POŠTARINAPOŠTARINA

PLAĆENAPLAĆENA

U POŠTIU POŠTI

10 00010 000

ZAGREBZAGREB

Zagreb, 15. listopada 2012. • Broj 418 • Cijena 9 kunaZagreb, 15. listopada 2012. • Broj 418 • Cijena 9 kuna

www.sssh.hrwww.sssh.hr

Hrvatska danasHrvatska danas

tportal.hrtportal.hr

med

jim

urj

e.h

rm

edji

mu

rje.

hr

ind

ex.h

rin

dex

.hr

dan

as.n

et.h

rd

anas

.net

.hr

mas

a-h

r.o

rgm

asa-

hr.

org

Dostojanstvo hrvatskog radnika

2

Minimalnu plaću (2.814 kuna bruto, 2.244 kune neto) danas u Hrvatskoj prima pet do šest posto zaposlenih. Od posljed-nje izmjene minimalne plaće, troškovi života prosječno su viši za 9,6 posto. A minimalac je već četvrtu godinu isti!

Minimalna plaća nije samo eko-nomska kategorija, pa se stoga o njoj i ne može raspravljati isključi-vo sa stanovišta „isplativosti” (za poslodavca, naravno). Ona izraža-va, pored ostalog, odnos zajednice prema radu i vrijednostima rada. S tog stanovišta, iznos minimalne plaće svojevrstan je društveni do-govor o poštenoj minimalnoj na-doknadi za rad u punom radnom vremenu. Drugim riječima, pitanje minimalne plaće više je političko i etičko pitanje nego ekonomsko.

Podsjećamo na članak 55. Ustava RH: „Svaki zaposleni ima pravo na zaradu ko-jom može osigurati sebi i svojoj obitelji slobodan i dostojan život”. Ustav, dakle, obvezuje javne vlasti na usvajanje odluka koje će pridonositi realizaciji ove ustavne odredbe. Minimalni dohodak ostvaren od rada svakako je u nadležnosti i odgovor-nosti javnih vlasti RH, to više što bi bilo nužno odrediti se i prema politici plaća u Hrvatskoj, općenito. Stoga su sindikalne središnjice još u ožujku ove godine uputile inicijativu za izmjenom Zakona o mini-malnoj plaći i njezinu postupnom podiza-nju do učešća od 50 posto u prosječnoj plaći, a da za sektore niskih prihoda (tek-stil, drvo) država utvrdi kompenzaciju.

U svim dosadašnjim pregovorima, raz-mimoilaženja između sindikata i HUP-a u shvaćanju instituta minimalne plaće osta-la su i dalje ista. Ukratko, poslodavci stoje pri stanovištu kako minimalnu plaću treba „vezati” za kretanje BDP-a, i sadašnja im formula (i iznos) odgovaraju. Sindikati ističu kako je minimalna plaća svojevrstan druš-tveni dogovor o minimalno pravednoj kom-penzaciji za odrađeni rad (u punom rad-nom vremenu) u nacionalnoj ekonomiji, te da ima i funkciju borbe protiv siromaštva, zaštite nisko plaćenih radnika i očuvanja

njihove kupovne moći (što se odražava i na rast gospodarstva). Ministarstvo se slo-žilo da Zakon o minimalnoj plaći treba mi-jenjati i ponajprije traže dogovor socijal-nih partnera. Trenutno, pat- pozicija.

Argumenti i strahovi poslodavaca o eko-nomskoj neizdržljivosti i nužnom daljnjem otpuštanju radnika ako bi se povećao iznos minimalne plaće, te negativnom utjecaju tog povećanja na tržište rada, ne stoje. Prema provedenim inozemnim istraživa-njima, razina minimalne plaće ne utječe na kretanje (ne)zaposlenosti – ne vidimo razlog da to ne vrijedi i za Hrvatsku. Dru-go, niti u jednoj europskoj zemlji visina minimalne plaće nije vezana uz BDP – ne vidimo razlog da to bude baš u Hrvatskoj. Moguća posljedica podizanja minimalne cijene rada u Hrvatskoj je smanjivanje ra-zlike u plaćama, dakle njihova kontrakcija.

Imajući razumijevanja za aktualnu eko-nomsku situaciju (kriza i recesija), sindika-ti su predložili primjenu formule koju su-gerira Međunarodna organizacija rada, kao jedno od mogućih rješenja. Prema toj for-muli, uz pretpostavljeni faktor zaposleno-sti u obitelji od 1,5, minimalna plaća izno-sila bi 3.080 kuna bruto (neto za samca uz prirez od 10 posto 2.429 kuna). To je mi-nimum od kojeg ne možemo odstupiti!

Hrvatski su radnici općenito loše pla-ćeni. U odnosu na troškove života i rast cijena koje najviše opterećuju kućne bud-žete (troškovi prehrane i stanovanja), ni iznos prosječne plaće ne osigurava pristo-jan život. U Hrvatskoj gotovo dvije trećine zaposlenih prima plaću nižu od prosječne, nekoliko desetina tisuća neredovito prima plaću ili je uopće ne prima. Tu je praksu, posljedicu tzv. tranzicije i privatizacije, go-dinama poticala država i postala je gotovo uobičajena. Prestali smo se čuditi činjenici da radiš i ne primiš plaću! Kao da smo se pomirili s time da svaki izgovor vrijedi: ne-ma novca za isplatu plaća, nema novca za plaćanje socijalnih doprinosa, kriza je, str-pite se, bit će bolje... U međuvremenu po-stali smo zemlja dolarskih milijunaša (23. na ljestvici od 45 europskih zemalja). Ostva-ren je hrvatski san o dvjesto bogatih obi-telji „koje će povući razvoj”. Doduše, nisu povukli razvoj, ali su povukli za sebe. Činje-

nica je – da bi netko bio besramno bogat, više njih mora biti bezizlazno siromašno.

Hrvatska je danas zemlja velikih nejed-nakosti: samo četiri zemlje EU imaju veću dohodovnu nejednakost (Rumunjska, Bu-garska, Španjolska i Litvanija). U vrhu smo i po stopi rizika od siromaštva (petina sta-novništva) – peti u Europi. Trećina nas živi u stanju materijalne deprivacije, što znači da nam prihodi ne pokrivaju najmanje 3 od 9 stavki materijalnog oskudijevanja (primjerice: plaćanje režija ili otplata kre-dita, tjedan dana odmora izvan mjesta bo-ravka, TV u boji...).

Sve veće siromaštvo zaposlenih nije samo hrvatski fenomen. To, međutim, zna-či da se moramo boriti protiv prisutnog trenda – i na nacionalnoj i na međunarod-noj razini. Istraživanja pokazuju da siromaš-ni ponajprije štede na hrani i obrazovanju – dakle, na vlastitom zdravlju i osobnom razvoju. Siromašnima, naime, sav prihod odlazi na puko preživljavanje – prehranu i krov nad glavom. Podatak da su prosječni troškovi života u posljednjih godinu dana viši za 4 posto posve je netočan za siro-mašne: njihovi troškovi života višestruko su povećani: hrana im je skuplja za pro-sječno pet posto (voće 17 posto, povrće 19 posto); struja 22 posto, plin 27 posto, a za grijanje se traži povećanje cijene od ap-surdnih 37 posto.

S petinom siromašnog stanovništva ne trebamo pričati bajke (niti nasjedati na njih kad ih političari pričaju), da gradimo zemlju znanja i društvo jednakih šansi. Si-romaštvo ograničava osobni razvoj, time i društveni kapital koji je ključ ekonomskog i društvenog razvoja.

Živimo vrijeme u kojemu se pojam de-mokracije sveo na povremene izborne ri-tuale. Vrijeme „slobode” u kojemu bankari imaju slobodu špekulacijama povećavati profite i izazivati krize, političari sami sebi izglasavati povlastice, poslodavci neplaća-ti radnike, radnici slobodno prosvjedovati. Ukratko, imamo slobodu da prosvjedujemo, ali ne i slobodu da utječemo na politike koje određuju naše živote i živote naše djece.

Jagoda Milidrag Šmid,savjetnica za socijalnu politiku

Minimalna plaća –Minimalna plaća –maksimalna nejednakostmaksimalna nejednakost

3

Događaji

Povodom Svjetskog dana dostojanstvenog rada, 7. listopada, SSSH i NHS uputili su Vladi RH i Hrvatskome saboru otvoreno pismo u kojemu se posebice skreće pozornost na položaj mladih radnika, na koje kriza, ali i nesposobnost ili nespremnost vlada da odgovarajućim mjerama saču-vaju radna mjesta i potaknu novo zapošljavanje, ima posebno brutalan utjecaj. Na globalnoj razini 75 milijuna mladih nema posao, a gotovo

čitava generacija mladih ljudi suočena je s prijetnjom ne samo kratkoročne, već i dugoročne isključenosti s tržišta rada, unatoč tome što je riječ o najobrazovanijoj generaciji u povijesti. Želeći vjerovati kako ova Vlada neće biti Vlada koja je dopustila gubitak najperspektiv-nije generacije, poručili su kako je vrijeme da se ozbiljno zamisle nad razlikom između de-klariranih ciljeva i stvarnih rezultata svoje politike. - Ne pristajemo na marginaliziranje i žrtvovanje naše generacije! Zahtijevamo dosto-janstvenu sadašnjost kako bismo imali dostojanstvenu budućnost, kvalitetno obrazovanje i radna mjesta te stvarne izglede za život. Mi nismo problem, nego rješenje; mi nismo sred-stvo, nego cilj. Vrijeme je da to shvatite i preuzmete odgovornost, te s riječi prijeđete na djela! – zaključuje se u otvorenome pismu što su ga, osim predsjednika sindikalnih središ-njica Mladena Novosela (SSSH) i Krešimira Severa (NHS) potpisali predsjednici Sekcije mladih SSSH Ivan Blažević i koordinatorica mladih NHS-a Marija Mandić.

Nakon duge i iscrpljujuće borbe s bolešću, u 57. godini života, 30. ruj-na, u MD Anderson Cancer Center u Houstonu, umro je predsjednik Hr-vatskog sabora Boris Šprem. Tim je povodom predsjednik SSSH Mladen Novosel uputio Josipu Leki, potpredsjedniku Hrvatskoga sabora, brzojav sućuti u kojemu se, među ostalim, ističe: - Građani Republike Hrvatske po-štovali su ga kao izuzetnog političara i državnika, moralnog, skromnog, soci-jalno osjetljivog, poštenog i odgovor-nog, što mu je pribavilo omiljenost u najširim slojevima. Imao je prelijepu ljudsku vrlinu – bio je dobar čovjek koji se prema svakome sugovorniku i su-radniku odnosio s poštovanjem. Simpa-tije članstva SSSH osvojio je kada je među prvim uzvanicima potvrdio svoj dolazak na ovogodišnje prvosvibanj-sko primanje u SSSH. Pozdravljajući sudionike, poručio je radništvu kako ne treba odustajati od svojih zahtje-va za dostojanstvom rada i svojim radničkim pravima. Predsjednik SSSH Mladen Novo-sel upisao se i u Knjigu žalosti, te su-djelovao na komemorativnoj sjednici Hrvatskog sabora.

Mladi ne pristaju naMladi ne pristaju namarginaliziranje!marginaliziranje!

SUH-u PriznanjeSUH-u Priznanjepredsjednika Republikepredsjednika Republike

Svjetski dan dostojanstvenog rada, 7. listopada

Dvadeseta obljetnica osnutka SUH-a In memoriam

BorisŠprem

U povodu 20. obljetnice osnutka, predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović uručio je 12. listopada Priznanje Sindikatu umirovljenika Hrvatske za ostvarene uspjehe u obrani i promicanju socijalnih, radnih, zdravstvenih i drugih prava umirovljenika i starijih osoba u Hrvatskoj i svijetu. U ime Sindikata preuzela ga je v.d. predsjednica Jasna A. Petrović. SUH je od svojega osnutka do danas ostvario relevantnu međunarodnu suradnju, a ta-kođer postao i neizostavni subjekt svih rasprava i procesa osmišljavanja i odlučivanja o politikama iz područja mirovinskog, radnog, socijalnog i zdravstvenog zakonodavstva i sus-tava na svim razinama društva. Predsjednik Josipović dodijelio je i odlikovanje Red hrvatskog pletera osnivačima i pr-vim predsjednicima Sindikata Jurju Ivankoviću i Ivanu Nahtigalu, te posthumno trećemu predsjedniku Stjepanu Krajačiću. I predsjedniku Josipoviću uručeno je Priznanje SUH-a za izraženu socijalnu osjetljivost i posvećenost borbi protiv diskriminacije i poniženja svih ranjivih skupina u društvu.

Ure

d Pr

edsj

edni

ka, T

omis

lav

Bušl

jeta

4

Događaji

Nakon što su sindikalne središnjice upozorile Vladu da se izravno miješa u slo-bodu kolektivnog pregovaranja i tarifnu autonomiju, te time krši konvencije Među-narodne organizacije rada, zbog čega su i najavile mogućnost istupanja iz Gospo-darsko-socijalnog vijeća, tražeći hitno po-vlačenje spornoga Zaključka, Vlada RH je, na sjednici održanoj 20. rujna, donijela Zaključak o prestanku važenja Zaključka o pokretanju pregovora o izmjenama i dopunama kolektivnih ugovora trgovač-kih društava i ustanova u natpolovičnom vlasništvu Republike Hrvatske od 2. kolo-voza 2012. godine.

kontekstu Vlada RH mogla je, eventualno, napomenule su sindikalne središnjice, po-sebno donijeti odluku o trgovačkim druš-tvima u većinskom državnom vlasništvu-gubitašima kojima se povremeno pomaže sredstvima Državnog proračuna. Ta trgo-vačka društva, naime, zaslužuju punu pa-žnju Vlade RH koja, kao odgovorni pred-stavnik vlasnika (Republike Hrvatske) mora naći rješenja za svako društvo poje-dinačno, ovisno o (ne)postojanju šanse za nastavak poslovanja i opstojnosti na trži-štu. No, važno je napomenuti kako je niz tvrtki u većinskom državnom vlasništvu već jednom, pa i više puta, usvajalo anek-se kolektivnih ugovora kojima su prava zaposlenih snižavana i dovođena u vezu s mogućnostima samoga društva. Što se ti-če trgovačkih društava u većinskom dr-žavnom vlasništvu koja uspješno posluju na tržištu, tu nema govora o ikakvoj po-vezanosti s Državnim proračunom. Dono-seći Zaključak kojim se traži snižavanje prava zaposlenih u tim društvima, Vlada RH riskira najmanje dvije negativne po-sljedice koje izravno štete Državnom pro-računu: s jedne strane, snižavanje materi-jalnih prava radnika koji rade u uspješnim trgovačkim društvima u većinskom držav-nom vlasništvu snižava se i prihod Riznici (porezi i doprinosi), te se snižava i kupov-na moć tih građana RH (riječ je o više de-setaka tisuća radnika) te, s druge strane, takvim Zaključkom Vlada RH riskira po-kretanje štrajkova zaposlenih u uspješnim društvima radi očuvanja stečenih prava što

će prouzročiti dodatnu štetu (zbog poli-tičke, a ne ekonomski uvjetovane odluke). Sindikalne središnjice podsjetile su i na postojanje granskih kolektivnih ugovora koji su prošireni odlukom ministra, a koja se primjenjuje i na ta trgovačka društva.

SSSH je organizirao sastanak sindikal-nih središnjica radi dogovora o zajednič-kim aktivnostima vezanim uz Zaključak Vlade RH temeljem zaključka Predsjed-ništva Vijeća SSSH od 11. rujna kojim je, među ostalim, odbijeno administrativno reguliranje prava radnika i svođenje ko-lektivnih ugovora na Vladine uredbe, jer trgovačka društva koja posluju na tržištu, neovisno o tipu vlasništva, odnosno nji-hovi radnici (u konkretnom slučaju pose-bice stoga što ne primaju plaću iz Držav-nog proračuna) - imaju pravo na slobodno pregovaranje za kolektivne ugovore kao i tarifnu autonomiju.

Prema saznanjima kojima SSSH, temeljem informacija sindikalnih povjerenika, raspolaže, Vlada je ustrajna u namjeri da snizi materi-jalna prava radnika u tvrtkama u većinskom državnom vlasništvu koje uspješno posluju no, s obzi-rom na dokazanu nezakonitost njezina Zaključka od 2. kolovoza, ovaj put to odrađuje davanjem usmenih naloga predsjednicima uprava tih tvrtki!

Ishitreni Zaključak Vlade RH

Vlada nadjačana snagomVlada nadjačana snagomsindikalnih argumenatasindikalnih argumenata

Spornim su Zaključkom, među os-talim, nadzorna i upravna tijela tr-govačkih društava i ustanova, koja su u natpolovičnom vlasništvu RH, bila zadužena da u roku 30 dana od dana donošenja toga Zaključka pokrenu pregovore o izmjenama, odnosno dopunama važećih kolek-tivnih ugovora a sa svrhom usklađi-vanja materijalnih prava radnika s materijalnim pravima državnih služ-benika i namještenika (čitaj: sma-njenju materijalnih prava radnika u tvrtkama u većinskom državnom vlasništvu koje uspješno posluju), ugovorenih Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namješte-nike, te njegovim Dodatkom zak-ljučenima 2. kolovoza 2012. godine.

Pet sindikalnih središnjica 18. rujna upozorilo je Vladu kako je bila dužna na-mjeru o usvajanju Zaključka s posljedica-ma za radnike prethodno staviti na dnev-ni red Gospodarsko-socijalnog vijeća, a što je ona, ne slučajno, propustila učiniti. Također su upozorili na nezakonitost Za-ključka u odnosu na Zakon o Vladi RH na koji se Zaključak poziva te na Zakon o tr-govačkim društvima, kao i na činjenicu da su se pregovori za kolektivne ugovore u trgovačkim društvima u većinskom držav-nom vlasništvu, kao i u trgovačkim druš-tvima u privatnom vlasništvu, vodili i vode se, temeljem rezultata poslovanja. U tom

5

Događaji

Tijekom 180. sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća, održane 10. rujna 2012. godine, u Ministarstvu rada i mirovinsko-ga sustava, ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić izvijestio je kako je stav Vlade RH da se tijekom jeseni otvori rasprava o Zakonu o radu i da traje do kraja proljeća iduće godine. Kako reče,

Sjednici Predsjedništva Sindikata turizma i usluga Hrvatske, održanoj 26. rujna, prisustvovao je ministar turizma Veljko Osto-jić sa suradnicima, zahvalivši svim turističkim djelatnicima na od-ličnoj sezoni. Osvrnuo se na „najbolju turističku godinu u povijesti Hrvatske po pitanju turističkih dolazaka i noćenja”. Spominjući planirane aktivnosti Ministarstva najavio je skoro predstavljanje Glavnog plana i strategije razvoja turizma Hrvatske, koja će jasno odrediti mjere i aktivnosti za povećanje konkurentnosti sektora. Govorio je i o 13 neprivatiziranih društava u sektoru čiji je država većinski vlasnik. Kako reče, Ministarstvo radi plan njihove privati-zacije koja bi se trebala provesti sljedeću godinu dana. S izuzet-kom ACI-ja, Ministarstvo ne vidi svrhu zadržavanja društava u državnome vlasništvu. Ministar je prisutne upoznao i sa započetim razgovorima s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava o „logičnim i nužnim”

Sukladno „dobroj staroj navici” svih do-sadašnjih vlada, i ova je Vlada plasirala pla-nirane nove zakone u jeku ljetnih mjeseci. Tako je početkom kolovoza ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić pred-stavio Nacrt prijedloga Zakona o zaštiti na radu. Uz zakon dolaze i dva pravilnika: Pra-vilnik o izradi procjene rizika koji bi trebao zamijeniti postojeći pravilnik o izradi pro-cjene opasnosti te Pravilnik o obavljanju poslova zaštite na radu.

Prema službenome objašnjenju dono-šenje toga zakona trebalo bi pridonijeti većoj sigurnosti radnika, čime će se ostva-riti i uštede u izgubljenim radnim danima. Novi bi zakon trebao reducirati i racionali-zirati veliki broj postojećih propisa, sma-

pitanje fleksibilnosti nije osnova za izmje-nu Zakona o radu, no treba razgovarati o tome što možemo poboljšati. - Hrvatska je pod monitoringom i iz-mjena ZOR-a neće biti, ali možemo raspra-viti o tome koje okruženje treba mijenjati da taj zakon profunkcionira u punom obli-ku. Ove je godine sklopljeno 150.000 ugo-

njiti troškove izrade dokumentacije i pro-vođenja zaštite na radu, pojačati unutarnju kontrolu kod poslodavaca te pojačati pre-ventivnu zadaću inspekcijskih službi. Pred-viđeno je i osnivanje Zavoda za zaštitu na radu koji će poslodavcima omogućiti po-trebnu stručnu pomoć u provođenju mje-ra zaštite na radu i prevenciji ozljeda na radu i profesionalnih bolesti. Zavod bi tre-bao biti izdvojen iz postojećega Hrvatsko-ga zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, a djelovat će pri Ministarstvu rada i mirovinskog sustava.

Predstavnici sindikalnih središnjica i poslodavaca u radnoj skupini za izradu Nacrta prijedloga Zakona o zaštiti na radu odbili su rad prema predloženom tekstu

vora na određeno vrijeme i samo 10.000 na neodređeno, i ti radnici nemaju jedna-ke mogućnosti, recimo za podizanje kredi-ta. To je jedno od pitanja o kojima Vlada želi razgovarati i kroz javnu raspravu, i sa socijalnim partnerima, akademskom za-jednicom i ostalom zainteresiranom jav-nošću, zaključio je ministar.

izmjenama i dopunama Zakona o radu ili kreiranju novoga Zako-na koje se tiču instituta koji „nisu dovoljno kvalitetno riješeni”: evidencija radnog vremena, uvođenje vaučera po modelu poljo-privrede za povremene poslove, stalni sezonac (na način da se pokuša osigurati participacija države u plaćanju doprinosa), pre-raspodjela radnog vremena (ministar je mišljenja kako bi se ko-lektivnim ugovorom za poslove sezonske naravi moglo predvidje-ti preraspodijeljeno radno vrijeme do maksimalno 64, a ne 60 sati tjedno), te dnevni i tjedni odmor. Na tragu dosadašnje dobre razine socijalnog dijaloga i suradnje, ministar je obećao kako će, kada se napravi draft tih zakonskih iz-mjena i dopuna, kontaktirati STUH i pozvati na uključenje u razgovor.

Zakona, zatraživši da im se dostavi uspo-redba važećeg teksta Zakona i novopred-loženog, te procjena učinaka važećeg Za-kona, uz predočenje problema u njegovoj primjeni. Ta dva socijalna partnera mišlje-nja su kako je dovoljno izvršiti usklađenje postojećeg Zakona sa Direktivom za zašti-tu zdravlja trudnih radnica, radnica koje su nedavno rodile i radnica dojilja (92/85 EEZ).

Ministarstvo je, u konačnici, prihvatilo prijedlog sindikalnih središnjica i HUP-a o usklađenju Zakona s Direktivom, te da se nakon usklađivanja provede analiza pri-mjene sadašnjeg Zakona i, ovisno o rezul-tatima analize, ako bude potrebno, izradi novi zakon.

Igre o izmjenama Zakona o raduIgre o izmjenama Zakona o radu

Zakon o zaštiti na radu – izmjene ili novi zakon?

Usklađenje s Direktivom, a potom analizaUsklađenje s Direktivom, a potom analiza

Ministar Veljko Ostojić na Predsjedništvu STUH-a

Započeli razgovoriZapočeli razgovorio pojedinimo pojedinim

institutima ZOR-ainstitutima ZOR-a

6

Događaji

gospodarske komore, raniji predsjednici SGH, Stipe Kirigin i Mirko Štorga, te Mladen No-vosel i Ivan Tomac, predsjednik i potpred-sjednik SSSH, Željko Slunjski, tajnik SSSH i član Predsjedništva VSSSH Stjepan Lisičak, predsjednik Sindikata prometa i veza Hrvat-ske. Čestitku je uputila i ispričala nedolazak Dubravka Matić, voditeljica Samostalne službe za socijalno partnerstvo Ministar-stva rada i mirovinskog sustava. O stanju u graditeljstvu Hrvatske govo-rio je Ivan Kovačević, predsjednik SGH. Osim rasprave o stanju i položaju radnika u grani graditeljstva, sjednica je bila posvećena i suradnji SGH i HUP – UPG-a koja se nasta-vila i u uvjetima gospodarske krize, što po-kazuje kako poslodavci i radnici u mnogim pitanjima nisu suprotstavljene strane već, uvažavajući interese obiju strana, imaju za-jedničkih ciljeva u rješavanju problema i

Habijanec, predsjednik HUP-UPG-a, potpi-sali su Sporazum o osnivanju Socijalnog vi-jeća za graditeljstvo. Jasenka Vukšić, glavna tajnica SGH, uvod-no je nazočne ukratko upoznala sa svrhom osnivanja Socijalnog vijeća za graditeljstvo i sadržajem Sporazuma. U svojemu izlaga-

U nazočnosti ministra turizma Veljka Ostojića, predstavnici Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH) i HUP - Udruge ugosti-teljstva i turizma potpisali su 26. rujna 2012. godine Sporazum o osnivanju Socijalnog vijeća za turizam. Svrha osnivanja Socijalnog vijeća za turizam je poticanje gospodarskog rasta i poboljšanje uvjeta rada i života radnika u turizmu, te jačanje kapaciteta socijal-nih partnera za djelatno sudjelovanje u socijalnom dijalogu. Sporazum je potpisao predsjednik STUH-a Eduard Andrić i predsjednik Izvršnog odbora HUP - Udruge ugostiteljstva i turizma Jako Andabak. Članovi Socijalnog vijeća za turizam – predstavnici sindikata i udruga poslodavaca u ugostiteljstvu i turizmu, među ostalim, pred-lagat će izmjene propisa radi jačanja konkurentnosti hrvatskog tu-

članovi Socijalnog vijeća su Ivan Kovačević, Jasenka Vukšić i Milan Dugojević, glavni sindikalni povjerenik SGH u „Vijaduktu”. Potpisnici sporazuma nastavit će samostal-no i autonomno kreirati sadržaj i tempo soci-jalnoga dijaloga na područjima zajedničkog interesa, što će olakšati artikuliranje pro-blema i izazova, kao i zajednički nastupati prema nadležnome ministarstvu i drugim državnim tijelima, kao „trećem partneru”. Na svečanoj sjednici Ivan Kovačević uru-čio je nagrade SGH, povodom njihova umi-rovljenja, Franji Jakobeku iz Našicecementa i Davoru Balantinu iz Inženjerskog projek-tnog zavoda Zagreb, a za rezultate ostvare-ne u novome učlanjivanju priznanja su do-bili Ivan Peserlin iz EKO Međimurja i Franjo Kolarić iz Zagorje – Tehnobetona Varaždin.

J. Vukšić, Ž. Slunjski

Osnovano Socijalno vijeće za turizam

Za poboljšanjeZa poboljšanjeuvjeta rada iuvjeta rada i

života radnikaživota radnika

Socijalno vijeće za graditeljstvoSocijalno vijeće za graditeljstvo

rizma i mjere za suzbijanje sive ekonomije i rada na crno, davati preporuke nadležnim tijelima vezano uz uređenje standarda rada i djelatnost ugostiteljstva i turizma, sudjelovati u oblikovanju i pro-moviranju strukovnih obrazovnih programa koji će odgovarati po-trebama djelatnosti u turizmu, te raspravljati o implementaciji EU dokumenata koji se odnose na sektor ugostiteljstva i turizma. Socijalni dijalog je vrednota EU i preko pravne stečevine prenosi se u članice i zemlje kandidatkinje. Osnivanje sektorskih socijalnih vijeća od višestrukog je značenja za neposredne aktere socijalnog dijaloga kao i sveobuhvatnu primjenu standarda EU u području od-nosa socijalnih partnera i razvoja sektorskog socijalnog dijaloga.

Obilježen Dan hrvatskih graditelja

Na Dan neovisnosti, 8. listopada, u sklo-pu V. sportskih igara Sindikata graditeljstva Hrvatske, održana je i svečana sjednica Glavnoga odbora SGH, kojom je obilježen Dan hrvatskih graditelja - 26. rujna. Osim članova GO, sjednici su prisustvovali i gosti: Mirko Habijanec, predsjednik HUP - Udruge poslodavaca graditeljstva, Zdenko Karakaš, direktor spomenute udruge, Rudolf Rom, direktor Sektora za graditeljstvo Hrvatske

izazova koji im stoje na putu prema održi-vom razvoju sektora i unapređivanju radno-socijalnog položaja radnika.

Dobar primjer socijalnog partnerstva

Radi nastavka i jačanja dijaloga, ne sa-mo u području kolektivnog pregovaranja, koji je proteklih 16 godina mogao poslužiti kao primjer kvalitetnoga sektorskoga soci-jalnoga partnerstva u Republici Hrvatskoj, Ivan Kovačević, predsjednik SGH i Mirko

nju Mirko Habijanec je potvrdio važnost osnivanja sektorskoga Socijalnog vijeća i zajedničku suradnju kao temelj za daljnji napredak sektora graditeljstva. Time se for-miralo bipartitno tijelo, prema uzoru na mo-del sektorskoga bipartitnoga socijalnoga dija-loga u Europskoj Uniji u kojemu uspješno sudjeluju i njihove krovne udruge – EFBWW i FIEC. Sastav Socijalnog vijeća čine po tri predstavnika SGH i HUP – UPG-a i pridru-ženi članovi radnih skupina, kao i drugi pred-stavnici i stručnjaci (prema potrebi). Iz SGH

Mirko Habijanec i Ivan KovačevićMirko Habijanec i Ivan Kovačević

Eduard Andrić, Jako Andabak i Veljko Ostojić Eduard Andrić, Jako Andabak i Veljko Ostojić

7

Događaji

Povodom započetoga procesa udruživanja dviju sindikalnih sre-dišnjica, SSSH i HUS-a, u zagrebačkom uredu HUS-a 12. rujna odr-žana je prva zajednička sjednica članova Teritorijalnoga vijeća SSSH za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju i Koordinacije HUS-ovih sindikata za područje Grada Zagreba i Zagrebačke županije.

Tema je bila mogućnost doprinosa sa lokalne razine jačanju međusobne suradnje i većeg doprinosa procesu udruživanja. Okupljeni sindikalni povjerenici podržali su „sindikalno okrup-

U skladu s proklamiranom politikom SSSH unapređenja soci-jalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja, predstavnici sindikata čiji su članovi zaposleni u SSSH i SSSH sklopili su na sjednici Predsjedništva Vijeća SSSH, 23. srpnja, Kolektivni ugovor za za-poslene u SSSH na neodređeno vrijeme.

njavanje”, naglašavajući loš položaj radnika u društvu i na tržištu rada, te kako sadašnja situacija u državi daje poticaj za jačanje sindikalnih snaga. Kako bi započeti proces uspio, potrebito je

Nastavno na dosadašnju podršku sindikatima javnog sektora u obrani njihovih prava na kolektivno pregovaranje, Koalicija SSSH-HUS podržala je i akciju Matice hrvatskih sindikata - sindikata obrazovanja, zdravstva i znanosti – 11. listopada. Javni prosvjed na zagrebačkome Trgu bana Josipa Jelačića, a potom i na Marko-vu trgu, među ostalim, organiziran je protiv smanjenja prava i plaća zaposlenih u tim djelatnostima, a to je samo „vrh ledene sante” Vladine politike štednje koja se, ne samo u Hrvatskoj već u globalnim razmjerima, pokazuje neuspješnom i štetnom.

Predstavnici članova sindikata udruženih u SSSH i HUS, me-đu kojima su najbrojniji bili EKN-ovci, solidarno su se pridružili prosvjednoj povorci, izražavajući potporu toj sindikalnoj akciji. Jer svi hrvatski radnici, neovisno o sektoru u kojemu rade, na svojoj koži osjećaju sve promašaje hrvatskih vlada!

usklađeno sindikalno djelovanje uz osobni doprinos svakoga po-jedinca. Najavljeno je i održavanje iduće sjednice, najkasnije u prosincu ove godine.

l l d k d kl đ d k l d l b d

Suradnja na lokalnoj raziniSuradnja na lokalnoj razini

SolidarnostSolidarnostna djeluna djelu

Koalicija SSSH - HUS

Potpora Koalicije SSSH-HUS prosvjedu sindikata obrazovanja, zdravstva i znanosti

PotpisanPotpisanKolektivni ugovorKolektivni ugovor

Kolektivni pregovori u SSSH

Ugovor, kojim se uređuju uvjeti rada, prava i obveze radnika i poslodavca, plaće i druga pitanja u svezi s radom, primjenjuje se od 1. kolovoza 2012. godine.

U sklopu sagledavanja mogućih učinaka Zakona o kriteri-jima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezenta-tivnosti za kolektivno pregovaranje na sustav i procese ko-lektivnog pregovaranja, četiri sindikalne središnjice upućuju udruženim sindikatima sljedeću preporuku: Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati, Hrvatska udruga sindikata i Udruga radničkih sindi-kata Hrvatske preporučuju udruženim sindikatima da, u pos-

tupku utvrđivanja pregovaračkog odbora sindikata, učine sve potrebne napore kako bi se o broju članova i sastavu pregova-račkog odbora postigao pisani sporazum svih sindikata koji djeluju na području, odnosno razini za koju se sklapa ili mije-nja kolektivni ugovor. Naime, ako nitko nikoga ne osporava i sindikati potpišu sporazum, pregovori mogu otpočeti odmah. Sve drugo produžava proces pregovaranja, a odgoda početka pregovora, kada se sve zbroji, može trajati i do šest mjeseci!

8

Osvrt

je miritelj bio dr. sc. Viktor Gotovac. Za-vršile su bez ikakvih rezultata, jer svađe sindikata i poslodavca nije niti bilo. Raz-govaralo se, a ne pregovaralo jer i da je nešto dogovoreno pravno ne bi imalo ni-kakva učinka s obzirom na to da posloda-vac nije htio formirati Pregovarački odbor sukladno Zakonu i Kolektivnom ugovoru za radnike Hrvatskih šuma. Poslodavac je stalno inzistirao na tzv. ocjenjivanju rada radnika, metodi koja je upitna i dvojbena s obzirom na to da je riječ o pukom ad-ministriranju s golemom dozom pristra-nosti u kreiranim kvazikriterijima. Nije li tu jedino moguće govoriti o skrivljenom ponašanju radnika kao uzroku možebit-nog otkazivanja ugovora?

U tom je svjetlu Vlada donijela svoj famozni Zaključak 2. kolovoza gdje je jedno trgovačko društvo u državnom vlas-ništvu strpano u isti koš s javnim podu-zećima, tj. službenicima i namještenici-ma koji su na državnom proračunu.

Priča o štednji prisutna je na svakom ko-raku. I vozni park se reže na više od 40 posto, čime se ovlaštenici poslodavca dovode u rizik prekršaja jer ne mogu biti nazočni na terenu gdje se odvija proizvodnja.

Sindikat inženjera i tehničara šumar-stva izrazio je svoje stajalište Upravi Društva kako „nema viška radnika, već ima manje posla”. Argumenti za to su konstantno povećanje obujma radova iz godine u godinu prema zahtjevu vlasnika šuma i šumskog zemljišta – Republike Hrvatske, tako da se posljednjih deset godina proizvodnja drvnih sortimenata povećala 20 posto. U prilog tome stavu ide i činjenica da s državnog katastra za-konito drvo u promet može staviti samo tvrtka Hrvatske šume d. o. o., a ne i neke druge tvrtke koje stavljaju drvo u promet kao što su to HEP, Hrvatske vode, MORH, zaštićeni objekti prirode, itd.

Glavni odbor SITŠ-a donio je Od-luku kojom apsolutno odbacuje predložene izmjene i dopune Ko-lektivnog ugovora koje je sindika-tima uputila Uprava HŠ-a. Predlaže se drastično rezanje materijalnih prava radnika za nekih 15 posto, što je prosječno 11.000 kuna po radniku.

Na savjetovanje Glavnome rad-ničkom vijeću stigle su i izmjene i dopune četiri opća akta Društva: Pravilnik o radu, Pravilnik o unu-trašnjem ustrojstvu, Pravilnik o sistematizaciji i Pravilnik o plaća-ma u kojima se 90 posto odredbi izmjenjuje i dopunjava škarama Uprave HŠ-a. Može li se tako radi-ti, ako poslodavac nije još otka-zao Kolektivni ugovor, a otkazni rok u slučaju otkazivanja traje šest mjeseci?

Žalosno je što se tvrtka sve više cen-tralizira, a proizvodni radnik „na panju” ne uvažava ni najmanje. Što će nam šu-marski fakultet i diplomirani inženjeri kada poslodavac predlaže istu startnu osnovicu za tajnice u Direkciji HŠ-a kaoi revirnike u šumarijama (dipl. ing.) koji su uz poslovođe – šumarske tehničare, stožerni nositelji stručnoga dijela proiz-vodnje?

Tomislav Užarević,predsjednik SITŠ-a

„Socijalni dijalog” u Hrvatskim šumama d.o.o.

Radnici u nemilostiRadnici u nemilostiUprave DruštvaUprave Društva

Radnici Hrvatskih šuma d.o.o. suočeni su s nesmiljenom autoritarnošću Uprave HŠ-a od veljače ove godine kada su sin-dikati koji djeluju u društvu pozvani na razgovore. Do srpnja su razgovori vođeni u smjeru potrebe za restrukturiranjem kako bi se, prema mišljenju Uprave, polu-čilo efikasnije poslovanje, bez obzira na to što Hrvatske šume konstantno pozi-tivno posluju. Duh kriterija za poslovni otkaz ugovora o radu stalno je bio prijet-nja, a sindikati se nisu dali navući na ta-nak led i sudjelovati u paradoksalnoj si-tuaciji da s poslodavcem kreiraju, bez analitičkog izračuna, tzv. viškove radni-ka, odnosno da budu alibi u takvoj radnji, jer bi to bio i kraj sindikalizma u Hrvat-skim šumama.

Na poziv Uprave HŠ-a održane su i dvije sjednice Mirovnog vijeća na kojima

Na godišnjoj razini, Hrvatske šume bi uštedjele 130 milijuna kuna, a prosječna plaća radnika u šumarstvu pala bi ispod državnog prosjeka i iznosila 4.800 kuna.

Najgore od svega je izostanak bilo kak-va socijalnog dijaloga i uvođenje totalno pravne nesigurnosti radnika Hrvatskih šuma, a daje neograničenu autoritarnost Upravi da radi što hoće. Primjerice, traži se da više ne sudjelujemo u donošenju općih akata kako je to određeno u još uvijek važećem Kolektivnom ugovoru. Pred-loženim ukidanjem pojedinih stavaka, pa i čitavih članaka, „ogoljuju” se samo na-slovi u Kolektivnom ugovoru. Radnici ostaju „visjeti” ni na nebu ni na zemlji u slučaju statusnih promjena poslodavca, jer se traži neprenošenje ugovora o radu radnika koji rade u poduzeću ili dijelu po-duzeća koji je predmet prijenosa, itd.

9

Udruženi sindikati

Temeljem Zaključka Vlade RH i Informacije o namjeri društva „Uljanik” d.d. Pula da se privatizira prema modelu organizira-noga radničkoga dioničarstva te dokapitalizacijom, pokrenut je proces privatizacije „Uljanika” d.d. Pula.

I radnici zagrebačke, svjetski poznate i priznate, tvornice RIZ-Odašiljači traže brzu privatizaciju portfelja dionica, koji u ime države drži AUDIO, i to putem radničkoga dioničarstva, te postavljanje na čelo tvrtke stručnih ljudi iz samoga RIZ-a, a ne, kako ističu, da se u Upravu i Nadzorni odbor uhljebljuju ljudi po političkoj podobnosti koji će tvrtku odvesti u propast. Svim le-galnim sredstvima već se pet mjeseci bore za realizaciju svojih zahtjeva, ali nitko na Markovu trgu nema sluha za njih. Nitko ih nije ni primio kako bi saslušao njihove probleme.

Na sjednici Nadzornog odbora održanoj 21. rujna 2012. izvan prostorija tvornice, jer su radnici dan ranije spriječili njezino održavanje u sjedištu tvrtke u Božidarevićevoj, pri čemu je došlo i do sukoba sa zaštitarima, izabrana je nova Uprava RIZ-Odaši-ljača. Za predsjednika je imenovan Kamilo Vrana, zamjenika pred-sjednika Robert Hirc te za trećega člana Uprave dosadašnji

Tvornica željezničkih vozila „Gredelj” d.o.o. Zagreb od 1. lis-topada 2012. godine je u stečaju, a svih 1460 radnika četiri dana kasnije dobilo je otkaz ugovora o radu. Trenutno odrađuju jed-nomjesečni otkazni rok, a potom će stečajni upravitelj odabrati koji mu radnici trebaju. Ostali će završiti na burzi.

Glavni sindikalni povjerenik Sindikata metalaca Hrvatske-Industrijskog sindikata u TŽV „Gredelju” Damir Jambrović na-pominje kako nije bilo potrebe za stečajem. Dokaz tome je i nekoliko dana nakon otvaranja stečaja predstavljeni prototip dizelsko-električnog motornog vlaka koji će voziti na relaciji Zagreb Glavni kolodvor – Kotoriba, a razvio ga je i sagradio upra-vo TŽV „Gredelj” u suradnji s „Končarom”. Napominje i kako su, sada već bivši, vlasnici TŽV „Gredelja” Hrvatske željeznice – putnički prijevoz izgubile jedinu tvrtku u državi sa certifikatima za kočne servise svojih vagona.

TŽV „Gredelj” jedina je tvrtka u Hrvatskoj koja je otišla u stečaj zbog „prijeteće nesposobnosti za rad”!

Tijekom prve faze privatizacije, u deset dana srpnja ove go-dine radnicima i bivšim radnicima „Uljanika” po povoljnim uvjetima prodano je 58 posto ukupnog broja dionica „Uljanika” d.d. Već su ranije radnici imali 12 posto dionica, pa je sada čak 70 posto dionica u rukama radnika. Predsjednik Koordinacije sindikalnih podružnica SMH-IS-a „Uljanik” Đino Šverko ne skriva zadovoljstvo odazivom radni-ka, ali napominje kako „Uljaniku” sada treba svježeg kapitala i dobri dokapitalizanti koji će unaprijediti proizvodnju. Samo ne-ka bude posla, poručuje. A upravo slijedi druga faza privatizacije – dokapitalizacija.

predsjednik Uprave Robert Inkret, kojemu radnici još od lipnja onemogućuju ulazak u tvrtku, jer ga smatraju oruđem u ruci onih koji žele uništiti RIZ-Odašiljače kako bi se na lokaciji blizu Parka Maksimir sagradilo luksuzno stambeno-poslovno naselje.

Članovi nove Uprave, koja još uvijek nije registrirana pri Tr-govačkome sudu, izrazili su zajednički stav kako je napokon došlo vrijeme da tvornica nastavi s normalnim radom te se okrene onome u čemu je najbolja – izradi vrijednih proizvoda u području komunikacije, razvoju visokih tehnologija i otvaranju novih poslovnih perspektiva. Vjeruju kako će ih i radnici RIZ-Odašiljača podržati u njihovim ciljevima usmjerenima prema „ozdravljenju” poslovanja tvornice te da je vrijeme nemilih sce-na iza njih.

Privatizacija „Uljanika”

Uspješno provedenoUspješno provedenoradničko dioničarstvoradničko dioničarstvo

TŽV „Gredelj”

”

Nema potrebe zaNema potrebe zastečajemstečajem

RIZ-Odašiljači

d b k k

Nastavak borbe za radna mjestaNastavak borbe za radna mjesta Jedan od prvih poteza nove Uprave je privremena suspenzija jedanaestero radnika RIZ-Odašiljača zbog sumnji u nezakonito postupanje (predstavnika Sindikata metalaca Hrvatske-Indus-trijskog sindikata, radničkoga vijeća, zaštite na radu, udruge branitelja i malih dioničara, uprave iz redova radnika). Suspen-dirani su predstavnici svih tijela predstavnika radnika koje pro-pisuje Zakon o radu. Većina radnika se solidarizirala s njima svojom voljom, ali su nakon nekoliko dana počeli raditi, no sada ih, prema njihovim svjedočenjima, nadziru naoružani zaštitari koje je pozvala nova Uprava.

Jesu li i to radnje usmjerene radi „ozdravljenja” poslovanja?

Paralelno, SMH-IS, radničko vijeće i Udruga malih dioničara već godinama ukazuju na protuzakonite radnje u tvrtki i šalju dokumentaciju DORH-u i USKOK-u. I ništa.

10

Tijekom ljetnih mjeseci, a teme-ljem odluke nedavne Skupštine, Sin-dikat „Novine” promijenio je sjedi-šte. Iz Slavonske avenije 4, sjedište je preseljeno u Radnički dom, Trg kralja Petra Krešimira IV. broj 2, i to na peti kat, sobu 525. Broj telefona je 01/ 46 12 165, a možete i kon-taktirati tajnicu Sindikata Nevenku Pavelić na 099/364 49 95.

Udruženi sindikati

Javni zahtjev glavnog sindikalnog po-vjerenika Samostalnog sindikata radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske (SSKH) u Zagrebačkim cestama Darija Rastovčana za neproduženjem ugo-vora o radu voditelju te podružnice Zagre-bačkog holdinga Alenu Gospočiću od 1. listopada 2012. godine, zbog kršenja kolek-tivnog ugovora i Zakona o radu, nije urodio plodom. Alen Gospočić će funkciju vršitelja dužnosti voditelja obnašati još dvije godine.

Na konferenciji za novinare u Radnič-kom domu, 25. rujna, čulo se kako je stari-novi voditelj Zagrebačkih cesta svojim po-našanjem teško narušio ljudske odnose i povrijedio dostojanstvo mnogih radnika po-tenciravši to, protivno politici nezapošlja-vanja i štednje u Zagrebačkome holdingu, prekobrojnim zapošljavanjem svojih prija-telja i kumova koji nisu udovoljavali potreb-nom znanju i iskustvu za svoja radna mjesta.

Prema riječima tajnika SSKH Radovana Tadeja, protiv voditelja podružnice SSKH je Županijskom državnom odvjetništvu u Za-

Utemeljenjem Blagajne uzajamne po-moći (BUP), Sindikat obrazovanja, medija i kulture Hrvatske obogatio je svoju sindi-kalnu ponudu. Samo članovi SOMK-a mo-gu biti korisnici BUP-a. Kao i članstvo u SOMK-u, i članstvo u BUP-u je dragovoljno. Članom BUP-a se postaje potpisom pristupnice BUP-u, uz uvjete propisane Pravilnikom o radu i po-slovanju BUP-a. Radom BUP-a upravlja tročlano Povje-renstvo BUP-a. U radu odbora Povjerenstva

Sindikat trgovine Hrvatske, Hrvatska udruga sindikata radni-ka Belja i Uprava Konzuma potpisali su 7. kolovoza Kolektivni ugovor kojim 12.500 radnika zadržava postojeća prava. Ugovor je potpisan na pet godina, a primjenjuje se od 1. kolovoza 2012. Redefiniran je način plaćanja troška prijevoza. Tako će, među

BUP-a sudjeluje stručna osoba financijske struke koja pruža stručnu pomoć i prisus-tvuje sjednicama Povjerenstva BUP-a. Član-ski ulozi uplaćuju se svakoga mjeseca, u pravilu, obustavom od plaće, a služe kao pokriće za odobravanje pozajmice BUP-a. Pozajmica BUP-a se, u pravilu, dodjeljuje prema redoslijedu zaprimljenih zahtjeva i odobrava se do trostrukog iznosa član-skog uloga, sukladno Pravilniku o radu i pos-lovanju BUP-a. Rad BUP-a nadzire Glavni odbor SOMK-a.

Kolektivni ugovor za Konzum

Zadržana postojeća pravaZadržana postojeća prava

ostalim, poslodavac radniku osigurati kartu javnog prijevoza za dolazak na posao i povratak s posla prijevoznim sredstvom koje je najjeftinije za poslodavca. Poslodavac može, na prijedlog rad-nika, umjesto karte isplatiti troškove prijevoza, ali samo u visini cijene koštanja javnog prijevoza koji je najjeftiniji za poslodavca do maksimalno 700,00 kuna. Jedino umanjenje koje je dogovoreno odnosi se na jubilarne nagrade. Svedene su na neoporezive iznose. U vezi s tarifnim di-jelom Kolektivnog ugovora, za koji se pregovara svake godine, nastavljaju se pregovori.

grebu podnio kaznenu prijavu zbog osno-vane sumnje da su njegovim djelovanjem počinjena sva bitna obilježja prijevare, zlouporabe položaja i ovlasti, nesavjesno-ga gospodarskog poslovanja, sklapanja štetnog ugovora…, a vezano uz postupak nabave stroja glodalice asfalta. SSKH je podnio kaznenu prijavu i protiv voditelja podružnice te trojice rukovoditelja zbog osnovane sumnje da su njihovim djelova-njem počinjena sva bitna obilježja krađe, prijevare, krivotvorenja službene isprave, prijevare u službi…, a vezano uz nedopuš-tenu prodaju otpadnog željeza. Sindikat „Novine”

Nove sindikalne podružnice

SjedišteSjedišteu Radničkomeu Radničkome

domudomu

Dječji vrtić Dječji vrtić „Duga”„Duga”

TermeTermeJezerčicaJezerčica

U evidenciju Sindikata obrazovanja, medija i kulture Hrvatske kao njezina or-ganizacijskog dijela upisala se sindikalna podružnica Dječji vrtić „Duga” iz Zagreba.

Za sindikalnu povjerenicu zaposlenih u Dječjem vrtiću „Duga” izabrana je Dubrav-ka Canjko, a za njezinu zamjenicu Mirjana Omazić.

U društvu Terme Jezerčica iz Donje Stubice Sindikat turizma i usluga Hrvat-ske osnovao je novu sindikalnu podružni-cu. Za sindikalnu povjerenicu izabrana je Slavica Astaloš.

- Gradimo zajedništvo, jer zajednički mo-žemo odgovoriti na izazove sve pokretlji-vijeg kapitala, poručuju iz STUH-a.

Sindikat obrazovanja, medija i kultureSindikat obrazovanja, medija UtemeljenaUtemeljenaBlagajna uzajamne pomoćiBlagajna uzajamne pomoći

Samostalni sindikat radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske

Nepotizam i samovladaNepotizam i samovladau Zagrebačkim cestamau Zagrebačkim cestama

Radovan Tadej i Dario RastovčanRadovan Tadej i Dario Rastovčan

11

Naši sindikalni povjerenici

Proizvodnja u zagrebačkome DIOKI-ju, društvu s osnovnom djelatnošću proiz-vodnje polimera i organskih petrokemi-kalija, jednome od najvećih hrvatskih izvoznika, stoji od rujna prošle godine. Radnici su prosvjedovali, štrajkali glađu i paralelno održavali sastanke radi očuva-nja radnih mjesta i tvornice, isplate pla-ća… U travnju su dobili pola plaće za ve-ljaču. Tek potkraj rujna isplaćene su im sve zaostale plaće obračunate zaključno s 30. lipnjem 2012. godine. Mjeseci bez plaće doveli su radnike do ruba provali-je…, no oni uredno čuvaju postrojenja 24 sata dnevno.

- Radnici su previše odgovorni da bi prepustili postrojenja havariji, jer još uvi-jek vjerujemo u nastavak proizvodnje, svje-

- Radnici nisu odgovorni za prekid pro-izvodnje, već vlasnik i uprave, pa imamo apsolutno pravo na pune plaće, odrješit je Josip Pavelić, odgovarajući i na pitanje o potrebi miješanja Vlade u poslovanje jedne privatne tvrtke:

- Petrokemijska industrija u Hrvat-skoj nije slučajna. Naslonjena je na pri-rodna rudna bogatstva zemlje, a to je u našem slučaju plin iz nalazišta koji po-tom postaje izvozni proizvod. Godišnje se u DIOKI-ju i „tvrtki kćeri” DINA-Petro-kemija proizvede robe u vrijednosti 400, 000. 000 eura, a državi se uplati više od 360, 000. 000 kuna doprinosa i poreza. Mi nismo od Vlade tražili subvenciju niti novac već pomoć u provođenju restruk-turiranja tvrtke na način da se sva potra-

Sindikalist u duši i tijelu Slavonac, rodom iz Štitara kod Župa-nje, po struci je strojarski tehničar - spe-cijalist obrade metala. Temeljem Kolektiv-nog ugovora DIOKI-ja, od 1994. godine u punom radnom vremenu obnaša svoju sindikalnu dužnost, a prima naknadu plaće svojeg radnog mjesta u poslovanju ma-terijalima i rezervnim dijelovima. U ovo-me mandatu je i predsjednik Radničkog vijeća. Član je i Izvršnog odbora EKN-a, te član Vijeća SSSH. Kaže kako mu je sin-dikalizam postao druga profesija.

Svoju, ne samo poslovnu, već i emo-tivnu povezanost s DIOKI-jem i kolega-ma s kojima je desetljećima dijelio dobro i zlo, tuge i radosti…, potkrepljuje odgo-vor na pitanje: Čime se Josip Pavelić bavi kada nije u DIOKI-ju?

- Kada nisam u DIOKI-ju, opet sam u DIOKI-ju, jer problemi nas ne puštaju da se bavimo bilo čime. Čeznem za vreme-nom kada smo se mogli posvetiti i ono-me što volimo. Čeznem za vremenom kada Dnevnik nije bio najgledanija emisi-ja… Čeznem za vremenom kada smo se smijali.....

Marijana Tomić

Josip Pavelić, sindikalni povjerenik Sindikata EKN-a Hrvatske u DIOKI-ju

Čeznem za vremenom kada Čeznem za vremenom kada smo se smijali…smo se smijali…

doči Josip Pavelić, obnašatelj dužnosti glavnog sindikalnog povjerenika Sindika-ta EKN-a u podružnici DIOKI. Istodobno izražava bojazan za budućnost postroje-nja dolaskom zime i niskih temperatura. Struje, kaže, ima tek za rasvjetu. Grijanja nema…

Josip Pavelić jedan je od onih radnika koji svakodnevno u vlastitome trošku do-lazi na posao… Žena mu ne radi, a dvoje srednjoškolaca treba školovati… Kako ži-ve dvadesetak kilometara od Zagreba svakoga mjeseca treba platiti i mjesečne karte javnoga gradskoga prijevoza…

Radnici nisu krivi zaprekid proizvodnje

- Ni sam ne znam kako se sve ne sna-lazim samo da bih bio na poslu. Svaki dan se nešto događa i ja moram biti sa svo-jim kolegama i informirati ih i njihove stavove prenositi onima koji nas hoće ili moraju poslušati, ali i trebaju dati rješe-nje, dodaje povjerenik EKN-a u DIOKI-ju pojašnjavajući kako je pitanje isplate pu-nih plaća u vrijeme stajanja proizvodnje, i to zbog krivnje poslodavca, regulirano važećim kolektivnim ugovorom.

živanja vjerovnika i banaka pretvore u vlasnički udio i time omogući kvalitetno upravljanje, zaključuje Pavelić. Napomi-nje kako se proteklih mjeseci previše ra-spravljalo o DIOKI-ju, a premalo rješenja nudilo. Uvjeren je u nastavak proizvod-nje i na zagrebačkome Žitnjaku i na Krku. Stvar je, kaže, u vlasničkome restruktu-riranju:

- Sva naša imovina je založena, uglav-nom kod nekoliko banaka koje uredno čekaju rasplet bez puno uzrujavanja, jer su se dobro osigurali i zbog toga ne posežu za stečajem. Vlada to mora hitno promi-jeniti i staviti ih u aktivnu ulogu. Osobno smatram kako nema potrebe za steča-jem, jer linija polietilena na Žitnjaku, s etanom iz INA-e i nekim preinakama, opet može biti najdohodovniji dio DIOKI grupe.

INA zasigurno ima ili mora imati in-teresa za prodaju etana DIOKI-ju, jer je to u njihovoj proizvodnji nusprodukt koji negdje moraju zbrinjavati. Zašto ga ne bi nama prodavali?! A nije nevažno napo-menuti kako je DIOKI treći potrošač loži-vog plina i po tome jedan od najvećih INA-inih kupaca loživog plina koji nam bez proizvodnje ne treba.

12

- Glavni dio ove turističke sezone prošao je u skladu s očekiva-njima te je Hrvatska u sezoni ostvarila veći rast nego konkurentske zemlje Mediterana. Uz rast turističkoga prometa i još veći broj no-vozaposlenih u turističkim djelatnostima, jasno je značenje turizma u hrvatskome gospodarstvu, čak i u ovom izazovnom razdoblju. Ka-ko bi hrvatski turizam postao još konkurentniji, uz nove investicije cilj nam je stvoriti nove motive dolaska i ojačati turističku ponudu, a ljudi zaposleni u turizmu važna su karika u tome, hvalio se mini-star turizma Veljko Ostojić. No, unatoč tome, nezaposlenost kon-stantno raste. Dokaz je to kako turizam nije „rješenje svih proble-ma”, već je problema jako puno. Dokazuju to brojke registrirane nezaposlenosti Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje.

Hrvatska je kraj srpnja dočekala s većim brojem nezaposle-nih nego što ih je bilo u lipnju. Potkraj srpnja 2012. godine u evidenciji HZZ-a registrirano je 298.690 nezaposlenih oso-ba. U usporedbi s lipnjem broj nezaposlenih povećao se za 1,3 posto, a u odnosu na srpanj 2011. godine broj nezapo-slenih veći je za 3,9 posto. Potkraj kolovoza u evidenciji HZZ-a registrirane su 301.583 nezaposlene osobe. U uspo-redbi sa srpnjem broj nezaposlenih povećao se za 1,0 posto, a u odnosu na kolovoz 2011. godine broj nezaposlenih veći je za 5,7 posto. Krajem rujna evidentirana je 311.100 neza-poslena osoba. U usporedbi s kolovozom broj nezaposlenih povećao se za 3,2 posto, a u odnosu na rujan 2011. godine, broj nezaposlenih veći je za 9,7 posto.

Nimalo optimistično kako „...građani ne trebaju u 2013. očekivati svjetlo na kraju tunela što se tiče pada nezaposlenosti, te da će prvi pozitivni trendovi biti vidljivi tek početkom 2014. godine”, progno-zirao je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić dodajući:

- Mi smo već gotovo pet godina u recesiji, naše gospodarstvo se zaustavilo i više ljudi dolazi na Hrvatski zavod za zapošljavanje ne-go što ih mi uspijemo zaposliti unatoč samoj turističkoj sezoni. S druge strane, sada nam dolaze i srednjoškolci koji se ne upisuju na fakultet. To je posljedica toga što privreda u Hrvatskoj ne funkcio-nira i što mi svakim danom gubimo radna mjesta.

Turizam i ugostiteljstvo Iako resorni ministar govori o ljudima zaposlenima u turizmu kao važnoj karici, „karika je puna slabih dijelova”. Prema riječima predsjednika Sindikata turizma i usluga Hrvatske Eduarda Andrića, među poslodavcima je, na račun ušteda, prisutan trend smanjenja ugovora na neodređeno vrijeme. Taj trend poprima sve više maha, iako će svaki dobar hotelijer reći kako se kvaliteta usluge može po-stići stalno zaposlenim radnicima koji iza sebe imaju iskustvo. Bez

kvalitetnih radnika koji odrađuju sezonu u hotelima, restoranima i drugim ugostiteljskim objektima ne može se očekivati da će gost biti zadovoljan, a nezadovoljan gost je nešto najgore što se hrvat-skome turizmu može dogoditi. Takav se gost više nikada ne vraća na destinaciju gdje je ostao razočaran ponudom i odnosom čovjeka prema njemu.

Neuobičajeno, na HZZ-u je registriran pad zaposlenja sezon-skih radnika tijekom kolovoza. Kako pojašnjava predsjednik STUH-a, oni sezonci koji su uspjeli zadržati posao rade tjed-nima bez slobodnoga dana, no oni ne žele da STUH reagira, sve kako bi zadržali posao. Takvim svojim pristupom dovode poslodavca u poziciju da može smanjivati broj sezonaca.

Neuobičajeno je i da su ove godine mnogim sezoncima ugovori otkazani s posljednjim danom kolovoza i već su se s prvim danom rujna našli ponovno među nezaposlenima. Ima i poslodavaca koji su iskoristili „Mrsićevu mjeru” i zapošljavaju pripravnike „za sitne pare”, te studente preko student- servisa. Deblji kraj izvlače stalno zapo-sleni koji „poput magarca” odrađuju dio.

Iz Državnog inspektorata je početkom listopada priopćeno kako će se zbog kršenja propisa ugostitelja i turističkih radnika tijekom turističke sezone u državni proračun sliti gotovo 10 milijuna kuna. Inspektori su kazne izdavali najčešće zbog nelegalnog rada i obav-ljanja djelatnosti, neispunjavanja propisanih uvjeta, nepridržavanja radnoga vremena, posluživanja alkoholnih pića osobama mlađim od 18 godina, neisticanja cijena usluga, neplaćanja boravišne pri-stojbe i neprijavljivanja gostiju.

Nadzori su provedeni kod 1.191 poslodavca u djelatnosti ugo-stiteljstva i turizma, a utvrđeno je 938 povreda propisa. Pozitivan

Konstantan porast Konstantan porast nezaposlenosti!nezaposlenosti!

Udruženi sindikati

Pogled unatrag i naprijed

Foto

: her

cego

vina

.info

13

pomak zabilježen je kod pružanja ugostiteljskih usluga smještaja u domaćinstvima građana i seljačkim domaćinstvima jer od 7.178 in-spekcijskih nadzora u 84 posto nadziranih domaćinstava nije bilo povreda propisa.

Graditeljstvo Među djelatnostima koje su izvukle deblji u krizi svakako je gra-diteljstvo koje je u posljednje četiri godine zabilježilo gubitak više od 37.000 radnih mjesta. Znatno više od bilo koje gospodarske gra-ne. Trend nije zaustavljen. Samo do srpnja ove godine izgubljeno je 7.000 radnih mjesta. U Sindikatu graditeljstva Hrvatske zabrinuti su kako će se ta brojka i više nego udvostručiti. Stoga i ne čudi kako je stanje u toj djelatnosti bila središnja točka dnevnog reda sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća potkraj srpnja. Kako je na sjednici upozorio predsjednik SGH Ivan Kovačević, radi očuvanja što većeg broja radnih mjesta, prava iz kućnih kolektivnih ugovora smanjena su za 15-20 posto, a radnicima godinama nisu isplaćeni regres ili božićnica. Isplata plaće radnicima kasni i do godinu dana. Svaki dan se povećava broj poslodavaca koji su nelikvidni, s računima u bloka-di, a broj za pokretanje stečajeva se povećava. Najave odgovornih ljudi iz Vlade RH kako će se započeti s izvođenjem radova najkasni-je u lipnju 2012. godine ostala su tek pusta obećanja.

Na prijedlog SGH, kao prvu mjeru za sprečavanje daljnje ne-zaposlenosti i propasti tvrtki, GSV je usvojio realno nomi-niranje projekata. Njihovo izvođenje može početi odmah, odnosno u četvrtome kvartalu 2012. godine. Sa svrhom uvođenja reda, sprečavanja rada na crno i stvaranja sigurnih i stabilnih uvjeta poslovanja, GSV je usvojio da se u primjeni Zakona o javnoj nabavi preispita poštivanje i nadzor nad pri-mjenom Kolektivnog ugovora za graditeljstvo; suglasnost za početak obavljanja djelatnosti građenja (tzv. licencije) uredi Zakonom o građenju i pravilnikom, sukladno prijedlogu HUP–UPGH, koji je podržao SGH, te uključivanje njihovih stručnjaka u izradu nacrta tih propisa.

Problematika graditeljstva Grada Zagreba i realizacija Programa energetske obnove javnog sektora i realizacije radova na infrastruk-turi Grada Zagreba neke su od tema sastanka predstavnika gradi-teljskih tvrtki s gradonačelnikom Grada Zagreba Milanom Bandićem i suradnicima, održanoga 29. kolovoza, kojemu su prisustvovali i Ivan Kovačević, predsjednik SGH te Domagoj Ferdebar, regionalni povjerenik SGH. Upravo je SGH i inicirao sastanak. Zaključeno je kako će Grad Zagreb u kontaktima s predstavnicima graditeljske operative i njihovih interesnih udruga predočiti svoje planove i na-mjere u području investicijskih aktivnosti s temeljnim fizičkim po-kazateljima njihove vrste i obujma, kao i o predvidivom vremenu realizacije. Grad Zagreb će također prihvaćati i podržavati inicijati-ve trgovačkih društava u graditeljskim djelatnostima nastale radi formiranja posebnih grupa ili konzorcija radi zajedničkog nastupa na domaćim i međunarodnim natječajima za realizaciju većih investi-cijskih projekata. Poslovodni organi u trgovačkim društvima gradi-teljskih djelatnosti poduzimat će pravodobno sve mjere prijeko po-trebne za pripremu i podnošenje kvalitetnih i prema natječajnim uvjetima prihvatljivih ponuda, te ovisno o prirodi investicijskog programa poticati i realizirati zajedničke nastupe više trgovačkih društava (konzorcija) ponudama na natječaje. SGH se obvezao kon-tinuirano pratiti stanje u graditeljskoj djelatnosti i provođenje ko-lektivnih ugovora te svojim inicijativama, pozitivnim odnosom i po-drškom pridonijeti u realizaciji ovih ciljeva, smanjivanju rada na crno i nelojalne konkurencije.

Slijedom zaključaka sastanka, a sa svrhom zapošljavanja radni-ka u djelatnosti graditeljstva i osiguranja njihove egzistencije, gra-donačelnik Grada Zagreba Milan Bandić, direktor Hrvatske gospo-darske komore – Sektor za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo Rudolf Rom i predsjednik SGH Ivan Kovačević potpisali su 12. rujna Protokol o zajedničkoj suradnji na realizaciji Programa energetske obnove javnog sektora i realizacije radova na infrastrukturi Grada Zagreba.

Svugdje ista situacija I druge djelatnosti ne bilježe gotovo ništa bolju situaciju. Otka-zivanja ugovora o radu, stečajevi, neredovita isplata plaća, viškovi radnika… na žalost, svakodnevica su realnoga sektora. U Sindikatu EKN-a svjedoče isključivo o otpuštanjima. Novog zapošljavanja ne-ma, a u podružnicama koje su dosad dobro poslovale ima najava kako takvo stanje neće još dugo trajati. Ozbiljni poslovni problemi su posebno izraženi u drvno-prerađivačkome sektoru i zaštitarskoj djelatnosti. Uz novi stečajni val nelikvidnost, neredovitost isplate plaća, otpuštanje „viška” radnika i nepoštivanje kolektivnih ugovo-ra posebno je indikativno što sve više radnika, ako i primi plaću, do-biva plaću koja nije viša od minimalne. Što se tiče sektora trgovine, bilježi se pad zaposlenosti i pad prometa u maloprodaji, kao poslje-dica pada kupovne moći građana, koji kupuju uglavnom na sniženji-ma. U takvim uvjetima i sami poslodavci više vode brigu o troško-vima, a to znači vode brigu o smanjenju broja radnika, umanjenju njihovih materijalnih prava ili oboje. Plaće u sektoru su slika svega toga. U veljači 2012. godine u trgovini na malo zabilježena je pro-sječna plaća koja je 28,9 posto niža od prosječne plaće u gospodar-stvu. Globalno gledano, stanje radnika, u odnosu na uvjete u kojima rade, se pogoršalo, smanjeni broj ljudi radi više poslova, rade dulje, broj bolovanja raste (sve više psihičkih smetnji). Nemaju motivaci-je. Uveden je i trend sve većeg zapošljavanja mladih muških radni-ka, spola kod kojih „nema opasnosti” od trudnoće.

Temeljem zaključka Predsjedništva Vijeća SSSH, održanog 11. rujna, udruženi sindikati su tijekom rujna na sjednicama svojih glavnih i/ili drugih odgovarajućih tijela proveli raspra-vu o ekonomskom i socijalnom stanju u svojim sektorima i zauzeti stajališta o mogućim zajedničkim industrijskim akci-jama. O zaključcima sindikata raspravljat će se na tematskoj sjednici Predsjedništva VSSSH koja će se održati u listopadu ove godine. Konačnu odluku o mogućim industrijskim akci-jama usvojit će Vijeće SSSH.

Foto

: dal

mac

ijane

ws.

com

14

Razgovor s povodom

Sindikat metalaca Hrvatske-Industrijski sindikat najjači je sindikat u metalskoj in-dustriji na području Slavonsko-baranjske regije, odnosno Brodsko-posavske, Požeško-slavonske, Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije. Regionalni povjerenik SMH-IS-a Antun Štivić, ujedno i dopred-sjednik SMH-IS-a, napominje kako SMH-IS na području regije ima podružnice u 24 trgovačka društva i pokriva gotovo sva ve-ća slavonska trgovačka društva. Ponosno ističe kako je čak 70 posto metalaca na tome području sindikalno organizirano, a sufiks „Industrijski sindikat” u nazivu Sin-dikata otvara prostor i za učlanjivanje rad-nika iz drugih industrijskih grana. SMH-IS redovito svakih šest mjeseci analizira kretanje broja članova i planira daljnje aktivnosti, pa je tako u prvih šest mjeseci ove godine u regiji evidentirano 2.850 članova, od čega 235 novih članova. Prostora za novo učlanjivanje, naravno, još uvijek ima. Kako napominje regionalac metalaca, članovi traže aktivnost. - Kada se osniva nova sindikalna po-družnica radnike treba argumentima uvje-riti kako je njima u interesu članstvo u sin-dikatu i nakon toga treba što je prije moguće potpisati prvi kolektivni ugovor. Kada je riječ o novim članovima u već po-stojećim podružnica tada je vrlo bitno po-većanje prava u već postojećim kolektiv-nim ugovorima i proširenje sindikalne ponude, zaključuje, te dodaje: - Uz godišnji operativni program rada za 2012. godinu SMH-IS je donio odluku o posebna tri područja djelovanja: učlanji-

vanje, kolektivno pregovaranje i udruživa-nje sa drugim sindikatima. Voditelj sam radne grupe za učlanjivanje, a zaključci, bolje rečeno plan aktivnosti, usvojen je na listopadskoj sjednici Glavnog odbora i sa-da predstoji posao na povećanju broja čla-nova sindikata radi jačanja sindikata i uključivanja mladih radnika u članstvo sindikata. Sljedeći korak je prezentiranje Sindikata u školama i na fakultetima uče-nicima i studentima radi njihova senzibili-ziranja za sindikalno organiziranje nakon što stupe u svijet rada. Aktivnosti će vodi-ti Izvršni odbor Sekcije mladih regije.

Suradnja sa Slavonsko-baranjskim sindikatom

Prilog jačanju sindikalnog pokreta u re-giji jest i nedavno potpisivanje Sporazuma o suradnji SMH-IS-a i Slavonsko-baranjskog sindikata. Taj sindikat okuplja uglavnom industrijske radnike i ima 1.000 članova. Njegove najveće podružnice su u „Plame-nu” iz Požege i „Vupiku” iz Vukovara, u kojima već postoji zajednička suradnja dvaju sindikata. SMH-IS u regiji ima najviše članova u „Đuro Đaković” Holdingu. Odnosi s novom Upravom su korektni i partnerski, što poka-zuju nedavno obnovljeni kolektivni ugovori: - Ranije sklopljeni kolektivni ugovori imali su brojne anekse, pa je već ta činje-nica zahtijevala njihovu izmjenu, odnosno izradu na neki način integralnog teksta. Međutim, ugovorili smo za dva-pet posto povećanje osnovice za izračun plaća, a na ime sredstava namijenjenih zdravstvenom doprinosu koji se prema izmijenjenim sto-pama doprinosa smanjio kao obveza pos-lodavca. U SMH-IS-u je prihvaćena i nova, odnosno revidirana koncepcija kolektivnih ugovora s novim sadržajem i povećanim pravima za članstvo kao na primjer: ogra-ničenje postotka sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme u odnosu na ukupno zaposlene kod poslodavca, ograničenje za zapošljavanje preko agencija za povreme-no zapošljavanje, potpuna primjena sklop-ljenog kolektivnog ugovora samo na član-stvo kolektivnog ugovora u slučaju sudskog spora, sklapanje kolektivnog ugovora na ne-određeno vrijeme i mnoge druge odredbe koje povećavaju prava članova sindikata, po-jašnjava Štivić, te dodaje kako je Zakon o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim

tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje i ukidanje članka 262. Zakona o radu, koji je određivao produženu primje-nu prava iz sklopljenih kolektivnih ugovora, možda i ključni razlog za sve sindikalne ak-tivnosti na poboljšanju kolektivnih ugovora.

Ograničenja u zapošljavanju na određeno vrijeme

Nedavno je SMH-IS s predsjednikom Uprave „Đuro Đaković” Holding potpisao Okvirni sporazum o načinu zapošljavanja radnika sklapanjem ugovora o radu na određeno vrijeme. Govoreći o sadržaju Sporazuma Štivić napominje: - Ukupan broj ugovora o radu na odre-đeno vrijeme koje poslodavac može sklopiti ne smije prelaziti 20 posto ukupnog broja novozaposlenih radnika kod poslodavca na razini godine u trgovačkim društvima u vlasništvu „Đuro Đaković” Holdinga d. d. Ugovore o radu radnika na određeno vrije-me u tim uvjetima sklapat će pojedinačno svako trgovačko društvo. Strane Sporazuma obvezale su se najmanje svaka tri mjeseca održavati zajedničke sastanke na kojima će se raspravljati o izvještajima o zapo-šljavanju i planu zapošljavanja za sljedeće razdoblje. Potpisnici su se obvezali i od-redbe Sporazuma ugovoriti izmjenama i dopunama ili aneksima već sklopljenog kolektivnog ugovora u pojedinom trgo-vačkom društvu, odnosno kod svakog po-slodavca u vlasništvu „Đuro Đaković” Hol-dinga. Realizaciju Sporazuma prate glavni povjerenici u podružnicama.

Inicijativa za izmjenom Statuta SMH-IS uputio je predsjedniku Uprave „Đuro Đaković” Holdinga d.d. i inicijativu za izmjenom Statuta kojom bi se omogućilo radnicima u svim društvima u sustavu Hol-dinga neposredan izbor njihova predstav-nika u Nadzorni o-dbor „Đuro Đaković” Holding d.d. - Novi sustav upravljanja u „Đuri Đa-ković” Holdingu teži jedinstvenoj, a ne rascjepkanoj tvrtki, zahtijeva i novi sindi-kalni sustav s novim načinom participacije radnika u odlučivanju. Sindikat je toga svjestan i to prihvaća. Radnici, odnosno članovi se i time u „Đuri Đakoviću” objedi-njuju, a na taj način radnici participiraju u odlučivanju na mjestu gdje se odluke do-nose, zaključuje Antun Štivić.

Antun Štivić – dopredsjednik SMH-IS-a i povjerenik SMH-IS-a Slavonsko-baranjske regije

Članovi traže aktivnostČlanovi traže aktivnost

15

Udruženi sindikati

IV. sportski susreti SMH-IS-a

„Belišću” prijelazni pehar„Belišću” prijelazni peharZbog službene spriječenosti predsjedni-ka, Susrete je otvorio i pozdravio više od 400 sudionika odnosno 37 ekipa iz trgo-vačkih društava u kojima SMH-IS ima

članstvo, dopredsjednik SMH-IS-a Antun Štivić. Među njima bili su i gosti iz „Alu-minija” Mostar, te prvi put metalci iz Sin-dikata kovinske in elektroindustrije Slo-

venije i Slavonsko-baranjskog sindikata. Natjecalo se u stolnom tenisu, pikadu (muški i žene), odbojci na pijesku (muški i žene), belotu, briškuli i trešeti, boćanju, potezanju užeta i malome nogometu, a o realizaciji skrbili su voditelji pojedinih natjecateljskih disciplina. S 10 postignu-tih golova najboljim strijelcem proglašen je Tomislav Ivezić, član ekipe Đure Đako-vića - Strojna obrada. Nikola Antolović iz „Belišća” je najbolji golman, a Mihael Majetić iz riječkoga „3. maja” proglašen je najboljim igračem. Pehar za fair play pripao je mostarskom „Aluminiju”. Da se kojim slučajem dodjeljivalo priznanje za druželjubivost i doprinos nadasve ugod-noj atmosferi, pripalo bi, bez konkurenci-je, „Đuri Đakoviću” i Slavonskoj regiji!

Ž. Slunjski

Sindikalna podružnica „Belišće” ukup-ni je pobjednik IV. sportskih susreta čla-nova Sindikata metalaca Hrvatske – In-dustrijskog sindikata, što su održani od 27. do 30. rujna 2012. godine u prelijepom ambijentu hotela Arkada u Stari Gradu na Hvaru i njegovim sportsko-rekreacijskim terenima. Pobjednicima je pripao i prije-lazni pehar, što im ga je na završnoj sveča-nosti uručio predsjednik SMH-IS-a Vedran Dragičević. Opći dobar dojam o uspješ-nosti sportskih susreta rezultat je i dobrih organizacijskih priprema, a u tome hvalu zaslužuje Organizacijski odbor odnosno Regionalno povjereništvo Zagrebačke re-gije i regionalni povjerenik Josip Juričić.

16

Udruženi sindikati

Oko 320 članova Sindikata inženjera i tehničara šumar-stva okupilo se na V. sportskim igrama SITŠ-a, što su održane od 5. do 8. listopada 2012. go-dine u hotelskom naselju Sola-ris kraj Šibenika. Na svečano-sti otvaranja minutom šutnje odana je počast poginulim bra-niteljima i radnicima Hrvat-skih šuma. Sudionike je, u ime hotela Jure, pozdravio voditelj Vedran Kovačević. Dobrodoš-licu je poželjela i „domaćica” Dragica Žaja, zamjenica vodi-telja Uprave šuma Split, a u ime Glavnoga radničkog vijeća pozdravne je riječi uputio Goran Živ-ković iz Metkovića. Među gostima bili su i potpredsjednik SSSH Ivan Tomac i predsjednik SSSH Mladen Novosel, koji je ukratko spomenuo sindikalne aktualnosti, zaželjevši sudionicima sport-sku sreću u natjecanjima u desetak disciplina. Susrete je otvorio predsjednik SITŠ-a Tomislav Užarević. Na završnoj svečanosti sudjelovala je i članica Uprave Hrvatskih šuma Marija Vekić.

- Dragi SITŠ-ovci, od svega sada je najbitnije naše zajedniš-tvo s drugim sindikatima, središnjicom SSSH, Radničkim vije-

ćem i šumarskim institucija-ma. Izlaz iz krize nije samo u kresanju troškova, nego u iz-nalaženju prihoda – kazao je, među ostalim, u pozdravnoj riječi Tomislav Užarević, na-glašavajući kako nema soci-jalnog dijaloga između poslo-davca i sindikata (Dodatak I. kolektivnom ugovoru), kako su među zaposlenima u HŠ-u nas-tupili strahovi, ali i ne-znanja, jer zaposleni ne znaju kamo ide HŠ.

- Uprava provodi nekakvo restrukturiranje s glavnom od-

rednicom o višku radnika – ka-zao je Užarević, spominjući i pogrdna prozivanja zaposle-nih u HŠ-u „parafiskalnim pa-razitima”. Osim natjecanja u sport-skim disciplinama ima i jedna neobična, kakve ne drugim su-sretima nema - brzinsko ispi-janje piva. Pobijedio je Gospić, drugo su mjesto osvojile Naši-ce, a treće Bjelovar. Sportske igre SITŠ-a imale su i edukacijsku funkciju. Tako je sudionicima o Zakonu o re-prezentativnosti i zbrinjava-

nju viška radnika govorila Gordana Palajsa, izvršna tajnica SSSH za radno i socijalno pravo. O europskim standardima za drvo govorio je dr. sc. Željko Zečić, profesor Šumarskog fakul-teta u Zagrebu, a pozornost je pobudilo i predavanje dr. sc. Slavka Kulića o temi: „Budućnost Hrvatske u novom civiliza-cijskom ustroju – EU (poseban osvrt između kapitala i rada u rede-finiranom kapitalizmu – neoliberalizmu”.

Željko Slunjski

Pete sportske igre SITŠ-a

U sjeni strahovaU sjeni strahova

dr. Slavko Kulićdr. Slavko Kulić

17

Udruženi sindikati

V. sportske igre Sindikata graditeljstva Hrvatske

Tko je samo jednom su-djelovao na sportskim susre-tima što ih organiziraju udru-ženi sindikati, jamačno želi ponovno sudjelovati. U nekim podružnicama članovi mje-secima žive za igre i susrete, neki i treniraju u pojedinim natjecateljskim disciplinama, ne bi li ostvarili što bolji re-zultat. Riječ je o jedinstvenoj atmosferi, opuštenom druže-

nju sindikalista raznih generacija, sve dok se ne izađe na sport-ski teren, posebice nogometni. Tada adrenalin raste i zaboravi se da je svrha sportskih igara prijateljevanje, kao i na izreku „važno je sudjelovati”. Važno je pobijediti!

Tako je bilo i na jubilar-nim, V. sportskim igrama Sin-dikata graditeljstva Hrvatske, što su od 7. do 9. listopada 2012. godine održane u ho-telskom naselju Solaris i na kojima je ukupni pobjednik bio „Vladimir Gortan” iz Pazi-na. Pokal za fair play pripao je „Radniku” Križevci.

Natjecalo se u belotu, bo-ćanju, briškuli-trešeti, nogome-tu, pikadu, potezanju užeta i stolnom tenisu. Osim pokalima, najuspješniji su se okitili i me-daljama. Organizacijski odbor predvođen Domagojem Fer-debarom odgovorno je oba-vio svoju zadaću, kao što je i u završnoj riječi naglasio Ivan Kovačević, predsjednik SGH.

Sportska sreća na strani Istrana Sportska sreća na strani Istrana Kao gosti, sudionici sport-skih igara bili su i raniji pred-sjednici SGH, Stipe Kirigin i Mirko Štorga, zatim predsjed-nik SSSH Mladen Novosel i dvojica potpredsjednika, Ivan Tomac i Eduard Andrić, pred-sjednik Sindikata prometa i ve-za Hrvatske Stjepan Lisičak i predsjednik Sindikata PPDIV-a Hrvatske Josip Pavić.

Željko Slunjski

Domagoj FerdebarDomagoj Ferdebar

„Vladimir Gortan” Pazin„Vladimir Gortan” Pazin

Događaji Dobro je znati

18

Polaznicima ciklusa seminara o kolektivnom pregovaranju i komunikacijskim vještinama u svrhu pregovaranja, što se odvi-jao periodično od travnja do lipnja 2012. godine, predsjednik SSSH Mladen Novosel je 3. listopada, u nazočnosti veleposla-nika Kraljevine Norveške u Hrvatskoj Henrika Ofstada, uručio certifikate o uspješno položenom edukacijskom programu.

Riječ je o stipendiji što ju je Norveška konfederacija sindika-ta (LO) dodijelila SSSH za obrazovanje u području komunikacij-skih i pregovaračkih vještina. Ciklus seminara bio je namijenjen stručnjacima SSSH i udruženih sindikata koji su, među ostalim, zaduženi za kolektivno pregovaranje kako bi osnažili pregova-račku poziciju i kompetencije, unaprijedili kvalitetu pregovara-nja, a time i socijalni dijalog. Svoja znanja s dvadesetak polazni-ka podijelili su stručnjakinja za komunikacije Mila Vlajo i mr. sc. Mario Švigir dipl. oecc., te nekoliko vanjskih suradnika.

- Kolektivni ugovor je vrhunac što sindikat može učiniti za člana. Za to trebamo educirane ljude i upravo radi dodatne edukacije naših ljudi prihvatili smo stipendiju. Znanja nikada nije dosta, rekao je predsjednik SSSH Mladen Novosel.

Jedan od predavača, zadužen za kolektivno pregovaranje, Mario Švigir preciznije je objasnio način rada tijekom seminara. Kako reče, pokušali su se simulirati stvarni kolektivni pregovori, pri čemu je oslobođena velika kreativnost polaznika. U ime po-laznika, na pruženoj i iskorištenoj prilici za stjecanjem novih zna-nja, zahvalila se Jadranka Tomašić, povjerenica SSSH u Uredu Primorsko-goranske županije, a na njezine riječi o važnosti ra-zvijanja novih vještina i znanja sindikalne strane nadovezao se norveški veleposlanik zaključivši kako obrazovanje može dati nove impulse u razumijevanju kompleksnih procesa u društvu.

• Bruto domaći proizvod po stanovniku (prema paritetu ku-povne moći) 18.838 $ za 2011. (MMF), ili 58 posto kupov-ne moći EU-27 (na razini Mađarske i Argentine);

• Rast/pad BDP-a I.-VI. 2012.: - 2,2 posto;• Stopa inflacije u srpnju 2012., prosjek 4,0 posto (stopa ras-

ta troškova života);• Broj nezaposlenih: 309.154 (rujan 2012);• Stopa nezaposlenih: - prema Hrvatskome zavodu za zapošljavanje: 17,7 posto - prema Međunarodnoj organizaciji rada: 14 posto;• Prosječna plaća lipanj 2012.: 5.492 kune neto,

7.909 bruto (-3 posto realno prema VI./2011.);

• Minimalna plaća (bruto): 2.814 kuna (35,58 posto prosječne);• Neoporezivi dio dohotka (odbitak): 2.200 kuna;• Stope oporezivanja dohotka: do 2.200 kuna 12 posto,

do 8.800 kuna 25 posto, više od 8.800 kuna 40 posto (od 1.ožujka 2012.);

• Prosječna kamatna stopa: eskontna 7,00 posto, zatezna: 15 posto za pravne i 12 posto za fizičke osobe (ožujak 2012.);

• Broj umirovljenika (kolovoz 2012.): 1.215.220 (81 posto zaposlenih u RH);

• Prosječna mirovina u RH (kolovoz 2012.): 2.182 kuna ili 39,70 posto prosječne neto plaće;

• Prosječna potrošačka košarica, prema DZS-u, za tročlanu obitelj (srpanj 2011.): 6.600 kuna;

• Stopa siromaštva u RH: - definirana kao apsolutno (dohodak manji od 100 eura na

mjesec): 4 posto (Svjetska banka 2002.-2006.), - definirana kao 60 posto medijana dohotka 2010. (2.100

kuna za pojedinca i 4.400 kuna za četveročlanu obitelj): 20,6 posto,

- EU 27 ima 16,2 posto;• Postotak siromašnih prema prethodnom kriteriju: RH 20.6 posto Primorsko-goranska županija i Grad Zagreb 3 posto Istra 4 posto Međimurska županija 8 posto Karlovačka županija 33 posto Sisačko-moslavačka županija 28 posto• Gini koeficijent nejednakosti (2009.): 33 (Austrija 29, Slo-

venija 31)• Aktivno stanovništvo (prosjek 2001. - 2010.): a) poljoprivreda 9 posto (popis 2001. – 2010.) b) samostalne djelatnosti i obrt 13 posto c) nezaposleni 15 posto d) ostali: 63 posto a) privatni sektor: 65 posto (prosječna plaća privatni sek-

tor: 11./2011.: 4.600 kuna b) državni i javni sektor: 35 posto (prosječna plaća državni

i javni 11./2011.: 6.600 kunaPripremio: Boris Feis, izvršni tajnik SSSH

za ekonomska i financijska pitanja

ZnanjaZnanjanikada dosta!nikada dosta!

BDP pada,BDP pada,inflacija rasteinflacija raste

Završen ciklus seminara o kolektivnompregovaranju i komunikacijskim vještinama

Osnovni gospodarski pokazatelji u Republici Hrvatskoj (istaknuto zadnje raspoloživo razdoblje)

Pravni savjeti

19

S prvim danom listopada na snagu je stupio Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi kojim se uređuje fi-nancijsko poslovanje poduzetnika, rokovi is-punjenja novčanih obveza i pravne posljedice zakašnjenja s ispunjenjem novčanih obveza, postupak predstečajne nagodbe, te druga pitanja s tim u vezi. Predstavnici SSSH sudje-lovali su u radu radne skupine za izradu Zako-na, povjerenstvima GSV-a i samome GSV-u.

U konačnici, uvažen je sindikalni za-htjev da se „prioritetne tražbine” definiraju u širem pojmu. Naime, u prvome prijedlo-gu Zakona pod njima se smatrala samo mi-nimalna plaća, a sada smo uspjeli dobiti sve bruto tražbine radnika iz radnog odno-sa, ugovorene otpremnine i naknade šteta za ozljede na radu do dana otvaranja pred-stečajnog postupka. Uspjeli smo se izboriti da se Zakonom propiše da prioritetne traž-bine i plaće od dana otvaranja predstečaj-nog postupka ulaze u izdatke nužne za re-dovno poslovanje i da ih poslodavac mora isplaćivati. To je važno, jer poslodavac tije-kom predstečajnog postupka može plaćati samo ono što mu je Zakonom odobreno.

Rokovi plaćanja Ono što se odnosi na sve poduzetnike i druge pravne osobe jest pitanje rokova pla-ćanja. Sukladno Zakonu, ako se ne ugovori rok plaćanja, zakonski rok plaćanja je 30 dana od isporuke ili dana izdane fakture. Alternativno, rok plaćanja može se ugo-voriti i do 60 dana. To je trenutak dospijeća plaćanja koji treba ugovoriti ako se predvi-đa da se neće moći platiti u roku 30 dana. Predviđena je i mogućnost da se iznimno ugovori i dulji rok plaćanja do 360 dana, uz obvezu izdavanja sredstva osiguranja pla-ćanja s učinkom ovršne isprave. Poduzetnik postaje nelikvidan ako više od 60 dana kasni u ispunjavanju jedne ili više novčanih obveza čiji iznos prelazi 20 posto od iznosa njegovih obveza iz godišnjeg iz-vješća za prošlu godinu, ili ako više od 30 dana kasni s isplatom plaće u visini ugovore-ne plaće, te pripadajućih poreza i doprino-sa. U uvjetima nelikvidnosti poduzetnik ne smije obavljati nikakva plaćanja osim onih koja su nužna za redovito poslovanje.

Ako se poduzetim mjerama financijskog restrukturiranja izvan postupka predstečajne nagodbe i višestranim prijebojem ne može us-postaviti likvidnost, poduzetnik je dužan u roku 30 dana od dana nastanka nelikvidnosti pokrenuti postupak predstečajne nagodbe.

Predstečajna nagodba

Cilj je predstečajne nagodbe da se dužniku koji je nelikvidan i/ili insol-ventan omogući financijsko restruk-turiranje temeljem kojeg će postati likvidan i solventan te da se vjerov-nicima omoguće povoljniji uvjeti namirenja od uvjeta koje bi ostvarili u slučaju pokretanja stečajnog pos-tupka. Može se provesti nad pravnom osobom i dužnikom pojedincem. Pos-tupak je hitan i mora biti okončan u roku 120 dana od dana otvaranja. Pokreće se na prijedlog ovlaštene osobe dužnika. Do okončanja pos-tupka nije dopušteno pokretati ste-čajni postupak, niti se postupak pred-stečajne nagodbe može pokrenuti ako je pokrenut stečajni postupak.

Nagodbeno vijeće dužno je o prijedlo-gu o pokretanju postupka predstečajne na-godbe odlučiti u roku osam dana. Ako ne postoji pozitivno mišljenje revizora prijed-log će odbaciti, a nagodbeno vijeće će, po službenoj dužnosti, pokrenuti stečajni pos-tupak ako za njega postoje razlozi. Ako se otvara postupak predstečajne nagodbe, do-nijet će se rješenje i pozvati vjerovnici da u roku 30 dana prijave svoje tražbine i zakaza-ti prvo ročište osmi dan od isteka za prijavu tražbina. Ako vrijednost osporenih tražbina prelazi 25 posto vrijednosti prijavljenih tražbina postupak se obustavlja. Vjerovnici odlučuju o planu financijskog restrukturi-ranja glasovanjem. Vjerovnici su podijelje-ni u tri ili više skupina od kojih jednu čine tijela javne uprave i poduzeća u većinskom državnom vlasništvu, drugu financijske in-stitucije, a treću ostali vjerovnici. Plan je prihvaćen ako za njega glasuju vjerovnici čije tražbine prelaze polovinu vrijednosti prijavljenih tražbina za svaku grupu. Postupak predstečajne nagodbe će se obustaviti ako dužnik ispuni sve obveze do ročišta za glasovanje, ako dužnik u tijeku postupka nagodbe postupa suprotno pro-pisanim pravima poslovanja u uvjetima ne-likvidnosti, ako HNB ne izda prethodnu su-glasnost za pretvaranje tražbine kreditne institucije u temeljni kapital, ako se prote-kom roka 120 dana od dana otvaranja po-stupka ne provede postupak. U roku tri dana od dana prihvaćanja plana financijskog restrukturiranja dužnik mora podnijeti trgovačkom sudu prijedlog

za sklapanje predstečajne nagodbe. Nakon što se nagodba sklopi, sud će Rješenje o sklapanju nagodbe dostaviti FINA-i koja ga objavljuje na web-stranici. Predstečajna nagodba ima snagu ovrš-ne isprave. Pravne posljedice otvaranja postupka predstečajne nagodbe nastaju od trenutka kada je oglas o otvaranju postupka objav-ljen na web- stranici FINA-e. Postupci ovrhe i osiguranja započeti prije otvaranja postupka prekidaju se. Za vrijeme postupka nije dopuštena ovrha.

Dužnici koji na dan 1. listopada 2012. ispunjavaju uvjete za pokretanje pred-stečajne nagodbe (već su u blokadi dulje od 60 dana) obvezni su u roku 90 dana pokrenuti predstečajni pos-tupak, tj. do 29. prosinca ove godine.

Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi

Šansa za oporavakŠansa za oporavak

Donošenjem novog Ovršnog za-kona, koji je na snazi od 15. listopada, omogućuje se izravna naplata tražbina radnika putem FINA-e, odnosno, omo-gućena je izvansudska ovrha naplate samo temeljem obračuna poslodavca, čime je učinjen korak naprijed i ušteđe-no vrijeme koje se do sada trošilo pred sudom za dobivanje rješenja o ovrsi, za što je trebalo i do godinu dana. Stoga SSSH izražava zadovoljstvo donijetim Zakonom, no problem nas-taje kada radnik, unatoč ovrsi, ne mo-že doći do svojih plaća, naknada plaća ili otpremnina, jer je žiro račun poslo-davca blokiran. Taj problem niti ovaj Zakon ne rješava, a on je najučestaliji. Problematična je i obveza poslo-davca o izdavanju obračuna plaće, naknade plaće i otpremnine, jer je ne-rijetka praksa poslodavaca odbijanja izvršenja te zakonske obveze. Time se problem dodatno komplicira, jer na-meće potrebu uključivanja Državnog inspektorata u cijeli postupak.

Gordana Palajsa,izvršna tajnica za radno-socijalno pravo

Novi Ovršni zakon

Nedovršena Nedovršena pričapriča

20

Ako na području, odnosno razini za ko-ju se pregovara o sklapanju kolektivnog ugovora, djeluje samo jedan sindikat, isti se smatra reprezentativnim i njegovu re-prezentativnost nije potrebno utvrđivati. Dakle, u tom slučaju se ne provodi postu-pak utvrđivanja reprezentativnosti, već će se navedeni sindikat upisati u evidenciju reprezentativnih sindikata pri Ministar-stvu. Kako bi se navedeni sindikat upisao u evidenciju, sindikat će biti dužan o činjeni-ci da je jedini sindikat na području, odno-sno razini za koju se kolektivno pregovara, obavijestiti Ministarstvo. Obavijest se pod-nosi na posebnome obrascu u roku osam dana, računajući od dana kada je sindikat uputio poslodavcu zahtjev za pokreta-njem postupka kolektivnog pregovaranja, odnosno ako je poslodavac sindikatu upu-tio zahtjev za početkom kolektivnog prego-varanja. Sindikat će obavijest Ministarstvu dostaviti u pisanom obliku u dva primjer-ka, te u elektronskom obliku. Uz obavijest, sindikat će biti dužan priložiti i sporazum, kojim su se sindikat i poslodavac sporazu-mjeli o području, odnosno razini za koju se kolektivno pregovara, koji se također pri-laže u dva primjerka, te u elektronskom obliku. Obavijest se mora popuniti čitljivo i mora sadržavati sve potrebne podatke. Ako neki od navedenih podataka nedosta-je ili je nepotpun, Ministarstvo će pozvati sindikat da podatke ispravi, dopuni, ili da dostavi novu obavijest. Ako sindikat ne postupi sukladno zahtjevu Ministarstva,

slodavac, odnosno udruga poslodavaca može pregovarati s pregovaračkim odbo-rom kojeg pisanim sporazumom utvrde svi sindikati koji djeluju na području, od-nosno razini za koju se sklapa kolektivni ugovor, u kojem slučaju se sindikati potpi-snici toga sporazuma smatraju reprezen-tativnim i njihovu reprezentativnost nije potrebno utvrđivati. Dakle, ako se svi sin-dikati koji djeluju na području i razini za koju se kolektivno pregovara dogovore o broju i sastavu pregovaračkog odbora sindikata, tada se ne provodi postupak utvrđivanja reprezentativnosti sindikata, već će sindikati biti dužni o tome zaključi-ti pisani sporazum, u kojem moraju jasno iskazati volju svih sindikata o njihovu za-jedničkom kolektivnom pregovaranju. Tako zaključeni sporazum za poslodavca pred-stavlja potvrdu da pregovara s reprezenta-tivnim sindikatima. Nakon što sindikati zaključe sporazum o broju i sastavu prego-varačkog odbora, s poslodavcem će zaklju-čiti sporazum u kojem će utvrditi područje i razinu za koju se kolektivno pregovara (npr. da će kolektivno pregovarati za gran-ski kolektivni ugovor (razina) u području graditeljstva (područje)). Nakon toga sin-dikat, koji je prvi naveden u sporazumu kojim su se sindikati sporazumjeli o broju i sastavu pregovaračkog odbora, dužan je o tome obavijestiti Ministarstvo. Obavijest se podnosi na posebnome obrascu u roku osam dana, počevši od dana zaključenja sporazuma o broju i sastavu pregovarač-

području, odnosno razini za koju se kolek-tivno pregovara, te sporazum o broju i sa-stavu pregovaračkog odbora sindikata. Prilozi se također prilažu u dva primjerka, te u elektronskom obliku. Obavijest se mora popuniti čitljivo i mora sadržavati sve po-trebne podatke. Ako neki od navedenih po-dataka nedostaje ili je nepotpun, Ministar-stvo će pozvati sindikat da podatke ispravi, dopuni, ili dostavi novu obavijest. Ako sindi-kat ne postupi sukladno zahtjevu Ministar-stva, taj sindikat se neće upisati u evidenciju reprezentativnih sindikata pri Ministarstvu. Ako je sindikat postupio sukladno zahtjevu Ministarstva, ono će u roku 15 dana sindi-katu dostaviti obavijest o upisu sindikata u evidenciju reprezentativnih sindikata.

Ako na području, odnosno razini, za koje se pregovara o sklapanju kolektivnog ugovora djeluje više sindikata, a isti ne postignu pisani sporazum kojim bi se spo-razumjeli o broju i sastavu pregovarač-kog odbora sindikata, reprezentativnost sindikata će se utvrditi pred Povjeren-stvom za utvrđivanje reprezentativnosti. Zahtjev za utvrđivanje reprezentativnosti sindikata Povjerenstvu može uputiti svaki sindikat koji djeluje na području, odnosno razini za koju se kolektivno pregovara, te poslodavac, odnosno udruga poslodavaca. Sindikat koji pokreće postupak utvrđivanja reprezentativnosti dužan je u zahtjevu na-vesti područje, odnosno razinu za koju se kolektivno pregovara. Ako tijekom postup-ka utvrđivanja reprezentativnosti sindika-

Uputa za primjenu Zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim

Zakon o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje („Narodne novine”, br. 82/2012.), te njegov ispravak („NN”, br. 88/2012.) stupio je na snagu 28. srpnja 2012. godine. Zakonom su propisani kriteriji i postupak utvrđivanja reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata više razine za sudjelovanje u tripartitnim tijelima na nacionalnoj razini, te sindikata za kolektivno pregovaranje. Obveznici, postupak, sadržaj i rokovi dostave obavijesti radi upisa u evidenciju Ministarstva rada i mirovinskog sustava, kao i potrebni obrasci, propisani su Pravilnikom o načinu dostave obavijesti za upis u evidenciju repre-zentativnih sindikata, koji je objavljen u „NN”, br. 93/2012.

Reprezentativnost sindikata za kolektivno pregovaranjeReprezentativnost sindikata o sklapanju kolektivnog ugovorao sklapanju kole

Zakonom je brisana odredba članka 254. Zakona o radu, kojom je bio propisan postupak utvrđivanja pregovaračkog od-bora sindikata za kolektivne pregovore, pa se pregovarački odbor sindikata više ne utvrđuje na način propisan ZOR-om, već Zakonom o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje.

taj sindikat se neće upisati u evidenciju re-prezentativnih sindikata pri Ministarstvu. Ako je sindikat postupio sukladno zahtjevu Ministarstva, ono će u roku 15 dana sindi-katu dostaviti obavijest o upisu sindikata u evidenciju reprezentativnih sindikata. Ako na području, odnosno razini za ko-ju se pregovara o sklapanju kolektivnog ugovora, djeluje dva i više sindikata, po-

kog odbora sindikata. U obrascu se moraju navesti svi traženi podaci (naziv, sjedište, OIB i registarski broj pod kojim je u Knjigu sindikata upisan sindikat), za sve sindika-te. Sindikat će obavijest Ministarstvu dos-taviti u pisanom obliku u dva primjerka, te u elektronskom obliku. Uz obavijest, sindi-kat će biti dužan priložiti: sporazum, kojim su se sindikati i poslodavac sporazumjeli o

21

sindikatom smatra se sindikat koji kod pos-lodavca ili na području, odnosno razini, za koje se sklapa kolektivni ugovor ima naj-manje 20 posto radnika članova od ukup-nog broja sindikalno organiziranih radnika zaposlenih kod poslodavca ili poslodava-ca koji posluju na području, odnosno razi-ni, za koje se sklapa kolektivni ugovor. Međutim, ako se pregovara o sklapanju kolektivnog ugovora na jednom područ-ju, što ne uključuje skupinu prema Nacio-nalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD), u ko-jemu djeluje sindikat čiji su članovi radnici iste struke i zanimanja, reprezentativnim sindikatom smatra se i sindikat koji ima najmanje 40 posto radnika članova od ukupnog broja radnika iste struke i zani-manja zaposlenih kod poslodavaca koji posluju na području za koje se sklapa ko-lektivni ugovor. Taj sindikat mora okuplja-ti najmanje 75 posto radnika iste struke i zanimanja koje je izravno povezano s po-dručjem za koje se pregovara o sklapanju kolektivnog ugovora. Utvrđivanje reprezentativnosti provo-di se pred Povjerenstvom kojeg imenuje ministar rada i mirovinskoga sustava na vrijeme od četiri godine. Nakon što zaprimi zahtjev za utvrđi-vanjem reprezentativnosti Povjerenstvo će u roku 15 dana javnim pozivom, objav-ljenim u „Narodnim novinama” i na web stranici Ministarstva rada i mirovinskoga sustava (www.mrms.hr), pozvati sindikate koji imaju radnike članove zaposlene kod

ku utvrđivanja reprezentativnosti može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom. Nadležni upravni sud donijet će odluku u roku 30 dana od dana podnošenja tužbe.

Utvrđivanje sastavaPregovaračkog odbora sindikata Nakon što je utvrđena reprezentativ-nost sindikata, reprezentativni sindikati se mogu sporazumjeti o broju i sastavu prego-varačkog odbora sindikata. Ako se sindi-kati sporazume, o tome zaključuju pisani sporazum. Sindikat koji je prvi naveden u sporazumu kojim je utvrđen broj i sastav pregovaračkog odbora sindikata, o spora-zumu mora obavijestiti Ministarstvo u ro-ku osam dana od dana zaključenja Spora-zuma, kako bi se navedeni sindikati upisali u evidenciju reprezentativnih sindikata pri Ministarstvu. Obavijesti se mora priložiti Sporazum o broju i sastavu pregovaračkog odbora sindikata. Ako se sindikati ne spo-razume o broju i sastavu pregovaračkog odbora sindikata u roku pet dana od dana izvršnosti rješenja kojim je utvrđena re-prezentativnost sindikata, o istome će od-lučiti Povjerenstvo na temelju razmjernog broja radnika članova svakog reprezenta-tivnog sindikata, u odnosu na broj ukupno sindikalno organiziranih radnika na po-dručju, odnosno razini za koje se pregova-ra o sklapanju kolektivnog ugovora. Svaki reprezentativni sindikat bit će zastupljen u pregovaračkom odboru s najmanje jednim

na ukupno sindikalno organizirane radnike na tom području. Ako se pregovara o skla-panju kolektivnog ugovora kojim se ugo-varaju prava zaposlenih za koja se sred-stva u iznosu većem od 50 posto troškova za plaće i druga materijalna prava radnika osiguravaju u državnom proračunu, a koji će se primjenjivati na više područja prema NKD-u, na kojima je bitno različit broj za-poslenih i broj sindikalno organiziranih rad-nika, može se kolektivno pregovarati samo s pregovaračkim odborom sindikata, koje utvrđuje Povjerenstvo. U tome se slučaju ne provodi postupak utvrđivanja reprezen-tativnosti sindikata, već Povjerenstvo prema Zakonom utvrđenim kriterijima utvrđuje sastav pregovaračkog odbora sindikata za kolektivno pregovaranje. Sastav pregova-račkog odbora sindikata Povjerenstvo će utvrditi na način da svako područje za koje se pregovara o sklapanju kolektivnog ugo-vora bude zastupljeno s jednim članom, predstavnikom sindikata koji na tom po-dručju ima najveći broj radnika članova, a da se preostali članovi pregovaračkog od-bora utvrde na temelju broja radnika čla-nova ostalih sindikata koji djeluju na po-dručjima za koje se kolektivno pregovara u odnosu na broj ukupno sindikalno organi-ziranih radnika na područjima za koje se pregovara. Pregovarački odbor ima najma-nje tri, a najviše 11 članova.

Gordana Palajsa,izvršna tajnica SSSH za radno-socijalno pravo

tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje

Reprezentativnost sindikata za kolektivno pregovaranjeza kolektivno pregovaranjeo sklapanju kolektivnog ugovoraktivnog ugovora

ta, pitanje područja, odnosno razine za ko-ju se pregovara postane sporno, o istom će odlučiti Povjerenstvo. Zahtjev za utvr-đivanje reprezentativnosti sindikata može podnijeti i poslodavac, odnosno udruga poslodavaca koja želi pokrenuti pregovore o izmjenama i dopunama kolektivnog ugovora sklopljenog na području, odnosno razini, za koje je proteklo vrijeme na koje je utvrđena reprezentativnost sindikata. Rok u kojem se podnosi zahtjev nije propi-san. Zahtjev za utvrđivanje reprezentativ-nosti dostavlja se na adresu Ministarstva. Da bi sindikat bio reprezentativan, mora ispunjavati određene kriterije, koji su propisani Zakonom. Reprezentativnim

poslodavca ili poslodavaca koji djeluju na razini, odnosno području za koje se utvr-đuje reprezentativnost, da u roku 30 dana od objave poziva dostave podatke i doka-ze o ispunjavanju kriterija koji se traže za reprezentativnost sindikata. Povjerenstvo će ujedno upozoriti sindikate kako se nji-hova reprezentativnost neće utvrđivati u slučaju nejavljanja na javni poziv. Istekom roka iz poziva, Povjerenstvo će u roku 15 dana, na temelju utvrđenih podataka, do-nijeti rješenje kojim će utvrditi reprezen-tativnost sindikata za kolektivno pregova-ranje i sklapanje kolektivnog ugovora. Protiv rješenja žalba nije dopuštena, ali svaka udruga koja je sudjelovala u postup-

članom, a zastupljenost svih sindikata u pregovaračkom odboru mora biti što je moguće u većoj mjeri u skladu s udjelom članova pojedinog reprezentativnog sindi-kata u ukupnom broju sindikalno organizi-ranih radnika zaposlenih kod poslodavca ili poslodavaca koji posluju na razini, od-nosno području za koje se sklapa kolektiv-ni ugovor. Ako se pregovara o sklapanju kolek-tivnog ugovora na području u kojem dje-luje reprezentativni sindikat koji okuplja članove određene struke ili zanimanja, isti ostvaruje pravo na jednog predstavni-ka u pregovaračkom odboru, neovisno o broju njegovih radnika članova u odnosu

22

Poštovani čitatelji, svoja pitanja možete slatina adresu: „Sindikalna akcija”, pravni savjeti,

Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, 10000 Zagreb

PITANJE: Općinskom sudu u Novoj Gradišci podnijela sam, potkraj 2009. godine, protiv poslodavca prijedlog za ovrhu na nov-čanim sredstvima temeljem ovršne isprave – obračuna pla-ća. Sud je donio rješenje o ovrsi koje je postalo pravomoć-no. Na temelju toga rješenja s računa poslodavca prenijeta su na moj tekući račun sredstva u visini pet bruto plaća. Po-slodavac me je nakon dvije i pol godine tužio za povrat ra-zlike između neto i bruto iznosa plaće sa kamatama, navo-deći da je potkraj 2011. godine izmirio prema poreznoj upravi doprinose, poreze i prireze za sve radnike koji su kod njega bili zaposleni, pa tako i za mene. Napominjem da u vrijeme prijenosa novca s računa poslodavca na moj tekući račun poslodavac nije bio izmirio poreze, prireze i doprino-se, kako sam već navela potkraj 2011. godine. Stoga Vas molim da mi odgovorite jesam li dužna vratiti utuženi iznos s kamatama od dana kada je novac prebačen na moj tekući račun, ili tu postoji neki drugi rok od kada teku kamate?

(M.A., Nova Gradiška)

ODGOVOR: U Vašem slučaju riječ je o stjecanju po pravnoj osnovi ko-ja je kasnije otpala. Naime, prema odredbi članka 1113., st. 3. Zakona o obveznim odnosima stjecanje bez osnove znači stje-canje neke koristi na štetu drugoga, kada za takvo stjecanje ne postoji pravna osnova ili pravna osnova ima neku manu zbog koje nije valjan, ili je njegova valjanost prestala. Dakle, stjeca-nje bez pravne osnove postoji i u slučaju kada je u vrijeme is-punjenja činidbe postojala pravna osnova, ali je ona naknadno otpala. U konkretnom slučaju, kada je poslodavac izmirio svo-je obveze prema RH – poreze, prireze i doprinose, tada je pres-tala i pravna osnova za takvo stjecanje, zbog čega je osnovan tužbeni zahtjev Vašeg poslodavca za vraćanje onoga što je stečeno bez osnove. Prema odredbi članka 1115. ZOO-a pro-pisano je, kada se vraća ono što je stečeno bez osnove, mora se platiti kamata i ako je stjecatelj nesavjestan od dana stje-canja, a inače od dana podnošenja zahtjeva. Kako je do prije-nosa novčanih sredstava došlo na temelju pravomoćnog ovrš-nog rješenja, Vi ste u trenutku stjecanja bili savjesni i tek su se podnošenjem zahtjeva – tužbe od strane poslodavca, stekli uvjeti za početak tijeka zateznih kamata.

PITANJE: Prije nekoliko dana primio sam preporučenom poštom odjavu s mirovinskog i zdravstvenog osiguranja i radnu knji-žicu, pa sam tako iz priloženog saznao da sam dobio otkaz, iako nema pisane odluke o otkazu ugovora o radu. Napomi-njem da kod poslodavca imam sklopljen ugovor o radu na neod-ređeno vrijeme. Poslodavac me je odjavio s 10. kolovozom 2012. godine, iako sam taj dan radio (petak) i drugi dan pola radnog vremena (subota), kada sam se zbog zdravstvenih tegoba javio liječniku hitne medicine. U ponedjeljak sam se javio svojemu liječniku primarne prakse koji mi je otvorio bolovanje s ponedjeljkom. Što mogu učiniti kako bih ostva-rio svoja prava jer smatram da su mi ona grubo povrijeđena?

(V. B., Slavonski Brod)

ODGOVOR: Kao prvo što morate učiniti, da u roku 15 dana od dana primitka dokumenata temeljem kojih se može zaključiti da

Vam je radni odnos prestao kod poslodavca, podnesete zahtjev za zaštitu prava protiv odluke otkaza ugovora o radu koja nije u pisanom obliku, jer biste, u protivnom, izgubili pravo na sud-sku zaštitu, kako se to uređuje članom 129. Zakona o radu. Ako poslodavac ne odgovori na zah-tjev u roku petnaest dana od da-na primitka zahtjeva, u daljnjem roku od 15 dana imate moguć-nost podnijeti tužbu Općinskom sudu u Slavonskom Brodu radi utvrđenja nedopuštenosti otka-za i vraćanja na rad na poslove koje ste obavljali prije otkaza ugovora o radu. ZOR Vam pruža i mogućnost podnošenja prijave državnom inspektoratu – In-spekciji rada, zbog povrede članka 112., st. 2. i 3. ZOR-a jer poslodavac nije obrazložio otkaz ugovora i nije Vam ga dosta-vio u pisanom obliku, pa je učinio prekršaj koji spada u najteže prekršaje sankcionirane člankom 294., st.1., toč. 52. i st. 2. istog članka. Predviđene su kazne za poslodavca (pravnu oso-bu) od 61.000,00 do 100.000,00 kn, a odgovornu osobu prav-ne osobe od 7.000,00 do 10.000,00 kn.

PITANJE: U mojoj tvrtki koja obavlja komunalne djelatnosti na-javljene su statusne promjene na način da se sadašnje po-duzeće dijeli na dva pravna subjekta. Dio radnika ostaje u dosadašnjem poduzeću, a većina radnika, među kojima sam i ja, prelaze u novoosnovano poduzeće. Postavlja se pitanje: hoće li doći do promjene prava onih radnika koji prelaze u novo poduzeće?

(A.B., Slatina)

ODGOVOR: U Vašem slučaju riječ je o institutu prenošenja ugovora na novog poslodavca. Člankom 133. Zakona o radu je, među ostalim, propisano, ako se statusnom promjenom prenese dio poduzeća na novog poslodavca, prenose se svi ugovori o radu radnika koji rade u dijelu poduzeća koji je predmet prenošenja ili dijela gospodarske djelatnosti koja je predmet prenošenja, sa svim pravima iz radnog odnosa koja je radnik stekao do da-na prenošenja ugovora. Novi poslodavac na kojeg se prenose ugovori o radu preuzima s danom prenošenja u neizmijenje-nom obliku i opsegu prava i obveze iz prenesenog ugovora o radu. Budući da u Vašem sadašnjem poduzeću egzistira kolek-tivni ugovor, to će se na preuzete radnike do sklapanja novog kolektivnog ugovora, a najduže godinu dana, nastaviti primje-na kolektivnog ugovora koji se na njih primjenjivao prije pro-mjene poslodavca. Vezano za tu problematiku bitno je nagla-siti kako novi poslodavac solidarno s ranijim poslodavcem odgovara za obveze prema radnicima, nastale do dana preno-šenja dijela poduzeća ili dijela gospodarske djelatnosti.

Pravni savjeti

Odgovara:

Mato Stanković,

pravni zastupnik u UreduSSSH Brodsko-posavske

županije

23

Nakladnik:

Zagreb, Trg kralja PetraKrešimira IV. br. 2

Predsjednik:Mladen Novosel

Glavna urednica:Ana Milićević – Pezelj

Novinarka:Marijana Tomić

Lektorica:Đurđica Pavlović

Tajnica:Branislava Krasić

Sindikalna akcijaizlazi mjesečno

Godišnja pretplata 108,00 kn

Uplate na žiroračun SSSH2360000-1101317560s naznakom „za pretplatuna Sindikalnu akciju”

Oglasni prostor:1/1 str. 1.500,00 kn1/2 str. 1.000,00 kn1/4 str. 750,00 knKolorne stranice: dvostruko

Adresa uredništva:Zagreb, Trg kralja PetraKrešimira IV. br. 2

Telefon:(01) 46 55 111 46 55 052

Telefax:(01) 46 55 053

E-mail:sindikalna-akcija@sssh.hr

Rukopise, fotografije i CDne vraćamo

Grafičko uređenje i priprema:Tangir, Samobor

Tisak:Tiskara Petravić

ISSN 1330-1640

Nagradna križaljka

RJEŠENJE NAGRADNE KRIŽALJKE IZ PROŠLOG BROJA: NETO PLAĆA

DOBITNICI NAGRADA PO 100,00 KUNA:

1. TOMISLAV PETRIĆ, M. Reljkovića 10, 35400 Nova Gradiška

2. RUŽICA RADIĆ, 4. ožujka 4, 21223 Okrug Gornji

3. ROZA MATULIĆ, Hotel Kaktus, Put V. Luke 4, 21400 Supetar

Nagrade daje Savez samostalnih sindikata Hrvatske

Kupon br. 414

Ime i prezime:

Adresa:

Rješenje nagradne križaljke:

Kupon s točnim odgovorom pošaljite na sljedeću adresu: „SINDIKALNA AKCIJA” (za nagradnu križaljku),

10000 ZAGREB, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, najkasnije do 15. studenoga 2012.

Po izuzetno lošem i kišovitom vre-menu, na nogometnom igralištu sport-skoga centra u slovenskome mjestu Kozju, u popodnevnim satima 13. ruj-na odigrana je prijateljska utakmica u kojoj su nogometaši SSSH nadigrali Zvezu svobodnih sindikatov Slovenije. Rezultat 13:5 veselio je Savezova iz-bornika Željka Jurašinovića iz Siska.

- Igralište je bilo poput bazena, pre-puno vode i nije bilo lako igrati, kako do-maćinima, tako ni nama gostima. No, utakmica je bila uzbuđujuća, zapravo događaj. Dečki su odlično odigrali – ka-zao je Jurašinović. Uz teren, atmosferi je u mnogome svojim dosjetkama i ko-mentarima preko megafona pridono-sio i potpredsjednik SSSH Ivan Tomac.

Za domaćine je igrao i predsjednik ZSSS Dušan Semolič. Nakon utakmi-ce, na druženju uz gulaš, Semolič je svakome igraču uručio po medalju u znak sjećanja na ovaj događaj, ali i pe-har što ga je primio Mirko Tavra iz Montinga.

Nogometna utakmica ZSSS – SSSH

SSSH nadigrao Zvezu !SSSH nadigrao Zvezu !

I Tomac je, u ime SSSH, ljubaznim do-maćinima uručio pehar, naglašavajući ka-ko sa Zvezom svobodnih sindikatov Slove-nije postoji dugogodišnja izvanredna suradnja na mnogim područjima, ne samo sportskome.

- Rezultat je, zapravo, 2:2. Ovo je bio četvrti nogometni susret. U dva su pobijedili nogometaši Zveze, a u dva SSSH ! – kazao je Tomac.

Tekst i fotografije: Željko Slunjski

Pozdrav za srećuPozdrav za sreću Ivan Tomac i Dušan SemoličIvan Tomac i Dušan Semolič

Ekipa SSSHEkipa SSSH

Medalje kao na OlimpijadiMedalje kao na Olimpijadi Željko Jurašinović i Andrej Zorko važno je sudjelovati!Željko Jurašinović i Andrej Zorko važno je sudjelovati!