Stvaranje, utjelovljenje IsusaKrista i otkupljenje èovjeka i svijeta. U njima je malivjeronauèni sažetak, podsjetio je biskup Šaško.U nastavku se posebno osvrnuo na Mihaela, te naglasio kakoje on i njegovi anðeli ulaze u sukob, „da bi ljude oslobodiliod zla i od tužitelja, èije su optužbe trajna zapreka za dobro,a kojih se èovjek bez Božje pomoæi ne može osloboditi.Iznad svih anðela jest poslanje njegova Sina Isusa koji jedošao radi grešnika i bolesnika svake vrste, stavljajuæi se nastranu slabih, malenih, pogoðenih trpljenjem tijela i duše. Isvaki i svaka od nas kršæana, kada se pozivamo na sv.Mihaela, preuzimamo dio njegova poslanja, želeæi biti odrazKristova ponašanja". Biskup je takoðer naglasio kako borbasv. Mihaela i njegovih anðela protiv zmaja „priziva istinu dase i kršæani, noseæi Božju prisutnost, njegovu istinu i ljubav,suprotstavljaju silama zla koje ponižavaju èovjeka isprjeèavaju Božji plan", stoga „zauzetost svakoga kršæaninatièe se ponajprije njegove crkvene pripadnosti. Svatko,poèevši od svoje župe, pozvan je na suradnju koja promièezajedništvo ispunjeno kršæanskim sebedarjem i dobromdrugoga". U tom je kontekstu posvijestio, kako je „posebnoteško i zahtjevno suprotstavljati se onim zlima koja ranjavajunaše hrvatsko društveno biæe, a koja imaju svoje korijene usebiènosti i zatvorenosti u zemaljsko. Samo iz novoga srca,iz Božjega dara i ljudske èežnje za obraæenjem, može nastatiobnovljeno društvo". Osvræuæi se na jubilej župe, biskup Šaško je rekao: „Prijesedamdeset i pet godina naši su stari izabrali ovo mjesto zacrkvu svetoga Mihaela i za kapucinski samostan. Tko jetada, u hladnoæi i blatu s tek nekoliko kuæa mogaopredvidjeti dogaðaje koji su uslijedili? Na to pitanje odgovor

Domovinske vijestiika

94. listopada 2017. broj 40/2017

je u Mihaelu – Tko je kao Bog. Nadbiskup Stepinac je želioda tu na istoku Zagreba bude moæni zagovornik i pomoænik,ali takoðer da nas pita, da nas potièe na dobro, poèevši odnjegova imena. I veæ su nadolazeæe ratne godine pokazalesvu potrebu zagovora prvoga Arkanðela", jer „ako sezaboravi da nema nikoga tko bi bio velik kao Bog, tada jeljudska zajednica u opasnosti nasilja i mržnje, klanjanjaidolima i ljudskoj oholosti; tada se gasi ljubav i ljepotaživljenja, koja je ovdje – uz svu muku i napor – uz pjesmu iljudsku toplinu otvarala nebo i ulijevala nadu".Nadalje je rekao da okolnosti nastanka i razvoja ove župepotvrðuju ljepotu Mihaelova imena. „Sjeæajuæi se poèetaka ipoteškoæa, s pravom odgovaramo da je samo Bog po ljudimakoji su mu vjerovali mogao ostvariti takvo djelo. Toliko jetoga èemu se možemo samo diviti. Spomenimo se samo onihkoji su ostavili tragove svoje svetosti, vidljive u duhovnojpovezanosti nadbiskupa Stepinca koji je danas blaženik isvetoga Leopolda Mandiæa. Dvojica kršæana koji su živjelikao Božji služitelji, gledajuæi razornost ljudske umišljenosti.Na njih se nadovezuju skromni i jednostavni oci kapucini,koje je u svojoj duhovnoj oporuci kapucinskoj braæi blaženiAlojzije neposredno prije svoje smrti pozvao da gradeKristovo èvrsto djelo, opus stabile, i da budu dobri i vjernisluge. Ova župa i samostan tomu su govorljivi svjedoci".Uime cijele nadbiskupije biskup Šaško zahvalio jekapucinima za njihovu revnost i prokušanu odanostevanðeoskomu djelu. „Neka se u njoj naðu svi èiji je životovdje izgarao za Krista, vjernike i hrvatsku domovinu: svakižupnik, sveæenik, redovnik i redovnica, svatko tko jepouèavao, odgajao, bio službenik Božjega praštanja iljubavi, pratitelj èovjeka u otajstvu radosti i ljudskeranjenosti. Desetljeæima je ovdje vidljiva duhovna os kojaspaja sv. Leopolda i sv. Lovru Brindiškoga, dajuæi nam kljuèkršæanske mudrosti u prepoznavanju potrebe za Božjimmilosrðem, u pomirenosti s Bogom i, s druge strane, uponiranju u Božji nauk. Ti su se uzori preslikavali i udjelovanje ove kapucinske zajednice", rekao je, te nastavio:„Slobodno smijemo reæi da zagrebaèka Dubrava bezkapucina nema svoju dušu; ne bi poznavala svoje korijene ioslonce, svoj rast i širenje. I u svojim traženjima ovdje joj jeotvoren put povratka u duhovni dom i provjeru novihkoraka. Iz svega toga proizlazi ispovijed sigurnosti ipouzdanja da nas Bog, ako se njemu povjerimo, neæe ostavitii s onima koji su ponizna srca nastavlja èiniti velika djela".Na kraju homilije, u duhu sv. Mihaela istaknuo je kako nason susreæe s pitanjem „Tko je Bog i tko je kao Bog – zamene. Koje mu mjesto dajem svakoga dana, u menipovjerenomu zvanju, u obitelji, u poslu, u susretima? Gdjega susreæem? Tko sam ja pred Božjim licem? Ima li u momeživotu netko ili nešto što je zauzelo njegovo mjesto? Ilimožda izbjegavam takva pitanja; a znamo da se s njimamoramo susresti".Kao vjernici smo tu i stojimo zajedno u svojoj vjeri predBogom koji nam je objavio da želi da živimo u radostiRadosne vijesti. Mihael naš život donosi pred Boga kojiuspostavlja pravednost ostajuæi milosrdni Otac; koji je snagai jakost; smilovanje i lijek našim bolima i svjetlo našimlutanjima. Stoga danas uèvrstimo vjeru u Božje anðele. Akoih pokušamo zanemariti ili ih odmaknuti iz svojih života,time mièemo od sebe puninu života. Jer, anðeli nisu biæa zazabavu, prepuštena djeèjoj molitvi i mašti, nego istina ostvorenome redu i smislu, o pitanjima od kojih, doduše,nekada želimo pobjeæi, ali s kojima nas život suoèava i tražinaš odgovor, rekao je na kraju homilije biskup Šaško.Nakon poprièesne molitve rijeè zahvale svima koju su seutkali u 75 godina župe izrekao je župnik Lipša, a potom je uznak zahvalnosti biskupu uruèena slika sv. Mihaela.

Okupljenima se obratio i provincijal fra Jure Šarèeviæ koji jeosvræuæi se na poveznicu sv. Leopolda i bl. Alojzija s tomžupom, podsjetio da je u godini u kojoj je župa povjerenakapucinima, umro sv. Leopold. „Prije nego je zapoèeoproces za njegovo proglašenje blaženim i svetim, tadašnjizagrebaèki nadbiskup Alojzije vidovito je proroèki pozvaohrvatske kapucine da poènu širiti štovanje sv. Leopolda i daoje prevesti prvi službeni životopis sluge Božjega Leopoldakoji je tada izdan u samo osam primjeraka na mesarskompapiru, od kojih je saèuvan samo jedan". I on je zahvaliosvim župnjanima i subraæi kapucinima koji su djelovali idanas djeluju u ovoj župi, posebno se spominjuæi onihpreminulih.Prije blagoslova biskup Šaško još je jednom vjernikeohrabrio da u svakodnevnim teškoæama bilo u obitelji, uhrvatskoj domovini „dok se pitamo kamo to vodi, da uvijekznamo s pouzdanjem reæi 'tko je kao Bog'. On æe nas spouzdanjem voditi i znamo da nas èuva i èini ono što jedobro. Neka nam sv. Mihael prokrèi put do togarazumijevanja".Euharistijsko slavlje pjevanjem je uvelièao župni mješovitizbor.

Žminj: Proslavljen blagdan sv. Mihovila i 300. obljetnicažupne crkveOvu crkvu izgradila vjera vaših predaka, jer su željeli Bogupokloniti ono što je vrijedno, istaknuo biskup KutlešaŽminj, 29.9.2017. (IKA) - U Žminju je u petak 29. rujnasveèanim misnim slavljem pod predsjedanjem poreèkog ipulskog ordinarija Dražena Kutleše, proslavljen blagdan sv.Mihovila i 300. obljetnica kako je župna crkva poprimilasadašnje oblièje. Nakon sveèane ulazne procesije, u kojoj suuz koncelebrante i ministrante bila i djeca u istarskimnarodnim nošnjama, ulazne pjesme župnog zbora, jednepjesme djeèjeg zbora, te pozdrava župnika Jordana Rovisa,proèitan je uvodno kratki povijesni prikaz vremena iokolnosti u kojem je župna crkva poprimila današnje oblièje.Premda nije poznat toèan nadnevak poèetka njezineizgradnje, sa sigurnošæu možemo kazati da ova crkva od 12.stoljeæa biva duhovnim utoèištem generacijama Žminjaca,naglašeno je u uvodu. Godine 1717. zakljuèena je izgradnjanjezinog arhitektonskog plašta i proèelja kakvim ga danasvidimo i ta godina stoji zapisana na proèelju crkve.Žminj je bio stoljeæima, pa tako i tijekom 18. stoljeæa,sjedište Zbornog kaptola, što je bio pokazatelj dostojanstva ivažnosti ove vjerske zajednice jer je u središnjoj Istri takvihkaptola bilo još samo u Pazinu i Tinjanu. Èlanovi kaptolabili su župnik i još jedan sveæenik te su nosili titulukanonika. Župnik - kanonik pod èijim je pastoralnim radomdošlo do realizacije najveæega dijela izgradnje današnjecrkve zvao se Sante Rovis. Obitelj Rovis je porijeklom izFurlanije te je došla, poput nekih drugih talijanskih obitelji,tijekom 17. stoljeæa na podruèje središnje Istre pa tako iŽminja. Bili su to uglavnom obrtnici i trgovci. Iz te jeobitelji Žminj imao niz sveæenika i župana što znaèi da se jeobitelj Rovis vrlo rano ukljuèila u društveni i vjerski životmjesta te se s vremenom kroatizirala. Jedan od izdanaka teobitelji bio je i spomenuti Sante, koji je kao župnik djelovaood 1699. do 1729., dakle podario je ovoj župi toèno 30godina služenja. Kroz prvih tridesetak godina 18. stoljeæažupna je crkva u potpunosti barokizirana, dobila jemramorne oltare koji je i danas krase. Uz Župnika Rovisa naŽminjštini je djelovalo još desetak sveæenika što jepokazatelj brojnih duhovnih poziva karakteristiènih zaveæinu župa katolièkog svijeta onoga vremena. Župa Žminjje uz, dakle, brojne duhovnike tada imala jednog zvonara,

Domovinske vijesti ika

10 4. listopada 2017. broj 40/2017

jednog sakristana i sveæenika orguljaša. Možemo se podièitii s tada aktivnih desetak bratovština u koje je bio ukljuèendobar dio od tadašnjih 2400 stanovnika župe, istaknuto jenadalje u uvodu. Potom je Nevenka Erman proèitala svojestihove posveæene žminjskom zaštitniku sv. Mihovilu.Biskup je u homiliji, spomenuvši uobièajenu sliku sv.Mihovila u borbi protiv zmaja, simbola zla, istaknuonekoliko temeljnih znaèajki sukoba izmeðu dobra i zla.Sukob je prvotno nastao kada se Lucifer usprotivio Božjemzakonu. Grijeh je prijestup Božjeg zakona. Mi smo kaovjernici podložni tome grijehu, on uništava našu dušu, grijehponištava ono najvrjednije, Božju dobrotu. U Svetomepismu izrièito se kaže da Bog mrzi grijeh jer je potpunanegacija dobra, i zato se trebamo boriti protiv grijeha, iodbijati ga od svoje duše. Grijeh dolazi kada odlutamo odKrista. No, ako smo u blizini Krista savjest nas upozoravakada èinimo zlo. Zlo dolazi od Sotone, protivnika Boga iljudi. Sotona je uvijek optužitelj ljudi, i želi im uèiniti zlo.On je i krivokletnik, on kleveæe ljude i Boga kako bi sebepokazao u boljem svjetlu. Primijenimo li ta saznanja izSvetog pisma na današnje vrijeme vidimo da je to borba zaIstinu, jer jedino æe nas Istina osloboditi. Najgore je kadaèovjek otvrdne u laži i to mu postane naèin djelovanja. SvetiMihael nas poziva da budemo ljudi koji æemo se uvijek uživotu boriti za dobro. Prezentirati ljudima da zlo ne postojinajveæi je uspjeh Sotone, koji èovjeka uzdiže uvjeravajuæi gada je jednak Bogu. Najbolji naèin borbe protiv zla jestmuèeništvo, to je direktno suprotstavljanje Sotoni i negiranjesvega onoga što on želi uèiniti u ovome svijetu. Malo jepozvanih na muèeništvo, i zato nam Crkva daje sakramente,napose ispovijed, nakon èega èovjek može ponovno ustati ikrenuti naprijed, kao ljudi koji žele dobro i nikako nepristaju uz zlo. Sotona od poèetka želi zavesti ljude i udaljitiih od Dobra, zato uvijek, u svim poteškoæama, u obitelji i udruštvu trebamo zazivati Isusa i Majku Božju i svetogMihaela. Djelovanje Sotone je najèešæe suptilno, pa takoprimjerice oholost i samoisticanje ne smatramo grijehom, nopotrebno je zapitati se èesto u životu stojimo li na stranidobra ili zla. Svatko to najbolje zna u svojoj duši. Sukobizmeðu dobra i zla nastaje kod prividne slobode èovjeka,nastavio je biskup. Jedna je to od najprisutnijih zamkidanašnjeg vremena, najveæu uspjeh Sotone danas jeuvjerenje da je u životu glavni cilj uživanje i osobnoblagostanje, negirajuæi Boga kao svoga Stvoritelja. I danas jepotrebno zazvati najveæeg Božjeg Branitelja, svetogaMihaela, da znamo priznati Boga kao Stvoritelja. Još jednarazlog sukoba dobra i zla je pitanje pravednosti i milosrða.Sotona uvijek optužuje èovjeka pred Bogom, da po nekojpravdi zaslužuje iæi u pakao. No Bog u svojoj pravednostiuvijek èovjeku šalje otkupljenje. Naš grijeh je doneklenijekanje toga otkupljenja jer ne želimo više dobro veæ segrijehom vraæamo zlu, rekao je propovjednik.Govoreæi o visokoj obljetnici župne crkve, biskup jepodsjetio kako su prethodne generacije živjele dalekooskudnije nego mi danas, ali su ipak sagradili tu velebnucrkvu. Možda tada nije bilo toliko važno materijalno, veæ jeovu crkvu izgradila vjera vaših predaka, jer su željeli Bogupokloniti ono što je vrijedno, odricali su se i muèili da bi jesagradili. Uz izraz zahvalnosti tim generacijama, trebamosami sebe zapitati, bismo li mi danas, uz mnogo veæematerijalne i tehnièke moguænosti, sagradili ovakvu crkvu.Tu je pitanje naše vjere. Problem je vjerujemo li, i želimo limi to u dubini naše duše, ili smatramo da je to sve suvišno, igledamo samo svoje potrebe, zanemarujuæi potrebe drugih izajednice. Trebamo si postaviti pitanje: 'Što smo minaslijedili od naših predaka, a što æemo ostaviti narednimgeneracijama?' Ponosimo se naslijeðem, ali možemo li se

ponositi onime što smo mi napravili? Ili možda èak nemožemo ni održavati što su naši stari napravili? Ovo je jedanpoziv da preispitamo samo sebe, i da, poput svetog Mihaelastanemo na stranu dobra, da pokažemo svoju vjeru, ne samorijeèima nego i djelima, da èinimo dobra djela, da uvijekbudemo na strani dobra i da Bogu zahvaljujemo što su namCrkva i naši preci stvorili kroz tih 300 godina. Samo dobar ipošten èovjek zna zahvaljivati, zakljuèio je biskup.Nakon prièesti svi su okupljeni zajedno izmolili „Molitvu sv.Mihovilu" pape Lava XIII., koja se u toj župi redovito moli.Na kraju je završne zahvale izrekao je župnik Rovis, koji jeujedno èestitao Dan župe i Dan opæine. Misi su, uz brojnežupljane nazoèili opæinski naèelnik Željko Plavèiæ sasuradnicima te ravnatelji mjesnih obrazovnih ustanova. SvetiMihovil je i zaštitnik policije pa su stoga toj misitradicionalno nazoèili naèelnici i djelatnici nekoliko istarskihpolicijskih postaja. Župnik je ujedno èestitao i imendansvima onima koji nose neku od inaèica imena Mihael,Gabriel i Rafael, a kojih na podruèju žminjske župe imatridesetak. Najavio je i skoro predstavljanje monografije ožminjskoj župnoj crkvi. Pozvao je okupljene napredstavljanje knjige „Uvijek si uz mene", autorice MarijeSošiæ iz Žminja, u kojoj piše o svojoj obitelji o pokojnombratu sveæeniku Pavlu Modrušanu. Knjiga je prigodnouruèena biskupu i o. Ivanu Matiæu koji je predvodiotrodnevnu duhovnu pripravu. Župnik je na kraju najaviokoncert Ansambla za ranu glazbu Otium iz Zagreba, odkojeg æe prihod biti namijenjen samohranom ocu šestorodjece koji žive na podruèju žminjske župe. Pjesnikinja Nada Galant proèitala je na kraju svoje stihovena žminjskom dijalektu „Svietemu Mihovilu", a potom jedjeèji zbor otpjevao pjesmu „Žminjski turan". Slavlje jezakljuèeno pjesmom „Tebe Boga hvalimo" te oferom,ljubljenjem križa.

Vlè. Stjepan Maroslavac proslavio 40 godina sveæeništvaDonji Miholjac, 29.9.2017. (IKA/TU) – Misnim slavljem užupnoj crkvi Sv. Mihaela, arkanðela, vlè. StjepanMaroslavac, sveæenik Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije,proslavio je 29. rujna 40. obljetnicu sveæeništva. Slavljenikje predvodio misu s još 12 sveæenika Ðakovaèko-osjeèkenadbiskupije te preè. Ladislav Ronta, župnik župe uHarkanju u susjednoj Maðarskoj. Sveèano misno slavljepjesmom je animirao mješoviti župni zbor „Sv. Cecilija". Upropovijedi vlè. Maroslavac ukratko je opisao najvažnijepovijesne dogaðaje svoje rodne župe i grada koji nosi imesvoga zaštitnika sv. Mihaela, a koji ove godine slavi 960godina prvoga pisanog spomena. Podsjetio je na vrijemeDomovinskoga rata kada su Miholjèani prihvatili prognanikeu svoje domove. „Molimo sv. Mihaela, našeg zaštitnika, dabude u cijeloj domovini, gradovima i selima dovoljno dobrihuvjeta za rad, da ljudi imaju gdje raditi i zasluženu plaæu ucijelosti dobiti, da ne bude nitko u svojim primanjimazakinut, da bude dovoljno i ruha i kruha a i Božjeg Duha",rekao je izmeðu ostalog slavljenik.Na kraju misnog slavlja donjomiholjaèki župnik JosipAntoloviæ zahvalio je slavljeniku i istaknuo kako jeslavljenik Maroslavac ovogodišnji dobitnik nagrade GradaDonjeg Miholjca „Peèat Grada", kojom mu grad zahvaljujeza njegov dosadašnji rad na podruèju kulture. Župnik jepotom podsjetio kako je vlè. Maroslavac uz proslavu 950.obljetnice prvoga pisanog spomena imena grada objavioknjigu 'Donji Miholjac kroz stoljeæa', potom, autor je'Litanijara', knjige o zvonima u Ðakovaèko-osjeèkojnadbiskupiji 'Slava glasu nebeskom' te knjige o orguljama unadbiskupiji 'Kraljica svih glazbala'.

Domovinske vijestiika

114. listopada 2017. broj 40/2017

Slavlje splitskih službenica milosrðaTri Anæele položile doživotne zavjete, jedna prve zavjete apet sestra proslavilo zlatni jubilejSplit, 30.9.2017. (IKA) - Tri sestre službenice milosrða(Anæele) položile su doživotne redovnièke zavjete, jednaprve zavjete, a pet sestara proslavilo je zlatni jubilej - 50godina redovništva u subotu 30. rujna u samostanskoj crkviBezgrešne Djevice Marije u Splitu. Euharistijsko slavljepredvodio je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ ukoncelebraciji s jedanaestoricom sveæenika iz razlièitihhrvatskih (nad)biskupija. Proslavi su nazoèile brojne Anæeleiz Hrvatske i iz Italije te rodbina i prijatelji.Prije poèetka euharistijskoga slavlja rijeè pozdrava uputila jeprovincijalna poglavarica službenica milosrða s. MariangelaGaliæ. Zahvalila je svima što su došli zajedno s Anæelamaslaviti veliki dan za njihovu redovnièku zajednicu, kazavši:„Slavimo Gospodina zbog izabranja, upuæenog poziva teodgovora naših sestara." Poželjela im je da ih na njihovuredovnièkom putu prati primjer i zagovor utemeljiteljice sv.Marije Krucifikse. Zahvalila je roditeljima i obitelji sestarašto su svoje kæeri velikodušno darovali Bogu i redovnièkojzajednici te ih zamolila da im i dalje budu blizu podrškom imolitvom.Pozdravima se pridružio i nadbiskup Barišiæ, istaknuvši daredovnice zavjete Gospodinu vrše pred svim pukomNjegovim, meðu sestrama i pred Crkvom Božjom.„Zahvalimo Gospodinu za milosti koje nam je udijelio 50-godišnjim služenjem sestara koje slave svoj zlatni jubilej,podržimo molitvom one koje polažu doživotne zavjete iohrabrimo sestru koja polaže svoje prve zavjete", kazao jenadbiskup na poèetku misnoga slavlja. U propovijedi jegovorio o Božjem pozivu i izabranju, o njegovoj ljubavi inašem odgovoru. U surjeèju biblijskih èitanja koja su sestreizabrale za taj dan, istaknuo je da Gospodin poziva i želi nasvidjeti pred svojim licem, a mi mu poput Mojsija trebamoodgovoriti sa strahopoštovanjem. „Mojsije izuva svojuobuæu, svoju sigurnost udaljuje od sebe i ogoljuje se predGospodinom. Prilazi mu sa strahopoštovanjem ipovjerenjem. I Gospodin se ogolio kada je postao èovjekom,postao u svemu nama slièan osim u grijehu. To je ljubavkoja se daje potpuno, ne ostaje na distanci nego nam dolaziblizu. On nije sila, snaga, anonimnost nego osobna ljubav.On je Bog praotaca naših: Abrahama, Izaka i Jakova",naglasio je mons. Barišiæ.Buduæi da svaki èovjek želi radostan, sretan i ostvaren života èesto biva nezadovoljan i optereæen razlièitimpoteškoæama i promašenim izborima nadbiskup je naglasiokako „Božja ljubav ima sposobnost ispuniti sve prostorenašega srca. To srce na Božjem tragu gleda sebe, svoj život iživot bližnjega oèima i srcem Božjim. Ono vidi èovjeka upotrebi. Ono je spremno na sebedarje i žrtvovati sebe zadruge. Ono je sposobno ljubiti jer žrtvovati sebe radidrugoga najveæe je iskustvo ljubavi. Kada smo uèinili neštodobro za drugoga, osjetili smo neizrecivu radost. To jebožanska ljubav koja je prisutna tamo gdje sesamoprijegorno dajemo." Zahvalio je sestrama Anæelama nasvjedoèkom i požrtvovnom životu koji zna što je ljubav idostojanstvo onoga koji ih je pozvao.Nakon homilije uslijedio je obred obnove zavjeta, a potom ipolaganje doživotnih zavjeta. Pet sestara zahvalile su Boguza 50 godina zavjeta: s. Gracija, s. Aurelija, s. Albina, s.Patricija i s. Rafaela. Prve zavjete položila je s. Katarina, adoživotne zavjete po rukama generalne poglavarice M.Gabrielle položile su s. Ivana, s. Ksenija i s. Veronika.Nakon prostracije za vrijeme koje se mole litanije, uslijedioje obred zavjetovanja te sveèani blagoslov ili posveæenjezavjetovanica. Nadbiskup je potom zavjetovanim

redovnicama predao znak zavjetovanja - križ, a generalnapoglavarica stavila im je na glavu vjenèiæ. S tim je završenobred zavjetovanja te je nastavljeno s euharistijskimslavljem koje je svojim pjevanjem uzvelièao zbor Anæela.Na kraju misnoga slavlja nadbiskup je èestitao redovnicamana zavjetima, poželjevši im da ono što je Bog u njimazapoèeo, sretno i dovrši.

Biskupu Štambuku uruèena zahvalnica u povodu Danagrada HvaraZa doprinos u pastoralnom i društvenom djelovanju u graduHvaru i Hvarsko-braèko-viškoj biskupijiHvar, 30.9.2017. (IKA) – Na sveèanoj sjednici Gradskogavijeæa održanoj u subotu 30. rujna u Loði u povodu Danagrada Hvara i blagdana sv. Stjepana I., pape i muèenika,hvarsko-braèko-viškome biskupu Slobodanu Štambukuuruèena je zahvalnica za njegov doprinos u pastoralnome idruštvenome djelovanju u gradu Hvaru i Hvarsko-braèko-viškoj biskupiji. Sveèanom sjednicom Gradskoga vijeæapredsjedao je Jurica Milièiæ, a zahvalnicu biskupu uruèio jehvarski gradonaèelnik Rikardo Novak, i to pred kraj njegovevišegodišnje biskupske službe. Mons. Slobodan Štambuk zapoèeo je biskupsku službu1989. godine nakon što ga je biskupom imenovao papa IvanPavao II. 30. ožujka te godine. S obzirom da je hvarskibiskup napunio kanonsku dob protekle je godine zatražio odpape Franje odreknuæe od službe pastira mjesne Crkve.

Biskup Šaško zaredio šesnaestoricu novih ðakonaZagreb, 30.9.2017. (IKA) - Zagrebaèki pomoæni biskupIvan Šaško predvodio je u subotu 30. rujna euharistijskoslavlje u zagrebaèkoj prvostolnici u zajedništvu s pomoænimbiskupom Mijom Gorskim te okupljenim provincijalima,sveæenicima, redovnicima, redovnicama i Božjim narodom,zaredivši šesnaestoricu novih ðakona, izvijestio je Tiskovniured Zagrebaèke nadbiskupije. Uvodeæi u euharistijskoslavlje, biskup Šaško prenio je pozdrav zagrebaèkognadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæa koji zbogrehabilitacije nije mogao biti predvoditelj reðenja. U homilijibiskup Šaško govorio je o slavlju reðenja, istaknuvši da nasono uvijek vraæa na istinu da je Crkva otajstvo darovanosti,u kojemu svaka služba ima svoju znakovitost. „Sam ðakonatvjerojatno je u najveæoj napetosti sa suvremenom kulturom,jer pokazuje da kršæanstvo živi od Božjega Duha,oèitovanoga u Božjoj rijeèi i služenju, u darivanju sebedrugima. I ranije se èovjek, u težnji za slobodom, pitao:'Kako je moguæe služiti i biti sretan?' To dvoje, sloboda isluženje, kao da je u nepomirljivoj opreènosti, istaknutojnaroèito danas, kada se pokušava nametnuti idealsamoostvarivanja i posvemašnje neovisnosti. No, uvjerilismo se toliko puta da takva autonomija ne oslobaða èovjeka,nego ga još više zarobljava. Sloboda po mjeri èovjeka uvijekje ogranièena i druge ogranièava."Posebno je pozvao ðakone da ne prestanu upoznavatiKristovo evanðelje koje im se predaje u ruke u obredureðenja: „To je objavljena i zapisana Božja sloboda,Radosna vijest kojoj æete biti navjestitelji, a koja nije poljudskoj mjeri nego po Božjemu planu. (…) U svemu štoæete kao službenici Crkve èiniti polazite od Božjega dara isluženja koje izvire iz srca poslušnoga Bogu. Tada pismopostaje živom rijeèju po vašemu primjeru."Govoreæi o služenju, biskup Šaško je istaknuo da u Crkvisluženje nije popis stvari koje treba izvršiti, nego naèinprisutnosti, ophoðenja s drugima i djelovanja. U Crkvi nitijedna služba nije velika, nema dostojanstva, ako se iz nje

Domovinske vijesti ika

12 4. listopada 2017. broj 40/2017

ukloni služenje i ako ju ne prožima duh malenosti. Homilijuje završio pozivom reðenicima da se ne boje unatoèsuvremenosti koja donosi brze obrate koji raðaju noveodnose u društvu: „Ne trebamo ih se bojati, jer je našasigurnost u Kristu, ali kao Crkva sve trebamo èitati i èiniti uDuhu koji nam je dan, koji nadahnjuje i preobražava, kojinas pripravlja za ono što izgleda nemoguæim. U tomeizazovu nismo sami. Upravo reðenje pokazuje da smonastavak istoga Božjeg djela, nova karika u povijesnometijeku koja je iskovana u kovaènici Duha Svetoga za novaoèitovanja Božje prisutnosti. Oslonjeni smo nasvjedoèanstvo svetih, od kojih ovdje danas posebno privlaèilik svetoga Josipa, èiju Godinu slavimo, i blaženi AlojzijeStepinac – ti èudesni umjetnici darovanosti i služenja;osporavani i voljeni, samozatajni, a tako vidljivi. Ostaniteznak svima nama u Crkvi, da svaki poziv ima ðakonskeodlike i da Crkvu i hrvatsku domovinu grade samo nesebièniljudi koji su susreli Boga po Kristu koji služi."Za Zagrebaèku nadbiskupiju zareðeni su: Ivan Braovac, župaIsusova uskrsnuæa, Sesvetski Kraljevec; Dario Kral, župa sv.Blaž, Zagreb; Filip Mariæ, župa Isusova uskrsnuæa, SesvetskiKraljevec; Matija Novaèki, župa sv. Ane, Lobor; ToniPotrebiæ, župa sv. Nikole, Krapina; Kristijan Tušek, župa sv.Mihaela, Mihovljan; Marko Toplak, župa BDM Kraljice sv.Krunice, Remetinec; Alen Vrbek, župa Uzvišenja SvetogKriža, Sveti Križ Zaèretje. Za Franjevaèku provinciju sv.Æirila i Metoda zareðeni su fra Leopold Paliæ, župa sv.Leopolda Mandiæa, Zagreb-Dubrava, Zagrebaèkanadbiskupija; fra Ivica Peènik, župa BDM Žalosne i sv.Marka Križevèanina, Križevci, Bjelovarsko-križevaèkabiskupija; fra Vedran Kos, župa Našašæa sv. Križa,Orahovica, Požeška biskupija; fra Stjepan Hrkaè, župa sv.Dominika Savija, Slavonski Brod, Ðakovaèko-osjeèkanadbiskupija; fra Andro Tomislav Glušiæ, župa sv. Katarine,Gaj, Požeška biskupija. Za Franjevaèku provinciju PresvetogOtkupitelja zareðeni su fra Ivan Marija Ðuzel, župa sv.Franje Asiškog, Splitsko-makarska nadbiskupija; zaProvinciju franjevaca treæoredaca glagoljaša fra DarijoMican, župa sv. Ilije, Glamoè, Banjoluèka biskupija; te zaHrvatsku pokrajinu Družbe Isusove o. Petar Klariæ, župa sv.Vida, Vidovice, Vrhbosanska nadbiskupija.

Ðakonsko reðenje u varaždinskoj katedraliVaraždin, 30.9.2017. (IKA) - Varaždinski biskup JosipMrzljak predvodio je u subotu 30. rujna u katedraliUznesenja Blažene Djevice Marije na Nebo misno slavlje sðakonskim reðenjem. Sveti red ðakonata primili su MarkoDomiter iz župe Majke Božje Snježne Trnovec, MišelKovaèeviæ iz župe svetog Mihaela arkanðela Miholjanec,Karlo Kruljac iz župe svetog Josipa Varaždin - Banfica teNikica Posavi iz župe svete Marije Magdalene - Ivanec.Pozdravljajuæi okupljene vjernike, sveæenike, bogoslove tenjihove obitelj i prijatelje, mons. Mrzljak naglasio je kakoovih dana Varaždinska biskupija proslavlja 20. godina odsvog utemeljenja, a jedan od najveæih darova tim supovodom upravo èetvorica bogoslova koja primaju redðakonata. Red ðakonata dar je, ne samo našoj Varaždinskojbiskupiji, veæ cjelokupnoj Crkvi. Ovo je poèetak njihovaživota u svetom redu. Danas postaju èlanovima kleraVaraždinske biskupije, ovo je njihov prvi korak. Molitvomæemo ih pratiti da hrabro idu dalje prema cilju za koji su seodluèili, poruèio je biskup.Nakon što su kandidati javno pristupili i odazvali se pozivuda žele biti reðeni za ðakone rijeèima „Evo me!", uslijedilaje biskupova potvrda kako „ovu našu braæu izabiremo u redðakonata". U homiliji biskup je zatim okupljenom mnoštvu

kazao kako je iznimno važno da sv. Jeronima, èiji se blagdanslavi toga dana, prihvate kao ljubitelja Božje rijeèi, buduæida je zaslužan za prijevod Svetog pisma s hebrejskog nalatinski. Sveti Jeronim vidio je koliko je važno da Božja rijeèdopre do svakog èovjeka, da ju može razumjeti. Zato smo uzbornoj molitvi molili da se narod Božji što obilnije hraniBožjom rijeèi. Za rast i život na zemlji potrebna nam jehrana. Zato i postoji ta usporedba kako se Božjom rijeèjumoramo hraniti da bismo dugo živjeli. Da bismo dobilitjelesnu hranu, netko je mora pripremiti. Slièno je i s Božjomrijeèi. Potrebni su oni koji æe Božju rijeè pripraviti i dati zahranu svima onima koji to žele. I kada se danas pitamo kojaje glavna zadaæa ðakona u Crkvi, odgovor je taj da su oni tikoji æe narod Božji hraniti Božjom rijeèi. Znate i sami danije uvijek svaka hrana za svakoga. Hranu je potrebnoprilagoditi kako bi onom koji se hrani bila zaista na korist.To je ono što ðakoni trebaju èiniti - prepoznati kakvu hranumoraju davati onome koji je gladan Božje rijeèi. Bez takvehrane naša æe vjera zakržljati. Propovijedanje Božje rijeèi -to je zadaæa ðakona - i pomno pazeæi kakvu hranupripremaju mladima, odraslima, starima, bolesnima, da binjihova vjera jaèala. Tu hranu treba davati ne samopropovijedanjem i rijeèima, nego i primjerom svojegaživota, poruèio je ðakonima u homiliji varaždinski biskup.Uslijedio je obred primanja èetvorice bogoslova meðuðakone. Bog vas je pozvao, ali važan je i vaš odaziv. Natome vam èestitam i veæ sutra vas pozivam u službu, poruèioje mons. Mrzljak.

Ivanovci: Blagoslov i polaganje kamena temeljca zadrugo Schönstattsko svetište u HrvatskojIvanovci, 30.9.2017. (IKA/TU) - U 103. godini osnutkaSchönstatta i 49. godini nakon smrti njegova oca iutemeljitelja o. Josepha Kentenicha, 30. rujna Hrvatskaschönstattska obitelj, sjedinjena u Savezu ljubavi saSchönstattskom obitelji diljem svijeta, a pod geslom „Jednosrce u Ocu!" postavila je kamen temeljac za drugo Hrvatskoschönstattsko svetište na podruèju filijalne crkve Sv. IvanaKapistrana u Ivanovcima, Župa Snježne Gospe, Harkanovci.Nakon bogatog programa, sveèano misno slavlje predvodioje umirovljeni ðakovaèko-osjeèki nadbiskup, domaæi sin,mons. Marin Srakiæ te je blagoslovio gradilište i kamentemeljac buduæega svetišta. Uz nadbiskupa, u koncelebracijibili su domaæi župnik Josip Martinoviæ, dekanValpovaèkoga dekanata Franjo Bodonji te sveæenicidekanata, vlè. Tomislav Æorluka, predsjednik Glavnogvodstva Hrvatske schönstatske obitelji, o. Christoph Horn,duhovnik toga pokreta u Hrvatskoj te sveæenici aktivni uPokretu. Prisutni su bili Marijini štovatelji, njih oko 2000, izcijele istoène Hrvatske, sjeverne Bosne te Vojvodine koji usvoje domove primaju Hodoèasnièku Gospu. Misno slavljepjesmom je animirao Zbor Majke Triput Divne iz Josipovcate Zbor župe iz Zelèina, a misna èitanja èitali su predstavnicisrijemskih i meðimurskih lokalnih zajednica Hrvatskeschönstattske obitelji. Nazoèili su i predstavnici GradaValpova i Osjeèko-baranjske županije. Domaæi župnikMartinoviæ uputio je srdaènu dobrodošlicu svima prisutnimate istaknuo kako je gradnja ovoga svetišta, nakon sedamgodina priprema, veliki dogaðaj za cijelu Slavoniju, Baranjui Srijem, pa i šire, Vojvodinu i Bosnu. Nadbiskup Srakiæ na poèetku homilije istaknuo je kako jegradnja Svetišta Majke Triput Divne u Ivanovcima premaodluci schönstattskog vodstva i schönstattskog bratstva izrazvelikog povjerenja prema selu, župi, kraju, pa i nadbiskupiji,ali i obveza. Podsjetio je da Schönstattska pobožnost i pokretprema zamisli o. Kentenicha poèiva na tri stupa - ljubav

Domovinske vijestiika

134. listopada 2017. broj 40/2017

prema Blaženoj Djevici Mariji, osobno posveæenje iapostolsko zalaganje. „Da oznaèe kako je Marija blizuèovjeku, èlanovi Schönstatskog pokreta primaju u svojeobitelji lik Majke Triput Divne, kao što su to èinile i obiteljiovih sela prije èetrdesetak godina. Danas su takve obiteljirijetke… Èlanovi Schönstatskog pokreta Mariju zazivaju kaomajku i odgojiteljicu svih kršæana, napose èlanovaSchönstatske obitelji. U Schönstattskom pokretu, apostolatui duhovnosti središnje mjesto zauzima briga za obitelj. Vikoji ste inzistirali da se ovdje gradi svetište morate poraditina tome da ovo doista bude prilika razmišljati o obitelji",rekao je nadbiskup. Naglašavajuæi da „ova generacija podižesvetište Mariji na dar, ne na odar!" mons. Srakiæ potaknuo jeda se u širenje Schönstattske pobožnosti, gradnje svetišta, teživljenja svetišta u svojoj nutrini, ukljuèe napose domaæivjernici i cijeli taj kraj.Po završetku mise svi vjernici u procesiji su se uputili premagradilištu hvaleæi i slaveæi Gospodina i Blaženu DjevicuMariju pjesmom. Temeljni kamen u koji su stavljene brojnemolitve hodoèasnika, povelju za buduæe svetište te darovekoje je s. Ramona Schneider donijela iz Prasvetišta uSchönstattu (svijeæe, komadi graðevinskog materijala tedjeliæ drveta sa stabla uz Prasvetište) ponijeli su hodoèasnici,predstavnici lokalnih zajednica iz Slavonskog Broda,Vinkovaca i Osijeka. Nadbiskup Srakiæ blagoslovio jegradilište i temeljni kamen, a potom je vlè. Æorluka proèitaoPovelju. O. Horn uveo je u obnovu Saveza ljubavi rekavši:„Draga Majko Triput Divna, Kraljice i PobjedniceSchonstattska, ti si nas izabrala kao utemeljitelje ovogasvetišta. Cijelim srcem potrudit æemo se tebi ovdjepripremiti lijepo mjesto, Schönstatt. Potrudit æemo sepripremiti lijepo mjesto i u svetištu vlastitoga srca. Ovugodinu pred nama, do posvete svetišta - 15. rujna 2018.godine, želimo iskoristiti za osobno posveæenje, želimoraditi na sebi uz tvoju pomoæ. Smiješ oblikovati naše srce,koristiti nas kao svoje vjerne i hrabre apostole, svaki dan bitis nama, a mi zajedno s tobom. Želimo da ovo bude milosno ihodoèasnièko mjesto, stoga se danas iznova stavljamo tebina raspolaganje, tebi se predajemo i posveæujemo."Uslijedila je zajednièka obnova Saveza, ugraðivanje poveljei stavljanje prvog betona. Mons. Srakiæ udijelio je blagoslovprisutnima, a potom je Zbor Majke Triput Divne i pjevaèiKUD-a Šokadija, uz sudjelovanje vjernika, otpjevao državnuhimnu i pjesmu O divna Djevice. Prigodni darovi uruèeni sumons. Srakiæu, o. Hornu te s. Ramoni, a za sve hodoèasnikedomaæini su pripremili veèeru, pa je taj važan dan zaIvanovce i cijelu Istoènu Slavoniju zaokružen druženjem zabogatim stolom.U prijepodnevnim satima prisutni su se prisjetili poèetaka,kada se, prije 20 godina, zapoèela širiti marijanskaduhovnost iz Schönstatta na prostorima ondašnje Ðakovaèkei Srijemskoj biskupije. Jutarnji program vodila je MiraŠimiæ, voditeljica Slavonske regije, a popodnevni SlavenŠkolka. Sve slike Hodoèasnièke Gospe blagoslovio je o.Horn. Poslije ruèka održan je predprogram pod naslovom „Uposlanju za Svetište". Nazoènima su se obratiligradonaèelnik Valpova Matko Šutalo, domaæi župnikMatanoviæ, s. Ramona iz Schönstatta, Mirjana Neraliæ izZagreba, Ivana Mikac-Dodlek iz Male Subotice, a zatim jeuslijedio poticajni nagovor o. Horna. Kulturni programdobrodošlice održali su èlanovi i èlanice KUD-a Šokadija izIvanovaca. Mira Šimiæ i Dubravka Brekalo-Tomiæ izZagreba proèitale su Povelju osnutka pod nazivom Put doSvetišta. Prisutni su bili i Eva i Erich Berger iz Beèa,voditelji Schönstattskog pokreta u Austriji. Svojimdolaskom, potporu gradnji svetišta dao je i Goran Ivanoviæ,dožupan Osjeèko-baranjske županije.

Dehonijanska mladež susrela se s krèkim biskupomIvicom PetanjkomSusret u sklopu duhovne obnove u Krku kao vid priprave zaDehonijansku godinu u povodu 175. obljetnice roðenja sl. B.o. Dehona, utemeljitelja Družbe sveæenika Srca Isusova,140. obljetnice osnutka Družbe, 15. obljetnice djelovanjaHDM-a te 25. obljetnice župe u zagrebaèkoj Trnovèici ukojoj zajednica mladih veæinski djelujeZagreb, 30.9.2017. (IKA) - Èetrdesetak mladih Hrvatskedehonijanske mladeži (HDM) iz župa u Trnovèici iKutinskoj Slatini, zajedno sa svojim duhovnikom, o.Andrzejom Woskom, dehonijancem, susrelo se s krèkimbiskupom Ivicom Petanjkom u subotu 30. rujna u krèkojkatedrali. Uvodno je biskupov tajnik Saša Ilijiæ mladima rasvijetlio likmons. Antuna Mahniæa, sluge Božjega, krèkog biskupa urazdoblju od 1897. do 1920., a potom im se obratio biskupPetanjak. Biskup je izrazio radost što ima mladih „koji suoduševljeni za Isusa Krista, i koji žele iæi njegovim putem, ižele živjeti po evanðelju Isusa Krista", potièuæi mlade danastoje živjeti od svoje vjere i svoju vjeru nositi ondje gdježive: u školu, na fakultete, i danas-sutra na radna mjesta.„Trebate se angažirati u svim sferama i porama ljudskogaživota", nastavio je biskup, istièuæi potrebu i politièkogangažmana vjernika katolika koji se neæe sramiti svoje vjere,veæ æe ju živjeti autentièno. „To je jedna odgovornost",nastavio je biskup, angažirati se „u izgradnji ovoga svijeta, iovoga društva". Biskup je s mladima podijelio i jednu svoju spoznaju do kojeje došao pripremajuæi propovijed za slavlje monaškogposveæenja u benediktinskom samostanu na Rabu, koje jeprvi put predvodio dan ranije, naime kako je život svakogèovjeka veæ zapisan u Svetomu pismu i kako je Sveto pismopotrebno samo uzeti u ruke i promatrati ga „kao druguosobu, kao drugo 'ja', ako hoæete, kao Isusa Krista". Pojasnioje to uzimajuæi za primjer sv. Malu Tereziju koja je listajuæiSveto pismo našla smisao svoga postojanja u 13. poglavljuPrve poslanice Korinæanima, u Himnu ljubavi: „Bit æuljubav u srcu Crkve, moje Majke". Kao drugi primjer biskupje naveo sv. Franju Asiškoga koji je svoj put pronašao nablagdan sv. Mateja, èuvši ulomak iz evanðelja u kojemu Isusupuæuje svoje uèenike da idu i da sa sobom ne nose ni štapani torbe... Franjo na sebe oblaèi vreæu i opasuje se konopom,ostavlja sve, jer je shvatio da je to njegov put. Slièno je i sasv. Majkom Terezijom iz Kalkute koja svoj pozivprepoznaje u nemoæniku koji poput Isusa na križu raspetogavapi: „Žedan sam". „Zato bih volio da vi kao mladi ljudi,intelektualci, uzmete Sveto pismo, proèitate par redaka,stanete pred njih. Pitajte se što ta Božja rijeè meni govori.Htio bih da se pronaðete u toj rijeèi. Možda nekoga Bogpoziva da bude sveæenik, nekoga da bude redovnik,redovnica, nekoga da se oženi, da se uda. Bitno je samo:gdje god da jeste budite kršæani, živite od svoje vjere",zakljuèio je biskup. Susret biskupa Petanjka s mladima HDM-a održao se usklopu njihove duhovne obnove od 29. rujna do 1. listopadau Krku kao vid priprave za Dehonijansku godinu kojazapoèinje 5. listopada u povodu 175. obljetnice roðenja sl. B.o. Dehona, utemeljitelja Družbe sveæenika Srca Isusova,dehonijanaca, 140. obljetnice osnutka Družbe, 15. obljetnicedjelovanja HDM-a te 25. obljetnice župe u zagrebaèkojTrnovèici u kojoj zajednica mladih veæinski djeluje. Ova æeDehonijanska godina biti u znaku Svete ure kroz devet Prvihèetvrtaka i u znaku pobožnosti devet Prvih petaka.

Domovinske vijesti ika

14 4. listopada 2017. broj 40/2017

Koncert u spomen mons. Ivana GodineVaraždin, 30.9.2017. (IKA) - U sklopu 47. varaždinskihbaroknih veèeri, a u suradnji s umjetnièkom radionicomHeferer, 30. rujna u varaždinskoj crkvi Sv. Florijana,varaždinski Nonet Donum te njihov voditelj mo VišeslavJaklin, katedralni orguljaš, održali su koncert u spomen na,ove godine preminuloga generalnog vikara Varaždinskebiskupije mons. Ivana Godinu. Kao solisti su nastupiliAntonia Horvat, Ana Mikac, Sofija Cingula, Ivan Topiæ tetenor Mislav Luciæ koji je pjevao psalmodiju. Nonet Donumnastupio je u svom standardnom punom sastavu; MartaTopiæ Mlakar, Iva Mavrek, Tia Pikija (soprani), KarlaKelemen, Sara Šopar (alti), Mislav Luciæ, Šimun Šopar(tenori) te Luka Šopar i Ivan Topiæ (basi), a sve podumjetnièkim vodstvom maestra Višeslava Jaklina.

II. zavjetno hodoèašæe Sisaèke biskupije u GoruSisak, 30.9.2017. (IKA) - Drugo zavjetno hodoèašæevjernika Sisaèke biskupije u Svetište Majke naših stradanja uGoru održano je u subotu 30. rujna. Hodoèašæe kao isveèano misno slavlje predvodio je sisaèki biskup VladoKošiæ u zajedništvu s rektorom svetišta preè. PaškomGlasnoviæem, generalnim vikarom biskupije mons. MarkomCvitkušiæem i tridesetak sveæenika. Slavlje je okupilo višestotina hodoèasnika pristiglih iz cijele biskupije, a pedesetakmladih iz Siska do Gora došlo je pješice.U homiliji biskup je podsjetio kako je danas blagdan sv.Jeronima koji se posebno posvetio prouèavanju Sv. pisma.„Èuli smo tako u drugom èitanju iz Pavlove PoslaniceTimoteju rijeèi koje se èitaju na njegov blagdan, a to su: 'Odmalena treba biti pouèen u poznavanju Sv. pisma. Tko nepozna pisma, ne pozna Krista'. Doista, kako æeš poznavatiBoga ako Božju Rijeè ne poznaješ. Ako želiš voljeti Kristazavoli Sveto pismo. Sv. Jeronim posvetio je èitav svoj životupravo njegovom prevoðenju i bio je osobito zaljubljen uBožju Rijeè, a nama danas poruèuje kako i mi trebamoslušati i poslušati tu Rijeè". U nastavku biskup se osvrnuo nabiskupijsko hodoèašæe u Fatimu, istaknuvši aktualnost ivažnost Gospinih poruka koje je svijet primio prije toènostotinu godina. „Troje malenih pastira koji su èuvali stada ublizini Fatime 13. svibnja doživljavaju ukazanje Gospe itako svakog mjeseca sve do 13. listopada 1917. godine. Utim porukama Gospa govori kako se poziva èitav svijet, aosobito katolike na molitvu krunice i pokoru. Èinite pokoru imolite se za mir. U to vrijeme u svijetu bjesnio je Prvisvjetski rat, velik i krvav rat u kojem je stradalo mnogo ljudii zato je bilo logièno da se katolici mole za mir. Svijet je tadakrenuo u krivom smjeru s tim silnim ubijanjem meðunarodima, ali i s još jednim strašnim dogaðajem koji sedogodio iste godine, a to je tzv. Oktobarska revolucija kojomje u Rusiji krenuo komunizam. Lenjin i njegovi boljševiciodrubili su caru glavu i uspostavili komunistièki režim, akoji u svojim oblicima traje do danas. Svijet je posrnuo podtom ideologijom u kojoj se ukida i progoni vjeru kao opijumnaroda, ukida se privatno vlasništvo i oduzima se ljudimaono što se steklo, uvodi se teror nadzora nad svakimèovjekom. Taj komunizam navodno je pao 1989. godinezajedno s Berlinskim zidom, ali taj sustav se pokazao vrložilavim. Razvivši službeni teror nad svojim graðanima ukoje je bilo ukljuèeno jako mnogo ljudi. Roman Leljakdokazao je da je u susjednoj Sloveniji bilo 60.000 pripadnikaUDBA-e te još deset puta toliko èlanova njihovih obitelji irodbine te onih koji su se u tome okoristili. Dakle, polaSlovenije. To se nažalost može reæi i za Hrvatsku gdjepostoji mreža ljudi koji još uvijek vuku konce, stavljajusvoje ljude na položaje, domoljube odbacuju. Zato kod nas

postoji takav tužan razvoj dogaðaja u kojem mladi nemajuperspektive te odlaze van iz Hrvatske", upozorio je biskupkako izvještava Ured za odnose s javnošæu Sisaèkebiskupije. U nastavku biskup se osvrnuo i na društveneaktualnosti. „Ovih dana, èuli smo kako je dosadašnjapravobraniteljica za djecu rekla da je u našoj državi najboljesavjetovati mladima da uèe strane jezike i bježe van glavombez obzira. To govori jedna državna službenica u ovojzemlji! Bježite glavom bez obzira? Užas! Tako nas izatupljuju, veæ 15 godina, kako nas vrebaju neke ustaše. Usvakom našem gradu postoji po neki trg ili ulica nazvana poTitu ili nekom od njegovih partizana, a nisam još èuo dapostoji ulica Ante Paveliæa. Ali zato se govori kako ustaškaguja gmiže. Udbaška guja, to je nama problem! Oni koji suzapravo teroristi i koji nam ubijaju dušu naroda izmišljajulaži i domoljube proglašava fašistima", upozorio je biskup nazlo komunizma te dodao kako se upravo zato GospaFatimska javila i zapovjedila da se molitvom krunicepobijedi tog ðavla. Prije mise održana je pobožnost križnog puta, a susret jezakljuèen poslije podne, klanjanjem pred Presvetim.

Hodoèašæe vjerouèitelja sv. Josipu i dodjela trajnihmandataKarlovac, 30.9.2017. (IKA) - U Godini sv. Josipavjerouèitelji/ce i odgojiteljice u vjeri s podruèja Zagrebaèkenadbiskupije i Sisaèke biskupije u zajedništvu sa sisaèkimbiskupom Vladom Košiæem i zagrebaèkim pomoænimbiskupom Ivanom Šaškom hodoèastili su 30. rujna uNacionalno svetište sv. Josipa u Karlovcu. Okupilo se okosedamsto vjerouèitelja, od kojih su mnogi poveli i obitelj –supružnike, djecu, djedove i bake – kako bi nazoèilisveèanom euharistijskom slavlju i pokornièkom bogoslužjute tako posegnuli u bogatu riznicu oproštenja koje Crkvaudjeljuje u Godini sv. Josipa u njegovu svetištu na našimprostorima. Doèekavši brojne hodoèasnike koji su stigli vlastitimprijevozom te autobusima iz Zagreba i Siska, predstojnicaUreda Zagrebaèke nadbiskupije za vjeronauk prof. dr.Valentina Mandariæ u svoje ime i uime predstojniceKatehetskog ureda iz Siska s. Smilje Èirko pozdravila jeokupljene hodoèasnike te im zaželjela toplu dobrodošlicu.Pozdravila je domaæina i rektora Svetišta mons. AntunaSentea ml., te ravnateljicu Agencije za odgoj i obrazovanjeJadranku Žarkoviæ-Peèenkoviæ u pratnji mr. GordaneBarudžije, više savjetnice za vjeronauk, kao i gradonaèelnikaKarlovca Damira Mandiæa. Hodoèasnicima su na raspolaganju bili sveæenici koji supodjeljivali sakrament pomirenja, a pokornièko bogoslužjepredvodio je mr. Marko Kovaè, biskupski vikar za pastoral uZagrebaèkoj nadbiskupiji, koji je istaknuo život kaohodoèasnièki put prema Bogu. Veèernju misu predvodili subiskupi Košiæ i Šaško. U propovijedi je biskup Šaško povezao blagdan sv.Jeronima, koji se toga dana slavio, sa sv. Josipom koji jenaslovnik svetišta. Premda je zbog prilika i vremena ukojima su živjeli teško tu dvojicu svetaca staviti pod istinazivnik, biskup je kao dodirnu toèku istaknuo upravosvetost koja približava raznolikost i sadrži nutarnjupodudarnost koja se susreæe u Isusu Kristu. Ta jepodudarnost, unatoè izvanjskim razlikama, upravo u dodjelimandata i poslanja koje svaka osoba ima unutar velikogBožjeg plana spasenja za sve ljude. Oduševljenje togposlanja, istaknuo je mons. Šaško, povezuje i sv. Josipa i sv.Jeronima. Ta se svetost oèituje kroz postavljanje BožjeRijeèi u središte vlastitog života. U tom smislu i sv. Jeronim

Domovinske vijestiika

154. listopada 2017. broj 40/2017

progovara o odgoju duša (odgoju mladih) koje je na srcu idanas okupljenim hodoèasnicima, rekao je. Biskup jeistaknuo nekoliko savjeta koje je Jeronim uputio èitateljimasvoga pisma o odgoju: on istièe uzor, primjer koji æe mladinasljedovati, važnost cjelovitog odgoja ljudske osobe,važnost rada i pomaganja u domaæinstvu, kao i stjecanjaodreðenih radnih vještina. Istaknuo je nadalje ozraèjevedrine i èuvanje mladih od opasnosti kroz krepostiuzdržljivosti i moralnoga života te razboritost u življenjukroz oplemenjivanje kulture u kojoj se nalazimo, a osobito jena srce stavio važnost roditelja i njihova primjera kao prvihodgojitelja svoje djece. Sve se te stvarnosti nasluæuju i uMarijinu i Josipovu odgoju svoga sina. Buduæi da su zavrijeme euharistijskog slavlja vjerouèiteljima iodgojiteljicama u vjeri koje su za to stekli tražene uvjetepodijeljeni mandati, biskup Šaško pojasnio je kako dajuæimandat Crkva govori da je susrela ljude koji su upoznaliKrista. „Ostanite oslonjeni i zaljubljeni u Božju Rijeè, truditese nasljedovati primjer svetaca i biti sveti", poruèio jebiskup, dodavši kako vjera i vjeronauk dotièu sve predmetekoji se uèe u školi jer dotièu i sam život. „Tako se spajajuvremena", poruèio je biskup, „Josipovo, Jeronimovo i naše.Otkrijmo kako je lijepo biti dio Crkve i biti kršæanin!"Mandat je iz ruku biskupa Košiæa za Sisaèku i biskupa Šaškaza Zagrebaèku nadbiskupiju primio 31 vjerouèitelj/ica,odnosno odgojiteljica u vjeri, a svi su vjerouèitelji ujedinstvu izmolili Obnovu poslanja vjerouèitelja. Nakonsveèanoga blagoslova hodoèasnici su se zadržali uneformalnom druženju i zajednièkom blagovanju.

Misa u povodu 20. obljetnice Varaždinske biskupijeVaraždin, 1.10.2017. (IKA) – Središnji dogaðaj proslave 20.obljetnice Varaždinske biskupije bilo je sveèano misnoslavlje u nedjelju 1. listopada u katedrali Uznesenja BlaženeDjevice Marije na Nebo koje je predvodio varaždinskibiskup Josip Mrzljak. Premda najavljivan kao predvoditeljsredišnjeg slavlja uz 20. obljetnicu Varaždinske biskupije,zagrebaèki nadbiskup i metropolit kardinal Josip Bozaniæzbog bolesti ipak nije stigao u Varaždin. Na misnome slavljuu varaždinskoj katedrali sudjelovali su predsjednik Hrvatskebiskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ,ðakovaèko-osjeèki nadbiskup i metropolit Ðuro Hraniæ,požeški biskup Antun Škvorèeviæ, vojni biskup u RH JureBogdan, vojni biskup u BiH Tomo Vukšiæ, umirovljeni vojnibiskup Juraj Jezerinac, biskupi Zagrebaèke crkvenemetropolije: grkokatolièki križevaèki Nikola Kekiæ, sisaèkiVlado Košiæ, bjelovarsko-križevaèki Vjekoslav Huzjak,zagrebaèki pomoæni biskupi Ivan Šaško i Mijo Gorski,generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije mons.Petar Paliæ, tajnik Apostolske nuncijature u RH JanuszBlachowiak, ravnatelj Hrvatskog Caritasa mons. FabijanSvalina, rektor Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa uZagrebu mr. Anðelko Košæak, rektor Meðubiskupijskogsjemeništa u Zagrebu Matija Pavlakoviæ, brojni sveæeniciVaraždinske biskupije te ostali redovnici, redovnice ivjernièki puk Varaždinske biskupije. Biskup Mrzljak podsjetio je na poèetku slavlja kako je prije20 godina sveti papa Ivan Pavao II. osnovao varaždinskumjesnu Crkvu, odvojivši je od Zagrebaèke nadbiskupije. „Sposebnom radošæu sjeæamo se toga dogaðaja, ali i svih 20godina života i rasta ove još uvijek mlade Crkve. Sve vaspozivam da po ovoj euharistiji pokažemo duboku zahvalnostBogu od kojega dolazi svako dobro", poruèio je biskupMrzljak. U povodu velike proslave proèitana je i èestitkapape Franje varaždinskom biskupu te svim vjernicimaVaraždinske biskupije. „U prigodi obljetnice 20 godina

Varaždinske biskupije Sveti Otac upuæuje svima prisutnimasrdaèan pozdrav, žarko želeæi da ova sveèana obljetnica zamladu biskupijsku zajednicu bude koristan trenutak zadaljnji rast u crkvenom zajedništvu". Taj rast, kako istièePapa, oèituje se u odgovornom naviještanju nade, to jest usvjedoèanstvu žive nade i ljubavi koja podupire svakogèovjeka u velikodušnome služenju bližnjima. „Dok traži tajdar, molite za njega i njegovu pastirsku službu. Vrhovnisveæenik zaziva zagovor Blažene Djevice Marije pored vašihsvetih zaštitnika, sv. Marka Križevèanina i bl. AlojzijaStepinca", stoji, izmeðu ostaloga, u èestitki Varaždinskojbiskupiji koju je potpisao državni tajnik Svete Stolicekardinal Pietro Parolin.Premda tjelesno nije bio nazoèan, kardinal Bozaniæ poslao jesvoju homiliju koju je na misi proèitao biskup Gorski. Napoèetku propovjedi kardinal Bozaniæ èestitao je 20.obljetnicu Biskupije najprije varaždinskom biskupu JosipuMrzljaku, a zatim i svim sveæenicima, redovnicima iredovnicama, te izmeðu ostalih i svim biskupijskim i župnimsuradnicima, svim vjernicima, koji su se ugradili i koji seugraðuju u Varaždinsku biskupiju; kojima je ona na srcu ikoju osjeæaju svojim domom, svojom brigom i radošæu. „Slaveæi ovu obljetnicu ne vraæamo se na neku odlukudonesenu u uredu i udaljenu od života ljudi. Nije to nipogled unatrag koji se zaustavlja u prošlosti, zanemarujuæibrazdu koju je Bog nama povjerio, veæ usmjeravanjepogleda prema buduæemu. Ovo je zahvalni spomen kojipovezuje, koji prepoznaje polazišta, životnu snagu i postajehoda u povijesnome tijeku. Postojanje Biskupije važno je zaživot vjernièke, ali i društvene zajednice", istaknuo jekardinal. Nadalje, kardinal je spomenuo i kako sve ono što sadrži 20godina ove Biskupije nije moguæe obuhvatiti samo rijeèimate pojedinaènim sjeæanjima i slikama. „Od trenutka kada jeVaraždin postao biskupskim i biskupijskim gradom, u njemuse, ponajprije u katedrali, na osobit naèin zrcali duh ibaština, iskra i gorljivost ljudi ne samo iz Varaždina, nego iiz Meðimurja, Zagorja i Podravine", poruèio je kardinal. Spominjuæi se biskupijskih poèetaka, kardinal Bozaniæprimijetio je kako je razvidna oslonjenost na stoljetnuduhovnost ovoga kraja koju su protkali nesebièni ljudinošeni vjerom ponajprije u brizi za èovjeka u njegovimduhovnim i tjelesnim potrebama. Slavlje 20. obljetniceBiskupije upuæuje i na spomen varaždinskih biskupa usvjetlu èijih se biskupskih gesla može lakše pristupiti bitnimodrednicama ovih dvaju posljednjih desetljeæa. U gesluprvoga varaždinskog biskupa Marka Culeja „Život i mir"osjeæa se i molitva i ispunjenje ljudske najdublje èežnje uBogu koji daruje život i koji ostaje s nama u Isusu Kristukoji je „mir naš". Današnji biskup Josip Mrzljak za geslo jeizabrao: „Èiniti dobro". „Nastavljajuæi graditi na tragubiskupa Marka, biskup Josip pokazuje svoju privrženostjednostavnosti i blizini s vjernicima, upuæujuæi uvijek na naškršæanski poziv da èinimo dobro, èak i onda kada se èini dataj trud ostaje bez ploda i da se dobrim ništa ne možemijenjati", istaknuo je kardinal Bozaniæ.Osvrnuvši se na evanðeoski ulomak, kardinal je poruèio ikako nije dovoljno željeti dobro, izreæi ga, nego ponajprije –èiniti dobro.„Dragi biskupe Josipe, dobro je znana Tvoja usmjerenostprema dobru, prema ublažavanju bijede i raznih potreba.Neka bude blagoslovljen taj put i onda kada ga drugi neprepoznaju i kada ne žele pomoæi. Biskupija je proroèki znaki životni prostor stvarne prisutnosti Boga koji poziva èovjekau radost spasenja, u radost obraæenja i èinjenja dobra. Tolikosmo se puta osvjedoèili da Crkvu izgraðuje samo djelouèinjeno iz ljubavi, samo dobro djelo. To je put koji je sveti

Domovinske vijesti ika

16 4. listopada 2017. broj 40/2017

Pavao povjerio kršæanima u Filipima, ali i svima nama,istièuæi: slogu, ljubav, jednodušnost, poniznost bezumišljenosti, u brizi za ono što se tièe drugih: 'Ne starajte sesamo svaki za svoje'. Sebiènost je razorna; zna lijepogovoriti o dobru, ali ne èini dobro. Zapravo, drugo imesvetosti jest ljubav prema bližnjima", istaknuo je kardinal. Prisjetio se i zaštitnika Varaždinske biskupije sv. MarkaKriževèanina te bl. Alojzija Stepinca za koje je istaknuo dasu muèenici koji ostaju uzor ljubavi i sjeme novoga rasta. S posebnim osjeæajima zahvalnosti i ljubavi kardinalBozaniæ prisjetio se i pape-utemeljitelja Biskupije IvanaPavla II. za kojeg je istaknuo da je „važno duhovno žarište unašem sjeæanju". Prisjetio se i pape u miru Benedikta XVI.kao i sadašnjeg pape Franje. „Svaki sa svojim naglascima,ostavljaju svoj trag u daljnjem putu Biskupije koja razmatrasadašnje vrijeme i pokušava slijediti Božju volju u novimpovijesnim obratima koji otvaraju i nove izazove i milosnetrenutke", spomenuo je Bozaniæ. Nezaboravan je i slugaBožji kardinal Franjo Kuhariæ koji je pokrenuo i vodioproces osnivanja novih biskupija kada je nastala i ovavaraždinska. Kardinal Bozaniæ poruèio je kako ova obljetnica „nije tekprolazni treptaj, nego i poziv na našu odgovornost".„Pomaže nam uoèiti što je vrijedno, što ostaje i na èemutreba nastaviti graditi. Zato molimo Gospodina da nampomogne svjedoèiti da ne ljubimo samo rijeèju, negoponajprije djelom i istinom".Homiliju je zakljuèio zazivom Božjeg blagoslova sposebnom molitvom za zagovor Presvete BogorodiceMarije, Majke Crkve, svetog Josipa, zaštitnika Hrvatske, tebiskupijskih zaštitnika sv. Marka Križevèanina i bl. AlojzijaStepinca. U sveèanom prinosu darova sudjelovali su djelatnici laiciVaraždinske biskupije Irena Gotal i Ivana Anðelkoviæ izBiskupijske knjižnice te Ante Šola, ravnatelj CaritasaVaraždinske biskupije. Oni su na oltar uz kruh i vinoprinijeli katalog izložbe Trag dobrote: 20 godinaVaraždinske biskupije, Bibliju, DVD s filmom oVaraždinskoj biskupiji režisera Jakova Sedlara i scenaristaHrvoja Hitreca, te projekt izgradnje Caritasovog centra uVaraždinu. Ovi darovi simbol su triju projekata kojima æeVaraždinska biskupija proslaviti 20. obljetnicu: izložbomTrag dobrote: 20 godina Varaždinske biskupije, otvorenjemBiskupijske knjižnice i otvorenjem Caritasovog centra uVaraždinu. Na kraju slavlja su se svima još jednom obratilinadbiskup Puljiæ i biskup Mrzljak. „Prije 20 godina, kada su uspostavljane Varaždinska iPožeška biskupija, bili smo ispunjeni radošæu. To je bioblagoslovljeni trenutak u kojem smo svi velièali Gospodina ipjevali 'Tebe Boga hvalimo'. Na koncu bih htio uimebiskupa Hrvatske biskupske konferencije èestitati biskupuJosipu ne samo 20 godina biskupije, nego i njegovodesetogodišnjeg vjerno služenje ovoj mjesnoj Crkvi. Èulismo i njegovo geslo – 'Èiniti dobro'. U tom kontekstupoželio bih njemu, ali i svim stanovnicima i župljanima oveèasne Varaždinske biskupije, da i nama svima bude geslo'Èiniti dobro'. Poput svetoga Pavla koji kaže: 'Neka vam nedojadi èiniti dobro'", poruèio je predsjednik HBK nadbiskupPuljiæ. „Dvadeset godina je prošlo, ali biskupije obièno slavestoljeæa pa se nadamo da æe i Varaždinska biskupijastoljeæima ovdje živjeti", rekao je na kraju mise biskupMrzljak. Na sveèanoj misi pjevao je zbor sastavljen od voditeljazborova iz cijele biskupije pod ravnanjem maestra AnðelkaIgreca. Za orguljama je bio katedralni orguljaš mo VišeslavJaklin, a trubu je svirao Tomislav Ratkoviæ.

25. hodoèašæe Hrvatske vojske, policije i branitelja uMariju BistricuMisno slavlje predvodio je predsjednik HBK nadbiskupŽelimir PuljiæMarija Bistrica, 1.10.2017. (IKA) – U organizaciji Vojnogaordinarijata u Republici Hrvatskoj u nedjelju 1. listopadaodržano je 25. hodoèašæe Hrvatske vojske, policije ibranitelja u Mariju Bistricu. Na èelu ulazne procesije koja je stigla na prostor Crkve naotvorenom „Bl. Alojzije Stepinac" nalazio se Križ RanjeniIsus iz Farkašiæa i pralik Gospe Velikoga hrvatskog zavjeta,stijeg Republike Hrvatske, Svete Stolice i Vojnogordinarijata u Republici Hrvatskoj, te godišnja zavjetnasvijeæa hrvatskih vojnika, policajaca i hrvatskih branitelja.Tu je bilo i dvjesto stjegova proslavljen brigada i pukovnija,te postroj ratnih zastava Hrvatske vojske i policije. Uprocesiji su bili i zapovjednik hodoèašæa general MladenFuzul, hrvatski vojni invalidi, djeca i supruge poginulih inestalih hrvatskih branitelja, hrvatske povijesne postrojbe,djelatne postrojbe Oružanih snaga RH, Hrvatske policije,pripadnici pravosudne policije, djelatnici carinske uprave,vatrogasci, kao i 38 djelatnika Ministarstva obrane BiH ipripadnika OS BiH, te izaslanstvo iz Republike Francuske. Euharistijsko slavlje predvodio je predsjednik Hrvatskebiskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ ukoncelebraciji s vojnim ordinarijem u RH Jurom Bogdanom,vojnim ordinarijem u BiH Tomom Vukšiæem, križevaèkimvladikom Nikolom Kekiæem, umirovljenim vojnimbiskupom Jurjem Jezerincem i prvim tajnikom Apostolskenuncijature mons. Januszom Stanislawom Blachowiakom, tes izaslanicima pojedinih biskupija, više provincijala, kao ivojnim i policijskim kapelanima.Pozdravljajuæi okupljene, biskup Bogdan rekao je: „Zahvalnismo Bogu što predstavnici Ministarstva obrane i oružanihsnaga RH, Ministarstva unutarnjih poslova i policije,Ministarstva hrvatskih branitelja i drugih ustanova veæ 25godina hodoèaste u Hrvatsko nacionalno svetište MajkeBožje u Mariji Bistrici". Posebno je pozdravio ministreVlade RH, potpredsjednika Vlade i ministra obrane DamiraKrstièeviæa, ministra unutarnjih poslova Davora Božinoviæa,ministra hrvatskih branitelja Tomu Medveda, naèelnikaGlavnog stožera OSRH generala zbora Mirka Šundova, kojije i izaslanik predsjednice RH, glavnog ravnatelja policijeNikolu Milina, ministricu obrane BiH Marinu Pendeš.Biskup Bogdan najavio je kako æe se u popodnevnom dijeluhodoèasnicima pridružiti ministar obrane Republike PoljskeAntoni Macierewicz koji æe kod kipa sv. Ivana Pavla II.položiti vijenac kao spomen poveznicu Hrvatske i Poljske.Na poèetku homilije nadbiskup Puljiæ rekao je: „Danassvatko od nas ovdje okupljen u ovome svetištu osjeæazahvalnost i potrebu reæi 'blagoslovljen si Ti, Gospodaruneba i zemlje': ponajprije jer si nas danas okupio ovdje usvetištu Majke Božje Bistrièke, oko Gospe koja je ovdje usredištu, pa nam i ovaj dogaðaj posvješæuje èitanje koje smoèuli kako su se apostoli spustili s Kalvarije nakon tragiènesmrti Isusa, pošli u dvorani gdje su imali Posljednju veèeru itamo su bili zajedno s Marijom Majkom Njegovom. Marija usredištu prve Crkve, Marija u središtu i današnjeg okupljanjaovdje, Marija je znak i radost naša. Zato mogu reæi'blagoslovljen si Gospodine, Bože, Oèe, Gospodaru neba izemlje što si nam darovao Majku, majku Tvoga Sina kojinas je spasio i otkupio, ali i majku našu oko koje seokupljamo i rado se nalazimo u njezinim svetištima'". U tomje kontekstu ukazao na rijeèi iz evanðelja, kada Isus s križasvojoj majci kaže: „Evo ti sina, vidim da se previjaš radimoje muke, ali ne boj se: on æe voditi brigu o tebi", a njemuisto tako najveæi dar kaže: „A tebi Ivane, moj ljubljeni

Domovinske vijestiika

174. listopada 2017. broj 40/2017

uèenièe evo ti majke". Prisutne je pozvao na promišljanje otom daru i blagoslovu, i da srce ispune zahvalnošæu. „HvalaTi Bože za majku Tvoju i našu, hvala Ti i za državu našu,hvala Ti za naša ministarstva, vojsku i policiju našu, hvala Tiza slobodu našu, a da slobodu imamo uvelike zaslužna je iBlažena Djevica Marija, jer znamo kako smo poèeli obranusvoju s krunicom oko vrata. Zato i njoj danas upuæujemosvoju zahvalu i svoju zahvalnost", rekao je nadbiskup Puljiæ.Vraæajuæi se na misna èitanja, naglasio je: „I ovo našedanašnje zborovanje podno Kalvarije ima nešto slièno sovim biblijskim izvješæem. Mi se danas spominjemo 25.obljetnice okupljanja Hrvatske vojske i policije u ovomnašem nacionalnom svetištu. Obilježavamo srebreni jubilejnašeg hodoèašæa Gospi, a jubileji i druge obljetnice skršæanskog zrenika promatrane, izvrsna su prigoda boljerazumjeti gdje se nalazimo, i kamo nam je iæi i dostiæi.Povijesni spomendani zapravo govore i o našem povijesnomhodu i ukorijenosti u vremenu u prostoru. Veæ èetvrt stoljeæaokupljamo se oko Marije koja se ovdje u Bistrici davnoudomila, krajem 15. st. Ono što je Poljacima GospaÈenstohovska, Francuzima Gospa Lurdska, TalijanimaLoretska, to je nama Majka Božja Bistrièka. Nju je biskupBauer 1935. u asistenciji koadjutora Stepinca okruniozlatnom krunom i proglasio Kraljicom Hrvata, a u kolovozu1971. na kraju 13. meðunarodnoga marijanskog kongresaBistrica je proglašena nacionalnim svetištem hrvatskoganaroda. Ovdje se stoljeæima primalo njezina uslišanja injezinu zaštitu. U ovom prekrasnom okružju osjeæamo sekod kuæe, pa smo slobodni iznijeti joj svoje molitve, svojepreporuke i svoje zahvale. Ona nas je kao brižna mati pazilai èuvala od brojnih krivovjerja i osvajanja kako u dalekojprošlosti, tako i nedavnoj sadašnjosti. Sve povijesne krize ikušnje s njom smo prebrodili, jer se po domovima našihobitelji molilo i u njezina svetišta hodoèastilo, a njoj u èastèinilo se zavjete i zidalo crkve i oltare, tako æe biti i ubuduæeako se molitva povrati u naša obiteljska središta, u našedomove". Potièem vas da zahvalimo našoj Gospi za sve što je èinilanašem narodu kroz stoljeæa. Posebice u danima nedavnogDomovinskog rata kad smo proživljavali našu kalvariju.Vjerovali smo u njezin zagovor, pa se nismo predavali, nitinadu gubili. Okupljali smo se u crkvama i skloništima, vapilismo i molili, vjerovali i nadali se. Vjerovali smo u mir ipravdu, vjerovali smo Gospodinu koji obeæava mir narodusvome. S krunicom u ruci i oko vrata borili smo se protivzla, mržnje i uništavanja. Biskupi i sveæenici, redovnice iredovnici, umjetnici i pjesnici, vojska i policija, politièari ikulturni djelatnici svatko je htio dati svoj osobni obol miru,zajedništvu i zaustavljanju rata, rekao je nadbiskup Puljiæ tedodao: „Othrvao se narod, Bogu hvala, upravo zahvaljujuæivjeri u Boga i vlastite snage".Posvijestio je i kako „Marija nije izmišljena utjeha, ona jestvarno darovana nada, ona je zvijezda naše povijesti i ufanjenaše buduænosti o èemu svjedoèe brojni spomenici u kamenui drvetu, u stihovima i prozi, u glazbi i u molitvi. No, najvišeo njoj zbori pobožnost i duša našega puka, jer ona jeodgajala naš narodni etos, pokoljenja djece i mladih,saèuvala brojne obitelji od propasti, i utješila tolike nemoænei bolesne. Naša je povijest prožeta marijanskim duhom ipobožnošæu. Mi smo Marijin narod koji s posebnimveseljem slavi njezine svetkovine, jer Marija nam donosiradost i utjehu, ona je toliko puta ispružila svoju rukupomoænicu i zaštitila sinove od opasnih valova. Njoj se idanas usrdno kao hodoèasnici obraæamo, neka èuje i uslišinaše molitve koje se dižu iz ove suzne doline. Neka otaresuze svima koji trpe, i neka bdije uz one koji su sami", rekaoje nadbiskup, te uputio molitvu: „Ustani Gospo i pohiti k

nama, onako kako si hitila svojoj roðakinji Elizabeti, pohiti unaša sela i u naše gradove, u naše župe, želimo èuti i slušatitvoj pozdrav, i osjetiti kako nam Isusa nosiš, tajblagoslovljeni plod utrobe Tvoje. Neka Tvojim pohodomzaigraju èeda u utrobama naših majki i naših obitelji, nekasrca i duše naših mladih klièu od radosti i velièajuSpasitelja."Euharistijsko slavlje pjevanjem je pratila Klapa Sv. JurajHRM.Hodoèašæe je zakljuèeno u popodnevnim satima pobožnošæuKrižnoga puta na bistrièkoj Kalvariji koju je predvodiobiskup Bogdan.

Proslavljena 135. obljetnica posvete ðakovaèke katedraleÐakovo, 1.10.2017. (IKA/TU) – „U ovaj nedjeljni dan mislavimo 135. obljetnicu posvete naše katedrale. Prigoda je toda posvijestimo da je i svatko od nas hram posveæenGospodinu. Po sakramentu krsta i potvrde svi smo posveæenipomazanici Božji, ljubljeni sinovi i kæeri dobroga nebeskogaOca, pozvani u vinograd njegove Crkve", rekao jeðakovaèko-osjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ predvodeæi 1.listopada sveèano euharistijsko slavlje u ðakovaèkojprvostolnici, o 135. obljetnici njezine posvete. Uz nadbiskupa Hraniæa, oko oltara su bili umirovljeninadbiskup Marin Srakiæ, generalni vikar Ivan Æuriæ i drugisveæenici, a sveèanosti je pridonio Mješoviti katedralni zbor,pod ravnanjem mo Ivana Andriæa. Pozdravljajuæi okupljene,nadbiskup je uz poglavare Bogoslovnog sjemeništa i svebogoslove koji zapoèinju novu akademsku godinu, naposepozdravio nove bogoslove, koji su se ovih dana pridružilisjemenišnoj zajednici. U homiliji, tumaèeæi naviješteni ulomak Matejeva evanðelja,koji govori o dvojici sinova koje otac šalje u vinograd,nadbiskup je govorio o promjeni stava, mišljenja,nadvladavanju samoga sebe i obraæenju. Rekao je kako jeova prièa sasvim jednostavna, uzeta iz svakodnevnogaživota, no kada je Isus pripovijeda, ona postaje oštra jer seodnosi na odnos èovjeka prema Bogu. Kad ju je izgovarao,Isus je svoju prièu usmjerio protiv svojih slušatelja. Utrenutku kad su Isusu odgovorili na njegovo pitanje o tomekoji je sin poslušao oca, sveæenièki i narodni glavari su samisebi izrekli sud. Još jednom se pokazala neoèekivana i važnauèinkovitost Isusove prièe, u kojoj grešnik lako prepozna štoje ispravno, a što krivo. „I danas, na obljetnicu posvete naše katedrale, na koju smo spravom ponosni, jer je uistinu prekrasan, prostran i lijepoorganiziran liturgijski prostor, koji nas potièe na slušanjeBožje rijeèi i sakramentalni život, na koju smo ponosni jer jebiser graditeljstva, umjetnosti i kulture, Isus nas svojomprièom pita što je s nama: Jesam li otvoren za Božju rijeè,spreman na ponizno kajanje i obraæenje, ili sam pred Bogomtvrda srca, nespreman da evanðelje mijenja i oblikuje mojživot te mi molitva i nedjeljna misa, sveæenièka iliredovnièka odjeæa služe samo kao paravan iza kojega sekrije moj dvolièan i pokvaren život", rekao je nadbiskupHraniæ. Istaknuo je kako se i danas svako malo pojavi netko odobraæenika, èije životne prièe svjedoèe blizinu kraljevstvanebeskoga, ali nasuprot njima ima vjernika i sveæenika kojine prestaju govoriti svoj 'da' Bogu, a žive kao da Boga nema:„Posluh Bogu pojavljuje se na rubu društva, daleko odhrama, a neposluh Bogu i tvrdoæa srca se ponekad ustolièeusred hrama….". Okupljenim vjernicima nadbiskup je rekao„da nam Gospodin, bez obzira na naše ponašanje, poruèujeda smo pred njim, prije svega, svi mi njegovi sinovi i kæeri"te ustvrdio: „Bog sve nas ljude smatra svojom djecom, bez

Domovinske vijesti ika

18 4. listopada 2017. broj 40/2017

obzira na naše vrline i mane. Svi smo mi njegovi: i poslušni ineposlušni; i prkosni, i dobri te plemeniti. Svi smo minjegovi sinovi i kæeri, udovi smo njegove Crkve: jedne,svete, katolièke i apostolske…". Zakljuèujuæi homiliju, nadbiskup je podsjetio na katedralneorgulje, koje su rastavljene i odvezene na restauraciju, gdjeæe svaka frula i svaki dio biti oèišæen i obnovljen te jeporuèio: „Molimo danas Isusa, na obljetnicu posvete ovenaše katedrale, da tako i svakoga od nas oèisti i pomažesvojim Svetim Duhom, da nas ispuni duhom poniznosti iobraæenja, da nas suoblièi sebi i ugradi u orgulje svoje sveteCrkve, koja svojim životom svira i pjeva njegovu slavu".

U palaèi Herzer otvorena izložba „Trag dobrote: 20godina Varaždinske biskupije"U sklopu izložbe su u 313 kataloških jedinica prikazaninajvažniji dogaðaji iz povijesti, djelovanja i ustroja biskupijeVaraždin, 1.10.2017. (IKA) - „Trag dobrote: 20 godinaVaraždinske biskupije" naziv je izložbe koja je u nedjelju 1.listopada otvorena u palaèi Herzer Gradskog muzeja uVaraždinu u povodu proslave 20. obljetnice Varaždinskebiskupije. Organizator izložbe je Varaždinska biskupija, asuorganizator Gradski muzej Varaždin. U sklopu izložbe suu 313 kataloških jedinica prikazani najvažniji dogaðaji izpovijesti, djelovanja i ustroja Varaždinske biskupije.Predstavljena su i biskupijska blaga, liturgijsko ruho iposuðe, vrijedne knjige te biskupijska izdanja. Izložba sadržii multimedijske sadržaje, a samo sveèano otvorenjepopraæeno je glazbenom podlogom mo Anðelka Igreca,poznatog varaždinskog dirigenta, skladatelja i orguljaša,ujedno voditelja Ureda za crkvenu glazbu Varaždinskebiskupije. Varaždinski biskup Josip Mrzljak izrazio je sreæu što jeizložba ugledala svjetlo dana. „Crkva je jedna stvarnost kojuje teško definirati ljudskim rijeèima, ona je uvijek misterij,jer je odozgor, a živi ovdje na zemlji. Vodimo je mi ljudi, aline svojim ljudskim mudrostima, nego snagom Duha Svetogakojeg osluškujemo i nastojimo po Njegovim poticajimaraditi i graditi Crkvu. Taj dio koji se dogaða na zemlji vidljivje u nekim tragovima koji se mogu vidjeti i na ovoj izložbi.Ali postoji i onaj drugi, nevidljivi dio, koji se dogaða uljudima, u njihovim srcima i dušama. Vjerujem da bi svakiod naših biskupljana iz bilo koje župe mogao reæi što onosjeæa kada govorimo o Crkvi i kakav je trag ona ostavila unjegovoj duši i pameti. To je dakako nešto što ne možemoiskusiti, nego možemo samo èuti kao iskustvo drugih ljudi.Zato Crkva sigurno ima svoje tragove duboko u povijesti naovom podruèju, ne samo kroz ovih 20 godina. Izložbu suostvarili suradnici naše biskupije, uglavnom laici, kojisuraðuju s nama u organizaciji života biskupije. Na tome imsrdaèno zahvaljujem. Oni su dali ideju, a mi smo samo tu itamo dali pokoji savjet. Ovo su sada njihove oèi i njihovoiskustvo. Dakako, da se na poseban naèin spominjemo iprvog biskupa Marka Culeja koji je udario temelje.Vjerujemo da je on upravo u onom dijelu Crkve koji jenevidljiv. Taj dio Crkve je s nama i mi smo neprestanopovezani s tom Crkvom u euharistiji. Ova izložba æe pomoæii da se Crkva može vidjeti i oèima vjernika, ali i oèima onihljudi koji žele upoznati Crkvu izvana. Izložba doista imadobar naziv – 'Trag dobrote' - jer mnogi su utkali dio svojaživota i svoje dobrote u život ove Crkve", rekao je naotvorenju izložbe biskup Mrzljak. Izložbu su razgledali brojni sveæenici, redovnici, redovnicete vjernici Varaždinske biskupije, a otvorenju izložbe, èiji jeprogram vodila akademska glumica Ljiljana Bogojeviæ,nazoèila je i ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka

Divjak. Na otvorenju izložbe bili su i zagrebaèki pomoænibiskupi Ivan Šaško i Mijo Gorski te bjelovarsko-križevaèkibiskup Vjekoslav Huzjak. Uime domaæina, Gradskog muzejaVaraždin, okupljenima se obratio ravnatelj Miran BojaniæMorandini. „Dugogodišnja, da ne kažem višestoljetna,strepljenja Varaždinaca, kao i svih žitelja sjeverozapadneHrvatske, obistinila su se prije 20 godina. I u ovomsuvremenom dobu kada ne možemo zastati na trenutak,možda je ova izložba baš pravo vrijeme da zastanemo i da nedoživljavamo našu biskupiju i njezin rad zdravo za gotovo.Sjetimo se samo da je Katolièka Crkva u našem kraju, ali ièitavoj domovini, bila predvodnica i luèonoša znanosti,kulture te društvenoga, gospodarskog i socijalnog života. Daje tome i dalje tako u ovom informacijski 21. stoljeæu, govoriupravo ova izložba i gotovo je nevjerojatno koliko se toga uposljednjih dvadesetak godina dogodilo i napravilo", poruèioje ravnatelj GMV-a Bojaniæ Morandini. Uime organizacijskog odbora izložbe „Trag dobrote: 20godina Varaždinske biskupije" posjetiteljima se obratilaIrena Gotal, voditeljica Biskupijske knjižnice. Podsjetila jekako je grad Varaždin, razvijajuæi se na svim podruèjima usvojoj gotovo devetstoljetnoj povijesti, postao biskupskimgradom 5. srpnja 1997. godine. „Buduæi da je programbiskupske službe prvoga varaždinskog biskupa Marka Culejabio približiti Evanðelje Isusa Krista ne samo vjernicimasvoje biskupije nego i svakom èovjeku dobre volje, zalažuæise za život i mir, sa svojim je suradnicima prionuoorganizaciji pastoralnog, misijskog i karitativnog djelovanjaBiskupije, ostavljajuæi trag dobrote u svakom èovjeku kojegje susreo. Drugi varaždinski biskup, mons. Josip Mrzljak,nastavlja taj hod Biskupije u službi Evanðelja, èineæi izalažuæi se za dobro. Osnivanjem novih župa, izgradnjomcentralnih ustanova i osnivanjem pojedinih ureda,otvaranjem knjižnice te duhovnih centara Biskupija pokazujenamjeru širokog djelovanja za dobro ljudi. Ovom izložbomželjeli smo zaokružiti dvadesetogodišnji rad i djelovanjeBiskupije, predstaviti sve èimbenike koji svojim radom izalaganjem ostvaruju poslanje povjereno im od Boga. Uovoj velikoj prostoriji prikazan je taj put podijeljen porazlièitim djelatnostima koje su nastale i razvijale se kroz 20godina. Izložili smo i jedan mali izbor blaga koja su uposjedu naše Biskupije, od starih knjiga, preko novihizdanja, sve do liturgijskog suða i liturgijskih ruha. Krozmultimedijske sadržaje prikazani su karta Biskupije te njezinteritorijalni ustroj, zatim sveæenici naše Biskupije, ali i novežupe te izgraðeni objekti od osnutka Varaždinske biskupije.Predstavili smo i lik i djelo prvog varaždinskog biskupaMarka Culeja s kojim smo krenuli u ovo dvadesetogodišnjeputovanje. Ovdje je predstavljen i naš sadašnji pastir mons.Josip Mrzljak s kojim nastavljamo taj put. S njime se daljeokreæemo buduænosti te tražimo poticaje za još bolji izauzetiji rad u vinogradu Gospodnjem", poruèila je naotvorenju izložbe jedna od njezinih organizatorica Gotal.Obilježavanje 20. obljetnice Varaždinske biskupije prolazi iu znaku 100. obljetnice Marijina ukazanja u Fatimi. Buduæida je varaždinska katedrala posveæena Uznesenju BlaženeDjevice Marije na Nebo, katedralni orguljaš Višeslav Jaklinosmislio je projekt 20 "Ave Marija" uz 20. obljetnicubiskupije. U èitav projekt ukljuèeno je stotinjak glazbenika,a promocija CD-a bit æe 9. prosinca. Djeliæ onoga što æe bitina tom nosaèu zvuka, posjetitelji izložbe mogli su uživo èutiu izvedbi Antonije Puèek (sopran), Marka Jerbiæa na violinite Višeslava Jaklina za klavirom. Izložba je postavljena za besplatni razgled do 22. listopada ito od utorka do petka od 9 do 17 sati, odnosno subotom inedjeljom od 9 do 13 sati. Nakon Varaždina izložba æe iduæegodine gostovati u Lepoglavi, Èakovcu i Koprivnici.

Domovinske vijestiika

194. listopada 2017. broj 40/2017

Humanitarnim koncertom proslavljeno 20 godina Kuæesusreta „Tabor"Samobor, 1.10.2017. (IKA) - Koncertom duhovne glazbe uSportskoj dvorani Samobor proslavljena je 1. listopada 20.obljetnica Kuæe susreta „Tabor", u organizaciji Udruge „UDuhu s Kristom" i suradnji s Kuæom „Tabor", a visokopokroviteljstvo prihvatila je i predsjednica RH KolindaGrabar-Kitaroviæ. Njezin izaslanik bio je Tomislav Maðar.Na koncertu su bili i saborski zastupnik Davor Ivo Stier,zamjenik župana Zagrebaèke županije Hrvoje Frankiæ,predstavnici grada Samobora, provincijal Franjevaèkeprovincije sv. Æirila i Metoda fra Ilija Vrdoljak èijojprovinciji „Tabor" pripada, samoborski župnik i dekanDavor Štuljan i mnogi drugi sveæenici, redovnici i redovnice.Do posljednjega sjedeæeg i stajaæeg mjesta, oko dvije tisuæeljudi pjevalo je duhovne pjesme poznate sa seminara u„Taboru" ili s repertoara izvoðaèa koji su posljednjih godinaobilježili hrvatsku glazbenu scenu: Nina Badriæ, sestre Husar– Ivana Mlinac i Marija Rimac, Alan Hržica, grupaEmanuel, Davor i Vesna Terziæ, fra Ivan Matiæ, Luka Balvani Božja Pobjeda. Izvoðaèi su ujedno i svjedoèili svojupovezanost s „Taborom" i promjene koje su im se u životudogodile otkako su susreli Isusa Krista. Osobito su isticalizahvalnost fra Zvjezdanu Liniæu što ih je ukljuèivao useminare, ali i vodio u rastu u vjeri. Takoðer su naglasilidivno Božje djelo koje nastavlja dalje živjeti po fraZvjezdanovu nasljedniku fra Ivanu Matiæu, sadašnjemvoditelju Kuæe. U program je bila ukljuèena i plesna toèka„Aleluja" Balans Coda iz Svete Nedelje, te pratnjaDuhovnog orkestra Samobora, Ana Barun, tamburaškasekcija, i violinistice iz KUD-a Licitar, Bregana. Dvosatnispektakl vodili su Silvija Blaževiæ i Drago Celiziæ. Premdaje koncert bio slavljenièki, u skladu s višegodišnjomtradicijom duhovnih koncerata u Samoboru, saèuvan jenjegov humanitarni peèat. Naime, prihod od prodajeulaznica namijenjen je pomoæi jednoj samoborskoj obitelji upotrebi èiji su èlanovi takoðer pratili koncert.

Volosko: Nadbiskup Devèiæ zaredio za ðakone MarijaFrlana i Laurenta KružiæaVolosko, 1.10.2017. (IKA) - Mario Frlan i Laurent Kružiæ,bogoslovi Rijeèke nadbiskupije, primili su ðakonsko reðenjeiz ruku nadbiskupa Ivana Devèiæa, u nedjelju 1. listopada namisi u župnoj crkvi Sv. Ane u Voloskom. Vlè. Kružiæ rodomje iz te župe te je crkva bila je dupkom ispunjena vjernicima,rodbinom i prijateljima reðenika.Nadbiskup je u propovijedi reðenike, ali i njihove obitelji,pohvalio što su prepoznali Božji poziv i odazvali mu se, teprimaju ðakonsko reðenje, prvi stupanj sakramenta svetogreda, nakon kojega æe biti zareðeni za sveæenike. „Kaonekoæ, tako i danas i u svakome vremenu Bog neprestanoizvodi èudesno djelo spasenja èovjeka i svega stvorenja. Kaošto je pozvao Samuela i Isusa Krista, svoga jedinoroðenogsina, tako je pozvao i apostole koji su opet sa svoje stranepostavljali ðakone, prezbitere i biskupe za svoje pomoænike isuradnike. I to djelo Bog, posredstvom Crkve, nastavljaizvoditi i danas i sve do kraja vremena. Zbog toga su muuvijek potrebne žene poput Samuelove majke Ane i Isusovemajke Marije koje æe mu rado darivati svoje sinove zasuradnike u spašavanju èovjeka. U nepregledan niz takvihmajki uvrstile su se i Tanja i Vladimira, majke našihreðenika Laurenta i Marija. Vi ste ih Bogu, od kojeg ste ihprimile, velikodušno darovale za službu koju im je on usvojoj providnosti namijenio. Hvala vam, drage majke za to,uime Crkve i uime svih kojima æe vaši sinovi prvo kao

ðakoni, a zatim i kao sveæenici, služiti. A i vama dragiLaurente i Mario, pohvala što ste se spremno odazvaliBožjem pozivu i podložili se njegovoj svetoj volji." U nastavku propovijedi nadbiskup je nove ðakone i vjernikeuputio u važnost i odgovornosti ðakonske službe meðukojima se istièi propovijedanje Božje rijeèi i karitas,odnosno briga za najpotrebnije èlanove zajednice. „Nezaboravite karitas, ne zaboravite ni duhovne ni tjelesnesiromahe. Važno je, dragi ðakoni, da uvijek pred oèimaimate prve ðakone koji su bili zaduženi za pravednuraspodjelu hrane u zajednici, ali istovremeno bili i izvrsnipropovjednici Božje rijeèi, tj. djelitelji duhovne hrane",poruèio je nadbiskup Devèiæ.Reðenicima se obratio i župnik Voloskog vlè. Petar Belaniæ,zahvalivši pritom nadbiskupu i sveæenicima koji su izabralitu župu za ovo veliko slavlje cijele nadbiskupije. „Naša župaovih dana i danas živi kao jedno srce i jedna duša, stogahvala svima koji su sudjelovali u pripremi i u samom slavljute župnom zboru koji je obogatio liturgiju", rekao je župnikte reðenicima uruèio darove.

Slavlje u èast sv. Stjepana I., pape i muèenikaHvar, 1.10.2017. (IKA) – Sveèanim podizanjem zastave slikom sv. Stjepana I., pape i muèenika, na proèelje hvarskekatedrale te nastupom katedralnoga zbora Sv. Cecilije iGradske glazbe Hvar pred katedralom Sv. Stjepana I., pape imuèenika, uprilièen je na uoènicu svetkovine, u nedjelju 1.listopada, sveèani program u èast zaštitnika grada Hvara iHvarske biskupije. Zastavu s likom sv. Stjepana I. uz pjesmu„Zastava nas sveta vodi" velikog zbora Sv. Cecilijepodignuli su èlanovi bratovština Sv. Nikole i Sv. Križa.„Sveti Stjepane I., papo i muèenièe, budi pozdravljen uovome gradu koji ima èast tvoje ime nositi. Budi pozdravljenispred ove katedrale koja radosno slavi tvoje sveto ime. Budipozdravljen od svakoga od nas koji smo se ovdje veèerasnašli da bismo sveto slavlje u tvoju èast zapoèeli. SvetiStjepan nam stoji na proèelju katedrale, ali i naše trootoèkebiskupije. S radošæu zapoènimo sveti blagdan pod njegovomzastavom", rekao je hvarsko-braèko-viški biskup SlobodanŠtambuk na poèetku prigodnoga govora kojim je okupljenipuk uveo u slavlje svetkovine. Izrazio je, pritom,dobrodošlicu splitsko-makarskom nadbiskupu i metropolituMarinu Barišiæu te pristiglim biskupima, šibenskomeTomislavu Rogiæu, umirovljenomu Anti Ivasu,dubrovaèkome Mati Uziniæu i kotorskome Iliji Janjiæu.Pozdravio je, zatim, gradonaèelnika Hvara Rikarda Novaka,zaželjevši mu dobro zadovoljstvo i pametne poteze tepredsjednika Gradskoga vijeæa Juricu Milièiæa. Izražavajuæiradost zbog brojnih vjernika okupljenih pred hvarskomkatedralom posebni pozdrav uputio je hodoèasnicima izŠibenika koji su pristigli s katedralnim župnikomKrešimirom Matešom. Govoreæi o slavlju zaštitnika gradaHvara i biskupije, potaknuo je pristigle rijeèima: „Neka senaši stari ploènici nikada ne zasrame zbog onih koji po ovimstarim ploènicima idu danas. Neka se nikada ne postide zbogkoraka koji bi bili pogrešni, ljudski neispravni, te ljudski ikršæanski nedovoljno jasni. Neka se naše stare kale i zidinenikada ne postide zbog onih koji hodaju ovim gradom.Obveza je to na svima nama da èineæi ljudske korakeèuvamo ovaj grad, njegove vrijednosti i bogatstvo. Upravoæe ti naši ljudski koraci ostati za povijest, i našu i gradsku inacionalnu i crkvenu. Neka nas sve blagoslovi Sv. StjepanaI., papa i muèenik". Uz katedralni zbor pod vodstvom maestre Klare Milatiæ uglazbenome programu nastupila je Gradska glazba Hvar podravnanjem Tomija Domanèiæa.

Domovinske vijesti ika

20 4. listopada 2017. broj 40/2017

Proslavljen blagdan sv. Male Terezije u StepinèevuKarmeluZagreb, 1.10.2017. (IKA) - Mladomisnik Hrvatskekarmelske provincije sv. Oca Josipa o. Alen Mažiæ, OCD,predvodio je u nedjelju 1. listopada u Stepinèevu Karmelu uBrezovici, sveèanu euharistiju u prigodi blagdana sv.Terezije od Djeteta Isusa i Svetoga Lica, nauèiteljice Crkve.Uz njega je bio o. Petar Galauner, DI, dijamantni jubilarac, iministranti i èitaèi: srednjoškolka Karmela Matijeviæ istudent Tomislav Skender. Misno slavlje animirale sukarmeliæanke, èuvarice svetišta, a pridružili su im se brojništovatelji male Svetice. „Sv. Mala Terezija razvijala je tijekom godina svoj put.Nazvala ga je 'Mali put', 'Put duhovnog djetinjstva', kojigovori o tome da sve od Boga oèekujemo. Isus sam joj jepokazao taj 'Mali put' predanja maloga djeteta koje mirnospava na rukama svoga oca. Iskustvo zemaljskog oca,Terezija je prenijela na nebeskog Oca", rekao je o. Alen uhomiliji, govoreæi o smislu blagdana sv. Male Terezije, onjezinu štovanju, a posebno o njezinoj duhovnosti koju jeuprisutnio hodoèasnicima, i pozvao ih da ju nasljeduju. Propovjednik je istaknuo da Terezijin put èine male stvarikoje je ona radila s velikom ljubavlju i vjernošæu i to ju jedovelo do svetosti. To je bila zapravo Terezijina mudrost jerje na sebi moguæi naèin èinila dobro drugima, a na svojesnažne želje; biti sveæenik, misionar, apostol i muèenik,našla je odgovor u prvoj poslanici Korinæanima, sv. Pavlaapostola. (usp. 1 Kor 12, 12-30). Shvatila je da je ljubavsmisao njezinog života, a Bog je Ljubav, (1 Iv 4, 16), i daljubav nadahnjuje i osmišljava sva zvanja i sve pozive. Zatoje uskliknula: „U srcu Crkve, svoje majke, bit æu ljubav!"(Rukopis B, 3 b). To Terezijino otkriæe bio je novi zamahnjezinog „Malog puta" i novi razlog slavljenja Boga, na kojismo i mi pozvani, zakljuèio je o. Mažiæ. Na kraju misnoga slavlja blagoslov ruža, znak Terezijinaobeæanja da æe na nebu èiniti dobro zemlji i obasuti svoještovatelje kišom milosnih ruža, nije izostao, kao niti pjesmaKraljici svete krunice koja se orila svodom svetišta MajkeBožje Karmelske. Veèernju misu predvodio je Tomislav Kralj, župnik župe sv.Nikole biskupa u Bistri, a uz njega su bili koncelebrantiroðena braæa sveæenici i župnici: Ivan i Josip Vragoviæ, èetiriministranta i èitaèa, meðu kojima je bio i najmlaði,osmogodišnji djeèak Luka. Pjevao je zbor mladih „NoteLjubavi," iz spomenute župe, koji je na kraju misnoga slavljaodržao koncert pod ravnanjem mo Filipa Meštroviæa. „Kad Bog hoæe da smo mu bliže, služi se svecima. Takonam je dao za uzor sv. Malu Tereziju koja nije živjela udalekoj prošlosti. Razmotrimo njezin život, a osobito njezinekreposti. Živjela je u pobožnoj obitelji. Majka i otac željelisu u samostan, ali zbog posebnih okolnosti nisu primljeni.Bog èesto mijenja naš plan, a mi želimo ostati kod svoga.Ugledajmo se u roditelje, danas veæ proglašene svetima, sv.Male Terezije, koji su je odgajali u vjeri i u štovanju Boga,kao i Gospe od osmijeha", spomenuo je izmeðu ostalog vlè.Kralj u homiliji i potaknuo vjernike da ih nasljeduju. Nadahnjujuæi se na Terezijinu djetinjstvu, kad je kao dijeteostala bez majke i povjerila se Gospi od osmijeha, koja joj jepomogla da bude radosna, pozvao je vjernike da radosnožive i svjedoèe Evanðelje, poput Svetice iz Lisieuxa, i da uèeod nje bitne vrijednosti života. Iz njezina kratkoga, a takoduhovno bogatog života i nauka, propovjednik je izdvojionjezinu hrabrost i odluènost kojom se izborila da vrlo mladauðe u Kamel, kao i snagu njezina duha kojom je prihvatilasamostanski život, a isto tako i križeve zajednièkog života.Kroz sve to sv. Mala Terezija je rasla i napredovala naMalom puta pouzdanja i predanja Gospodinu, a jednako tako

i na putu molitve. „Ljubav je bila pokretaè Terezijina životai ona je u toj ljubavi dopustila Bogu da ju upotrijebi... MalaTerezija nas uèi da ne stanemo na duhovnom putu veæ daidemo dalje, da budemo bolji i da naðemo svoj put doBoga", rekao je predvoditelj slavlja i poželio hodoèasnicimada ponesu Terezijinu radost, osmijeh, molitvu i ljubavMaloga puta u svoj život.Na kraju misnoga slavlja èestitao je biranim rijeèimakarmeliæankama njihov blagdan, preporuèio sebe i župu umolitve, blagoslovio ruže i zaželio da se svi naðu u nebu.

Šest djevojaka pristupile u zajednicu sestara„Euharistijska zajednica Srca Isusova i Marijina"Tribalj, 2.10.2017. (IKA) - Pod sveèanom Veèernjom kojuje 1. listopada u župnoj crkvi Pohoðenja Blažene DjeviceMarije u Triblju predvodio rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ,šest djevojaka, èlanica duhovne obitelji „Euharistijskazajednica Srca Isusova i Marijina", obukle su redovnièkuodoru, te pristupile u zajednicu sestara „Euharistijskeslužbenice Srca Isusova i Marijina". Petru Bobovèan, MateuKapetanoviæ, Jelenu Ivkoviæ, Gordanu Æosiæ, ElizabetuBarbiš i Lorenu Æoriæ u Zajednicu je primio osnivaè donJosip Radiæ, uz nazoènost duhovne majke Zajednice JozefineGlasnoviæ. Nakon sveèane Veèernje nadbiskup Devèiæ predvodio jeeuharistijsko slavlje. U propovijedi istaknuo je da jeoblaèenje redovnièke odjeæe veliki dogaðaj ne samo zadotiène osobe, za zajednice kojima pripadaju, nego i zacijelu Crkvu. Zamjena graðanskog odijela redovnièkimvanjski je znak nutarnje odluke kojom se dotièna osobaodrièe svjetovnog naèina života. Taj èin odgovor je naIsusov poziv da ga se slijedi živeæi evanðeoske savjeteposlušnosti, siromaštva i èistoæe. Podsjetio je na talijanskuposlovicu: „Redovnièko odijelo ne èini redovnika, ali gapokazuje", istaknuvši da bi redovnièko odijelo trebalo bitistvarni znak, a ne prividnost, te da je potrebno neprestano setruditi vlastitu stvarnost usklaðivati sa znakom kojim smozaogrnuti. „Možemo reæi da u èovjekovoj paloj naravi ležineka sklonost pokazivati se drukèijim nego što jesmo. Zatolako i padamo pod utjecaj prividnosti, koja istovremenoodaje našu pravu narav. (…) Prividnost nas dakle skriva irazotkriva. U tom smislu svaki èovjek stoji pred izborom:stvarnost ili prividnost. Dakako, te dvije moguænosti nisujednakovrijedne, jer izbor prve znaèi opredijeliti se za istinuo sebi, ma kako ona bila zahtjevna ili neugodna, a izbordruge moguænosti ima za posljedicu život u prividu i laži."Sestrama je poželio da budu osobe koje æe ljudima našegvremena davati takvo svjedoèanstvo time što æe u svimprilikama birati istinu i prihvaæati svoju stvarnost bezuljepšavanja i bijega u privid. Podsjetio je da su s redovnièkim odijelom, dobile i novaimena: s. Miroslava od Muke Kristove, s. Franciska Pia odGospe Fatimske, s. Marija Magdalena od Milosrdnog Isusa,s. Benedikta od Sv. Imena Isusova, s. Leopolda od Božjegmilosrða i s. Benjamina od Sv. Lica Isusova. „Novimimenom, kao i novom odjeæom, oznaèena je dubokaduhovna promjena koja se u vama dogodila ulaskom uredovnièki stalež. U skladu s reèenim, u vašem je imenusadržan vaš životni zadatak. To znaèi da svaka od vas treba usvom novom životu neprestano težiti ostvariti ono svojstvokoje je sadržano u vašem redovnièkom imenu, kako bi se snjegovim znaèenjem podudarala vaša sudbina i cijeli vašživot", rekao je nadbiskup. Govoreæi o datumu koji su odabrale za taj važan dan unjihovu životu - 1. listopada - podsjetio je da je istoga danablagdan sv. Terezije od Djeteta Isusa. Njeno oblaèenje

Domovinske vijestiika

214. listopada 2017. broj 40/2017

redovnièkog odijela nije bila puka zamjena jednog odijeladrugim, nego je to bio izraz duboke promjene, istinsko„svlaèenje starog èovjeka" i roðenje novoga èovjeka u IsusuKristu. „Neka vam redovnièka odjeæa koju ste danas obuklebude trajan podsjetnik na novi život koji vam je Kristdarovao kad ste mu se posvetile", kazao je nadbiskup. Nakraju mise poruèio je da je Euharistijska zajednicaslužbenice Srca Isusova i Marijina zajednica Božje ljubavi idokaz kako Duh Sveti djeluje. Istakao je važnost klauzurnogsamostana za molitvu na podruèju Rijeèke nadbiskupije, ali ipodruèju Krèke biskupije, što je svojim dolaskom potvrdio iumirovljeni krèki biskup Valter Župan. Rijeè zahvale predvoditelju misnog slavlja, sveæenicima kaoi èestitku sestrama na kraju mise uputio je župnik VjekoslavÐapiæ. Šest sestara, od kojih su dvije klauzurne, tijekomnovicijata boravit æe u samostanu koji se nalazi uz župnukuæu u Triblju. U Rijeèkoj nadbiskupiji, osim Triblja, sestresu prisutne i u župi sv. Jelene djevice i muèenice u Dramlju.

Poèetak akademske godine na KBF-u u ÐakovuÐakovo, 2.10.2017. (IKA/TU) - Sveèano euharistijskoslavlje studenata KBF-a u Ðakovu održano je 2. listopada uapsidi ðakovaèke katedrale. Misu je predvodio izv. prof. dr.Ivica Raguž, dekan KBF-a, u koncelebraciji s ostalimprofesorima Fakulteta. Dekan je u propovijedi razmatrao oulozi anðela u životu kršæana, a time i studenata, profesorana teološkim fakultetima.„Anðeli nas pozivaju da Božju prirodu gledamo drukèijimoèima, kao Božje stvorenje, kao neku vrstu 'anðeoskogaruha' koje smo pozvani poštovati, poput Davida koji je paonièice pred anðelom… Pokušajmo zato s anðelima drukèijegledati prirodu, biti zajedno s anðelima èuvarima i samièuvari prirode kao Božjega stvorenja: imati manje oèi i rukegrabežljivaca, a više oèi i ruke èuvara. Tko bi drugi danastrebao biti èuvar, pastir Božje prirode ako ne mi kršæani, miteolozi. Nadalje, anðeli se protive našoj oholosti i taštini.Buduæi da su anðeli savršenija biæa od nas, savršenijaukoliko bez grijeha, njihova prisutnost doziva nam u svijestda nikad ne možemo biti tako 'savršeni', bilo kao kršæani,bilo kao teolozi, studenti i profesori teologija, kao što su toanðeli. Stoga, prisutnost anðela i pobožnost prema anðelimaèuva nas od teološke, klerièke i svake druge taštine.Trebamo se njima stalno utjecati", rekao je dekan Raguž.Spomenuvši staru molitvu anðelima, rekao je kako u njojanðeli kazuju koja je svrha i smisao cijele teologije: A kad sovog svijeta poðem sretno da u nebo doðem, da se ondjemogu s tobom vjeèno klanjat' dragom Bogu. „Poznato je daje u izvornom znaèenju rijeè theologia u crkvenih otacarazmatranje o samome Bogu, o Bogu u njemu samome, zarazliku od oikonomije, koja se odnosila na teologiju podvidom razmatranja Boga koji se objavio u povijesti. Dakle,krajnji smisao teologije, a k tomu i njezin krajnji cilj idovršenje, jest klanjanje, proslava Boga. U svojemu središtuteologija je himnièka, ona treba zapoèinjati s himnom izavršavati s himnom, s anðelima zapoèinjati i s anðelimazavršavati. Gdje teologija prestaje biti theologia, anðeoska,himnièka, tamo se teologija srozava na ispraznopreprièavanje i brbljajuæe tumaèenje ovozemaljskihstvarnosti. Da se to ne dogodi, Bog nam objavljuje kao Boganðela koji ga hvale i slave, Bog nam stalno šalje anðele",istaknuo je dekan. Nakon sveèanog euharistijskog slavlja uslijedila jeinauguracija u novu akademsku godinu u Dvorani biskupaMandiæa, gdje je dekan Raguž pozdravio nove predstavnikestudentskog zbora, prodekane i sve prisutne studente teuputio prigodan inauguracijski govor.

Proslavljena svetkovina sv. Stjepana I., pape i muèenika,zaštitnika Hvara i Hvarske biskupijeIstinski kršæanski put treba se sastojati u tome da onima kojisu se pokolebali u vjeri, koji zadojeni relativizmom ne živekao istinski kršæani, ne zatvaramo vrata, da ih se olako neodrièemo, veæ da im bratski i prijateljski nastojimo pomoæi,pružiti im ruku, strpljivo èekajuæi njihovo pokajanje ipovratak na pravi put, poruèio biskup UziniæHvar, 2.10.2017. (IKA) – Na svetkovinu sv. Stjepana I.,pape i muèenika, zaštitnik grada Hvara, Staroga Grada,otoka Hvara i Visa te Hvarsko-braèko-viške biskupije, 2.listopada, u hvarskoj katedrali sveèanu misu predvodio jedubrovaèki biskup Mate Uziniæ. S njime su uz biskupadomaæina Slobodana Štambuka koncelebrirali splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišiæ, kotorskibiskup Ilija Janjiæ, šibenski biskup Tomislav Rogiæ iumirovljeni šibenski biskup Ante Ivas, hvarski župnik donMili Plenkoviæ, generalni vikar mons. Stanko Jerèiæ te višeredovnika i sveæenika Hvarske biskupije. U propovijedi biskup Uziniæ osvrnuo se na prizor izMatejeva evanðelja u kojemu se opisuje apostol Petar koji seiz laðe, šibane vjetrom i valovima, uputio hodeæi po vodi kIsusu, pokolebao se i prestrašio, te je u strahu zavapio:„Gospodine, spasi me!" Biskup Uziniæ usporedio jeKatolièku Crkvu s Petrovom laðom koja je u svakomvremenu kroz tisuæljetnu povijest takoðer bila „šibanavjetrom i valovima", odnosno progonjena i zabranjivana.„Zbog tih progona mnogi su kršæani stradali muèenièkomsmræu te ih kao i sv. Stjepana slavimo kao svece, koji su namdanas uzor i putokaz. Meðutim osim vanjskih neprijateljaCrkva je èesto imala i unutarnje neprijatelje, odnosno naPetrovoj laði dogaðalo se i 'unutarnje curenje'", rekao jedubrovaèki biskup te upozorio da to nije ništa manje opasnood neprijatelja izvana. U vremenu pape sv. Stjepana u Crkvije dolazilo do nesloge meðu kršæanima i crkvenimdostojanstvenicima, od kojih su neki bili nepomirljivi prema„otpadnicima" od vjere, dok su drugi zagovarali pomirljivosti opraštanje, odnosno pružanje ruke da im se pomogne priponovnom vraæanju u krilo Crkve. Sv. Stjepan bio je nastrani onih koji su zagovarali strpljivost, opraštanje imilosrðe te je smatrao da se oni koji su se zbog slabosti ujednom trenutku odrekli vjere ne trebaju ponovno krstiti akose pokaju i požele se vratiti u crkvenu zajednicu. I u našemvremenu u suvremenoj Crkvi ima „unutarnjeg curenja",rekao je biskup Uziniæ, koje se manifestira na razne naèine,primjerice promicanjem diktature relativizma,konzumerizma, lagodnog života bez duhovnosti i osjeæajaodgovornosti. Zbog toga ima sve manje crkvenih vjenèanja,sve više rastavljenih braènih parova i sve manje roðenedjece. Istinski kršæanski put treba se sastojati u tome daonima koji su se pokolebali u vjeri, koji zadojenirelativizmom ne žive kao istinski kršæani, ne zatvaramovrata, da ih se olako ne odrièemo, veæ da im bratski iprijateljski nastojimo pomoæi, pružiti im ruku, strpljivoèekajuæi njihovo pokajanje i povratak na pravi put. Takvompostupku pouèio nas je Krist koji nije osudio Petra što ga jezatajio, veæ mu je oprostio iskazujuæi božansko milosrðe. Svismo slabi i grešni, istaknuo je mons. Uziniæ, samo je Bogsavršen, ali svi smo pozvani biti savršeni, a to se postižeopraštajuæi i iduæi u susret braæi koji su na putu da se izgube.Pritom trebamo imati na umu da je Krist uvijek s nama i uznas i treba ga prepoznati, te poput Petra obratiti mu serijeèima: „Gospodine, spasi me!", zakljuèio je propovijeddubrovaèki biskup. Liturgijsko pjevanje za misnog slavljaizvodio je katedralni zbor kojim je ravnala maestra KlaraMilatiæ uz pratnju na orguljama maestre Jasne Fistoniæ.

Domovinske vijesti ika

22 4. listopada 2017. broj 40/2017

Crkva u Hrvata

HKM Berlin: Pokrenuta inicijativa „Mi govorimohrvatski"Berlin, 26.9.2017. (IKA) - Hrvatska katolièka misija Berlinu rujnu je pokrenula inicijativu „Mi govorimo hrvatski".Rijeè je o projektu kojim se želi istaknuti važnost oèuvanjanacionalnog i kulturnog identiteta kroz jezik. Naime, kakoHrvati sada veæ u treæoj generaciji žive u Njemaèkoj, tj. uBerlinu, uspješno su integrirani u njemaèko društvo, nonezaustavljiv je proces asimilacije, a time i gubitakkomunikacije na materinskom jeziku. Posljednjih godina seu HKM-u Berlin na vjeronauku i u drugim aktivnostima ukojima sudjeluju djeca i mladi primjeæuje kako mlaðinaraštaj sve slabije govori hrvatski. Zato je u novoj školskojgodini pokrenuta inicijativa „Mi govorimo hrvatski", koja æepored oživljavanja kulturne i duhovne hrvatske baštine meðumladima, kljuènu ulogu imati u poticanju i jaèanju hrvatskogidentiteta kroz jezik. Kroz razlièite akcije, module i projekteŽupno vijeæe HKM-a Berlin želi potaknuti djecu i mlade nasudjelovanje u jeziènim radionicama i primjereno uèenjehrvatskoga jezika. Predviðena su i struèna predavanja zaroditelje, koji su glavni prenositelji jezika svojoj djeci,tiskane su naljepnice „Mi govorimo hrvatski" kao podsjetniksvima na èešæu uporabu hrvatskoga jezika, a redovito æe seobjavljivati i letak s razlièitim tekstovima o hrvatskomjeziku, jezièni savjeti, kao i najvažnija djela hrvatskeknjiževnosti i kulture. Ova inicijativa takoðer želi ukazati navažnost pohaðanja nastave na hrvatskome jeziku, uvjereni dase zajednièkim snagama može usporiti potpun asimilacijskiproces. Voditelj HKM-a Berlin fra Edvard Sokol ipodupiratelj ove inicijative istaknuo je kako se nada da æe idruge HK misije u inozemnoj pastvi prepoznati važnostovoga projekta i slijediti primjer HKM Berlin.

Hodoèašæe Sisaèke biskupije u FatimuFatima, 26.9.2017. (IKA) - Skupina od pedeset i pethodoèasnika Sisaèke biskupije, predvoðeni biskupomVladom Košiæem, hodoèastili su od 20. do 25. rujna uFatimu, jedno od najznaèajnijih marijanskih svetišta usvijetu, gdje se prije toèno sto godina Gospa ukazala trojicimalih pastira. Portugalski gradiæ Fatima postao je poznat usvijetu po neobiènim viðenjima troje djece koja su sedogaðala u razdoblju od 13. svibnja do 13. listopada 1917.godine. Kroz to su vrijeme svakog 13. u mjesecu Lucija,Franjo i Hijacinta imali ukazanja „Gospoðe obuèene u bijeloi sjajnije od sunca". I danas za katolike aktualne poruke štosu ih vidioci prenosili, pozivaju prije svega na molitvu,pokoru i obraæenje kao naèin suprotstavljanja djelovanja zlau svijetu. Tako su naši hodoèasnici na ovom putu posebnomolili Gospu Fatimsku, osim za svoje bližnje, za domovinuHrvatsku, biskupiju i proglašenje svetim bl. AlojzijaStepinca.Hodoèašæe je zapoèelo u Santiago de Composteli, jednom odnajpoznatijih hodoèasnièkih mjesta u zapadnoj Europi imjesta završetka Puta svetog Jakova apostola, hodoèasnièkerute duge više od 800 kilometara. Tamo je drugog dana putamisno slavlje u katedrali predvodio biskup Košiæ uzajedništvu s ostalim prisutnim sveæenicima preè. PaškomGlasnoviæem, vlè. Ivanom Faletarom, fra TomislavomGlavnikom i vlè. Darkom Pužinom, a nakon misehodoèasnici su molili na grobu sv. Jakova apostola terazgledali stari grad Santiago. Treæi dan zapoèeo je pobožnošæu križnoga puta u Fatimi,

nakon èega je i posjeæeno rodno mjesto vidioca, Aljustrel. Uposlijepodnevnim satima slavljena je misa u svetištu, ispredkapelice Ukazanja, a naveèer hodoèasnici su sudjelovali umolitvi krunice i procesiji oko svetišta u Fatimi, gdje sejedna desetica molila i na hrvatskom jeziku.Èetvrtog dana hodoèasnici su posjetili Lisabon: samostan sv.Jeronima te katedralu u kojoj se nalazi kovèeg s posmrtnimostacima sv. Vinka, zaštitnika Lisabona i krstionica u kojojje kršten sv. Ante Padovanski. Misa je toga dana slavljena ucrkvi Sv. Antuna koja se nalazi na mjestu njegove rodnekuæe i gdje su se nakon mise hodoèasnici imali priliku ipokloniti relikvijama ovog sveca.Sljedeæeg dana hodoèašæa posjeæen je Tomar, mjesto gdje senalazi samostan i templarska utvrda Kristova reda iz 12.stoljeæa, svetište Gospe od Nazarea te Batalha idominikanski samostan Djevice Marije koji se zbog svojeumjetnièke vrijednosti nalazi na UNESCO-vom popisumjesta svjetske kulturne baštine. Nakon povratka u Fatimuveèernju krunicu u svetištu s više tisuæa vjernika predmolioje biskup Košiæ, koji je predvodio i procesiju, a kip Gospe uprocesiji sa svijeæama nosili su vjernici Sisaèke biskupije,èime je ujedno hodoèašæe završilo.

Herceg Novi: Konferencija za medije o boravku relikvijetijela sv. Leopolda Bogdana MandiæaHerceg Novi, njegovi stanovnici i brojni posjetitelji, bezrazlike na vjeru, boravkom relikvije tijela svetog LeopoldaBogdana Mandiæa u njegovu rodnom gradu, bili su opijenimirom, blagošæu, zajedništvom – Ostvarena izvrsnasuradnja opæine i Kotorske biskupijeHerceg Novi, 27.9.2017. (IKA) - Herceg Novi, njegovistanovnici i brojni posjetitelji, bez razlike na vjeru,boravkom relikvije tijela sv. Leopolda Bogdana Mandiæa 15.i 16. rujna u njegovu rodnom gradu, bili su opijeni mirom,blagošæu, zajedništvom. Grad i sve njegove službe, državneinstitucije, Uprava policije, Dom zdravlja, mediji, radili susvoj posao više od dužnosti, srcem, izjavili su 27. rujna nakonferenciji za novinare èlanovi Organizacijskog odbora,ispred Opæine i Kotorske biskupije, dr Miloš Bigoviæ i donRobert Tonsati.Dolazak relikvije tijela sv. Leopolda Bogdana Mandiæa uHerceg Novi organiziran je s velikim uspjehom, kazao jepredsjednik Skupštine opæine i Organizacijskog odbora dr.Miloš Bigoviæ. On je zahvalio, kako izvještava mrežnastranica radiojadran.com, svim državnim i opæinskimslužbama, javnim poduzeæima i ustanovama koje suposveæeno i odgovorno doprinijeli da sve proteknedostojanstveno.Prema njegovu mišljenju ostvarena je kvalitetna suradnja sKotorskom biskupijom. Opæina Herceg Novi æe i u buduæemrazdoblju biti siguran partner Kotorskoj biskupiji, KatolièkojCrkvi u svim njihovim aktivnostima i težnjama da KatolièkuCrkvu i njezine duhovne i kulturne tekovine na najboljimoguæi naèin predstave svim graðanima i posjetiteljimaHerceg Novog, kazao je Bigoviæ.Èlan Odbora ispred Kotorske biskupije don Robert Tonsatikazao je da je dolazak tijela sv. Leopolda dogaðaj kojinadilazi sve individualne interese, tièe se velikog dobra svihljudi, bez obzira na naciju ili vjeru. „Zato što je taj dogaðajbio tako velik, mi smo svi radili zajedno, kao jedno. Mislimda je teško zamislivo da je moglo biti bolje. Nije bilo, zaista,nikakvih otvorenih pitanja ni s naše, niti sa strane gradske

Crkva u Hrvataika

234. listopada 2017. broj 40/2017

uprave, koja se nisu mogla riješiti u vrlo kratkom roku, uhodu", kazao je novinarima don Robert i pohvalio suradnju izauzetost svih službi i medija. „Doèekati sveca roðenog uovom gradu nije samo povijesni, kulturni i civilizacijski èin.To nadilazi puno toga što se sada može sažeti rijeèima, jer jenjegov dolazak imao izravni utjecaj na živote tolikih ljudi,donio je toliko svjetla, nade, zajedništva, prijateljstva kojenam je potrebno", posvjedoèio je don Robert a prenosiradiojadran.com. Herceg Novi je tih dana, kako je kazao, biodomaæin festivala zajedništva, uvažavanja, tolerancije ikulture, pa su ponovo na vidjelo izašle one vrijednosti kojesu ga krasile u prošlosti, vrijednosti koje je sv. Leopoldrazumio.Don Robert istaknuo je i pozitivan odjek koji je taj velikidogaðaj imao za promociju grada. Ljudi su došli iz Hrvatske,BiH, Albanije, cijele Crne Gore i Boke, a naišli su nasrdaèan prijem i kvalitetnu organizaciju. „Park Boke je,možemo reæi, u tom trenutku postao jedna velika katedrala,koja je skupila katolike i pravoslavne, pa i muslimane ipripadnike svih vjera i nacija. Sve se odvijalo na intiman, uisto vrijeme i dostojanstven i velièanstven naèin, kao to iprilièi", don Robert. Kada je rijeè o postavljanju spomenploèe na kuæu u kojoj je sv. Leopold roðen, don Robert jeobeæao da æe se tim istraživanjem baviti sada, kada je ovajveliki dogaðaj završen.

Svetkovina sv. Jeronima u RimuRim, 30.9.2017. (IKA) - Papinski hrvatski zavod i Hrvatskacrkva sv. Jeronima u Rimu proslavili su u subotu 30. rujnasvetkovinu svoga nebeskog zaštitnika. Sveèano euharistijskoslavlje u crkvi Sv. Jeronima predslavio je don Ivan Kovaè,sveæenik Mostarsko-duvanjske biskupije, službenik priKongregaciji za biskupe, uz koncelebraciju rektora preè.Bože Radoša, vicerektora vlè. Marka Ðurina, duhovnika o.Mihalya Szentmartonija, DI, nekoliko rektora drugih rimskihzavoda te èetrdesetak sveæenika koji su na studiju ili naslužbi u Rimu. Uz brojne èlanove hrvatske rimske zajednice– bogoslove, redovnice i studente laike – slavlju se pridružilai skupina hodoèasnika iz župe sv. Mirka iz zagrebaèkihŠestina, zajedno sa svojim župnikom Robertom Šreterom.Na misi je pjevalo Hrvatsko seljaèko pjevaèko društvo„Sljeme" iz Šestina.Proslavi sv. Jeronima nazoèili su diplomatski predstavnici uRimu: Neven Pelicariæ – veleposlanik Republike Hrvatskepri Svetoj Stolici, Slavica Karaèiæ – veleposlanica Bosne iHercegovine pri Svetoj Stolici, Josip Gelo – veleposlanikBosne i Hercegovine pri Republici Italiji i Mladenka Šarac-Ronèeviæ - opunomoæeni ministar, uime VeleposlanstvaRepublike Hrvatske pri Republici Italiji.Don Ivan Kovaè je u homiliji, polazeæi od evanðeoskih slikao Kraljevstvu Božjem kao njive sa skrivenim blagom itrgovcem koji traga za dragocjenim biserom, povukaoparalelu s Jeronimovim životom. Poput osoba uprispodobama i Jeronim je bio spreman riskirati s prodajomsvega onoga što je on bio posjedovao (sposobnosti, ugled) dabi ostvario osoban odnos s Kristom. Trebao je proæi bolnoiskustvo ka spoznaji kako njegovi talenti i ostvarenja neproizlaze iz njegovih zasluga, veæ da je to Božji dar. Otkrioje Božju Rijeè kao najsigurniji put do Krista.Prije završnoga blagoslova s relikvijarom sv. Jeronima,rektor Radoš ukratko je zahvalio svima koji su pridonijeliorganizaciji proslave. Takoðer je uputio rijeè zahvalenazoènim talijanskim vjernicima koju su na razlièite naèineprijateljski povezani sa Zavodom. Poseban pozdrav rektor jeuputio Hrvatskom seljaèkom pjevaèkom društvu „Sljeme",koji su svojim pjevanjem i sviranjem, te odjeveni u

tradicionalne šestinske nošnje, uvelièali proslavu Jeronimovai „donijeli nam dašak domovine u Rim". Društvo ove godinenavršava 122. godinu aktivnoga rada. Ima 160 aktivnihèlanova u šest sekcija, te predstavljaju hrvatsku kulturnubaštinu prigorskoga kraja na turnejama po Europi i šire.Nakon mise proslava je nastavljena prigodnim druženjem uzavodskim prostorima.

Hrvatsko hodoèašæe u MariasteinMariastein, 30.9.2017. (IKA) - U subotu 30. rujna održanoje 30. tradicionalno hrvatsko hodoèašæe u tirolski Mariastein.Na hodoèašæu su bili vjernici iz Salzburga, Tirola,Vorarlberga i južne Bavarske. Misno slavlje predvodio je dr.Tomislav Markiæ, ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate uinozemstvu. Sve okupljene na poèetku je pozdravioorganizator hodoèašæa fra Zlatko Špehar, voditelj Hrvatskekatolièke misije u Salzburgu, koja se priprema za skoruproslavu 70. obljetnice utemeljenja. U propovijedi je dr.Markiæ govorio o nebeskoj majci Mariji kao majci lijepeljubavi. Istaknuo je njezinu duhovnu ljepotu u zaèeæu svogasina, njegovu roðenju, njegovoj muci i smrti, ali i u njegovuuskrsnuæu. Buduæi da je uz svetište u Mariasteinu vezana ileganda o èudesnom povratku kipa u svetište, predvoditeljslavlja potaknuo je i brojne hodoèasnike na èešæe i duljepovratke u svoj zavièaj, kao i na njegovanje kulturnog inacionalnog identiteta u tuðini. Hodoèašæe je završiloklanjanjem pred Presvetim i sveèanim euharistijskimblagoslovom. Na hodoèašæu su sudjelovale hrvatske katolièke misije izSalzburga, Innsbrucka, Feldkircha, Traunreuta, Rosenheimai filijale u Kufsteinu zajedno sa svojim sveæenicima.Hodoèašæe su obogatili Prvi tirolski tamburaši, Luka Balvani Mirko Kapetanoviæ.

Mješoviti pjevaèki zbor „Emil Cossetto" i Hrvatskopjevaèko društvo „Slavulj" u Hrvatskoj crkvi sv.JeronimaRim, 1.10.2017. (IKA) - U Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima uRimu gostovali su u nedjelju 1. listopada odabrani pjevaèidvaju uglednih hrvatskih zborova: Mješovitoga pjevaèkogzbora „Emil Cossetto" iz Zagreba i Hrvatskoga pjevaèkogdruštva „Slavulj" iz Petrinje. Zajednièkim je zborom ravnaomo Josip degl' Ivellio, dok je za orguljama svirao vlè. JosipVidas, sveæenik Krèke biskupije, èlan Zavoda sv. Jeronima istudent na Papinskom institutu za svetu glazbu. Tijekom redovite veèernje mise na hrvatskom jeziku, koju jepredvodio vlè. Matija Knok, sveæenik Zagrebaèkenadbiskupije, zbor je izveo skladbe kardinala DomenicaBartoluccija, Mihe Demoviæa, Anðelka Klobuèara, ŠimeMaroviæa i Josipa degl' Ivellija. Nakon euharistijskogaslavlja uslijedio je prigodni koncertni dodatak sa skladbamakardinala Bartoluccija. Istoga dana zbor je nastupio udrevnoj rimskoj župnoj crkvi San Salvatore in Lauro te uvatikanskoj bazilici Sv. Petra. Meðu okupljenima u crkvi Sv. Jeronima, hrvatskim italijanskim vjernicima i gostima, bio je takoðer NevenPelicariæ, veleposlanik Republike Hrvatske pri SvetojStolici. Rektor Zavoda sv. Jeronima preè. Bože Radošzahvalio je zborovima na zajednièkom nastupu, a osobito štosu svoju koncertnu turneju zakljuèili upravo u Hrvatskojcrkvi sv. Jeronima u Rimu.

Crkva u Hrvata ika

24 4. listopada 2017. broj 40/2017

Inozemne vijesti

Država uvijek treba davati prednost ljudima, a negeopolitièkim interesimaNew York, 25.9.2017. (IKA) - Država uvijek treba davatiprednost ljudima, a ne geopolitièkim interesima, istaknuo jenadbiskup Paul Richard Gallagher, tajnik Svete Stolice zaodnose s državama, 25. rujna na opæoj raspravi 72.zasjedanja Opæe skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku.Pozvao je svjetske vlade da uèine više kako bi sprijeèileratove, zaštitile ljudsko dostojanstvo i pomogle izgradnjisvijeta bez nuklearnog oružja. Dati prednost ljudima znaèi štititi ih i to od svake opasnosti.Rijeè je o tomu da se štiti dostojanstvo èovjeka i da se naposeban naèin brane ona ljudska prava koja se tièu zaštiteživota i vjerske slobode. Iz tih prava proistjeèu sva ostalaprava i prema tome predstavljaju zajednièki temelj stupovamira i sigurnosti te cjelovitog ljudskog razvoja, istaknuo jenadbiskup. U kontekstu rasta napetosti izmeðu SAD-a i SjeverneKoreje, pozvao je na diplomaciju i dijalog, istaknuvši danajveæe države kao i one koje imaju snažniju tradicijupoštovanja ljudskih prava trebale bi biti prve koje æepoduzeti velikodušne inicijative za mir. Nadbiskup Gallagher govorio je i o oèuvanju stvorenja,odnosno zaštiti okoliša. Istaknuo je važnost tzv. Agende2030, èiji je cilj iskorjenjivanje siromaštva, borba protivneravnopravnosti i nepravde te rješavanje pitanja klimatskihpromjena do 2030. godine, dodavši da je i Pariški sporazumo klimatskim promjenama važan korak koji Sveta Stolicapodupire. U vezi politièkih obaveza ponovio je rijeèi papeFranje koji je UN i meðunarodnu zajednicu upozorio naopasnost „lijepih izjava". Što znaèi da se moramo èuvatipukog umirivanja savjesti i rjeèitih govora samo zato štopostoji Agenda 2030 kao i drugi meðunarodni ugovori.Naprotiv, ne smijemo samo èekati da se nekako ispuneciljevi i ostvare politièka obeæanja, treba se usredotoèiti naglavne izazove i što prije odgovoriti na njih, a da pritom neèekamo na nove sporazume. Vatikanski ministar vanjskih poslova podsjetio je i nasukobe koji su još uvijek u tijeku - dramatiènu situaciju naBliskom istoku – prije svega u Siriji i Jemenu, kao i rat uistoènoj Ukrajini, katastrofalno stanje u Nigeriji, Somaliji iMjanmaru, te politièke podjele i nestabilnost u Venezueli,poruèivši da su u svim tim krizama potrebni dijalog i pomoæmeðunarodne zajednice.Nadbiskup Gallagher osvrnuo se i na trgovinu drogom –koja ukljuèuje trgovinu ljudima i oružjem, pranje novca iizrabljivanje djece – kao sukob koji ubija milijune iugrožava vjerodostojnost naših institucija. Napomenuo je ida se Sveta Stolica bavi izazovima borbe protiv korupcije iterorizma te promicanjem stabilnog mira i cjelovitogljudskog razvoja u mnogim zemljama, istaknuvši da seterorizmu možemo suprotstaviti jedino povezanijim idosljednijim mjerama na meðunarodnoj razini. Komentirajuæi pak fenomen prisilnih migracija, nadbiskupGallagher kazao je da nas naše zajednièko èovještvo potièeda prihvaæamo, štitimo, promièemo i integriramo one kojibježe od rata i drugih protivnih uvjeta. Potaknuo je zemlje dazajedno rade na otvaranju sigurnih i zakonitih putova zamigrante, te da se bore protiv zla trgovine ljudima i ljudskimorganima.

Nadbiskup Jurkoviè o utjecaju rasne diskriminacije naljudska prava žena i djevojèicaŽeneva, 25.9.2017. (IKA) - Nadbiskup Ivan Jurkoviè, stalnipromatraè Svete Stolice pri Ujedinjenim narodima u Ženevi,na 36. zasjedanju Vijeæa za ljudska prava, govorio je 25.rujna na panel-diskusiji o utjecaju rasne diskriminacije naljudska prava žena i djevojèica, prenosi Radio Vatikan.Nadbiskup je istaknuo da prioritet meðunarodne zajednicemora biti eliminacija rasizma, rasne diskriminacije,ksenofobije i nesnošljivosti. Svakodnevno iskustvo svjedoèio podjelama i fragmentaciji odnosa u multikulturalnomdruštvu; umjesto zbližavanja, javljaju se „spontani èini irijeèi rasizma i ksenofobije, društvene i rasnediskriminacije", a politika zloupotrebljava te isteraznolikosti, rekao je nadbiskup. Pomanjkanje istinskesolidarnosti utjeèe na rast mržnje i rasne nesnošljivosti usvakom društvu, a migracije s kojima se suoèavamo, zbogratova ili prirodnih katastrofa, dodatno pojaèavajuraslojavanje društva. „U tom kontekstu, žene i djevojèice nerazmjerno supogoðene teškim oblicima rasizma, rasne diskriminacije,ksenofobije i s njom povezane nesnošljivosti. U razlièitimdijelovima svijeta, žene su èesto podcijenjene samo zato štosu žene. Usto, njihova je ranjivost poveæana ako su one dionacionalne, etnièke, vjerske ili jeziène manjine", istaknuo jenadbiskup Jurkoviè. „Obrazovanje je vrlo uèinkovit lijek zasvaki oblik rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i snjom povezane nesnošljivosti", kako bi se razlike prepoznalei prihvatile kao bogatstvo, a ne kao prepreke. Edukacijamora pratiti zakonodavstvo u oblikovanju mentaliteta,pomažuæi oblikovanje savjesti, poruèio je nadbiskup,istaknuvši da obitelji i škole imaju kljuènu ulogu u odgoju zaotvorenost i prihvaæanje drugoga, a obrazovni sustav morapodizati svijest o jednakosti u dostojanstvu i temeljnimpravima svih ljudi, kao i o potrebi da sve žene imaju pristupsvim ljudskim pravima. Sve institucije, mediji, kao i svièimbenici društva moraju izbjegavati svaki oblik stereotipatemeljem rase i spola, zagovarajuæi ljudsko dostojanstvo,koje samo zajednièko djelovanje svih segmenata društvamože štititi i promicati. Nije dovoljno priznati jednakost: onase mora stvoriti unutar društva. Sveta Stolica strogo osuðujesvaki oblik rasne diskriminacije, posebno diskriminacijužena, èija aktivna prisutnost u društvu daje nezamjenjivdoprinos politièkom, ekonomskom i društvenom životu.Solidarnost se mora postaviti na pravo mjesto na društvenoj,nacionalnoj i meðunarodnoj razini, kako bi se odgovorilo nasvaki oblik diskriminacije, poruèio je nadbiskup Jurkoviè.

Vatikan objavio priopæenje u svezi s tvrdnjama bivšegaglavnog državnog revizoraVatikan, 26.9.2017. (IKA) - Tiskovni ured Svete Stoliceobjavio je priopæenje u svezi s tvrdnjama bivšega glavnogdržavnog revizora Libera Milonea, koje su 25. rujna bilenemalo citirane, istièuæi kako je Sveta Stolica tvrdnjebivšega glavnog revizora primila „s iznenaðenjem ižaljenjem". Milone je, nakon što je otkrio odreðene„nepravilnosti" u svom odjelu, novinarima nekolikoinformativnih agencija rekao da je bio prisiljen podnijetiostavku ili bi se pak suoèio s kriviènim optužbama koje su,kako je rekao novinarima, lažne. U Izjavi Tiskovnog uredaSvete Stolice, kako prenosi Radio Vatikan, nadalje stoji:„Takvim [djelovanjem], [Milone] nije uspio pristati na

Inozemne vijestiika

254. listopada 2017. broj 40/2017

èuvanje povjerljivosti o razlozima svoje ostavke podneseneUredu. Podsjeæamo da je, prema Statutu, zadaæa glavnogrevizora analizirati budžete i raèune Svete Stolice, kao i onesrodnih uprava. Nažalost, Ured koji je vodio dr. Milone,prekoraèivši svoje ovlasti, nezakonito je naruèio istraguizvana, a za voðenje istražnih aktivnosti privatnog životaosoblja Svete Stolice". U Izjavi se takoðer kaže da „Osim štoje poèinio zloèin, ovim [korakom] nepovratno je osakatioiskazano mu povjerenje" te je – suoèen sa svojomodgovornošæu – slobodno pristao na to da podnese ostavku".Izjava se zakljuèuje navodom da su istražne radnje oMiloneovu upravljanju uredom – u pogledu poštovanjazakona i njegove osobe – voðene 'skrupulozno'.

Papa Franjo s ruskim metropolitom HilarionomProèelnik odjela za vanjske poslove Ruske pravoslavneCrkve došao je u Rim zahvaliti Svetom Ocu na posudbirelikvija sv. NikoleVatikan, 26.9.2017. (IKA) - Papa Franjo susreo se 26. rujnau Vatikanu s metropolitom Hilarionom, proèelnikom odjelaza vanjske poslove Ruske pravoslavne Crkve, koji je došao uRim zahvaliti Svetom Ocu na posudbi relikvija sv. Nikole,biskupa Mire. Naime, sveèeve su relikvije, koje se inaèenalaze u južnotalijanskom gradu Bariju, dva mjeseca bile uMoskvi i Sankt Peterburgu te su privukle velik brojpravoslavnih hodoèasnika. Za Radio Vatikan metropolit je izjavio da su on i Paparazgovarali o napetostima u Ukrajini, kao i o zajednièkimnastojanjima da podupru kršæane na Bliskom istoku.Usprkos zatopljenju odnosa izmeðu Moskve i Rima,napomenuo je da zasad nema planova za Papin pohod Rusijiili posjet patrijarha Kirila Vatikanu. Istaknuo je da jeprijenos relikvija sv. Nikole u Rusiju bio poseban dogaðajjer je gotovo 2,5 milijuna ljudi došlo da bi ih èastilo te suznali stajati u redovima i po deset sati. Napomenuo je da suse kroz mnogo desetljeæa razvijali odnosi izmeðu katolika ipravoslavnih daleko od oèiju obiènih ljudi u Rusiji. Prvidogaðaj koji im je privukao pozornost bio je povijesni susretpape Franje i patrijarha Kirila u veljaèi prošle godine, noprvi dogaðaj u kojem je puk sudjelovao bilo je štovanjerelikvija.Na pitanje o zajednièkim projektima, metropolit Hilarionodgovorio je da je njegova Crkva osnovala radnu skupinu skatolicima kako bi omoguæila humanitarnu pomoækršæanima na Bliskom istoku, posebno u katalogiziranjucrkvi, manastira i svetišta koji su uništeni za vrijeme rata uSiriji. Izrazio je nadu da æe rat uskoro završiti, dodajuæi daæe obnova zemlje i crkvi, kao i omoguæavanje sigurnihprostora kako bi se kršæani vratili svojim kuæama, bitiogromna zadaæa. Govoreæi pak o vjerskoj slobodi u Rusiji,metropolit je brige nekih novinara ocijenio kaoneutemeljene. Napomenuo je da je Jehovinim svjedocimanedavno zabranjeno djelovanje u toj zemlji jer ih se nesmatra kršæanskom Crkvom, veæ sektom.Takoðer je kazao da je s papom Franjom razgovarao osituaciji u Ukrajini gdje su, prema njegovu mišljenju, kršenjavjerskih sloboda vidljiva i otvorena. Spomenuo je zakonekoje je predložio ukrajinski Parlament, a kojim bi sediskriminirala Ukrajinska pravoslavna Crkva Moskovskogpatrijarhata, koju se optužuje da je ruski agent i prema njojse odnosi kao prema stranoj vjerskoj organizaciji. Unatoèželji za pomirenjem izraženoj u zajednièkoj deklaraciji papeFranje i patrijarha Kirila, teško je govoriti o napretku odnosapravoslavnih i grkokatolika u Ukrajini. Prvi korak mora bitida se obje konfesije suzdrže od agresivne retorike, istaknuoje metropolit Hilarion.

Papin brzojav povodom talijanskog nacionalnog danaposveæenog uklanjanju arhitektonskih i drugih preprekaVatikan, 27.9.2017. (IKA) - U nedjelju 1. listopada popetnaesti put zaredom u Italiji æe se održati FIABADAY,nacionalni dan posveæen uklanjanju arhitektonskih i drugihprepreka, pod visokim pokroviteljstvom Savjeta ministara.FIABA je neprofitna organizacija koja promièe uklanjanjesvih fizièkih, kulturalnih, psiholoških i osjetilnih prepreka,kako bi se promicala kultura jednakih moguænosti za sve.Tim povodom državni tajnik Svete Stolice kardinal PietroParolin uputio je uime Svetog Oca brzojav po kojem papaFranjo srdaèno pozdravlja sve koji se zauzimaju zapromicanje jednakih moguænosti, neovisno o tjelesnim ilisocijalnim uvjetovanostima, te time promièu kulturnupromjenu usredotoèenu na uklanjanje svih postojeæihprepreka.U brzojavu se istièe kako se Papa nada da æe svijest otemeljnom doprinosu kršæanske vjere rastu èovjeka i društva,potaknuti na sve jaèu aktivnost u promicanju èovjeka,poveæati bratsku solidarnost i poštovanje dostojanstva svakeosobe. Na kraju, preporuèivši se u molitve, Papa upuæujesvoj apostolski blagoslov èlanovima udruženja FIABA, kao isvim ostalim sudionicima toga znaèajnog dogaðaja,izvijestio je Radio Vatikan.

Papina poruka èlanovima Vinkovske obiteljiVatikan, 27.9.2017. (IKA) - Papa Franjo poslao je 27. rujnaporuku èlanovima Vinkovske obitelji koji obilježavaju 400.obljetnicu svog osnutka, a èiji je utemeljitelj francuskisveæenik sv. Vinko Paulski. Zahvaljujuæi èlanovimaVinkovske obitelji za djelo koje danas rade meðunajmarginaliziranijim ljudima, papa Franjo podsjeæa da jetijekom èitava života Vinko Paulski tražio Božju prisutnost uživotu siromaha, prenosi Radio Vatikan.Posvetivši život promicanju poruke Božje ljubavinajpotrebnijima, rekao je Papa, sveti Vinko nadahnuo je idruge da ga slijede. Posebnu pozornost posvetio jeformiranju sveæenika, pozivajuæi ih da se ravnaju pojednostavnosti, velikodušnosti i prirodnog stila života.„Zrno gorušice" kæeri milosrða, koje je Svetac utemeljioprije èetiri stoljeæa, izniklo je i izraslo u „veliko stablo"instituta i organizacija koje danas èine Vinkovsku obitelj.Posebno je podsjetio na Vinkovu „proroèku intuiciju" kojomje ocrtao duhovne darove i senzibilitet su-utemeljiteljiceLuise de Marillac, napisao je Papa. Izrazio je nadu da æe èlanovi Vinkovske obitelji u ovojgodini slavlja produbiti karizmu svojih utemeljitelja,vraæajuæi se izvoru milosti – Isusu – s kojim se susreæu usiromašnima i onima bez glasa. Pozvani ste doprijeti doperiferija ljudskog stanja, kao sjeme koje raste na tvrdom tlu,da donesete utjehu i ljubav prema srcima koja su otvrdnutazbog zanemarivanja i odbaèenosti.Sveti Vinko danas govori svima nama, rekao je papa Franjo,pozivajuæi nas da budemo u pokretu i otvoreniGospodinovim iznenaðenjima. Poziva nas na životzajedništva, oslobaðajuæi se složenog jezika,samoposlužnièke retorike ili privrženosti materijalnimstvarima. Poput njega, trebamo nauèiti mijenjati svojedruštvo, ulagati u formaciju i živjeti u bliskom kontaktu sonima koji najviše trpe.Na kraju, podsjeæajuæi na prvi Svjetski dan siromaha, koji jesazvao za 19. studenoga, papa Franjo rekao je da u onimakoji trpe trebamo nauèiti doticati Kristovo tijelo. Uzdajuæi seu Boga, možemo postati konkretnim znakom Kristoveljubavi za sve najpotrebnije, navodi se izmeðu ostalog uzakljuèku poruke Svetog Oca spomenutoj Kongregaciji.

Inozemne vijesti ika

26 4. listopada 2017. broj 40/2017

Crkva mora neprestano biti instrument milosrðaPapa èlanovima Vijeæa za promicanje nove evengelizacijeVatikan, 29.9.2017. (IKA) - Zadatak ovog Dikasterija jestda plodovi Godine milosrða i dalje žive u zajednici vjernika,naglasio je papa Franjo primivši 29. rujna èlanove Vijeæa zapromicanje nove evangelizacije. „Crkva je Jubilej milosrðaproživjela u velikoj vjeri i snažnoj duhovnosti, posebno uponovnom otkrivanju sakramenta pomirenja. Ne možemo sistoga dopustiti da se taj veliki entuzijazam razvodni ilizaboravi", istaknuo je Papa. „Na Crkvi je velika odgovornostda bez prestanka nastavi bivati sredstvom milosrða. Tako æese prihvaæanje Evanðelja percipirati i živjeti kao spasonosnièin, koji životu pojedinca i društva donosi pun i konaènismisao." „Navještaj milosrða, konkretan i vidljiv u stiluživota vjernika, spada na zalaganje svakog evangelizatora,koji je osobno iskusio poziv na apostolat upravo u siliuèinjenog mu milosrða". Sveti Otac podsjeæa na rijeèiapostola Pavla iz Prve poslanice Timoteju, koje navjestiteljievanðelja nikada ne bi smjeli zaboraviti: „Isus Krist doðe nasvijet spasiti grešnike, od kojih sam prvi ja. A pomilovansam zato da na meni prvome Isus Krist pokaže svustrpljivost i pruži primjer svima koji æe povjerovati u njegaza život vjeèni" (1 Tim 1,15-16). Govoreæi pobliže o temievangelizacije, Papa je ustvrdio, kako izvještava RadioVatikan, da je potrebno uvijek iznova otkrivati daevangelizacija po svojoj prirodi pripada Božjem narodu, i tou prvom redu po doprinosu koji pojedini narodi s pripadnomkulturom nude hodu Božjeg naroda. Raznolikosti su„autentièni darovi što izrièu beskrajnu raznolikoststvaralaèkog Oèevog djelovanja i ulijevaju se u jedinstvoCrkve, da umnože potrebno jedinstvo te postanu sjemespasenja, preludij sveopæeg mira i konkretno mjestodijaloga". Drugi aspekt pripadnosti evangelizacije Božjemnarodu je samo zajedništvo. Po pozivu što nadilazi svakupojedinu osobnu otvorenost, postaje se dijelom „složenemreže meðuljudskih odnosa", u iskustvu dubokog jedinstva iljudskosti zajednice vjernika. To je važno za naše vrijeme, ukojem se snažno nameæe nova kultura, fascinantna zbogtehnoloških postignuæa, ali obilježena nedostatkom  pravihmeðusobnih odnosa i interesa za drugog, poruèio je SvetiOtac. Crkva spada meðu rijetke pojavnosti koje poznajunarod, te znaju vrednovati kulturno, moralno i religioznobogatstvo što saèinjava identitet èitavih naraštaja. „Stoga jevažno uæi u srce naših ljudi, kako bi otkrili osjeæaj za Boga injegovu ljubav, koji nudi povjerenje i nadu, te omoguæavamiran pogled u buduænost". „Ako smo još uvijek kadrigledati u dubinu, moæi æemo ponovno pronaæi iskonsku željuza Bogom u srcu mnogih koji su i ne htijuæi upali u ponorravnodušnosti. Radost evangelizacije može ih dotaknuti ipovratiti im snagu za obraæenje", zakljuèio je Papa,poželjevši Dikasteriju za novu evangelizaciju uspješan rad upripremi I. svjetskog dana siromašnih.

Papa najavio temu iduæeg dana medija„'Istina æe vas osloboditi' (Iv 8,32). Lažne vijesti inovinarstvo za mir"Vatikan, 30.9.2017. (IKA) - Papa Franjo najavio je temusvoje poruke u prigodi Svjetskog dana sredstava društvenogpriopæavanja 2018. godine, a koja æe glasiti „'Istina æe vasosloboditi' (Iv 8,32). Lažne vijesti i novinarstvo za mir".Komentirajuæi temu sljedeæega Svjetskog dana sredstavadruštvenih komunikacija, Tajništvo za komunikacijupriopæilo je da lažne informacije pridonose stvaranju ijaèanju snažne polarizacije mišljenja. To se èesto sastoji uizoblièavanju èinjenica, a može se odraziti na pojedinaèno ikolektivno ponašanje. U situaciji u kojoj socijalne medijske

skupine, institucije i politièki svijet reagiraju na taj fenomenCrkva bi htjela dati svoj doprinos predlažuæi razmišljanje ouzrocima, logici i posljedicama dezinformacija u medijima ipomažuæi promicati profesionalno novinarstvo, uvijektražeæi istinu, te time novinarstvo mira koje promièerazumijevanje meðu narodima, izvijestio je Radio Vatikan.Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija predložio jeDrugi vatikanski sabor 1963. godine kada je objavljenDekret „Inter mirifica" o medijima, a obilježava se unedjelju prije Duhova. Temu Papine poruke tradicionalno seobjavljuje na blagdan Arkanðela Mihaela, Rafaela iGabriela, s tim da je potonji zaštitnik telekomunikacija iradija. Papina se poruka za Svjetski dan sredstava društvenihkomunikacija objavljuje 24. sijeènja, na spomendan sv.Franje Saleškog, zaštitnika novinara, kako bi se biskupskimkonferencijama, dijecezanskim uredima i komunikacijskimorganizacijama dalo dovoljno vremena da pripremeaudiovizualne i druge materijale za nacionalna i mjesnaslavlja.

Plenarno zasjedanje Vijeæa Europskih biskupskihkonferencija u MinskuNe boj se stara Europo biti to što jesi, nastavi putom svojihoèeva koji su te sanjali kao dom naroda i država, kao majkubrojne djece i bogate kulture, zemlju otvorenog i cjelovitoghumanizma. Da, ne boj se, vjeruj! Crkva, iskusna uèovjekoljublju, ti je prijatelj: s pogledom uprtim u Krista ievanðelje, kroèi s tobom prema buduænosti pomirenja,pravednosti i mira – Meðu sudionicima bili su predsjednikHBK zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ i predsjednik BKBiH kardinal Vinko PuljiæMinsk, 1.10.2017. (IKA) - Na poziv mons. TadeuszaKondrusiewicza, nadbiskupa Minsk-Mohileva, od 27. rujnado 1. listopada u Minsku, u Bjelorusiji, održano je plenarnozasjedanje Vijeæa Europskih biskupskih konferencija(CCEE). Sudjelovalo je izmeðu ostaloga 29 predsjednikaeuropskih BK, od èega sedmorica kardinala, te osmoricabiskupa delegata. Meðu ukupno 78 sudionika zasjedanja uMinsku koji su predstavljali 45 zemalja Staroga kontinentabili su i predsjednik Hrvatske biskupske konferencijezadarski nadbiskup Želimir Puljiæ i predsjednik Biskupskekonferencije BK BiH vrhbosanski nadbiskup kardinal VinkoPuljiæPrvi put u povijesti CCEE-a plenarno zasjedanje održano jeu Bjelorusiji. Sudionici zasjedanja s tamošnjom katolièkomzajednicom proslavili su 950. obljetnicu prvog spomenagrada Minska u Nestorovim ljetopisima i 500. obljetnicutiskanja Biblije, prve knjige tiskane na bjeloruskom jeziku.Izmeðu ostaloga 28. rujna sudionike zasjedanja primio jebjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko, a skup jezavršen 1. listopada euharistijskim slavljima u razlièitimžupama Minska. Središnje teme zasjedanja bile su mladi -njihove želje, potrebe, strahovi, oèekivanja i njihovi odnosi,te poslanje CCEE-a u Europi. Nakon Europskog simpozijaodržanog u ožujku ove godine u Barceloni, a na kojem su seokupili biskupi i voditelji pastorala mladih, pastorala zvanja,pastorala u školama i na sveuèilištima, plenarno zasjedanje uMinsku bilo je daljnji susret priprave za Biskupsku sinodu uRimu 2018. o temi„Mladi, vjera i razluèivanje zvanja".Na završetku radnog dijela zasjedanja objavljena je završnaporuka u kojoj se istièe da „Crkva voli Europu i vjeruje unjezinu buduænost: Europa nije samo zemlja, veæ je duhovnizadatak". Europski biskupi na skupu u Minsku obnovili susvoju opredijeljenost da „s oduševljenjem budemo dioniciputa ovog kontinenta, koji ima nešto veliko ponuditi svima ulogici reciprociteta". Zadatak našeg Vijeæa je promicanje

Inozemne vijestiika

274. listopada 2017. broj 40/2017

zajedništva meðu pastirima razlièitih naroda i pronalaženjeputova da glas Gospodina Isusa ponovno odjekne u srcu„europskog èovjeka", kulture i društva, poruèili su biskupi,napominjuæi da je to „specifièan doprinos kršæanstvaeuropskom identitetu, a dvije tisuæe godina ljubavi,umjetnosti i kulture, to živo svjedoèe". Svjesni da su glasniciblagovijesti predstavnici europskih biskupskih konferencijaistièu da je poruka koju su dužni naviještati svijetu uzvišenai snažna, ali sa siromašnim sredstvima: „Isusovo evanðelje jenepresušno vrelo europske povijesti, njegove humanistièkekulture, demokracije, ljudskih prava i dužnosti. I ujedno imje najsigurnije jamstvo!"Usprkos tendencijama koje nastoje èovjeka izolirati,vjerujemo u ono jedinstvo duhovnih i etièkih ideala koje jeoduvijek duša i sudbina Europe. Baš kao što vjerujemo ukontinuirani put pomirenja koji je dio ne samo povijesti,nego i života, a koji vodi prema poštovanju i valorizacijirazlièitih tradicija i religija odbacujuæi svaki ekstremizam.Otvorenost religiji, transcendenciji, solidarnom odnosu izajedništvu, dobili su svoj opipljiv izraz u evanðelju i otkrilijedinstveno dostojanstvo osobe; nadahnjivali su Europu nanjezinu ne uvijek lakom putu, na kojem je bilo i ogranièenjai pogrešaka. Sam fenomen imigracije obasjava svjetlo teduše, u znaku prihvaæanja, integracije i zakonitosti, unatoèpoteškoæama i strahovima, svjesni napora nužne zajednièkeodgovornosti, navodi se u dokumentu. „Narodima idržavama izražavamo naš ohrabrenje da reagiraju takoðer nasnažne sugestije sekularizma, koji potièe na život bez Bogaili da ga se ogranièi na privatni prostor, potièuæi klicuindividualizma i stvarajuæi samoæu. Poznato je, izmeðuostalog, kako je otvorenost životu – u svakoj njegovoj etapi– pokazatelj nade, a stopa nataliteta najbolji znakzdravstvenog stanja društva", poruèuju biskupi.U razmatranju teme stvarnosti mladih na vidjelo je izašlavelika naklonost europskih biskupa „koja se preobražava umolitvu, veæu bliskost, želju za slušanjem i praæenjemmladog pacijenta strpljivo i s ljubavlju". Crkva èvrsto vjerujeu mlade ljude, gaji poštovanje i ima povjerenje u njih, kaomajka za svoju djecu, poruèuju biskupi te istièu i zabrinutostzbog „nestalne kulture koja nas sa svih strana okružuje,raširene individualistièke ogorèenosti koja raða nesigurnost iusamljenost, te nekih sukoba i nepravdi koji i danasnarušavaju veliko dobro mira. To su razlozi koji potvrðujunašu opredijeljenost da budemo uz njih i da im budemosuputnici na njihovu životnom putu; da im pomognemoosjetiti da je evanðelje navještaj velikoga 'da' životu, ljubavi,slobodi, radosti: to znaèi reæi 'da' Kristu".Na kraju dokumenta istièe se: „Na ovom putu naše zajednicesu s nama i s našim sveæenicima, kako bismo bili znak nade,zajedništva, djelatne dobrohotnosti: duboki i živi korijen jeKrist, koji govori srcu i razumu svakog pojedinca kao iStaroga kontinenta, da pronaðe sebe samog onkraj politike iekonomije" te poruèuje: „Želimo da Isusova rijeè dopre dosrca Europe: 'Ne boj se, ja sam s tobom'. Ne boj se staraEuropo biti to što jesi, nastavi putom svojih oèeva koji su tesanjali kao dom naroda i država, kao majku brojne djece ibogate kulture, zemlju otvorenog i cjelovitog humanizma.Da, ne boj se, vjeruj! Crkva, iskusna u èovjekoljublju, ti jeprijatelj: s pogledom uprtim u Krista i evanðelje, kroèi stobom prema buduænosti pomirenja, pravednosti i mira".Poljski grad Poznan domaæin je plenarnog zasjedanja Vijeæaeuropskih biskupskih konferencija od 13. do 16. rujna 2018.

.

Papa u pastirskom pohodu talijanskoj regiji EmiliaRomagnaSveti Otac posjetio Cesenu u prigodi 300. obljetnice roðenjapape Pija VI., te Bolognu u prigodi Biskupijskogeuharistijskog kongresaBologna, 1.10.2017. (IKA) - Papa Franjo pohodio je 1.listopada talijanske gradove Cesenu i Bolognu. Posjet regijiEmilia Romagna zapoèeo je susretom s graðanima naNarodnom trgu u Ceseni, „gradu bogate kulture i povijestikoji je dao i dvojicu papa, Pija VI. èije se 300. obljetniceroðenja spominju, te Pija VII.", istaknuvši im neophodnostzajednièkoga rada za opæe dobro, „jer to je temelj dobrogupravljanja, koje grad èini lijepim, zdravim i mjestomprihvata, raskrižjem inicijativa i pokretaèem održivog icjelovitog razvoja". Podsjetio je i na potrebu za dobrompolitikom na dobro èitave zajednice. Treba znati uskladitizakonite težnje pojedinaca i skupina za postizanjezajednièkog interesa svih graðana. To je vjerodostojno licepolitike i razlog njezina postojanja, istaknuo je Papa, dodavšida radi toga i socijalni nauk Crkve smatra politiku oblikom„djelatne ljubavi". Papa se zatim u katedrali susreo sa sveæenicima, osobamaposveæenog života, laicima koju djeluju u pastoralu,èlanovima Kurije i predstavnicima župa, kojima je govorio oevangelizaciji kao glavnoj zadaæi Kristovih uèenika,poruèivši im da je najuèinkovitija kada se ostvaruje ujedinstvu i iskrenoj suradnji izmeðu razlièitih crkvenihstvarnosti i pastoralnih subjekata koji imaju snažnu ireferalnu toèku u biskupu. Ukazao je na važnostsuodgovornosti kao kljuène rijeèi za zajednièko djelovanjena podruèju kateheze, katolièkog obrazovanja, promicanjadostojanstva èovjeka i djelotvorne ljubavi, te u traženjupastoralnih i društvenih izazova i novih oblika suradnjecrkvenoj prisutnosti. Potaknuo je Crkvu da više skrbi omlaðoj generaciji, dodavši da sljedeæa Biskupska sinodaizravno ukljuèuje mlade, te napomenuvši da dijalog meðugeneracijama može biti plodonosan kako za Crkvu tako i zadruštvo. Posjet Bologni Papa je prema vlastitoj želji zapoèeo uRegionalnom centru za prihvat migranata, gdje ga jedoèekalo oko tisuæu migranata i volontera. Iskazao im jesvoju bliskost, istaknuvši da èovjek vidi dobro samo krozbliskost milosrða. Bez te bliskosti, drugi èovjek je za nasstranac, èak i neprijatelj. Istaknuo je da „fenomen migracijazahtijeva jasnu viziju i veliku odluènost, razumijevanje iodgovarajuæe strukture, jasne mehanizme koji neæe dopuštatiiskorištavanje ili zloupotrebu siromaha. „Uvjeren sam da jepotrebno da više država usvoji privatne i zajednièkeprograme prihvaæanja te otvori humanitarne koridore zaizbjeglice u najtežim situacijama". Nakon trenutka šutnje imolitve za pokojne, Papa je rekao da je Bologna oduvijekpoznata po prihvaæanju što se obnavlja po solidarnosti,prihvatu u župama i religioznim institucijama, ali i umnogim obiteljima i društvenim organizacijama. Bologna jeprvi grad u Europi koji je prije 760 godina oslobodio slugeod ropstva. Bilo ih je mnogo, toèno 5855. Možda su touèinili i zbog ekonomskih razloga, jer sloboda je od koristi ipomaže svima, no nisu se bojali prihvatiti obespravljene ipriznati ih kao ljude. Papa se zatim na Piazza Maggiore ispred katedrale susreo spredstavnicima iz svijeta rada, nezaposlenima, sindikalistimai poduzetnicima, a nakon toga je predvodio molitvuAnðeoskog pozdravljenja. Upozorio je da se spremnostprihvaæanja kao i borba protiv siromaštva ostvaruju velikimdijelom radom. Mi ne možemo pomoæi siromašnima, a da imne ponudimo moguænost pronaæi posao i dostojanstvo,naglasio je Sveti Otac, istaknuvši da gospodarska kriza ima

Inozemne vijesti ika

28 4. listopada 2017. broj 40/2017

europsku i globalnu dimenziju, a rijeè je takoðer o etièkoj,duhovnoj i ljudskoj krizi. Ona je ukorijenjena u izdajiopæega dobra od strane moænih pojedinaca i skupina. Nužnoje ukloniti zakon dobiti iz središta i na njegovo mjestopostaviti osobu i opæe dobro, poruèio je. Zatim je ruèao sasiromašnima razgovorao s klerom te se susreo sasveuèilišnom zajednicom na Trgu sv. Dominika. Tomprigodom papi Franji uruèeno je i najviše akademskopriznanje, Sigillum Magnum. Nakon govora rektoraFrancesca Ubertinija i studenta Davida Leardinija, tenjihovih rijeèi o vrijednosti istraživanja, studija i uloziSveuèilišta u traženju istine i razumijevanju društva, Papa seosvrnuo na korijene i sadašnje znaèenje Bolonjskogsveuèilišta, najstarijeg sveuèilišta u zapadnom svijetu.„Prihvaæanje koje gajite prema studentima koji dolaze izdalekih i teških okolnosti je lijepi znak: neka Bologna,stoljetno raskrižje susreta, suèeljavanja i odnosa, i uposljednje vrijeme kolijevka projekta Erazmus, uzmogneuvijek njegovati ovaj poziv", rekao je Sveti Otac. Osvrnuvšise na prava èovjeka i naroda, istaknuo je tri prava - nakulturu, nadu i mir. Zazivamo "ius pacis", kao pravo svih daulaze u suèeljavanja, ali bez nasilja. Ponavljamo: nikad višerata, nikad više protiv drugih, nikad više bez drugih. Neka nasvjetlo dana izaðu interesi i èesto mraène spletkepromicatelja nasilja, i utrke u naoružanju što svojimposlovima gaze mir, poruèio je. Sveuèilištarce je pozvao dase ne zadovoljavaju malim snovima: „Obnavljam zajedno svama san 'novog europskog humanizma kojem je potrebnosjeæanje, hrabrost i zdrava i humana utopija', san o Europi-majci, što 'poštuje život i nudi nadu života', o Europi gdje'mladi dišu èisti zrak poštenja, vole ljepotu kulture ijednostavnog života, nezagaðenog beskrajnim potrebamakonzumizma, gdje su brak i djeca velika odgovornost iradost, a ne problem zbog pomanjkanja stabilnog posla'.Sanjam sveuèilišnu i majèinsku Europu, koja æe, sjeæajuæi sevlastite kulture, djeci pružiti nadu i biti instrumentom mira usvijetu."Na kraju svoga pastirskog pohoda regiji papa Franjopredvodio je euharistijsko slavlje na stadionu Dall'Ara uBologni kojim je zakljuèen Biskupijski euharistijski kongres.Izmeðu ostaloga u homiliji je istaknuo da je kršæanski životponizan put savjesti, koji nikad nije sluèajan i uvijek je uvezi s Bogom, koji se zna pokajati i povjeriti se Njemu usvojim slabostima, te nikada ne zamišlja da je dostatan samsebi. Kako u obitelji, tako i u Crkvi i društvu: nikada neodustajte od susreta, dijaloga, pronalaženja novih naèina dazajednièkog puta, istaknuo je Papa. Poruèio je zatim da ueuharistiji susreæemo Crkvu: „ne govorima i kronikama, veæu Kristovu tijelu koje kao grešnici primamo jer se osjeæamovoljenima i zato želimo voljeti. To je poèetak našegpostojanja kao Crkve. To jasno najavljuje euharistijskikongres: Crkva se prikuplja, roða i živi po Euharistiji, sIsusom prisutnim i živim da bi ga èastili, primali i darovalisvaki dan". Zakljuèno je poruèio: „Od euharistije idimo dosiromašnih, idimo da susretnemo Isusa. Rijeè, kruh,siromašni: molimo milost da nikada ne zaboravimo ove tri'osnovne namirnice' koje nas podupiru na našem putu".

Papa moli za žrtve u Las VegasuVatikan, 2.10.2017. (IKA) – Papa Franjo moli za žrtvepokolja u Las Vegasu. U brzojavu koji je poslao biskupu LasVegasa Josephu Anthonyju Pepeu, Papa je izrazio svojuduhovnu blizinu svima koji su pogoðeni tom „besmislenomtragedijom". Posebnu blizinu i zahvalu papa Franjo izražavapoliciji i spasilaèkim službama, istièe se u brzojavu koji jepotpisao državni tajnik kardinal Pietro Parolin.

Generalni kapitul Isusovih malih sestara u RimuRim, 2.10.2017. (IKA) - U generalnoj kuæi u Tre FonatneRimu održava se generalni kapitul Isusovih malih sestara.Kapitul je zapoèeo 6. rujna i traje do 8. listopada. TemaKapitula je Božja rijeè iz Knjige Postanka, poziv Abrahama:„Idi u zemlju koju æu ti pokazati" (Post 12,1). Na Kapitulusudjeluje 50 malih sestara iz 28 zemalja, meðu njima i m.s.Blaženka iz Hrvatske. Poslanje Isusovih malih sestara u Crkvi i svijetu je životomsvjedoèiti Isusovo otajstvo u Betlehemu i Nazaretu. Nazaretje oblik njihova kontemplativna, redovnièkog života usvijetu a Betlehem, Božja malenost, je poruka. M.s MariaChiara, dosadašnja generalna mala sestra, istièe: „Pozvanesmo na radost i nadu koja se raða u slabosti Malenoga. Nekanam Gospodin daruje milost vjere. To je njegovo djelo,blaženstvo koje primamo i živimo, ostavljajuæi Njemu briguo plodovima našeg života."Nova generalna m.s. Dolores Francesca dolazi iz Brazila. Uznju su savjetnice iz Austrije, Francuske, Indije, Iraka iRuande. Na blagdan Anðela èuvara, 2. listopada, papaFranjo primio je u audijenciju Isusove male sestre sKapitula. Izmeðu ostalog im je rekao: „Izvor vaše Zajedniceje iskustvo Božje nježnosti koje je primila m.s. Magdalena,utemeljiteljica. Ona je stopama blaženog brata Karla(Charles de Foucauld) susrela Boga Svevišnjeg, Stvoritelja iGospodara, koji se nije bojao postati maleno dijete, izljubavi… Danas, nakon gotovo 80 godina od utemeljenja usvijetu je prisutno više od tisuæu malih sestara. Nalaze se uzahtjevnim situacijama s najmanjima i najsiromašnijima."Papa je malim sestrama istaknuo kako im se vraæatineprestano na izvorno iskustvo Božje blizine koja se darujeblago i ponizno da bi nas spasila i ispunila ljubavlju. „TaBožja ljubav izrièe se u evangelizacijskim gestama više negorijeèima: u osmijehu, tišini, klanjanju, strpljenju. Ne bojte seiæi naprijed noseæi u srcu Malog Isusa u sva mjesta gdje sunajmanji u svijetu. Ostanite slobodne..." Papa je male sestreohrabrio: „Ljubav koju nosite u srcima èini vas slobodnima,navezanima na bitno."

Na jugu Nigerije otet sveæenikRim, 3.10.2017. (IKA) - Na jugu Nigerije prije tri dana otetje još jedan katolièki sveæenik. Rijeè je o o. LawrenceuAdorolou, iz katolièke crkve Sv. Benedikta, u Okpelli, udržavi Edo. „O. Adorolo vraæao se iz Auchija u svoju župu,kada su ga 27. rujna oko 18 sati oteli naoružani muškarci",kazao je mons. Gabriel Dunia, biskup Auchija, a prenosiRadio Vatikan, pozivajuæi se na agenciju Fides.Osuðujuæi otmicu sveæenika, kvalificiravši je kao „odvratnièin", biskup je otkrio da su „otmièari kontaktirali crkvu radiotkupnine. Crkva ne plaæa otkupninu", ponovio je mons.Dunia, potvrðujuæi ono što je usvojila i Nigerijska biskupskakonferencija: da se odbije svaki zahtjev za otkupninom.„Biskupija poziva na bezuvjetno oslobaðanje sveæenika.Služimo mise za njegovo bezuvjetno oslobaðanje", zakljuèioje biskup Dunia. Nekoliko dana ranije naoružane su osobeotele ravnatelja parka prirode „Ogbe", u Beninu, glavnomgradu iste države Edo, ubivši pritom trojicu policajca.Prema informativnoj agenciji Fides, samo ove godine najugu Nigerije oteta su barem trojica sveæenika, od kojih sudvojica nakon nekoliko dana ipak osloboðena, dok je jedanubijen.

Inozemne vijestiika

294. listopada 2017. broj 40/2017

Prilog dokumenti

Neprijatelji nadePapina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 27. rujna2017.Draga braæo i sestre, dobar dan!U ovome razdoblju govorimo o nadi. No, danas bih želio svama razmišljati o neprijateljima nade. Jer, nada ima svojihneprijatelja: kao i svako dobro na ovome svijetu, ima svojihneprijatelja. Pao mi je na pamet drevni mit o Pandorinoj kutiji: otvaranjekutije pokreæe tolike nedaæe u povijesti svijeta. Malo ih je,meðutim, koji se sjeæaju posljednjega dijela prièe koji dajetraèak svjetla. Nakon svih zala izašlih iz kutije, èini se dasiæušni dar zadobiva prednost pred svim onim zlom kojeuzima maha. Pandora, žena koja je èuvala kutiju, opaža ga uposljednji èas: Grci ga zovu elpis, što znaèi nada.Ovaj nam mir govori zašto je nada tako važna zaèovjeèanstvo. Nije toèno da „dok se živi, ima nade", kao štose obièno kaže. Štoviše, upravo obrnuto: Nada je ta kojaživot drži na nogama, ona ga štiti, èuva i daje da raste. Daljudi nisu gajili nadu, da nisu stremili k toj kreposti, nikadane bi izišli iz špilja i ne bi ostavili traga u povijesti svijeta.Ona je nešto najbožanskije što u ljudskome srcu može biti.Francuski pjesnik Charles Peguy ostavio nam je èudesnestranice o nadi (usp. Le Porche du mystere de la deuxiemevertu - Predvorje misterija druge kreposti). On na pjesnièkinaèin kaže da se Bog ne divi toliko vjeri ljudskih biæa, a nitinjihovoj ljubavi; ono što ga stvarno ispunja divljenjem iganuæem jest nada ljudi: „Što ona siromašna djeca - piše on -vide kako stvari stoje, a vjeruju da æe sutra biti bolje".Pjesnikova slika doziva u misli lica tolikih ljudi koji suprošli ovim svijetom - seljaka, siromašnih radnika,migranata u potrazi za boljom buduænošæu - koji su seuporno borili usprkos gorèini teške današnjice, pokretanipouzdanjem da æe im djeca imati pravedniji i vedriji život.Borili su se za djecu, borili se u nadi.Nada je poticaj u srcu onoga koji kreæe na put ostavljajuæiiza sebe kuæu, zemlju, kadgod i èlanove obitelji i rodbinu -mislim na migrante - kako bi potražio bolji, dostojanstvenijiživot za sebe i za svoje mile. No, ona je takoðer poticaj usrcu onoga koji prima: želja za susretom, za upoznavanjem,za dijalogom... Nada je poticaj da se „podijeli putovanje", jerse putuje u dvoje: oni koji dolaze u našu zemlju i mi kojiidemo prema njihovu srcu, kako bismo ih razumjeli, kakobismo razumjeli njihovu kulturu, njihov jezik. Putovanje je to u dvoje, no ono se ne može poduzeti beznade. Nada je poticaj da se podijeli životno putovanje, kaošto nas podsjeæa Caritasova kampanja koju danaszapoèinjemo. Braæo, ne bojmo se podijeliti putovanje! Nebojmo se! Ne bojmo se podijeliti nadu!Nada nije krepost za ljude punoga želudca. Eto zašto su,oduvijek, siromasi nositelji nade. U tom smislu takoðermožemo reæi da su siromasi, pa i prosjaci, protagonistipovijesti. Da bi ušao u svijet, Bog ih je trebao: Josipa iMariju, betlehemske pastire. U noæi prvoga Božiæa postojaoje svijet koji je spavao, uljuljan u tolike steèene sigurnosti.No posljednji su u skrovitosti pripravljali revoluciju dobrote.Bili su siromašni u svemu, neki od njih su jedva plivali iznadpraga preživljavanja, ali su bili bogati najdragocjenijimdobrom koje postoji na svijetu, tj. željom za promjenom.Ponekad je imati sve u životu nesreæa. Zamislite mladogèovjeka koji nije pouèen kreposti išèekivanja i strpljivosti,koji se ni za što nije morao oznojiti, koji je preskoèio nužnefaze rasta te s dvadeset godina veæ znade „kako funkcionira

svijet". Takav je osuðen na najgoru kaznu: da ništa više neželi. A to je najgora presuda. Zatvoriti vrata željama,snovima. Èini se mladim, no na njegovo se je srce veæspustila jesen. To su jesenski mladi.Biti prazne duše, najgora je prepreka za nadu. Rijeè je oopasnosti za koju nitko ne može reæi da je na nju imun, jer ikad se hodi putem kršæanskoga života, može se upasti uiskušenje protiv nade. Drevni su monasi prokazivali jednogod najgorih neprijatelja revnosti. Govorili su: taj „podnevnizloduh" koji dolazi kako bi nagrizao život u zauzetosti,upravo kad je sunce na vrhuncu. Ta nas napast iznenaðujekad to najmanje oèekujemo: dani postaju sivi i dosadni, èinise da više nijedna vrednota nije vrijedna truda. Takav stav,koji se naziva „acedia" (lat. bezvoljnost, zasiæenost, tuparavnodušnost), nagriza život iznutra sve dok ne postanešuplji skelet.Kad se to dogodi, kršæanin znade da se protiv takva stanjatreba boriti i da ga se nikada ne smije slijepo prihvaæati. Bognas je stvorio za radost i za sreæu, a ne da bismo senaslaðivali melankoliènim mislima. Eto zašto je važnoèuvati svoje srce odupiruæi se kušnjama osjeæaja nesreæe,koje sigurno ne dolaze od Boga. I kad se naše sile èine odveæslabima, a borba protiv tjeskobe posebno teška, uvijek semožemo uteæi Isusovu imenu. Možemo ponavljati onujednostavnu molitvu, èiji trag nalazimo i u evanðeljima, apostala je okosnicom mnogih kršæanskih duhovnih tradicija:"Gospodine Isuse Kriste, Sine Boga života, smiluj se menigrešniku!" Lijepa je to molitva: "Gospodine Isuse Kriste,Sine Boga života, smiluj se meni grešniku!" To je molitvanade, jer se obraæam Onomu tko može otvoriti vrata, i riješitiproblem, i pomoæi mi da ugledam obzor, obzor nade.Braæo i sestre, nismo sami u borbi protiv beznaða. Ako jeIsus pobijedio svijet, onda je takoðer kadar pobijediti sve štose protivi dobru. Ako je Bog s nama, nitko nam neæe ukrastikrepost koja nam je apsolutno potrebna da bismo živjeli.Nitko nam neæe ukrasti nadu. Idemo naprijed!

Apel Svetog OcaRadostan sam što mogu primiti predstavnike Caritasa, kojisu se ovdje sabrali kako bi se održao službeni poèetakkampanje „Podijelimo putovanje" - lijepo ime za vašukampanju: podijeliti putovanje - za koji sam želio da sepoklopi s ovom audijencijom. Izražavam dobrodošlicumigrantima, tražiteljima azila i prognanicima koji su,zajedno s djelatnicima Talijanskoga Caritasa i drugihorganizacija, znak Crkve koja nastoji da bude otvorena,ukljuèiva, gostoprimska. Hvala svima vama na vašemneumornom služenju. Veæ ste pljeskali, no svi oni uistinuzaslužuju veliki pljesak sviju!Svojim svakodnevnim zauzimanjem vi nas podsjeæate dasam Krist od nas traži da prihvatimo svoju braæu i sestremigrante i izbjeglice jako otvorenih ruku. Baš takoprihvaæati, jako otvorenih ruku. Kad su ruke otvorene,spremne su na iskreni zagrljaj, za srdaèni zagrljaj, pomalokao ova kolonada na trgu koja predstavlja majku Crkvu kojasve grli u dijeljenju zajednièkoga puta. Izražavamdobrodošlicu i predstavnicima mnogih organizacijacivilnoga društva koje se zauzimaju u pomaganjumigrantima i izbjeglicama i koje su, zajedno s Caritasom,podržale prikupljanje potpisa za novi migracijski zakon, višepo mjeri sadašnjega konteksta. Svi budite dobrodošli!

Prilog dokumenti ika

30 4. listopada 2017. broj 40/2017

Solidarnost se ne smije podvrgnuti logici novèane dobitiPapin govor prije molitve Anðelova pozdravljenja, Bologna,1. listopada 2017.Draga braæo i sestre, ugodnu vam nedjelju želim!Pozdravljam sve vas koji pripadate svijetu rada, u razlièitostinjegovih izraza. Meðu njima postoji nažalost i onajnegativan, to jest teška, katkad tjeskobna situacijanezaposlenosti. Hvala vam na vašem gostoprimstvu!Vi predstavljate razlièite sastavnice društva, meðu kojimaèesto plane, katkad i oštra rasprava, ali ste nauèili da sejedino zajednièkim snagama može izaæi iz krize i graditibuduænost. Samo dijalog, u pripadajuæim djelokruzima,omoguæuje pronalaženje djelotvornih i inovativnih rješenjaza sve, takoðer u vezi kvalitete rada, a na poseban naèinnužno potrebnoga blagostanja. To je ono što neki nazivaju„sistemom Emilija". Nastojte to dalje pronositi. Postojipotreba za trajnim rješenjima koja mogu pomoæi usmjeritipogled prema buduænosti kako bi se odgovorilo na potrebepojedinca i obitelji.Na vašem podruèju postoji dugogodišnje iskustvo suradnje,koje je plod temeljne vrijednosti solidarnosti. Ona danas imajoš mnogo toga za dati, takoðer kako bi se pomoglomnogima koji su u teškoæama i trebaju ono „društvenodizalo" koje je prema nekima potpuno izvan upotrebe.Nikada solidarnost ne smijemo podvrgnuti logici novèanedobiti, izmeðu ostalog i zato jer se time najslabijimaoduzima – mogao bih reæi otima – solidarnost koju takosilno trebaju. Potraga za pravednijim društvom nije san izprošlosti, veæ zadaæa, rad koji danas zahtijeva aktivnusuradnju sviju.Situacija u kojoj se nalaze mladi koji su nezaposleni isituacija mnoštva onih koji su ostali bez posla i ne uspijevajuse više ukljuèiti u društvo stvarnosti su na koje se nesmijemo naviknuti, pristupajuæi im kao da je rijeè o pukimstatistikama. To je napast. Prihvaæanje i borba protiv siromaštva velikim su dijelomvezani uz rad. Ne možemo pružiti pravu pomoæ siromašnimaako im se ne pruži moguænost da naðu posao i dostojanstvo.To je izazov u koji se treba upustiti s velikom ljubavlju ipredanošæu, kao u godinama obnove nakon rata, koji je izasebe ostavio veliko siromaštvo. Nedavni „Pakt za rad",kojim su sve sastavnice društva, ukljuèujuæi takoðer Crkvu,potpisale zajednièku obavezu uzajamnog pomaganja utraženju trajnih odgovora, a ne milostinje, važna je metodaza koju se nadam da æe dati priželjkivane plodove.Gospodarska kriza ima europsku i globalnu dimenziju, a,kao što nam je poznato, rijeè je takoðer o etièkoj, duhovnoj iljudskoj krizi. Ona ima svoj korijen u izdaji opæega dobra,od strane i moænih pojedinaca i skupina koje u svojoj rucidrže moæ. Nužno je stoga oduzeti središnje mjesto zakonudobiti i na njegovo mjesto postaviti osobu i opæe dobro. A dabi se to stvarno i zaista dogodilo i da ne bi ostalo samo narijeèima, potrebno je umnožiti prilike za dostojanstvenposao. To je zadaæa èitavog društva: u ovoj fazi na osobitnaèin, èitavo društvo, u svojim razlièitim sastavnimdijelovima, pozvano je uložiti sve napore kako bi rad, koji jeprvi èimbenik dostojanstva, bio u središtu naše brige.Nalazimo se pred bazilikom Sv. Petronija, koji je poznat kaopater et protector (otac i zaštitnik) i kojeg se uvijek prikazujekako drži grad u rukama. Odavde se golim okom vide trisastavna aspekta vašega grada: crkva, gradska vijeænica isveuèilišta. Kad meðu njima postoji dijalog i kad meðusobnosuraðuju, tada jaèa dragocjeni humanizam koji oniizražavaju a grad – da tako kažem – „diše", ima obzor i neboji se uhvatiti u koštac s novim izazovima koji se javljaju.Potièem vas da prepoznate vrijednost toga humanizma kojibaštinite kako bi tražili mudra i dugoroèna rješenja na

složene probleme našega doba, promatrajuæi ih ne samo kaoteškoæe, nego takoðer kao prilike za rast i poboljšanje. I tošto sam rekao vrijedi za Italiju u cjelini i èitavu Europu. Dragi prijatelji, izražavam vam svoju posebnu blizinu,stavljajuæi u Gospodinove ruke i ruke Majke Božje sve vašetjeskobe i brige. Njoj, koju svi žitelji Bologne veoma štuju,obratimo se sada molitvom Anðeo Gospodnji.

Nakon molitve Anðeo GospodnjiJuèer je u Bratislavi, u Slovaèkoj, blaženim proglašen TitusZeman, salezijanski sveæenik. On se pridružuje dugom nizumuèenika dvadesetog stoljeæa, jer je umro 1969. godinenakon što je dugo vremena proveo u zatvoru zbog svojevjere i pastoralne službe. Neka nas njegovo svjedoèanstvopodupire u najtežim trenucima života te nam pomogneprepoznati, takoðer u kušnjama, Gospodinovu prisutnost.Ova je nedjelja vrhunac tjedna koji je na poseban naèinposveæen Božjoj rijeèi, u prigodi juèerašnjeg spomendanasv. Jeronima, velikog uèitelja Svetog pisma. ZahvalimoBogu na daru njegove Rijeèi te si uzmimo u zadaæu èitati irazmatrati Bibliju, naroèito evanðelja.

Prilog dokumentiika

314. listopada 2017. broj 40/2017

Prilog prikazi

Kalendar susreta Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije2017./2018.Nadbiskupijski ordinarijat i Pastoralni centar Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije izdao je Kalendar susreta 2017./2018.Na jednom mjestu sabrani su svi predviðeni pastoralnisusreti na nadbiskupijskoj i dekanatskoj razini, susretinadbiskupijskih tijela odgovornosti te drugi susreti vezani uzodreðene institucije i regije. Kalendar sadrži i kronološkipregled susreta tijekom tekuæe godine te shemu ureda iodbora Pastoralnog centra.U predgovoru ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæpodsjetio je kako se 2018. godine navršava 10 godina oduzdignuæa biskupije na rang Ðakovaèko-osjeèkenadbiskupije i metropolitanskoga sjedišta te otkako jenadbiskup Marin Srakiæ proglasio Izjave i odluke Drugebiskupijske sinode ðakovaèke i srijemske.„Kako bismo u veæoj mjeri ostvarili ciljeve zadane uIzjavama i odlukama Druge biskupijske sinode, te odgovorilina izazove našega vremena koji u pitanje dovode braène iobiteljske vrijednosti, smatramo potrebnim naše zajednièkepastoralne napore usmjeriti i tijekom sljedeæe godine premapastoralnom radu s odraslim vjernicima, a meðu njimapoglavito s mlaðim braènim parovima i roditeljima djecepredškolske, osnovnoškolske i srednjoškolske dobi; potom sfakultetski obrazovanim vjernicima laicima i s mladima uskladu sa sinodskim odlukama i smjernicama", istaknuo jeðakovaèko-osjeèki nadbiskup. Podsjetio je i da je proteklagodina u Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji bila u znakumladih i Susreta hrvatske katolièke mladeži u Vukovaru,koji je iznjedrio Nadbiskupijski pjevaèki zbor mladih teNadbiskupijsku mrežu mladih volontera. Zapoèela je saširenjem i Nadbiskupijska mreža molitelja za sveæenièka iredovnièka zvanja. Sve te zapoèete inicijative traže dostanapora kako bi se ukljuèio što veæi broj vjernika, istièenadbiskup Ðuro, te sveæenike potièe na odgovornu zauzetosti suradnju.Omot Kalendara susreta 2017./2018. u skladu je snadolazeæim obljetnicama. Na naslovnici se nalazifotografija ophodnog križa u ðakovaèkoj katedrali (kraj 17.st.), a u pozadini je tekst Bule pape Benedikta XVI. oproglašenju Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije i ustanovljenjunove metropolije. Posljednja stranica omota prikazuje knjiguIzjava i odluka Druge biskupijske sinode ðakovaèke isrijemske te donosi rijeèi kojima je papa Ivan Pavao II.zakljuèio Drugu biskupijsku sinodu na euharistijskom slavlju7. lipnja 2003. u Osijeku: Poðite u svoje vjernièke zajednice,u svoje domove i na svoja radna mjesta te, kao vjerni uèeniciGospodinovi, u duhu evanðelja u svojoj životnojsvakodnevici ostvarujte sinodske odluke. (ika-tu/sp)

.

Hrvatski katolièki kalendar za 2018.U izdanju Hrvatskoga dušobrižnièkog ureda iz Frankfurtana MajniIz tiska je izašao jednolisni Hrvatski katolièki kalendar za2018. godinu, u izdanju Hrvatskoga dušobrižnièkog ureda izFrankfurta na Majni. Kalendar je posveæen Svetoj obitelji upovodu 9. svjetskog susreta obitelji, koji æe se održati od 21.do 26. kolovoza 2018. u Dublinu, u Irskoj, pod geslom„Evanðelje obitelji: radost za svijet" i u povodu 3.nacionalnog susreta hrvatskih katolièkih obitelji, koji æe seodržati 15. i 16. rujna 2018. u Solinu pod geslom „Oèinstvo imajèinstvo: dva lica roditeljskog poslanja". Na kalendaru je slika Svete obitelji akademskog slikaraJosipa Botterija Dinija, akrilik na platnu, 2007. i molitvaSvetoj obitelji. Daljnje obavijesti i narudžbe moguæe su na telefon: 0049(0)69 9540480; fax: 0049 (0)69 95404824; E-mail:delegatur@kroatenseelsorge.de. (ika-ap/kj)

Katolièki misijski kalendar za 2018. godinuNaznaèeni su dani održavanja misijskih skupova, danipovezani s misijskom animacijom i pastoralom tespomendani zaštitnika misijaNacionalne uprave Papinskih misijskih djela u RepubliciHrvatskoj i u Bosni i Hercegovini objavile su zajednièkikatolièki misijski kalendar s 12 listova za 2018. godinu. Izmjeseca u mjesec izmjenjuju se fotografije s motivima izmisijskih zemalja iz cijelog svijeta i manje fotografijesvetaca i blaženika iz hrvatskog naroda i onih koji suposebno znaèajni za misije. Naznaèeni su dani održavanja misijskih skupova, danipovezani s misijskom animacijom i pastoralom tespomendani zaštitnika misija. Na kraju kalendara nalazi se upute za molitvu misijskekrunice. Svaka od pet desetica ima jednu boju koja oznaèujejedan od pet kontinenata: zelena Afriku, crvena Ameriku,bijela Europu, plava Australiju i Oceaniju te žuta Aziju. Na posljednjoj stranici nalazi se karta s popisom hrvatskihmisionara i misionarki po zemljama u Africi, LatinskojAmerici, Oceaniji i misijskim krajevima Europe. Dimenzije kalendara su 28 cm x 21 cm. Cijena je 8 kn.Narudžbe za kalendare primaju se na adresama: Papinskamisijska djela u RH, Ksaverska cesta 12a, 10000 Zagreb, tel.01/56 35 055, e-mail: missio.croatia@misije.hr i Papinskamisijska djela u BiH, Kaptol 32, 71000 Sarajevo, tel.00385(0)33 66 78 89, e-mail: missio.bih@bih.net.ba. (ika-kj)

Prilog prikazi ika

32 4. listopada 2017. broj 40/2017