94

Krajem prošle godine Institut za turizamiz Zagreba, znanstveno-istraživačka orga-nizacija proslavio je značajn jubilej – 45-tu obljetnicu osnutka i rada.

Tim je povodom u srijedu 24. i četvrtak25. studenoga 2004. godine u prosto-rijama novouređenog zagrebačkog hotelaTHE REGENT ESPLANADE održan znan-stveni skup na temu “Kako do kvali-tetnijeg turističkog razvoja” s osnovnomciljem upoznavanja javnosti s glavnim po-dručjima rada kao i spoznajama do kojihsu istraživači Instituta došli u proteklomrazdoblju, a koja su izuzetno važna zadaljnji razvoj turizma u Hrvatskoj.

Skup je okupio zapažen broj sudionika:uzvanika, predavača, bivših i sadašnjihsuradnika te prijatelja ove znanstveno-istraživačke ustanove a otvorila ga je rav-nateljica dr. sc. Sanda Čorak (Weber).Pozdravni govor u ime Sveučilišta u Za-grebu održala je rektorica dr. sc. HelenaJasna Mencer, u ime Ministarstva mora,turizma, prometa i razvitka državni tajnikZdenko Mičić, ispred hrvatske turističkezajednice mr. sc. Niko Bulić te u imeMinistarstvu prostornog uređenja, gradi-teljstva i zaštite okoliša i Zavoda za pro-storno planiranje RH dr. sc. Matija. Salaj.U dužem govoru skupu se obratio i di-rektor Hrvatske gospodarske komoreNadan Vidošević, kao organizacije koja jeosnovala Institut 1959. godine (tada Biroza turističko-ugostiteljsku izgradnju).

Čestitke i dobre želje u ime akademskezajednice i Fakulteta za turistički i hotelskimenadžment iz Opatije prenio je prof. dr.sc. Branko. Blažević. Skup su pozdravili inekadašnji direktori Instituta, prof. dr. sc.Srđan Marković, dr. sc. Miroslav Dragi-čević i dr. sc. Ante Radnić, te sadašnja di-rektorica dr. sc. Sanda Čorak. Oni su pod-sjetili na neka specifična razdoblja djelo-vanja Instituta, kao i na sadašnje zadaće iciljeve. Institut je od svog osnivanjaprošao sljedeća razdoblja:

45 godina Instituta za45 godina Instituta za45 godina Instituta za45 godina Instituta za45 godina Instituta zaturizam, Zagrebturizam, Zagrebturizam, Zagrebturizam, Zagrebturizam, Zagreb

Osnivanje i počeci rada IT-a

Pod nazivom Biro za turističko-ugosti-teljsku izgradnju IT je utemeljen 31.listopada 1959. godine odlukom ugosti-teljske komore Narodne Republike Hr-vatske na čelu s direktorom prof. dr. sc. S.Markovićem.

U svojim počecima, IT se kao ustanovabavio proučavanjem investicijske politikei turizma, izradom koncepata i prethodnihekonomskih analiza, studijama oprav-danosti izgradnje smještajnih kapaciteta,kao i tehnologijom i unutarnjom organi-zacijom ugostiteljskih poduzeća.

Utemeljenje IT-a predstavljalo je odgovorna potrebu društva za sustavnim stručnimradom koji bi pratio snažnu turističkuekspanziju koja se predviđala. Ova je insti-tucija bila stručni savjetodavac prilikomprvih značajnijih investicija u Hrvatskoj,uvijek imajući na umu rješenja ekono-mičnije i suvremenije izgradnje turističko-ugostiteljskih kapaciteta.

Etabliranje IT-a kao stručnesavjetodavne kuće

Pod vodstvom izuzetnog stručnjaka iznanstvenika prof. dr. Srđana Markovićapodručja aktivnosti tadašnjeg IT-a brzorastu. Shodno područjima aktivnosti mije-njaju se i nazivi, pa 1964. godine Biro po-staje Zavodom za ekonomiku turizma, a1967. Institutom za ekonomiku turizma.S mikroekonomskih pitanja, područje radaširi se na makroekonomsku problematiku,a zatim dalje i na izučavanje cjelokupnogfenomena turizma.

Šezdesetih godina u IT-u radi deset istra-živača, a dolazi i do prvih inozemnih an-gažmana i razvoja međunarodne surad-nje. Tadašnji Institut je uključen u izradudokumenata društveno-ekonomskograzvoja zemlje, a važan je njegov angaž-

man na prostorno planerskim poslovimakao što je tzv. Veliki Jadran, Prostorni planJužnog Jadrana, a kasnije i Koordinacioniregionalni prostorni plan Gornjeg Jadrana.

IT postaje znanstvenainstitucija

U vrijeme direktora, sada pokojnog, dr.Ota Mojzeša, Institut jača svoje analitičkepodloge i sustavno razvija metodologijeistraživanja, pa 80-tih postaje znan-stvenom jedinicom pod nazivom Zavodza istraživanje turizma. Ubrzo se taj nazivmijenja u Institut za istraživanje turizma,a 1986. godine, za vrijeme dr. MiroslavaDragičevića kao direktora, IT dobija sa-dašnji, nešto kraći naziv – Institut za turi-zam te postaje javni znanstveni institut soko 20-tak istraživača specijaliziranih zaodređena područja turizma.

Sredinom 80-tih IT preuzima vodstvo kadje riječ o turističkim tržišnim istraži-vanjima u zemlji, koja od tada kontinu-irano provodi. Institut jača i među-narodnu suradnju, surađuje u izradi nekihmeđunarodnih znanstvenih projekata kaošto je bio primjerice projekt “Bečki centar”kada se 7 zemalja bavilo socijalnim i socio-loškim implikacijama turizma, a suradniciIT-a sudjeluju u definiranju međunarodnoprihvaćenih metodologija, primjerice pri-hvatnog kapaciteta.

U ovome se razdoblju IT posvećuje razvojuvlastite znanstvene kadrovske jezgre ikreiranju vlastitog znanstvenoistraživač-kog instrumentarija. Institut je izdavačprijevoda turističke antologijske knjigeJosta Krippendorfa “Putujuće čovje-čanstvo” koja je i danas vrijedan izvorideja mnogim ‘turističkim’ istraživačima.

Širenje aktivnosti i međuna-rodna afirmacija IT-a

IT za potrebe tadašnjeg Ministarstvaznanosti i tehnologije, uz ekonomska pita-nja turizma, zaokružuje i bavi se socio-kulturnim i prostorno-ekološkim pitanji-ma. Za vrijeme direktora dr. Ante Radnićarazvija se metodologija istraživanjapotrošnje turista kao i pristupi procjenineregistrirane potražnje koja je bila vri-jednom podlogom izrade niza marke-

ObljetnicaObljetnicaObljetnicaObljetnicaObljetnica

95

Ravnatelj dr. Sanda Čorak i prvi ravnatelj Instituta za turizam dr. Srđan Marković

tinških planova za naše županije. Inten-zivira se izdavačka aktivnost Instituta paje 1990. godine izdana monografija A.Kobašića “Politika razvoja turizma”, 1994.godine “Izbor radova”, svima poznatogprof. D. Alfiera, a prije nekoliko godinaobjavljene su i teorijsko-znanstvenerasprave prof. I. Antunca. Iako originalnopreuzeta od Švicaraca, razvija se idotjeruje metodologija tržišnog istraži-vanja TOMAS, a unutar segmenta anket-nih istraživanja, za potrebe NarodneBanke Hrvatske provodi se istraživanjepotrošnje inozemnih putnika u Hrvatskoji domaćih putnika u inozemstvu. Institutrazvija i metodologiju vrednovanjajavnog dobra tj. za potrebe Svjetske bankebavi se vrednovanjem šuma u turizmukao i edukacijom stanovništva za njihovuzaštitu od požara.

90-tih IT postaje suizdavačem znanstve-no-stručnog časopisa TURIZAM kojipostaje međunarodno cijenjeno glasilo.Prepoznaje se potreba za kontinuiranimobrazovanjem, pa Institut koncipira iprovodi seminare za djelatnike turističkihzajednica, a sudjeluje i u osnivanjuZagrebačke škole za menadžment (studijturizma).

Specijalizacija i sustavnopraćenje razvoja turizma

Ulazak u 2000-tu za Institut značinastavak rada na kontinuiranim istraži-vanjima koja postaju podlogom vrijednih

baza podataka, a nastavlja se i intenziviradaljnja specijalizacija suradnika IT-a zapojedina područja kao što su ekonomija,marketing, ekologija, urbano planiranjepromet, statističke metode obrade poda-taka. Poseban naglasak daje se razvojuplanerskih metodologija, metodama vre-dnovanja turističkih resursa kao i integri-ranom pristupu turističkom razvoju iupravljanju, u smislu povezivanja proble-matike poduzeća, turističke destinacije inacionalne turističke politike.

Tržišna istraživanja TOMAS provode se narazličitim segmentima potražnje kako bibili dobrom podlogom za segmentaciju tu-rističkog tržišta, a razvija se i unapređujemetodologija praćenja konkurentnostihrvatskog turizma.

Primjenjena istraživanja podlogom su dvaznanstveno-istraživačka projekta na koji-ma Institut i danas radi, to su: Turizam igospodarski razvoj i Prostorno-ekološki isocio-kulturni aspekti turizma. Znatan diosuradnika IT-a specijalizira se za destina-cijsko planiranje i destinacijski menadž-ment, izradu marketinških planova, pla-nova proizvoda kao što je primjerice ne-davno završena “Strategija razvojakulturnog turizma”, a dio komercijalnihprojekata uključuje i programe restru-kturacije poduzeća i poslovne planove.

Za potrebe Hrvatske gospodarske komorerazvija se i metodologija istraživanja turi-stičke aktivnosti domaće populacije.

Ovakva specijalizacija ne bi bila mogućabez kontinuiranog usavršavanja surad-nika kao i Biblioteke IT-a koja sustavnoizgrađuje međunarodno relevantnu bazupodataka u turizmu. Uz časopis TURIZAMkoji počinje izlaziti u dva izdanja – među-narodno i domaće, Institut pokreće svojuZnanstvenu ediciju knjigama dr. sc. E.Kušena “Turistička atrakcijska osnova” teprvom knjigom na engl. jeziku koju suuredile dr. S. Weber i dr. sc. R. Tomljenovićna temu “Reinventing a tourism destina-tion”.

IT – danas i sutra

Institut za turizam je danas modernaznanstvenoistraživačka organizacija čijuprepoznatljivost određuju kontinuiraniistraživački projekti koji su temeljem vo-đenja turističke politike u zemlji. Institutprati svjetska dostignuća na određenimpodručjima i prenosi ih u Hrvatsku tepotiče znanstveni rad svojih suradnikakao i drugih istraživača u Hrvatskoj.

Fleksibilna projekta organizacija koja seoslanja na odgovarajuću tehnološkuopremljenost kao i na povezivanje s dru-gim vodećim institucijama u zemlji i uinozemstvu omogućuje da se istraživačibave znanstvenim, ali i stručnim radom iconsultingom, na određenim specijalis-tičkim područjima.

Kumulirano znanje i kontinuirano pri-kupljanje podataka rezultiralo je izradombaza podataka o turističkim kretanjima,kvalitativnim obilježjima potražnje iresursima u našim turističkim destinaci-jama. Te su baze podlogom mnogih znan-stvenih radova jer omogućuju longitu-dinalna istraživanja.

Dio podataka dostupan je svim korisni-cima putem web stranice Instituta i razli-čitih publikacija. WTO je povjerila Insti-tutu izradu tezaurusa turističkih pojmova(Thesaurus on Tourism and Leisure Activi-ties) čijom izradom tijekom 2005. godineće se Hrvatska pridružiti nekolicini zema-lja koje ga danas imaju.

Publicistička djelatnost Instituta se nastav-lja kontinuiranim izdavanjem časopisaTOURISM kao i tiskanjem knjiga u okvirupokrenute znanstvene edicije Instituta. U2005. godini predviđena su dva tematska

96

broja časopisa i to na teme – Evaluationof Public Goods in Tourism i Trends in Tou-rism and Hospitality (izbor radova sEurochrie konferencije). Na hrvatskom ćese jeziku publicirati knjiga posvećena raz-voju turizma u Hrvatskoj, koji će se proma-trati kroz povijest, važna obilježja i tren-dove pojedinih oblika turizma.

Svojim ukupnim djelovanjem, kao javnainstitucija, Institut podupire sve inicijativei aktivnosti različitih organizacija i podu-zeća koje teže održivom razvoju turizmau Hrvatskoj. Očuvanje prirodne resursneosnove jedan je od važnih zadataka turi-stičke politike u Hrvatskoj i onaj cilj kojisvojim cjelokupnim djelovanjem potičeInstitut za turizam. Integrirani pristup tu-rističkom razvoju i upravljanju, u smislupovezivanja problematike poduzeća,turističke destinacije i nacionalne turistič-ke politike, kao i u smislu povezivanja raz-ličitih specijalističkih znanja potrebnih zastvaranje konkurentnoga turističkog sek-tora, ključna je strateška odrednica sadaš-njeg i budućeg djelovanja Instituta zaturizam.

Znanstveno-stručni skup -‘’Kako do kvalitetnijegturističkog proizvoda?’’

Tijekom dva dana na skupu je izloženosedam aktualnih tema iz različitih po-dručja turizma, od problematike održivograzvoja i mjerenja konkurentnosti do tr-žišnih i strateških istraživanja te vredno-vanja javnog dobra u turizmu i važnostijavnog mnijenja u turističkim kam-panjama.

U prvom bloku predavanja autori Z. Klarić(Institut za turizam, Zagreb) i A Satta (ECO-BILANCIO Italia,Rim) održali su izlaganjana temu: “Određivanje turističkog pri-hvatnog kapaciteta kao sredstva posti-zanja održivog razvitka turizma”. Na-glasak je stavljen na identificiranje osnov-nih grupa indikatora važnih za određi-vanje turističkog prihvatnog kapaciteta,na prikaz filozofije održivosti i ekstremnihrazvojnih scenarija te na ključne faze ustvaranju koncepta održivog razvitkaturizma. Izlaganja su popraćena nizomprimjera razvoja turizma na Mediteranu

i u Hrvatskoj pri čemu se za izračun pri-hvatnog kapaciteta prostora koristila me-todologija PAPRAC-a.

U drugom bloku predavanja predstavljenaje tema vredovanja javnog dobra u turiz-mu. Profesor S. Navrud (Agricultural Uni-versity of Norway, Aas, Norveška), u pr-vom dijelu svog izlaganja dao je teoretskiokvir tehnika vrednovanja javnog dobra,s naglaskom na Contingent Valuation me-todu ili metodu vrednovanja scenarija teHedonic Price metodu ili metodu hedo-nističkih cijena, a u nastavku je prikazaonekoliko primjera primjene ContingentValuation metode u vrednovanju javnogdobra (procjene šteta u slučaju prirodnihkatastofa na primjeru izlijevanja nafte umore i ocjena isplativosti ulaganja u iz-gradnju vjetrenjača u Norveškoj u odnosuna gubitak prirodnih resursa).

Autori S. Horak i Z. Marušić (Institut zaturizam, Zagreb) dali su pregled iskustavaInstituta za turizam u vrednovanju jav-nog dobra u turizmu u Hrvatskoj. Pred-stavili su projekte vrednovanja ambijen-talne vrijednosti mediteranskih šuma uturizmu obalnog područja u Hrvatskoj ukojima su korištene tri tehnike vredno-vanja javnog dobra: metoda vrednovanjascenarija korištena za procjenu ambijen-talne vrijednosti šuma sa stajališta turista– korisnika usluga u turizmu, metodahedonističkih cijena primjenjena na cijenehotelskog smještaja te ekspertna procjenadirektora hotela o utjecaju šuma na formi-ranje cijena smještaja.

Treći blok predavanja naglasio je važnosttržišnih istraživanja u turizmu. AutoriceS. Čorak i Z. Marušić (Institut za turizam,Zagreb) prikazale su iskustva na TOMASistraživanjima koja se u Hrvatskoj provodeod 1987. godine na pojedinim segmenti-ma turističke potražnje, od istraživanjaprovedenog u primorskim destinacijamai marinama do anketiranja domaćinstava.U zaključku su iznijele prijedlog novih trži-šnih istraživanja specifičnih vrsta turizmakoja do sada nisu bila sustavno obuhva-ćena anketnim ispitivanjima.

Mjerenje konkurentnosti u turizmu obra-dili su u četvrtom bloku predavanja autoriN: Ivandić i N. Telišman-Košuta (Institut

za turizam, Zagreb). Polazeći od pojmakonkurentnosti u turizmu autori sukoristeći se sustavom pokazatelja anali-zirali konkurentsku sposobnost hrvatskogturizma nastojeći procijeniti poziciju Hr-vatske u širem okruženju te utvrditi kolikopostojeći turistički potencijali određujusadašnju poziciju hrvatskog turizma naturističkom tržištu.

Važnost strateškog planiranja u turizmuelaborirao je prof. dr. L. Mountinho (Uni-versity of Glasgow, V. Britanija) u petombloku predavanja. Da bi utvrdio različitemogućnosti za donošenje strategije autorse posluži sustavom različitih scenarija prićemu naglašava napose važne elemente:održivost, konkurentnost i strateškuprednost.

Potrebu ‘’brendinga’’ u hrvatskom tu-rizmu prezentirao je T. Hodges (Brand-story Ltd, London, V. Britanija) naglašava-jući da je preduvijet kreiranja jake tržišnemarke postojanje marketinškog planadestinacije i s jasnim tržišnim pozicioni-ranjem i tržišnom prepoznatljivošću. Kakoto u praksi postići, te koje su posljedicestvaranja tržišnih marki bez jasnogpozicioniranja i prepoznatljivosti autor jeprikazao na brojnim primjerima. Konačnoautor se osvrnuo i na hrvatsku tržnu mar-ku “Mediteran kakav je nekad bio” teprovocirao sudionike na njezinu analizuu smi-slu jasnog tržišnog pozicioniranja,prepoznatljivosti i odraza naše jedinstve-nosti.

U zadnjem bloku autorica rada “Programpodizanja društvene svijesti o ulozi i važ-nosti turizma” R. Tomljenović (Institut zaturizam, Zagreb) obradila je važnost jav-nog mnijenja u turizmu. Na primjeru ak-cije borbe protiv šumskih požara pro-vedene u Marini kod Trogira i Milni naBraču iznijela je korake u senzibiliziranjujavnosti te ukazala na nužnost pokretanjaprograma društvene svijesti o ulozi ivažnosti turizma, te koristima koje ondonosi stanovnicima posredno i nepo-sredno, s obzirom na fragmentiranostturističkog sektora i nevidljivosti sveu-kupnog turističkog utjecaja na eko-nomsko blagostanje i kvalitetu života.

T. HitrecS. Čorak