n 1 nTJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ

Godina XXIV, broj 42 24. listopada 2014. cijena 200 Ft

TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ

Blagoslavljanje 3. stranica Otvorenje izložbe 10. stranica Volim Mađarsku 14. stranica

XII. MeđunarodniXII. Međunarodnikroatistički znanstvenikroatistički znanstveni

skup u Pečuhuskup u Pečuhu

Foto : Magda Molnar Drinóczi 4. stranica

n 2 n KOMENTAR – UVODNIK

Glasnikov tjedanI Znanstveni zavod Hrva -ta u Mađarskoj, pridružiose nizu događanja uhrvat skoj kulturnoj, knji-ževnoj i povijesnoj jav -nosti obilježavajući stotuobljetnicu smrti AntunaGus tava Matoša (1873. –1914.). Naime, u sklopuXII. Međunarodnog kro -atističkog znanstvenogskupa koji se u Pečuhuodržava dvogodišnje,dakle već 24 godine,jedna od dionica Skupa bila je posve-ćena temama koje su se bavile velikimAGM. Matoševa Mòra – Knjiga sa

sedam pečata; Odnosi fantastičnog isatiričnog u Matoševim novelama;Princip suprotnosti u Matoševim hu-moreskama; Theatralia Antuna Gus -tava Matoša; Poredbe i poredbenifrazemi Antuna Gustava Matoša; A. G.Matoš i Josip Kosor... Govore ći o spo-menutome Skupu, vrijed no je nagla-siti kako je on prostor za nastupmlađih hrvatskih intelektualaca koji suzavršili ili završavaju fakultetske i dok-torske studije, a iz redova su hrvatskezajednice u Mađarskoj. I imaju prilikunastupiti, ras p ravljati i sjediti za istimstolom s najvećim imenima kroatistič -ke znanos ti i misli danas u Hrvatskoj.To više upada u uoči nesudjelovanjeSkupu onih za koje mislimo kako bi imondje bilo mjesto. Kako kažu organi-zatori, mnogi su zvani s «hrvatskih stu-dija» u Mađarskoj, i zovu se, neki seodazivaju, a neki ne. Ah, ta uska varoš,ah, ti uski ljudi (O, ta uska varoš, o ti

uski ljudi) kazao bi Ma -toš. Znanstveni zavod Hrva -ta u Mađarskoj, u surad -nji sa svojim partnerimaod kojih je prvi put ovegodine u organizacij-skome smislu i Zavod zakulturu Hrvata u Vojvo-dini priredio skup okojem se govori ovihdana od Zag reba doPule, Dubrovnika i Osi-jeka, Zadra, Tuzle, Kaniže

i Fićehaza, Sambotela i Pečuha, Subo-tice, Vinkovaca, Segedina, Pinkovca,Baje...

I k tome se kazuje kako suSkup priredili Hrvati uMađarskoj... U rukama sevrti zbornik radova s XI.Međunarodnoga kro atis -tičkog znanst venog sku -pa koji je ugledao svjetlodana 2013. godine u iz-danju Znanstvenog za-voda Hrvata u Mađar skoj,s pedesetak znanstvenihuradaka, na 617 stranica,s temama koje se dubokodotiču i položaja i sveko-like problematike Hrvata

u Mađarskoj, na et nografskoj, književ-noj, jezikoslovnoj, geolingvističkoj,dvojezičnoj, književ nopovijesnoj, pre-voditeljskoj, vjerskoj, sociolingvis -tičkoj, povijesnoj, identitetsko-na-cio nalnoj odrednici.Ovih sam dana bila u društvu ljudi kojipromišljaju nad pitanjima kao što su,primjerice, optimizam, svekolike krize,sloboda, neoliberalni totalitarizam, oodnosu globalizacije i kulture i identi-teta, hrvatskom identitetu i ulozi zavi-čajnosti, autoritetu, ljubavi i mržnji,dokolici, provinciji, politici pa i manjin-skoj, slabosti demokratskih tradicija,masmedijskim manipulativnim sadr-žajima... Oni pokušavaju i čitati zna-kove vremena, znakove pokraj putakojima prolaze, i iznose javno svojemišljenje..., promišljajući o Staroj pje-smi, iz 1909. godine, koja je i danasnova...

Branka Pavić Blažetin

Ovih sam dana bila u društvu ljudi kojipromišljaju nad pitanjima kao što su, pri-mjerice, optimizam, svekolike krize, sloboda,neoliberalni totalitarizam, o odnosu globa-lizacije i kulture i identiteta, hrvatskom iden-titetu i ulozi zavičajnosti, autoritetu, ljubavii mržnji, dokolici, provinciji, politici pa imanjinskoj, slabosti demokratskih tradicija,masmedijskim manipulativnim sadrža-jima...

Komentar

ŽrtvovanjeProjdući tajedan jedan širi-uski krug Gradiš-ćancev s molitvami se je obrnuo Sve -višnjemu. Iskreno rečeno, razlog je za to biojedan naš hižni par, muž i žena, ki su nemoćniležali na operacijskom stolu, zavolj ženinečvrste odluke. I mi smo svi bili na čekanju itiho moleći, ufali smo se da će na kraju svedobro izajti. Ova životna epizoda ne bi dobilamjesto u dnevni listi, a ne bi ni bila atrakcijaza televizijske emisije. Uprav zbog toga kadne nosi sa sobom nikarč kov negativni zvuk.Čuva u sebi moralnu pouku, i prez sumlje biju mogli postaviti i za primjer u našem društ -vu. Strašno veliko ofrovanje, žrtva s jednestrane, a s druge strane i razumljivi čin, jer sena ov način vidi, što sve more jedan človikučiniti za drugoga, i kako jedna odluka morapojačati, počvrstiti, a i uvjeriti drugoga, da jeneophodno u svakidašnjici stati na raspola-ganje, podnositi žrtve i boli, a i glasno i jasnose boriti, vanstati za nešto, u što smo uvjerenida služi istini i je na dobrobit svim nam. Po-sebno u jednom hištvu, kade se doživi čudačesa dobroga i porednoga. Iako u neki tre -nut ki človik ćuti da je toliko slab, da ga zničui na male komadiće rastrgaju nesporazumi,prob lemi, zadaće, prepreke, zahtjevi. U ovpaket sliši i bolest, ka namah napada, i jed no -stavno nam se samo zgoda. A u muki jed-noga človika zrcali ogromna nevolja i jednecijele obitelji. Tako je to bilo i u našem slučaju. I kako je sudbina neprevidjena i smišna, inegda-negda zna producirati i čuda, kadstranjske ljude pod jednim krovom skupado-nese i veže je u hištvu. Poslije pak im daje tumilost da moru biti u pravom smislu riči tijelou tijelu i dili jedan drugoga, da tako se i pro-duži žitak prik darovanoga organa. Suprottoga da se najpr zna, lako neće biti, da ne bitribali riskirati, izazvati sudbinu, ali jednostav -no kad pamet i srce tako diktiraju, prez obzirana posljedice, a i sup rot mnogih pitanj prezodgovora, pred samom doktorskom inter-vencijom, vjera i volja pobjedjuje nad dvoj-bami. I odsad nigdor ne more reći da udanašnjici nimamo junake. Ono što je ženanapravila za svojega muža, sruši sve pret -postavke da mi danas nismo pripremni zaofrovanje u ovom ljudskom žitku. A sam činizaziva veliko poštovanje, ako ne i divljenjeprema tim peršonam za ke su ovi minuli danibili preteški i negvišni u izoliranom svitu. Ne-strpljivo čekamo naše gradišćanske herojedomon!

Tiho

ZAHVALAUime Udruge Vizin zahvaljujemo svima koji su 1 % svog poreza namadali (poklonili), na taj je način Udruga stekla 26 875 Ft.

AKTUALNO n 3 n

Sjednica Predsjedništva SHM-a u Vlašićima

na otoku Pagu

U večernjim satima 25. rujna, u Pansionu „Zavičaj” održana jesjednica proširenoga Predsjedništva Saveza Hrvata u Mađarskoj.Sjednici su nazočili predsjednik Joso Ostrogonac te članovi Pred-sjedništva Arnold Barić, Ivan Gugan, Angela Šokac Marković, EvaIšpanović, Edit Horvat Pauković, Jozo Solga, Ladislav Gujaš te članNadzornog odbora Robert Ronta.

Dijelu sjednice otvorenom za javnost nazočila je i Vaša ured-nica, a potom je slijedio zatvoreni dio sjednice. Zapisničarka sjed-nice bila je Angela Šokac Marković. Sjednicu je otvoriopred sjednik Saveza Hrvata u Mađarskoj Joso Ostrogonac, teispričao opravdanu nenazočnost dvaju članova Nadzornog od -bora, Mije Štandovara i Martina Kubatova.

Prihvaćene su predložene točke dnevnoga reda: 1) DanHrvata; 2) Odluke o dodjeli odličja Dana Hrvata kandidatima izBaranje, Zale i Podravine; 3) Savezovi jesenski izbori; 4) Razno.

U prvoj točki dnevnoga reda Jozo Solga, voditelj HDS-ovaUreda, kazao je kako se Dan Hrvata organizira s Hrvatskom državnom samoupravom, 15. studenoga u Budimpešti. Dan će bitiodržan bez nazočnosti predsjednika Republike Hrvatske iMađarske, koji su se ispričali obvezama. Za program Dana brinese Budimpeštanska regija, a priredba će biti održana u Središtuza kulturu «Miklós Radnóti» (XIII. okrug, Angyalföld) nakon svetemise u obližnjoj crkvi (Lehelov trg). U drugoj točki raspravljalo seo dodjeli odličja. Povela se rasprava o tome kome dodijelitiodličja, članovima ili bilo kome, i tko odlučuje o dodjeli odličja,članstvo ili predsjednici regija. Član Predsjedništva iz ZaleLadislav Gujaš reče kako tome on mora konzultirati članstvo.Predstavnici Podravine i Baranje u Savezovu Predsjedništvu pred-ložili su imena kandidata svojih regija. Uz plaketu odlikovanompripada i novčana nagrada u iznosu od 50 tisuća forinti.

Ladislav Gujaš kazao je kako je njegova nazočnost i dodjelaodličja kandidatima iz Zale svojevrstan nonsens jer nema uSavezu članova iz Zale, tek njih nekolicina, a i njegova nazočnostsjednici posve je protokolarna. Reagirajući na rečeno, Joso Ost -rogonac je kazao kako ne bi bila dobra politička odluka ako sene bi nagradio netko iz Zale jer bi to izgledalo kao da Savezizbacuje, isključuje Zalu. Gujaš je na to kazao kako će sazvatiZalce i tražiti prijedloge... Ivan Gugan reče kako ne bi bilo dobroda se čini kako Savezovo Predsjedništvo inzistira na dodjeli nag -rade, tek onda ako netko ocijeni da je Savezova nagrada čast, onaima smisla, ali ako se netko mora moliti da primi nagradu, to nijedobro.

Gujaš je na to rekao kako će Savezovo Predsjedništvo zasje-dati nakon izbora, pa će se do tada ova pitanja odlučiti.

Govorilo se i o jesenskim programima Saveza Hrvata, kazanoje kako poslije izbora 12. listopada sve ide dalje, te kako će Božićnikoncert u Pečuhu biti 17. prosinca, a zvijezda večeri bit će pjevačGoran Karan. Hrvatska samouprava Šomođske županije priređujeŽupanijski hrvatski dan 18. prosinca. «Luč» će slaviti 55. obljetnicu19. prosinca u budimpeštanskom Vigadóu, a u Baji bit će konfe -rencija o bunjevačkom pitanju. Spomenuti su i problemi okoudruge Bunjevačka čitaonica u Baji, te sporovi koji se vode unutarčlanstva te udruge.

Slijedio je dio sjednice zatvoren za javnost. O tome nemamosaznanja.

- hg -

Za seoskim i crikveni svetak u Petrovom Selu

Bermanje i blagoslavljanje novemrtvačnice

Samo tajedan dan kasnije za seoskom proslavom i prikdava-njem obnovljene zgrade čuvarnice, Petrovo Selo je još jed-noč svečevalo jur u crikvi Sv. Petra i Pavla, povodomdodiljenja sakramenta svetoga bermanja, a dodatno još i bla-goslavljanja novoizgradjene mrtvačnice. Ceremoniju je pe-ljao sambotelski biškup dr. András Veres.Nedilju, 5. oktobra, otpodne u 15 uri se je začela svečanasveta maša pri koj su sambotelskoga biškupa sprohadjali ukoncelebraciji ne samo mjesni farniki nego i dušobrižniki izsambotelske Crikvene županije ter Austrije. U okviru crikve-noga obreda iz šest sel (pokidob Narda, Gornji Četar, Hrvat-ske Šice, Keresteš i Pornova kot filijale pripadaju petroviskojfari) je 28 mladih vjernikov primilo sakramenat bermanja kihje pripravio farnik Tamás Várhelyi. Sambotelski biškup se jeobratio i narodu i prosio sve vjernike da živu u vjeri, molu i usvoji familija, tako iskazajući svoju vjernost prema Bogu. Nakraju svete maše u svečanoj povorki su svi nazočni odšetali

do nove mrtvačnice čija izgradnja je durala kih pet misec isad jur med dostojnimi uvjeti nudja prostor za zbogomda-vanje pokojnikom. Za skupnom molitvom je novu zgradu,kot investiciju Seoske samouprave, blagoslovio natpastirSambotelske biškupije.

Tiho

Foto

: Tam

aš Te

klić

n 4 n TEMA

XII. Međunarodni kroatistički znanstveni skup u Pečuhu

Najveći kroatistički skup izvan Republike Hrvatske okupio šezdesetak izlagača

U organizaciji Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj i Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakultetaSveučilišta u Pečuhu, u suradnji s Regionalnim centrom Mađarske akademije znanosti i Zavoda zakulturu vojvođanskih Hrvata, 17. i 18. listopada 2014. godine u Pečuhu je održan XII. Međunarodnikroatistički znanstveni skup. Otvorenje Skupa i sam Skup odvijao se u prostorijama pečuškoga Re-gionalnog centra Mađarske akademije znanosti.

Sudionike Skupa pozdravili su ravnateljZnanstvenog Zavoda Hrvata u MađarskojStjepan Blažetin, prorektor Sveučilišta uPečuhu Gyula Zeller, prodekan Filozofskogfakulteta u Pečuhu Péter Müller, predsjed-nik Regionalnog odbora Mađarske akade-mije znanosti György Kosztolányi, gene -ralna konzulica Republike Hrvatske VesnaHaluga i predsjednik HDS-a i glasnogovor-nik hrvatske manjine u Parlamentu MišoHepp.

Čelnici sa Sveučilišta i Fakulteta tije-kom svojih pozdravnih govora rekošekako su hrvatska kultura i jezik na više na-čina prisutni u regiji i u Pečuhu i da jeprog ram Skupa vrlo šarolik. što je ujedno idokaz proširenja znanstvenog interesaOdsjeka, a priređivačima Skupa čestitali suna vrlo dobroj organizaciji. Prodekan Mül-ler još je dodao kako mu je iznimno dragošto Odsjek ima dobre odnose s partner -skim ustanovama iz Hrvatske (Zagreb, Osi-jek, Rijeka, Zadar).

Na tome glasovitom kroatističkom sus -retu – najveći kroatistički skup izvan gra-nice Republike Hrvatske – koji se orga -nizira dvogodišnje, s tradicijom dugomdva desetljeća, sudjelovalo je šezdesetakznanstvenika i stručnjaka iz Austrije, Bosnei Hercegovine, Srbije (Vojvodine), Hrvatskei Mađarske. Tijekom zanimljivih predava-nja raspravljalo se o jezikoslov nim, književ -noznanstvenim i kulturološ kim temama.Među izlagačima našla su se najpoznatija

imena kroatističkih, kulturo -loš kih i povijes nih znanosti telijep broj mladih znanstve-nika, kojima ova konferencijapruža mo gućnost da prikažurezultate svojih istraživanja.Skup su posjetili studenti Od-sjeka za hrvatski jezik i knji-ževnost i profesori pečuškeHrvatske škole Miroslava Krleže.

Nakon svečanog otvore-nja slijedila su plenarna izla-ganja Ljiljane Kolenić (Osi-jek): Hrvatski književni jezik u

Matoševo vrijeme i Krešimira Bagića (Za-greb): Hrvatska književnost i kultura dvade-setih. Poslije izvrsnog objeda slijedio je radpo sekcijama, rasprave vezane uz temesekcije te je još bilo priređeno predstavlja-nje Zbornika s XI. Međunarodnoga kroatis -tičkoga skupa. O zborniku radova govorilisu prof. dr. Ernest Barić i urednik Zbornika,prof. dr. Stjepan Blažetin. U zborniku se na-laze pisane inačice predavanja održanihna XI. Međunarodnom kroatističkomznanstvenom skupu u Pečuhu 2012. go-dine. Knjiga opseže 617 stranica i sadrži 48radova.

Rad dvodnevnoga skupa odvijao se ušest sekcija: Jezikoslovlje, 100. obljetnicapočetka I. svjetskog rata, Književnost i kul-tura I., Književnost i kultura II., 100. obljet-nica smrti AntunaGustava Matoša teDvo- i višejezičnost,meto dič ka pitanja.

Rad u jezikoslov-noj sekciji prvogdana vodili su: ErnestBarić i Sanda Ham.Slijedila su ova izla-ganja: Du nja Vrane-šić, Tamara Gazdić-Alerić (Zag reb): Kon-cept i struktura elipseu suvre menome je-ziku; Amira Turbić-Hadžagić, Bernes

Aljukić, Samra Hrnji ca (Tuzla): Jezik natpisasrednjovjekovne Bosne iz 12. stoljeća; Teo-dora Vigato (Zadar): Intertekstualnost u hr-vatskim inačicama Govorenja svetogBernar da; Ivica Vigato (Zadar): Jezik i pismodviju propovijedi iz 17. stoljeća sa sjeverno-dalmatinskih otoka; Sanja Vulić (Zag reb): Ojeziku Vice Petrovića; Sanda Ham (Osijek):Časopis Hrvatski jezik i Jezik; Erika Rac (Ka-niža): Analiza molitvenika pomurskih Hrva -ta «Ruža nebeska»; Đuro Blažeka (Zagreb):O inačicama u govoru Preloga; Petra GlavorPetrović (Sambotel): O kulinar skom nazivljuu Habdelićevu Dictionaru.

U drugoj sekciji prvog dana (100. ob-ljetnica početka I. svjetskog rata) predsje-dali su Timea Bockovac i Tomislav Žig -manov. Izlaganja su održali: Dinko Šokče-vić (Pečuh): Mađarski planovi za rješenjehrvat skog pitanja za vrijeme Prvoga svjet-skog rata; Robert Hajszan (Güttenbach):Značajni aspekti u vezi sa sarajevskim aten-tatom; Ladislav Heka (Segedin): PosljediceI. svjetskog rata na Hrvatsku i Hrvate; Berna-deta Zadrović (Prisika): Spomenici poginu-lih vojaka u gradišćanskohrvatskim naselji-ma u Mađarskoj; Timea Bockovac (Pečuh):Motiv rata u rukopisnim molitvama iz Se-martina; Tomislav Žigmanov (Subotica);Prvi svjetski rat u hrvatskoj književnosti uVojvodini; Anica Bilić (Vinkovci): Istina i kiču «Bojnom cvijeću» Stjepana Petrića, nepo -znatoga hrvatskog ratnika iz Prvoga svjet-

Dio sudionika Znanstvenoga skupa

Zbornik s XI. Međunarodnoga kroatističkogskupa predstavili su dr. Ernest Barić i njegov urednik dr. Stjepan Blažetin

TEMA n 5 n

skog rata; Siniša Bjedov (Osi jek): Veliki ratu publikacijama Kluba hrvatskih književ -nika i umjetnika u Osijeku 1910. – 1924.;Zorica Jurčević (Zagreb): Hrvatsko blatou Prvom svjetskom ratu: simbolika noveleBitka kod Bistrice Lesne; Robert Bacalja iKatarina Ivon (Zadar): Ratna lirika JurjaKapića.

Prvoga dana Skupa u trećoj sekciji(Književnost i kultura I.) predsjedali su:Janja Prodan i Ante Bežen. Izlaganja suimali: Željko Predojević (Popovac): O tra-ženju kulturnog identiteta južne Baranjena primjerima usmene književnosti ipučke kulture; Dubravka Božić Bogović(Osijek): Najstarije matične knjige južno-baranjske katoličke župe Luč (1722. –1769.); Ante Bežen (Zagreb): Ivan Mažu-ranić – utemeljitelj suvremenoga hrvat-skoga obrazovnoga društva; Živko Gor -janac (Baja): Jezična i tematska analizaDanice ili kalendara za u Ugarskoj živećeBunjevce, Šokce, Race i Dalmatince (1923.– 1944.); Katarina Čeliković (Subotica):Književnost u starom tečaju časopisa Klas -je naših ravni (1935. – 1944.); Lilla Trubić(Pečuh): Mađarske teme u politič ko-izvjestiteljskim i književnim djelima MarijeJurić Zagorke; Janja Prodan (Pečuh): IzBib lioteke dobrog susjedstva / U povodu30. obljetnice smrti Zoltána Csuke; KatjaBakija (Dubrovnik): Dubrovnik u knjizi pu-topisa Ide von Düringsfeld Aus Dalmatien(Prag, 1857.); Fra na Marija Vranković(Zag reb): Međuratno (1919. – 1941.) dub -rovačko kazalište kroz vizuru todobnih pe-riodičnih publikacija; Vanda Babić (Za -dar): Uloga don Srećka Vulovića u kultur-noj povijesti Boke kotorske; Stjepan Bla-žetin (Pečuh): Povodom 20. obljetnicesmrti Đuse Šimare Pužarova.

Nakon rada po sekcijama i završetkaprvoga dana sudionici Skupa posjetilisu „Centar znanja” i Kulturnu četvrt Zsol-nay gdje je gostima o životu i radu obi-telji Zsolnay govorila profesorica EvaPolgar.

Drugoga dana Skupa (Književnost ikultura II.) predsjedali su: Kristina Peter-nai Andrić i Silvestar Balić, a izlagali: Su-zana Coha (Zagreb): Zakleti neprijateljii(li) „ustavna braća”: prikazi mađarskogentiteta i interpretacije hrvatsko-ugarskihveza u hrvatskom narodnom preporodu;Andor Végh (Pečuh): „Ili Anti ili Titi” – Ma-đari istoč ne Slavonije i Bilogore u Drugomsvjetskom ratu i poraću; Silvestar Balić(Pečuh): Prob lemi nacionalne identifika-cije kod Hrva ta u Mađarskoj; Ivica Đurok(Pečuh): Demokracija, manjine, elite; Do-magoj Brozović (Zagreb): Gdje počinjenajnovija hrvatska književnost? Granice

postmode rnizma i ratnog pisma u hrvat-skoj književnoj historiografiji; Julijana Ma-tanović (Zagreb): Kamo su nas odvozilituđi autobusi (hrvatski ratni roman); Zol-tan A. Medve (Osijek): Inačice mimetizmau suvremenoj hrvatskoj i mađarskoj prozi;Nikola Košćak (Zagreb): Figure slova;Vlas ta Markasović (Vinkovci): Panonizamu pjes ništvu Vanje Radauša; Kristina Pe-ternai Andrić (Osijek): Etički književnisubjekt u prozi Marije Čudine; Anera Ryz-nar (Zagreb): Proizvodnja stvarnosti u ro-manu Naš čovjek na terenu RobertaPerišića; Dub ravka Brunčić (Osijek): Goti-čki imaginarij i kategorija roda u roma-nima Višnje Stahuljak Pustolovka iMočvarni Lovac; Dragica Dragun (Osijek):Utjecaj masovnih medija i virtualne ko-munikacije na primjeru romana Imaš fejs?Jasminke Tihi-Stepanić.

U sekciji s temama o 100. obljetnicismrti Antuna Gustava Matoša, kojom supredsjedali Ružica Pšihistal i Ana Lehoc -ki-Samardžić, izlaganja su održali: RužicaPšihistal (Osijek): Matoševa Mòra – Knjigasa sedam pečata; Kornelija Kuvač-Leva-čić (Zadar): Odnosi fantastičnog i satirič-nog u Matoševim novelama; Ljubica Josić(Zagreb): Princip suprotnosti u Matoše-vim humoreskama; Ivan Trojan (Osijek):Theatralia Antuna Gustava Matoša; In-dira Šabić (Tuzla): Poredbe i poredbenifrazemi Antuna Gustava Matoša; MaricaLiović (Osijek): A. G. Matoš i Josip Kosor.

Izlagači i njihove teme zadnje sekcijeSkupa (Dvo-i višejezičnost, metodičkapitanja) bili su: Zrinka Jelaska (Zagreb):Obiteljske jezične priče – hrvatski u višeje-zičnosti i višeidiomnosti; Morana Plavac(Baja): Problemi u pismenom izražavanjudvojezičnih govornika; Dora Vuk (Fiće-haz): Utjecaj socijalnog statusa dvojezič-nih govornika na njihovo ovladavanjenasljednim jezikom; Ana Lehicki-Samard -žić (Pečuh): Utjecaj dvojezičnosti na razu-mijevanje struč ne (akademske) termino-logije u kontekstu prevođenja strukovnihtekstova; Alek sandra Šćukanec (Zagreb):Morfosintaktička prilagodba germani-zama u gradišćanskohrvatsko me; VesnaBjedov (Osi jek): Poučavanje gramatike usrednjoškolskoj nastavi hrvatskoga jezika;Vesna Budinski, Martina Kolar Bilege(Zagreb): Pred stavljanja hrvatskoga je-zika novom školskom grafijom u meto -dički kontekst.

Održavanje XII. Međunarodnoga kro- atističkog znanstvenog skupa, uz orga-nizatore, poduprli su: Ministarstvo ljud-skih resursa i Filozofski fakultet Sveu -čilišta u Pečuhu.

Jadranka Gergić

KANIŽA – U tome pomurskom gradu, uMuzeju „Kuća plakata” 3. listopada otvorenaje Međunarodna izložba pod nazivom „Bezgranica”. Izložba fotografija zapravo je pri-kaz projekta što ga je potaknuo čakovečkiFotoklub, kojem je cilj da čakovečki, len-davski i kaniški fotografi predstavljaju svojeradove. Tema je izložbe predstavljanje trijugradova i regija u fotografijama. Inače, fo-toklubovi surađuju već više od pet godina,organiziraju zajedničke izlete, fotografira-nja, izložbe. Na otvaranju izložbe bili su ipredstavnici grada Čakovca, na čelu s gra -donačelnikom Stjepanom Kovačem, koji jezahvalio kaniškom načelniku Péteru Cse -res nyesu na dosadašnjem trudu glede zbli-žavanja gradova Čakovca i Kaniže.

MOHAČ – Nakon prisege u nazočnostipredsjednika Mjesnog izbornog povjeren-stva dr. Jenőa Legánya, 17. lis topada usvečanoj dvorani Gradske kuće izabrani zastupnici hrvat ske, njemačke, romske isrpske narodnosti preuzeli su vjerodaj nice.Sve čanosti su na zočili i novoizabrani zas-tupnici Sa mouprave grada Mohača kojimaje bi lježnica dr. Mirella Kovács predala po -zivnicu za osnivačku sjednicu vijeća, 27.listopada. Ujedno ih je obavijestila da suk-ladno zakonskim odredbama svaki zastup-nik mora sudjelovati na obvezatnoj poduci.U organizaciji Vla di na ureda obrazovnopredavanje bit će 13. studenog u Omladin-skom sre dištu „Széchenyi”, s počet kom u 9sati.

KRIŽEVCI – Prvi znanstveni skup „Hrvatskaknjiževnost kršćanskoga nadahnuća – proš -lost i suvremenost“ bit će u subotu, 25. lis -topada 2014., u Križevcima u organizacijiHrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu,Glasa Koncila i Udruge za pro micanje zna-menitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“.Na znanstvenome skupu sudjelovat će 28znanstvenika iz cijele Hrvatske. Među njimai Sanja Vulić koja će govoriti o vjerskim te-mama u djelima hrvat skih književnika izmađarskoga dijela Bačke. Cilj je spomenu-toga skupa znanstveno analizirati i vredno-vati zanemarenu hrvatsku književnostkršćanskoga nadahnuća te dati doprinospre mošćivanju umjetno stvorene nepove-zanosti u hrvatskoj književnosti i kulturi op-ćenito.

PRISIKA – U Muzeju crkvene umjetnostiHrvata u Mađarskoj, u Mjesecu kršćanskekulture, 25. listopada, s početkom u 17.30predstavlja se najnoviji broj vjerskog časo-pisa Zornica nova. Na predstavljanju će su-djelovati voditeljica Zbirke crkvene umjet -nosti Hrvata u Mađarskoj dr. BernadetaZad rović i urednica narečenog časopisa Mi-lica Klaić Tarađija.

n 6 n BAČKA

U okviru svečanosti održane 26. rujna u Kečkemetu, uručena suovogodišnja priznanja Bačko-kiškunske županijske samo upraveza istaknutu i uspješnu djelatnost. Nakon govora predsjednikaGábora Bányaija, u Kazalištu Józsefa Katone svečanost je otvo-rena prigodnim kulturnim programom u kojem se osim drugihpredstavio i čikerijski KUD «Rokoko», koji djeluje pod okriljem ta-mošnje Hrvatske samouprave, i to s bunjevačkim plesovima, uizvornoj nošnji. Među nagrađenima bilo je više istaknutih osobai društava vezanih za narodnosnu djelatnost. Ipak, za nas najvaž-nija nagrada «Od ličje za narodnosti Bačko-kiškunske žu panije»dodijeljena je čikerijskom KUD-u «Rokoko» koju je predsjednikžupanijske samouprave predao voditeljima društva Ziti Ostrogo-nac i Istvánu Szendiju. Kako uz ostalo stoji u obrazloženju, odličjeje dodijeljeno za višedesetljetnu uspješnu djelatnost na poljuočuvanja i razvijanja bunjevačke plesne i pjevne kulture, za pos -tignute uspjehe na državnoj i međunarodnoj razini, te za pro -midžbu hrvatskih tradicija.

Dodajmo kako je voditeljica Narodnosnog doma u Baji i žu-panijska referentica za narodnosti Ildikó Baranyai Ágfalvi dobilaOdličje predsjednika župa nijske skupštine, koja joj je dodijeljenaza višedesetljetni istaknuti stručni rad na polju javne uprave, teza usklađivanje rada županijskih narodnosnih samouprava. Odlič -je Bačko-kiškunske županije za od goj mladeži dobio je dušnočkižupnik István Kistamás, koji već četrdeset godina radi kao sveće-nik, a istaknuo se i na športskom polju, u odgoju djece i mladeži.Odličje za očuvanje okoliša i poljopriv redu primio je Ladislav Guž-van, ravnatelj baćinske tvrtke Chili-Trade, za istaknuti rad na poljurazvijanja uzgoja i proizvod nje paprike, te za zalaganje na poljuočuvanja tradicijske kulture. I na kraju, ali ne u posljednjem redu,dušnočki načelnik Petar Palotai primio je odličje za istaknutu prosvjetnu djelatnost, za rad na razvijanju sela Dušnoka i okolice,te za zalaganje na polju narodnosnih veza, očuvanja tradicijskekulture i običaja.

Stipan BalatinacFOTO: kelo.hu

Uručena odličja Bačko-kiškunske županijske samouprave

Čikerijski KUD „Rokoko” primio

„Odličje za narodnosti”

Dobitnici odličja Bačko-kiškunske županijske samouprave za 2014. godinu

Obnovljena senćanskamrtvačnica u Kaćmaru

Dana 6. rujna 2014. godine u Kaċmaru je svečano predanaobnovljena senćanska mrtvačnica. Nakon kratkog kulturnogprograma na hrvatskom, njemačkom i mađarskom jeziku, na-čelnik Endre Pal uz ostalo je istaknuo: „Višestoljetna povijestsela ostavila je za baštinu mnoštvo dragocjenih zgrada, i ovaje mrtvačnica važan dio života, tradicija sela Kaċmara. Stogabitnom zadaćom smatramo da se građevne vrijednosti saču-vaju i razvijaju za buduće naraštaje. Proteklih godina zidovioronule zgrade mrtvačnice bili su mokri, popločavanje je biloopasno, a zgrada je bila nepristupačna i nije mogla potpunoobavljati svoju funkciju. Zato nas posebno raduje da smo po-slije dugo vremena mogli obnoviti ovu zgradu. Zahvaljujućijednom uspješnom projektu, dobili smo 9,5 milijuna forintipotpore, a samouprava je iz vlastitih izvora izdvojila 2,6 mili-juna forinta. Tako je obnova ostvarena u vrijednosti od 12,1milijuna forinta.” Nakon načelnikovih riječi, kaćmarski župnikFerenc Nyírő posvetio je obnovljenu zgradu, a s načelnikomsu zajedno simbolično prerezali trobojnicu.

Teza Balažić

BAJA – U vrtiću u Kinizsijevoj ulici na Dolnjaku, i ove je godinepriređen Berbeni tjedan. U okviru već tradicionalne jesenskepriredbe organizirano je mnogo zanimljivih sadržaja za djecu.Polaznici velike skupine posjetili su poučni vrt bajske Srednješkole «Bereczki» gdje su sami mogli mljeti grožđe, kušati mošt.Na temu jesenskog voća održana je mala obrtnička radionica,a zajedno su pekli i kolače s voćem. Tjedan je 10. listopada za-vršen berbenom zabavom, koju je otvorila skupina «Sunašce»s prigodnim kulturnim programom. Djeca odjevena u narodnunošnju izvela su pjesme i stihove na hrvatskome i mađarskomejeziku. Osim toga bilo je mogućnosti za krunjenje kukuruza,slušanje citraške glazbe, izrađivale su se razne rukotvorine, adjeca su mogla isprobati i igračke napravljene u đurićkoj tvor-nici igračaka od drveta. U programu su nastupili i učenici ple-sne skupine Glazbene škole Ferenca Liszta. Program je završenplesačnicom.

BARANJA n 7 n

Bez granica

Učenici sedmog razreda šikloške Osnovne škole „DorottyaKanizsai” osvojiše natječaj „Poučni izlet za sedmaše” u okviruprograma Bez granica, putem prijave na natječaj što ga izdaMinistarstvo ljudskih resursa Mađarske. Cilj učenika i cijelog izleta bio je naučiti nešto o Mađarima uHrvatskoj, te se upoznati s njihovom poviješću i kulturom. Iztog razloga učenici su posjetili nekoliko hrvatskih gradova isela gdje danas žive Mađari. Jedna od glavnih točaka prog -rama trodnevnog izleta bio je posjet osnovnoj školi u seluLugu, gdje su šikloški učenici darovali tamošnjoj školskojknjižnici više desetaka knjiga na mađarskom jeziku koje suprikupili organizirajući humanitarnu akciju „Daruj knjigu”. Zahvaljujući programu Bez granica, djeca su na osnovi vlas -titog iskustva stekla znanja i spoznaje o Mađarima u ino -zemstvu, a sve to unutar okvira jednog nezaboravnogputovanja i izleta. Nastava hrvatskoga jezika u spomenutoj šikloškoj školi imavišedesetljetnu tradiciju. Poslije dugogodišnje stanke, od oveškolske godine škola ponovno nudi mogućnost učenjahrvat skoga jezika kao drugog stranog jezika za učenike sed-mih i osmih razreda u okviru fakultacije. Tijekom ovog izletau Hrvatsku učenici sedmaši dobili su dovoljnu motivaciju zaučenje hrvatskog jezika.

Janja Tolnai i Mirna Djuris

Učenici Osnovne škole „Dorottya Kanizsai” u Kopačkom ritu

U petak, 10. rujna, redoviti studenti Odjela za hrvatski jezik tedvije studentice s Pedagoškog fakulteta iz Zagreba i dvoje turskihstudenata sa svojim hrvatskim profesorima bili su u Mohaču naizletu. Išli smo autobusom iz Santova koji je vodio njegov vozačŽivko Baltin, naš redoviti šofer na stručnim izletima. U svoj auto-busni televizor stavio nam je videosnimku „Lijepe naše” iz Pečuha,pa smo tako uz lijepu hrvatsku glazbu išli prema Šatorišću gdjeje 29. kolovoza 1526. godine, vjerojatno, bila poznata i tragičnaMohačka bitka. Ondje nam je voditeljica, šokačka Hrvatica iz Mo-hača vrlo stručno i s puno osjećaja govorila o bitci vodeći nas spo-men-poljem i muzejem. U novom dijelu muzeja vidjeli smo ifilmove o toj bitci. Mi smo se ondje ispred jedne od masovnihgrobnica molili na hrvatskome, a Turci na arapskom jeziku, u lju-bavi jedni s drugima, iako, naravno, znamo da su nam preci od-nosno sudržavljani u toj bici bili na suprotnim stranama. Bilo jeto zanimljivo putovanje i zbog toga. Sljedeća postaja našeg izletabio je Muzej Dorottye Kanizsai, koja je nekada bila kapetanica šik -loške tvrđave, a na Mohačkom polju izgubila svoje dvoje djece.Vrlo su nas srdačno primili i vodili kroz muzej njegov ravnateljJakša Ferkov i njegov suradnik Ivica Marković, obojica podrijet-lom vršendski Hrvati. Naš novinar Andrija Pavleković napravio jes nama intervju za Radio Croaticu, što nas je također obradovalo.U novoj muzejskoj zgradi vidjeli smo iznimno zanimljivu i na suv -remen način postavljenu zbirku raznih narodnosti grada Mohača,uz ostale, dakako, i šokačkih Hrvata. Studenti i profesori ustanovilisu da nam je i dragi Bog „išao pod ruku” i zato Mu hvala jer namje i vrijeme zadnjih dana babljeg ljeta bilo naklono, prekrasnosunčano i toplo, a i sadržaji su bili takvi da su nas ne samo inte-lektualno nego i emocionalno i socijalno obogatili. Na kraju,premda je bio petak, ipak smo sve okrunili sa po jednom kavomili čajem u jednoj lijepoj slastičarnici. Svakome hvala tko je prido-nio da nam taj izlet, nadajmo se, ostane u trajnom sjećanju.

Živko Gorjanac

Bajski studenti i profesori na izletu u Mohaču

MOHAČ, BUDIMPEŠTA – Mađarska plovidbena agencija «MA-HART» objavljuje posebnu ponudu: putovanje hidrokrilcem uBudimpeštu 31. listopada na crti Mohač – Budimpešta. Polazakiz Mohača u 8 (cijena karte 5000 forinta), iz Baje u 9 (4000), izKalače u 10 (3000), iz Šolte (Solt) u 11 (2500), iz Bate u 12.30(1000). Za djecu od 2 do 14 godina popust od 50 %. Opširnijaobavijest i rezervacija karata na telefonu 00 36 1 4844 013 ilina hydrofoil@mahartpassnave.hu; www.mahart. info.

(Dvojezični pano Osnovne škole Lug)

n 8 n KULTURA

Trenutak za pjesmuPablo Bilosnić

Izmišljeni likoviIpak smo

kao lutke u božjoj predstavipovezani koncima,

iza zastora skidamo maskei odbačeni

promatramo praznu dvoranu.

Odlukom Zastupničkog vijeća Hrvatske samouprave nasjednici 12. svibnja, San tovačkoj rimokatoličkoj župi dodi-jeljena je potpora u iznosu od 300 tisuća forinta za ob-novu izvora bunarića i kapelice na santovačkoj Vodici.Pošto je skupina dragovoljaca očistila zemljište i izgradilaodvod viška vode u Igalski kanal postav ljanjem cijeviduljine 42 metra, ukapanjem na dubini od 2 metra,planira se unutarnja i vanjska obnova izvora bu narića ikapelice koja će se ostvariti s potporom santovačkeHrvatske samouprave. Uz to će se ostatak sredstava nami-jeniti za obnovu prostora ispred velebnoga Gos pina kipapostavljenog i posvećenog 2008. godine, sipanjem sitnogkamenja. Podsjetimo da se počeci tog marijanskogsvetišta vezuju za 1830. godinu, a 1838. kalačko-bačkinadbiskup Petar Klobusicz ky Vodicu je proglasio sve -tištem i prošte ništem. Oko 1880. podignuta je kapelica, a1933. i Marijin kip koji su podigli zahvalni vjernici.Zahvaljujući mjesnim obi teljima i Katoličkoj župi, kapelicaje 2004. godine obnovljena, a 8. rujna posvetio ju jekalačko-kečkemetski nadbiskup dr. Balázs Bábel. Daro -vanjem bivšeg Santov ca Sándora Vöőa koji od 1956. živi uSAD-u, 2008. postavljen je Gospin kip veličine 10,53metra, najveći na svijetu od nehr đajućeg čelika, koji jenadbiskup Bábel posvetio 13. listopada iste godine, u po -vodu 170. obljetnice proglašenja i posve te santovačkeVodice prošteništem i hodočasnim mjestom. Otada se učast Fatimske Gospe svakog 13. dana u mjesecu, od svib-nja do listopada, služe svečana misna slavlja. Od 2010. go-dine priređuje se pak Hodočašće bačkih Hrvata i susretna tromeđi Hrvatske, Srbije i Mađarske, u glavnoj organi-zaciji Hrvatske samo upra ve, koje je 2012. ujedno bilo iDržavno hodočašće Hrvata u Mađarskoj. Nekada susantovački i vjernici iz obližnjih naselja u ophodnjihodočastili na santovačku Vodicu. Ovdje su 1878. bla -goslovljeni i vojnici koji su krenuli u «turski rat», a nakonpovratka ovdje su nalazili utočište i du hovnu okrepu. Kra-jem 19. stoljeća šokački su Hrvati zbog krnjenja jezičnihprava u bogoslužju između 1897. i 1899. umjesto crkveposjećivali santovačku Vodicu. Ov dje su se molili i vojnicikoji su upućeni na bojišta u I. svjetskom ratu, moleći seSantovačkoj Gospi, svojoj zaštitnici.

Stipan Balatinac

Obnova izvora bunarića na santovačkoj Vodici

Državna knjižnica za strane jezike u Budimpešti, raspisala je natječaj zaprijevod pjesme Mile Stojića Govori Petrus: o posvetama. Natječaj je raspi-san povodom godišnjice pristupa Republike Hrvatske Europskoj uniji, azatvoren je 20. kolovoza 2014. Na deveti natječaj Knjižnice pristiglo je tri-deset i pet uradaka, od dvadeset i osam autora. Proglašenje rezultata idodjela nagrada bili su u prostorijama Knjižnice, u sklopu manifestacijeEuropski dan stranih jezika, 26. rujna. Bitno je da narodi upoznaju jezik,kulturu i sudbinu jedan drugoga, te da međusobno komuniciraju. Jedanje od bitnih čimbenika poznavanje i čitanje književnih ostvaraja tih na-roda, zbog toga i jesu od izuzetne važnosti prijevodi. Imajući to u vidu,Knjižnica i poradi toga već devet godina raspisuje natječaj.

Članovi su ocjenjivačkoga suda počas ni vječni predsjednik žirija, pjes-nik i prevoditelj László Lator, predsjednik, pjesnik i prevoditelj János Lackfi,pjesnik i prevoditelj Ottó Fenyvesi te prevoditeljica i suradnica KnjižniceÁgota Bognár Virág. Birala se pjesma suvremenoga hrvatskog pjesnika,koja nije prevođena na mađarski jezik, a pri odlučivanju članoviocjenjivač koga suda imali su u vidu kriterij metrike i rime pjesme, kolikosu prevoditelji vješti u prijevodu. Nakon prigodnoga govora Jánosa Lackfijai Ottóa Fenyvesija, slijedila je ravnateljica Državne knjižnice za strane je-zike Ibolya Mender, a potom je pjesmu Mile Stojića Govori Petrus: o po-svetama interpretirala učenica budimpeštanske Hrvat ske škole DoroteaPerak.

Prva je nagrada pripala Anni Mechler, druga Imri Szabadosu, treća ÉviJakabffy, a Miklósu Benedeku nagrada Zaklade kuće mađarskih prevodi-telja, jednotjedni boravak u kući mađarskih prevoditelja u Balatonfüredu.Nagrade su bonovi za knji gu, spomenica, i objava prijevoda u sveskuNapút. Pri završetku svečanosti svoj je prijevod na mađarski jezik pročitalaAnna Mechler. Dobitnica prve nagrade ne govori hrvatski jezik, ali odličnogovori ruski. Srednju je školu završila u Pečuhu i godinama je plesala ipjevala u KUD-u Tanac. Ova nagrada nije prva jer od treće godine natje-čaja redovito šalje svoje urat ke.

k. g.

Nagrađeni u društvu članova ocjenjivačkoga suda;(slijeva) Imre Szadados, Ottó Fenyvesi, Ágota Bognár Virág,

Anna Mechler, János Lackfi i Éva Jakabffy

Polet pjesništva

Predstavljen je zaista prekrasan nakit izkojega je vidljivo kako su polaznice tečajausavršile više tehnika njegove izradbe teuspjele stvoriti niz ukrasnih predmeta iz-nimne privlačnosti. Radionicu pohađa uprosjeku dvadesetak polaznika koji tra-gaju za novim neistraženim primjercimahrvatskoga tradicijskog nakita, stvarajući

nove oblike opleme-njene vlastitim uku-som za boje, oblik iveličinu, a izrađujuse i replike tradicij-skog nakita. Uglav-nom se radi o uni -katnim komadimanakita nastalim izrazličitoga materi-jala. Na pečuškoj iz-ložbi uz taj nakitizložene su i fotogra-fije uvećanog nakitaradi prikaza visokoprofiliranih estetskihtvorevina, a sve po-pularizacijom oživ-ljene hrvatske kulturne baštine. Uzaspomenuto, izloženi su i sjajni primjercietnonakita mađarske tradicijske kulture.Pečuška nam je izložba približila zaborav-ljene vrste nakita preko novih kreacija na-stalih temeljem starih predložaka, kreacijerađene različitim tehnikama izradbe, uzkulturno-povijesni kontekst kada je nakitnošen kao i prigodu kada je nošen. Na ra-dionicama Narodnoga sveučilišta «Se-svete» izrađuju se različiti etnonakiti,

primjerice: samoborski kraluš i košic, za-gorska ogrlica, duvanjski broš, svetone-djeljski kraluš, mljetski kolarin, ogrlica izDavora, Draganića, Gradišta, Sopja, turo-poljski grlinček, srce iz Turopolja, parte izMoslavine, slavonska kajica, a u naprednojskupini izrađuju se i tradicijske mađarske,ekvadorske, rumunjske, bugarske i ogrliceiz etnoblaga brojnih naroda i zemalja.

-hg-Foto: Ákos Kollár

KULTURA n 9 n

MOHAČ – Udruga osoba oštećena vidai sluha grada Mohača i okolice 25. listo-pada, s početkom u 19 sati organiziracjelovečernji dobrotvorni program i bals naramkom. U programu nastupajunarod na pjevačica Éva Menyhárt, orke-star Jó zsefa Kovácsa Versendia, Silvia iSeherezada s orijentalnim plesovima,polaznici Mohačke tamburaške škole,te or kestri Dunavkinje, Tae-o i Zumba.Program će se upriličiti u bivšem domukulture, u prostorijama Umjetničkeškole «Schneider« (Vörösmartyjeva 3).Na balu svira Band Sziget. Ulaznica:1000 forinta. Rezervacija stolova na te-lefonu (06) 20-665-4000.

Bogatstvo...

Ženski pjevači zbor Augusta Šenoe

Tradicijski nakitU pečuškoj Kući civilnih zajednica 3. listopada otvorena je izložba hrvatskog i mađarskog tradicijskognakita polaznika tečaja etnonakita zagrebačkoga Narodnog sveučilišta «Sesvete». Izradba nakita uradionicama spomenutoga etnonakita ima dugu povijest, a tečaj se održava neprekidno umalo jednodesetljeće. Izložba etnonakita sudionika tečaja putujuća je i posjetili su s njome brojne izložbeneprostore u Hrvatskoj i inozemstvu.

n 10 n BUDIMPEŠTA I OKOLICA

Umjetnici su oni fileškoga Literarnog i kul-turnog društva, a izložba je njihovo prvozajedničko gostovanje u Budimpešti i op-ćenito izvan austrijskih granica. Mnogo-brojnim posjetiteljima obratili su seCroaticin ravnatelj Čaba Horvath, pred-sjednik Literarnog i kulturnog društva Fra-njo Palković, počasni konzul RepublikeHrvatske, ujedno i idejni začetnik budim-peštanskoga gostovanja postava Mijo Ka-ragić, hrvatski veleposlanik u BudimpeštiGordan Grlić Radman i veleposlanik Re -pub like Austrije u Budimpešti WolfgangWaldner.

„Dajte mi muzej, a ja ću ga napuniti“,rekao je nekoć španjolski slikarski genijPablo Picasso, a o budimpeštanskomegos tovanju gradišćanskohrvatskih autorareklo bi se: Dajte nam prostor i mi ćemo gaobogatiti. Jer je odista riječ o deset nada-renih i osjećajnih ljudi, koji su oblik saobra-ćanja sa svijetom pronašli i u likovnojumjetnosti. S tim su postavom prekoračiliprag svojeg užeg (atelje) i šireg (selo, grad,država) stvaralačkog prostora. Ali su svo-jim izričajem već u trenutku stvaranja na-dišli granice, naime glede umjetničkogiskaza oni su pripadnici širih europskihprostora. Glede Croaticinih prostora i pros -torija posrijedi je prvi postav osim galerij-skoga pros tora, naime radovi su izloženi iu višenamjenskoj dvorani. Umjet ničkostvaranje tih autora velika je strast i ljubavu životu, uza svoje zvanje koje osiguravaživotni opstanak. Plohe i tehnike slikanja,prikaza različite su, no rado eksperimenti-raju u stvara lačkome svijetu i u tehnici sli-kanja. Kod pojedinih umjetnika, bez obzirana dob, osjetno je opipavanje, ispitivanjesvojih stvaralačkih granica.

Danica Farkas slika akvarele crnimvinom i crteže grafitom. U naiv -nome stilu oslika va stare kuće,klijeti, vinograde i prirodu. Isko-raci su u umjetničkom izričajuslike naslova „Varijacije na bojukave“ A i B, gdje već ek -sperimentira s apstraktnim sti-lom.

Anica Kostyan predstavila sepublici s keramikama i naki-tima. Živahnim bojama oslikanitornjevi, pladnjevi i vaze s topli-

nom i ljupkošćuobogaćuju unutar-nje pros tore.

V i š e s t r a n iumjetnik tekstopi-sac i bubnjar ftmtrija Franjo Kröpflslika u različitomestilu i tehnici. Za-stupljen je s por-tretima i krajo -licima. Ženski i dvaport reta članovaskupine oslikani suolovkom i kredomna papiru, krajolici su akvareli ili akrili naplatnu slikani u realističnome stilu.„Granič na linija” i „Prodor” apstraktne suslike miješanom tehnikom na platnu. Slika„Prodor” (više bih rekla erupcija), vrhu nacje Kröpflova slikarskog izričaja, zapravo jesažimanje dosadašnjega slikar skog stvara-laštva.

Štefan Kuzmić odabrao je zatvoreniji,skučeniji oblik likovnoga „jezika”, digitalnufotografiju. Crno-bijele fotografije ovjeko-vječuju većinom krajolike, u kojem jeumjetnikovo oko usredotočeno na pojedi-nosti u prirodi, primjerice križeve ili građe-vine.

Mladi i daroviti umjetnik Petar Palkovićveć dvadeset godina karikaturist je austrij-skih Hrvatskih novina. U Croaticinim izlož-benim prostorijama predstavio se s kari -katurama i apstraktnim slikama.

Apstraktne slike Herberta Paulitschadvije su krajnosti – sklad i uznemirenost.Na crnoj plohi žarkocrvene i žute boje,isprekidane crnim vijugama titraju po slici,a „skrivena” zelena i narančasta boja umi-ruju i „ukroćuju” uznemirenu igru linija.

Još jedan glazbenik Michael Schreiber– bubnjar rock-skupine TurboHrvati –mimo sviranja u crtanju i slikanju pronašaoje mnogobojno ja. Po crnoj osnovi crve-nom bojom oslikava portrete, akrilskomtehnikom na platnu.

Romana Schweiger piše pjesme, slika icrta na različite materijale. Koristi se razli-čitim tehnikama: kolažem ili monotopijomte instalacijom. (Monotopija je tehnika oti-skivanja samo jednog otiska. Za matricu sekoristi pločicom od čvrste tvari.) Apstrakt -ne slike miješanom tehnikom na platnu„Ptica selica”, „U trbuhu” i „Pustiti žile” jesulepršave i zaigrane. Način oslikavanja ni-janse plave, žute, crvene i bordo bojedoima se kao da promatramo svilu udašku vjetra.

Posebnom su ritmikom oslikani krajo-brazi i spomen-ploče Alfreda Vörösa. Našse pogled gubi u dubini toskanskoga kra-jolika, a zastane na piramidama u zalaskusunca. Istinske impresije, oslikane miješa-nom tehnikom na platnu. To su slike kojedonose sreću i sklad u unutarnji prostor.

Edith Zöhrer svojim umjetničkim urad-cima tirkizne boje uranja u tvar. Izvori sujoj u okolišu: grane, pepeo, pijesak, zemlja,hrđa, akril... i otpad. Slika lopaticom bezprimjene kista. Njene se slike skladno ukla-paju u suvremeni i klasični interijer.

Svečano otvorenje glazbeno su uveli-čali glazbenici ftm trija. Postav „Umjetnostna selo“ razotkrivanje je deset gradišćan-skohrvatskih likovnih umjetnika i ako že-lite biti svjedoci, posjetite izložbu do 6.studenog u Croaticinim prostorijama.

Kristina Goher

Otvorenje izložbe

Dajte nam prostor i mi ćemo ga obogatiti„Umjetnost na selu“ naslov je skupne izložbe deset gradišćanskohrvatskih likov nih umjetnika – Danice Farkas, Anice Kos -tyan, Franje Köpfla, Štefana Kuzmića, Petra Palkovića, Herberta Paulitscha, Michaela Schreibera, Romane Schweiger, AlfredaVörösa, Edith Zöhrer – iz Austrije, koja je otvorena za javnost 16. listopada, u Croaticinim prostorijama na prvome katu.

GRADIŠĆE n 11 n

Obnovljena petroviska čuvarnicaPo svidočanstvu monografije dr. Štefana Geošića, zgradu petroviske čuvarnice su začeli graditi točno pred šezdesetimiljeti, u ku su se uselila dica samo 1956. ljeta. U zrcalu tih podatkov, a i pregledajući negdašnje stanje ove zgrade, nije ničudno da je Seoska samouprava odlučila, čim prlje je neophodno renoviranje čuvarnice i oblikovanje parkirališća. Mi-nistarstvo za nutarnje posle je ispisalo naticanje na kom je Seoska samouprava na početku ljeta dobila skoro 25 milijuniFt, a k tomu je općina Petrovoga Sela još dodala kih 20 milijuni Ft za temeljno saniranje čuvarnice. Minjanje oblokov ivrata, obnova cijele krovne konstrukcije, modernizacija grijanja, priskrbljavanje zgrade sa sredstvi za upijanje sunčeneenergije, novo farbanje fasade s izolacijom, nutarnje parketiranje prostorije za stariju dičju grupu, a pred zgradom obli-kovanje parkirališća, sve je to pripalo u škatulju obnove. 28. septembra, u nedilju otpodne, tako se je mnoštvo Petroviš -ćanov sa časnimi gosti skupa veselilo otvaranju polipšane i modernije čuvarnice u koj trenutno podvaraju 33 dice podrukom peljačice Ane Šubić-Geošić.

– S razlogom se znamodanas veseliti, jer zdavna na -ša sanja je ostvarena s pro-jektom obnove naše ču var -nice – s timi riči je začela svojsvečani govor Agica Jurašić-Škrapić, načelnica PetrovogaSela, i ukratko pred stavilanajvažnije štacije i rezultateseoskoga razvoja u minulomperiodu. Obnova Ognjogas -noga doma kot i Kulturnoga doma, nabava komunalnih sredstavza polipšavanje sela, obnova zgrade športskoga društva i igra -lišća, obnova cestov, nabava kombija za upotrebu stanovničtvai ne nazadnje izgradnja nove mrtvačnice – sve to se broji u dičneepizode petroviske sadaš njice ke je naglasila i liktarica pri ovom

svečanom trenut ku.Riči zahvale, prikda-vanje darov takaj subili na redu kot i kul-turni program naj-manjih ki su i na ovnačin iskazali svojuza hvalnost odrašće-nim za renoviranjenjevoga drugogadoma. Zsolt V. Né-

meth, držav ni tajnik, je naglasio daPetroviš ćani očividno rado imaju svojukulturu i okolicu, vjerni su ne samo domo-vini nego i tradicijam, ku čuvaju stoljećadugo i ov skupni kinč i prikdaju novim ge-neracijam. – Čuvarnica je prva štacija za ro-diteljskim domom, ovde se najdu tovaruši,prijatelji, zajednica, a i ona kultura ka je

mriža, fundamenat za spojenje. U Pet rovom Selu u ovoj obnov-ljenoj zgradi optimalni su uvjeti da se prikdaje plamen da se ma-lišani ganu na putu stvaranja – rekao je političar na dvoručuvarnice, a med čestitari se je našao i rodjeni Petrovišćan, po-vjerenik Vlade u Željeznoj županiji, Bertalan Harangozo. – Pred53-imi ljeti sam prekoraknuo prag ove institucije i krenuo naputu sudbine. Sad vidim moju generaciju, potomke, mladje keteško ali morem još po obrazu identificirati sa starinom. Kade jejoš čuvarnice, kade je u njoj i dice, to naselje more se ufati i u bu-dućnosti. Petrovišćani danas s pravom moru biti gizdavi jer im jelip kulturni dom, škola, čuvarnica i poštuju i svoje crikve. Napu-nite životom i srićom i ovu obnovljenu zgradu! – željio je pet -roviski predstavnik ugarske Vlade. Za nastupom seoskihkulturnih društav pod dvojezičnim natpisom čuvarnice, u susjed-stvu ugarske i hrvatske zastave, političari u društvu načelniceprerizali su vrpcu, a Tamás Várhelyi, farnik sel u Pinčenoj dolini,blagoslovio je obnovljeni dom mališanov, ke su još pod otvore-nim nebom i u žarkom-toplom otpodnevu na dvoru čekalebrojne interesantne zanimacije i igre. Tiho

Foto: Tamaš Teklić

Zsolt V. Németh, Agica Jurašić-Škrapić i Bertalan Harangozo pri svečanom trenutku

n 12 n n 12 n PODRAVINA

Hrvatski vjernici okolnih podravskih nase-lja okupili su se u mjesnoj rimokatoličkojcrkvi kako bi nazočili prvoj svetoj misi nahrvatskom jeziku u Šeljinu. Misno slavljepredvodio je velečasni Jozo Egri koji jerekao da će nastojati češće održavati misena hrvatskom jeziku, što je vrlo bitno jerje ona nužan dio vjerskoga života svakogahrvatskog vjernika.

Kulturni program otvorio je predsjed-nik šeljinske Hrvatske samouprave ŠandorMatoric. On je pozdravio goste, zahvalioje Savezu Hrvata u Mađarskoj i načelnikugrada Šeljina Attili Nagyu, kao sponzo-rima, te je predstavio nove članove šeljin-ske Hrvatske samouprave, a to su:Henrieta Gažić, Bea ta Sigečan i RobertRonta.

U sklopu kulturnoga programa nastu-pili su mladi svirači Plava muha, šeljinskiplesni ansambl Zlat ne noge, te Hrvat skaplesna skupina sa šokačkim plesovima iz

Birjana. Izvođači svojim nastu-pom razveselili su pub liku jersu odsrca plesali, pjevali i svi-rali, a na kraju svi su zap lesaliveliko kolo. Na kulturnoj ve-čeri bili su i: generalna konzu-lica Republike Hrvatske VesnaHaluga, šeljinski načelnik At-tila Nagy, Đuso Dudaš, vele -čas ni Jozo Egri i predsjednicisusjednih naselja. Nakonprog rama druženje se nastav-ljalo uz izvrs nu večeru, a za ve-černji bal i dobro raspoloženjedo kas nih noćnih sati pobri-nuo se Orkestar Juice.

Jadranka Gergić

Svetu misu služio je dekan Jozo Egri

Priredbi su nazočili generalna konzulica Vesna Halugai šeljinski gradonačelnik Attila Nagy

Hrvatska večer u ŠeljinuU organizaciji tamošnje Hrvatske samouprave ,10. listopada, priredila se Hrvatska večer u tamošnjoj Ormanšaš -koj kući. Program Večeri počeo je svetom misom a nastavljao se kulturnim programom u obnovljenom domu kul-ture.

STARIN – U organizaciji Seoske iHrvatske samouprave, Zajednicepodravskih Hrvata i starinske Ri-mokatoličke župe, u Starinu će seu okviru tradicionalnoga Starin-skog proštenja 26. listopada, u ne-djelju, s početkom u 16.45 pri -kazati knjiga o povijesti mjesne ri-mokatoličke crkve, knjigu ćepredstaviti Đuro Franković. Potomslijedi sveta misa na hrvatskom je-ziku u mjesnoj crkvi koju će pred-voditi Jozo Egri, župnik dekan izŠeljina, dušobrižnik i starinskihvjernika.

66. godišnjica crkve u Starinu66 éves a drávasztárai templom

Šeljinska Plesna skupina Zlatne noge

Birjanska Hrvatska plesna skupina

MALA STRANICA n 13 n

23. listopada – Mađarska revolucija23. listopada – Mađarska revolucijaMađarski je ustanak bio građansko-demokratska revolucija i borba za

slobodu u Narodnoj Republici Mađarskoj 1956. g. kada su se široki slo-jevi mađarskoga društva pobunili protiv vladajuće Komunističke partijei sovjetske okupacije. Ustanak je počeo 23. listopada mirnim prosvje-dom studenata koji su zahtijevali demokratske promjene. Broj prosvjed-nika rastao je, nakon čega su vlasti naredile snagama sigurnosti dapucaju u njih. Vođa pobune bio je mađarski premijer i reformist ImreNagy. Mađarska je istupila iz Varšavskog pakta i zatražila od sovjetskevojske da napusti zemlju. Sovjeti 4. studenoga ulaze u Budimpeštu. Gradje teško oštećen, a ubijeno je više od 2500 Mađara. Oko 250 tisuća di-sidenata prebjeglo je preko granice. Imre Nagy i dio vlade smaknuti su.U spomen na revoluciju 23. listopada u Mađarskoj je državni praznik.

Razglednica iz Hrvatske

220. obljetnica parka MaksimiraMnogima je jesensko doba najdraže, kada nakonvrućeg ljeta u ugodnijim temperaturama uživamošetajući prekrasnom prirodom ili parkovima. U todoba prekrasan je zagrebački park Maksimir, kojimse Zagrepčani šeću već 220 godina, naime upravo jetoliko godina prošlo otkada je otvoren 1794. godine.Za otvaranje parka zaslužni su biskup MaksimilijanVrhovac i nadbiskup Juraj Haulika. Maksimir je bioprvi veliki javni park u jugoistočnoj Europi, tada narubu Zag reba, a danas okružen broj nim stambenimnaseljima.

Mali jezični savjetnik

BOK! ili BOG!

Bog i bokdvije su inačice

raširenoga pozdrava

koji se upotrebljava i pri

susretu i pri rastanku.

Danas se oba pozdrava

poštuju. Vjerojatno su nastali skraći-

vanjem starijih pozdrava,

primjerice pomoz’ Bog, Bog

daj, Bog s tobom... I dok oblik bog nije spo-

ran, oko oblika bok postoje nesuglasice.

Pozdrav bok znatnije se proširio središ-

njom Hrvatskom krajem 80-ih i početkom

90-ih godina prošloga stoljeća. Prema jed-

nom objašnjenju, to je kajkavska inačica

pozdrava bog. Naime, kajkavski govori kat-

kad obezvučuju zvučne glasove koji se na-

laze na kraju riječi.

Po drugom objašnjenju, riječ ima strano

podrijetlo, i to prema njemačkomu Mein

Buecken (moj naklon). Zagreb je dugo go-

dina bio grad unutar Austro-Ugarske Mo-

narhije i građani su preuzeli arhaičan izraz

Mein Buecken što se u Zagrebu izgovaralo

Majn Bokn. Od skraćenog oblika Bokn na-

stao je Bok.

ČIČA I ČVORAKStipan Blažetin

Čuči čiča, čuva čvorka.Čvorak čiči čudo sprema.

Čiri-čuri, čuri-čiri.Čvorak čeka.Čuvar čiča čim zadrijema,Grožđa – nema.

Književni kutak

n 14 n POMURJE

U Serdahelu u okviru programa „Volim Mađarsku” upriličena je isvečana predaja Višenamjenskog uslužnog središta, tj. obnovlje-noga kulturnog doma, zavičajne kuće i igrališta. Sva tri ulaganjaostvarena su putem natječaja, u vrijednosti umalo 45 milijunaforinta, u suradnji s mjesnom Hrvatskom samoupravom, Serda-helskim kulturnim i športskim društvom i u najvećem dijelu Seo-skom samoupravom. Zavičajna kuća (građena 1892.) obnovljenaje već prije godinu dana, a ovaj put su uređene prostorije namje-štajem i drugim predmetima s početka 20. stoljeća. Na domu kul-ture promijenjen je krov, obnovljena je kuhinja, a u blizini te dvijezgrade izgrađeno je suvremeno igralište. Na svečanoj predaji bioje i parlamentarni zastupnik Péter Cseresznyes, a u kulturnomprogramu nastupila su serdahelska, donjovidovečka i lentipskadruštva.

U Petribi je toga dana priređen Svadbeni festival. Prikazan jeobičaj nekadašnjih hrvatskih svadbenih običaja od prosidbe,vjenčanja do plesa kod drveta „cere”. Članovi Ženskoga pjevač -kog zbora „Petripske ružice” potrudili su se da bude sve onakokako je to nekoć bilo na svadbi. „Podeklice” i „podeklići” pratili sumladu i mladoženju, nije nedostajao ni mladin ples u ponoć,kada su sakupljali novac za osnivanje dječje dramske družine.

U Pustari na obnovljenom trgu kod Višenamjenskoga sre-dišta peklo se pečenje i riba, čime su ponuđeni sudionici pro-grama. U domu kulture nastupile su članice Ženskoga pjevačkogzbora „Pustarski biseri”, mlade plesačice sa zabavnim progra-mom.

Mlinarački se dom kulture također napunio tog dana. Zamladež su nuđeni razni športski programi, od stolnog tenisa donogometa, ručne radionice, a uvečer su nastupili nadareni mladiiz mjesta, rock-glazbena skupina, pjevači i mjesni Ženski pjevačkizbor. U 21 sat u svim je mjestima u isto vrijeme zapaljena vatrasvetog Mihovila, zaštitnika svih vjernika u nevolji.

beta

Radionica u Mlinarcima

U Zavičajnoj kući u Serdahelu

Nastup Ženskoga zbora „Pustarski biseri”

Programi „Volim Mađarsku” u PomurjuNa Dan svetog Mihovila mnoga su se hrvatska pomurska naselja priključila nizu državnoga programa„Kod kuće si – Volim Mađarsku”. U Mlinarcima, Petribi, Pustari i Serdahelu priređeni su kulturni prog -rami, piknik, druženje i paljenje vatre za tu prigodu simbolizirajući zajedništvo naroda unutar našedržave.

KERESTUR – U Seoskome domu 17. listopada priređena jeplesačnica na kojoj je svirao mjesni Tamburaški sastav „Kitica”.Na plesačnicu se okupilo mnoštvo djece, mladeži i odraslih, apri učenju plesova pomogli su članovi mjesne plesne skupine.Ovaj put su se učili mađarski plesovi s pomoću Attile Kocza,učitelja narodnih plesova. Također u Keresturu, 19. listopadabila je dodjela priznanja pod naslovom „Veličanstvena gos -pođa” u organizaciji šomođske Udruge gospođa Feniks, u su-radnji s keresturskim civilnim udrugama. Za priznanje moglesu se kandidirati civilne udruge, osobe, tj. žene, koje se ističuu dobrovoljnom radu u svojoj zajednici. Iz Kerestura su većdvije žene dobile takvo priznanje: dr. Erika Rac i Eržebet Deak,a ovaj put je dodijeljeno priznanje još jednoj Keresturkinji, Er-žiki Šelek, članici Pjevačkoga zbora Ružmarin, koja osim togašto pjeva u zboru, pomaže na svim mjesnim priredbama, vodiradionicu za žene i pomaže i u školskim programima. Priznanjasu uručili prof. dr. Karlo Gadanji, počasni građanin sela Keres -tura, i Lajoš Pavlic, ponovno izabrani načelnik.

KANIŽA – Poslije održanih narodnosnih izbora, 17. listopadau Jegerseku u uredu Županijske skupštine predane su vjero-dajnice izabranim zastupnicima Hrvatske samouprave Zalskežupanije. Županijska će se organizacija osnovati u Kaniži 27.listopada u 10 sati u dosadašnjem sjedištu Gradske samo -uprave u Rozgonyijevoj ulici.

LETINJA – Hrvatska samouprava nakon svog utemeljenjaodlučila je organizirati tečaj hrvatskoga jezika. Narodnosna jeorganizacija i lani pokrenula tečaj za one polaznike koji se želeusavršavati, a za početnike još jednu skupinu. Hrvatski će tečajpočeti u studenome i trajat će do proljeća iduće godine.

PUTOPIS n 15 n

POLUOTOK – POTPUNI MIRNa prvi pogled u Pelješac se zaljubila naša Renata iz daleke Češke. Jednako tako za tren je njeno srcezarobio mladić mještanin Hasan. Dogodilo se to krajem osamdesetih godina kada su još masovnodolazili turisti ovamo iz država Istočnog bloka, pa tako iz okolice Praga, odakle naša junakinja potječe.Uskoro nakon poznanstva uslijedi vjenčanje. Mladi par na poluotoku, u Žuljani nađe svoj dom. Rodiim se dva sina, koji sad već mnogo pomažu svojoj majci, koja je sve uspješnija domaćica njihova apart-mana (zapravo malog obiteljskog hotela) u jednoj od najljepših uvala toga kraja. Vodi kontinentalnui mediteransku kuhinju, što visoko cijene njeni gosti, koji već sad rezerviraju mjesta kod nje, i tako unaprijed skroz, od idućega svibnja do listopada popune sezonu.

Ni o svakodnevnim turis -tičkim zbivanjima – odakle ko-liko ljudi dolazi – ne znamoništa. Ali prema našim prijaš -njim ,,uvodnim studijama”znamo da pravi turizam na Pe-lješcu počinje tek šezdesetihgodina prošlog stoljeća kada izsusjedne BiH (tadašnje YU)ovamo navaljuju organiziraneskupine. Vrhunac u prometugos tiju zabilježen je potkrajosamdesetih godina. Zatim sli-jedi stanka u devedesetima, zavrijeme rata. Od tog šoka ov-dašnji se turizam oporavlja teksada. Na glavnoj uličici Žuljanejedan za drugim redaju seapartmani koje njihovi vlasnicireklamiraju tako da svaki raspolaže samostalnom plažom, što jeistina samo u tome da jedino iznajmljivači tih objekata imaju slo-bodan prolaz do mora. Naime, zgrade su toliko usko podizanejedna pokraj druge da drugima s ulice nema prolaza. Evo jedanod dokaza apartmanizacije o kojoj sve više polemiziraju turističkistručnjaci.

Prozračnije, prostranije je izvan središnjeg jezgra mjestancaodmarališta, s nepunih 250 stalnih stanovnika, i tisuću puta tolikogostiju. S balkona u more! I tako bismo mogli oglasiti apartmanispod prozora kojega šušti more. Mediteranski borovi stižu čakdo vode, pa poseban suncobran nije nam potreban. Sljedeća vi-kendica do nas je stotinjak matara, pa ne osjećamo nikakvu zat-vorenost, a kamoli ne prenatrpanost.

I nadalje misli slobodno lete! Toj meditaciji pridonosi čak i cvr-kut cvrčka. Ni je to pjesma običnog kukca što se poznaje s kon-tinenta. Ovo je specijalna vrsta životinje mediteranskog,dalmatinskog pod-neb lja. Latinsko mu je znanstveno ime Cica-didae. Najuporniji i najglasniji svirač ovdašnjih toplih ljeta. Kadaga u kasno proljeće osvoji Sunčeva svjetlost, svojim glasom po-činje privlačiti pozornost na sebe. Od tada samo tri mjeseca imada učini tri stvari: pjeva, voli i umire... Samo mužjak može proiz-vesti karakterističnu ljetnu pjesmu čiji je jedini cilj da privučeženku. Sati i sati serenade stvaraju nade osvajaču... Kao neki pre-cizan termometar: kada se temperatura spusti ispod 25 stup-njeva, prestane s pjevanjem. Čovjek ga teško opaža jer izgledapoput kore drveta ovdašnje vrste pinea. Gotovo je neprimjetan,skriva se među iglastim lišćem. Živi od sokova koje siše iz mladihizraslina biljaka. Pravilo je njegovo: pjevati i ne biti viđen! LjetnaSunčeva zraka neophodna je za njega, to mu daje energije.

Dužina Pelješca je 77 kilometara, po čev od jugoistoka doljekod Stona i sve do Lovišta gore na sjeveru. Prosječna mu je širina

4 – 5 kilometara, što značiukupno 330 četvornih kilo-metara površine. Po sredinipoluotoka vodi glavna pro-metnica. Na pola puta kodDubrave (to je inače rodnomjesto Petre Glavor, lekto-rice na sveučilištu u Sambo-telu, koja kao član zag -rebačkoga Društva Pelješ -čana širi dobre vijesti otome krajoliku) skrenemonalijevo prema Žuljani. Strmim pu tom, preko ser-pentina spuštamo se. Po -neg dje nedostaje čak izaštitna ograda.

Naziv toga prastarog na-selja nema veze sa ženskim

imenom Julijana, nego potječe od sveca Julijana po kojem jejedna od četiri (!) ovdašnjih crkvica dobila ime. Ona je roman-skoga stila s otvorenim zvonikom, ispod kojeg svake nedjeljemisu služi župnik iz susjedne Janjine.

Proputovavši poluotok uzduž i poprijeko, činim nam se da suneki vinogradi baš zapušteni. Jednako tako čak i u Potomju, sre-dišnjemu mjestu glasovitog dingača. Razlog tomu vinogradaritumače tako da ni njih nije obilazilo ovogodišnje kišovito ljeto.Čak i za vrijeme našega boravka, 125 litara kiše palo je tijekomjedne noći. (Nasreću, drugi dan ni traga toga nismo opažali naplaži, sunce nas je jednako tako toplo grijalo kao prethodno.) Na-ravno, prekomjerne oborine i ovdje su učinile svoje, gdje su za -hvaljujući blagoj klimi i odličnome tlu navikli da godišnje trsoveprskaju svega dva puta. Do sada je bilo dovoljno da se koristesamo bakrom i sumporom. Svi oni koji su se pouzdali u višego-dišnju praksu i praksu napokon su imali gubitak. Loza im se pri-jevremeno posmeđila, lišće i grozdove zarazile su pepelnica iplamenjača (peronospora). Kao da je netko sve prelio vrućomvodom. Unatoč tomu vinari ne tuguju, nadaju se da će i ove je-seni moći popuniti dovoljno boca plemenitim kapljicama din-gača, pos tupa, odnosno malog plavca.

Među kupačima znatno je manje djece s mlađim roditeljima,ali su od uobičajenog u većem broju umirovljenici. Svakome jeprivlačno doći u podsezoni jer nema gužve na cestama i na pla-žama. Jedna majka male bebe svaki dan u rano poslije podne uruci s toplomjerom, kojim se koristi doma kod kupanja djetešca,provjerava vodu. 25 – 26! – ustvrđuje glasno, i dečkić u njezinukrilu može u more.

Idealna je temperatura za njeno dijete, a kamoli za umirov-ljenika iznad šezdeset...

Josip Mihović

n 16 n GLASNIK

GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Branka Pavić Blažetin, tel.: 06-30-3961852, e-mail: branka@croatica.hu, NOVINARI: Stipan Balatinac, tel.: +36/30/396/1851, e-mail: balatinac.s.66@nicom.hu,Bernadeta Blažetin, tel.: 93/383-034, e-mail: beta@croa tica.hu, Timea Horvat (zamjen. glavne urednice), tel.: +36-30-437-0271, e-mail: tiho@croatica.hu, RAČUNALNI SLOG: Katalin BerencsiZámbóné, tel.: 1/269-1974, e-mail: zkati@croatica.hu, LEKTOR: Živko Mandić, tel.: 1/256-0765, e-mail: santovo@net.hr ADRESA: 1065 Budapest, Nagymező u. 68. Tel./Fax: 1/269-2811, tel.:1/269-1974, e-mail: glasnik@cro atica.hu – ZA OSNIVAČ: Savez Hrvata u Mađarskoj. IZDAVAČ: Croatica Kft. RAVNATELJ: Čaba Hor vath. List širi posredstvom Mađarske pošte, na osnovi pretplatena žiroračun: CITIBANK Rt. 10800014-10000006-10612016, redakcija Hrvatskoga glasnika i alternativni širitelji. Pretplata na godinu dana iznosi: 7500 Ft. Tjednik se finacira iz državnogproračuna Mađarske. Rukopise, fotografije i crteže ne čuvamo i ne vraćamo. TISKARSKA PRIPREMA, TISAK: CROATICA Nonprofit Kft., 1065 Budapest, Nagymező u. 68.

HU ISSN 1222-1270

KISEG – Ovoga vikenda u petak i subotujoš jednoč će biti veselo i zanimljivo udotičnom gradu sa sajmom Ursule. Nadvodnevni gastronomsko-zabavni festi-val po zivaju organizatori u kom ljeto naljeto mjes to dobivaju i hrvat ske slasti.Pod ved rim nebo kuhaju narodnosneekipe, predvidjeno je naticanje domaćihmarmeladov i poharajov, a od 17 uri nastupaju Židanski bećari polag Juriši-ćeve tvrdjave. U subotu, 25. oktobra, od13.30 uri na Glavnom trgu publiku za-bavljaju HKD Čakavci i Tambu raš ki sastavŽidanci, a od 16 uri počinje koncert mu-zičkoga sastava Vujičić.

SUBOTICA – Tamošnja Hrvatska čita -onica i Gradska knjižnica u okviru XIII.Dana Balinta Vujkova – dana hrvatskeknjige i riječi organiziraju dvodnevno sa-vjetovanje na temu „Knjiga do djece –knjiga za djecu“, 24. i 25. listopada 2014.godine u Subotici. Savjetovanju će sudje-lovati i ravnatelj Znanstvenog zavodaHrva ta u Mađarskoj dr. sc. Stjepan Blaže-tin, član organizacijskog odbora DanaBalinta Vujkova. Glavni je cilj trodnevnemanifestacije rasvjetljavanje bogate baš -tine koju je skupio i zapisao Balint Vujkov.Na Multimedijalnoj večeri, 24. listopadau Velikoj vijećnici Gradske kuće, dodijelitće se nagrada za životno djelo na pod -ručju književnosti „Balint Vujkov – Dida“književniku Tomislavu Ketigu, te dvijunag rada Zavoda za kulturu vojvođanskihHrvata – nagrade „Emerik Pavić“ za naj-bolju knjigu u 2013. i trogodišnje nag -rade „Antun Gustav Ma toš“ za najboljuknjigu pjesama 2011. – 2013. U okvirupratećega programa Dana Balinta Vuj-kova, na Dječjem odjelu Gradske knjiž-nice bit će upriličena prodajna izložbaknjiga za djecu, te u čitaonici Gradskeknjižnice izložba knjiških ost varaja vojvo-đanskih Hrvata 2013./2014. godine.

PEČUH – Redovita mjesečna sveta misana hrvatskom jeziku bit će 26. listopada2014. g., s početkom u 16 sati u kertva -roškoj crkvi. Misno slavlje predvodi vlč.Gabrijel Barić. Pjeva salantski crkvenizbor uz pratnju Age Lukač.

POGAN – Pjevački zbor Poganske snaše4. listopada sudjelovao je na Festivalu upečuškoj Gimnaziji «Zoltán Kodály». Kaoi uvijek, svojim je nastupom na dostojannačin predstavio pjevačko blago boš -njačkih Hrvata.

U projektu «Prava kopča»

Pod septembarskim povećalom povijest i mediji

Kako smo to već najpr najavili, Društvo Hrvati, na čelu s dr. FranjomPajrićem, pozvalo je od septembra na tematske vikende. Na prvomdvodnevnom spravišću diskutiralo se je u Koljnofu o hrvat skoj povi-jesti, a na drugom sastanku u Šopronu pod povećalo su zašligradišćanskohrvatski mediji.

Serija predavanj s različitimi temami trimisece dugo će okupljati zainteresiraneljude u različiti naselja, od juga do srid -njega Gradišća. Društvo Hrvati se je nati-calo skupa s partneri u Hrvatskoj (LAGZeleni trokut i LAG Moslavina) u Leadero-vom projektu s jedne strane za osposob-ljavanje i renoviranje Etnomemo -rijal nogai informacijskoga centra Gradišćanskih Hrvatov, s druge strane pak sa sastankihumane djelatnosti, a tako i plus obavezaje da će morati zaposliti na kraju projektana pet ljet i jednoga djelatnika. Najavljenoje sve skupa šest takozvanih tematskih vi-kendov s temami (povijest, mediji, folklor,glazba) ki su iz malo drugačijega ugla iperspektive djelomično već pogledani, ado kraja novembra još bit će prilike za sas -tanke pri drugi zanimljivi prilika (VI. Me-djunarodni književni susreti, povijestje zika, sociologija, identitet). Predavači,sudioniki su pozvani iz Hrvatske, Bosne iHercegovine, Austrije, a pravoda su radovidjeni i diskutanti, stručnjaki i iz sameUgarske, tako je stavljen društveni projekt

ujedno i na medjunarodno platno. U planu je i izdavanje knjižice, brošure kebi imale zadaću dokumentirati svega pre-zentiranoga na ovi susreti. – Pri kraju smonaše vitalne snage, ako se ča ovde ne do-godi u dog led no vrime, ne znamo ča ćebiti. Nismo dostali umirujuće odgovore,kako čuvati naš jezik, kako zdignuti rangnašega jezika. Mi mislimo da smo na tragunekih spoznajev s kimi bi se moglo argu-mentirati, zač je važno sačuvati naš gra-dišćanskohrvatski jezik, ne samo izpoš tovanja naših starih, ne samo iz pošto-vanja prema jeziku nego upravo moramopokazati neki praktičan cilj ili korist. A tapraktična korist bi bila da ako vi vladatezapravo ugarskim i hrvatskim jezikom, viste jako blizu tragu staroga panonskogaprajezika s kojim je puno lakše razumitinašu povijest, našu dušu. To će nam bitijedan putokaz, kako ponuditi drugo vidje-nje svita – naglasio je dr. Franjo Pajrić, di-rigent projekta.

Tiho

Dio sudionikov na medijskom spravišću