47. Kultura Govorenja i Pisanja

Detaljni izvedbeni nastavni plan i program

1

Kod kolegija Naziv kolegija KULTURA GOVORENJA I PISANJA Opi podaci Studijski program EDUKACIJSKI PAKET Godina I., II., III.

Nositelj/nositeljica kolegija i asistent/asistentica

Dr. sc. Blaenka Martinovi, docentica

Status kolegija Obvezan X Izborni Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave Zimski semestar Ljetni semestar

ECTS koeficijent optereenja studenta 4

Broj sati po semestru 45 (1P - 1S - 1V)

Ciljevi kolegija, metode i ishodi Temeljni je cilj kolegija da student ovlada osnovama jezine kulture. Studenti e nakon kontinuirane provjere znanja biti osposobljeni:

1. za sluenje normativnim prirunicima 2. za kritiko analiziranje tekstova, s obzirom na usvojenu ortografsku normu te dvojbena

pitanja gramatike i leksike norme 3. za uoavanje pogreaka u pismu i govoru, tj. (ne)potivanje pravopisne, pravogovorne,

gramatike i leksike norme 4. za primjenjivanje steenih znanja u pisanoj i govorenoj praksi 5. za analiziranje doputenih odstupanja od norm s obzirom na funkcionalne stilove.

Preduvjeti, korespodentnost i korelativnost Predznanja koja se oekuju u skladu su s gimnazijskim programom nastave hrvatskoga jezika (s naglaskom na pismeno izraavanje i pravopisna pravila). Sadraj kolegija Sadraj predmeta obuhvaa:

uvod u standardni jezik i njegove norme, funkcionalne stilove uvod u normativne prirunike i njihovu uporabu pismeno izraavanje (grafija, ortografija, ortografska norma, naela, pravila i prirunici, oblici pismenog

izraavanja) pismene i govorne vjebe (potivanje gramatike, leksike, ortografske i ortoepske norme, doputena

odstupanja od norma s obzirom na funkcionalne stilove; naglasak, reenini naglasak, intonacija, vrednote govorenoga jezika).

Nain izvoenja nastave i usvajanje znanja (oznaiti masnim tiskom)

Predavanja Seminari i radionice Vjebe Samostalni

zadatci Multimedija i

internet Obrazovanje na

daljinu Konzultacije Laboratorij Mentorski rad Terenska nastava

Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja, vjebi i seminara. Seminarski se dio odnosi na individualni i grupni rad koji e na koncu rezultirati komentiranim jezinim dnevnikom koji je nuno izloiti i predati do kraja semestra. Studentske obveze

aktivno sudjelovati u nastavnome procesu napisati i izloiti seminarski rad pisati domae zadae poloiti 2 kolokvija poloiti zavrni ispit.

Praenje i ocjenjivanje studenata (oznaiti masnim tiskom)

Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraivanje


2

Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

Pohaanje je nastave preporuljivo. Svaki dolazak nosi 0,5% ocjene. Da bi se pristupilo zavrnome ispitu, potrebno je tijekom nastave dosei minimalni broj bodova (ukupno 20), stoga je i pohaanje nastave u konanici vano u zbiru bodova. Svako aktivno sudjelovanje na satu donosi takoer 0,5% ocjene. Svakoga tjedan studenti su duni pisati domae zadae (rjeavati zadatke u Vjebenici) te prezentirati rezultate svojih vjebi i istraivanja na sljedeem susretu. Prikupljeni materijal (koji e biti dio seminarskoga rada) zajedno e se analizirati na vjebama. . Seminarski je rad potrebno napisati za maksimalno 15% ocjene. U semestru se piu 2 kolokvija. U zadnjemu tjednu dodatni je rok za kolokvije za one koji iz opravdanih razloga nisu pristupili prije ili nisu ostvarili minimalni postotak. Na kraju semestra pristupa se zavrnome ispitu (pismenome), samo ako se tijekom semestra ostvarilo minimalno 20% ocjene. Primjer kolokvija i zavrnoga ispita studenti e dobiti ve na poetku predavanja. U konanu ocjenu ulaze rezultati kolokvija i zavrnoga ispita, ocjena seminarskoga rada te aktivnost na nastavi koja ukljuuje analizu prikupljenoga materijala. Seminarski rad: 0% ocjene = rad nije napisan ili nisu slijeeni naputci. 5% ocjene = rad je napisan s veim omakama u sadrajnom i formalnome smislu. 10% ocjene = rad je napisan u skladu s naputcima, no donosi samo pregled osnovne literature, bez dublje sinteze i vlastitoga prinosa u obradi teme. 15% ocjene = rad je napisan u skladu s naputcima; u radu se pokazuje visok stupanj sinteze literature, rad je bogato oprimjeren. Rad nee biti pozitivno ocijenjen ako se uoe pravopisne ili gramatike pogreke te omake u pismu i nakon profesoriinih napomena. Studenti e na prvome predavanju dobiti primjerak seminarskoga rad koji se smatra uzornim te e se uputiti na sline radove koji su objavljeni u periodici. Kolokviji se ocjenjuju na sljedei nain (ali i detaljnije prema proporcionalnome postotku 0,4): manje od 50% tonih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60,9% = do 4 % od 61% do 70,9% = do 8 % od 71% do 80,9% = do 12 % od 81% do 90,9% = do 16 % od 91% do 100% = do 20 %

OBVEZE SATI (procjena) ISHODI UENJA

UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

pohaanje nastave

15 tjedana x 2 kolska sata 1 4

0,75 maksimalno

7,5% aktivnost (analiza domaih zadaa i prikupljenoga materijala)

15 tjedana x 1 kolski sat i

priprema za sat 1-4 0,75

maksimalno 7,5%

seminarski rad (komentirani jezini dnevnik s 30 isjeaka novina ili drugog materijala)

30 2 i 3 1 maksimalno

15%

kolokviji i priprema za kontinuiranu provjeru znanja (rjeavanje zadataka u Vjebenici)

30 1 4 1 maksimalno

40% (20% + 20%)

zavrni ispit: pismeni (primjena steenih kompetencija, u svrhu potvrivanja ostvarenih ishoda rad na tekstu)

15 1 4 0,5 maksimalno

30%


3

Zavrni ispit analiza je teksta zasienoga pravopisnim pogrekama, a ocjenjivat e se ovako (i detaljnije prema proporcionalnome postotku koji e se dobiti nakon tonoga broja pitanja u testu): manje od 50% tonih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = 6% ocjene od 61% do 70% = 12% ocjene od 71% do 80% = 18% ocjene od 81% do 90% = 24% ocjene od 91% do 100% = 30% ocjene Prema Pravilniku o ocjenjivanju konana se ocjena dobiva na sljedei nain: A = 90 100% 5 (izvrstan) = 89 100% ocjene B = 80 89,9% 4 (vrlo dobar) = 76 88,9% ocjene C = 70 79,9% 3 (dobar) = 63 75,9% ocjene D = 60 69,9% 2 (dovoljan) = 50 62,9% ocjene E = 50 59,9%

Popis literature Obvezna literatura (slovo O u kalendaru nastave) 1. V. Ani, J. Sili: Pravopis hrvatskoga jezika, NL i K, Zagreb, 2001. 2. S. Babi, B. Finka, M. Mogu: Hrvatski pravopis, K, Zagreb, 1996. (ili novija izdanja) 3. E. Bari i dr.: Hrvatska gramatika, K, Zagreb, 1997. 4. A. Frani, L. Hudeek, M. Mihaljevi: Normativnost i viefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku,

Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb, 2005. 5. Hrvatski pravopis, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2013., e-dokument: http://pravopis.hr/ 6. A. Biani, A. Frani, M. Mihaljevi, L. Hudeek: Pregled povijesti, gramatike i pravopisa hrvatskoga

jezika, Croatica, Zagreb, 2013. Dopunska literatura (slovo D u kalendaru nastave)

Popis koji slijedi informativnoga je karaktera jer je dijelom sadraja kolegija poznavanje literature o

standardnojezinim pitanjima. Odreda se radi o jezinim prirunicima koji su, dakako, prirunika literatura.

Popis hrvatskih pravopisa, gramatika i rjenika: www.hrvatskiplus.org (http://www.hrvatskiplus.org/Default.aspx?sec=21) PRAVOPISI 1. S. Batnoi, B. Ranilovi, J. Sili: Hrvatski raunalni pravopis, MH, Zagreb, 1996. 2. S. Babi, S. Ham, M. Mogu: Hrvatski kolski pravopis, K, Zagreb, 2005. 3. L. Badurina, I. Markovi, K. Mianovi: Hrvatski pravopis, Matica hrvatska, 2007. 4. Pravopisni prirunik, ur. Lj. Joji, Novi Liber-Jutarnji list, Zagreb, 2004. 5. M. ubri, M. Barbaroa-iki: Praktini kolski pravopis, K, Zagreb, 2001. GRAMATIKE 6. S. Babi i dr.: Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga knjievnog jezika, HAZU Globus, Zagreb, 1991. 7. S. Babi i dr.: Glasovi i oblici hrvatskoga knjievnoga jezika, NZ Globus, Zagreb, 2007. 8. S. Babi: Tvorba rijei u hrvatskom knjievnom jeziku. HAZU - Globus, Zagreb, 1991. 9. R. Katii: Sintaksa hrvatskoga knjievnog jezika, NZ Glogus HAZU, Zagreb, 2002. 10. S. Vukui, I. Zorii, M. Grasselli-Vukui: Naglasak u hrvatskome knjievnom jeziku, Zagreb, 2007. 11. J. Sili, I. Pranjkovi: Gramatika hrvatskoga jezika, kolska knjiga, Zagreb, 2005. 12. D. Ragu: Praktina hrvatska gramatika, Medicinska naklada, Zagreb, 1990. 13. S. Teak, S. Babi: Gramatika hrvatskoga jezika, K, Zagreb, 2000. RJENICI 14. V. Ani: Rjenik hrvatskoga jezika, NL, Zagreb, 2000. 15. V. Ani, I. Goldstein: Rjenik stranih rijei, Novi Liber, Zagreb, 1999. 16. J. Benei: Rjenik hrvatskoga knjievnog jezika od preporoda do I. G. Kovaia, Zagreb, 1986. 17. V. Brodnjak: Razlikovni rjenik srpskog i hrvatskog jezika, N, Zagreb, 1991. 18. I. Esih, Turcizmi. Rjenik turskih, arapskih i perzijskih rijei u hrvatskom knjievnom jeziku i pukom govoru,

Zagreb 1942. 19. Hrvatski enciklopedijski rjenik (ur. R. Matasovi i Lj. Joji), NL, Zagreb, 2002. 20. A. Gluhak: Hrvatski etimoloki rjenik, A. Cesarec, Zagreb, 1993. 21. Grupa autora: Rjenik novih rijei, Minerva, Zagreb, 1996. 22. B. Klai: Rjenik stranih rijei, Nakladni zavod MH, Zagreb, 1990.


4

23. J. Matei: Frazeoloki rjenik hrvatskoga ili srpskog jezika, Zagreb, 1982. 24. Rjenik hrvatskoga jezika (ur. J. onje), Leksikografski zavod Miroslav Krlea, K, Zagreb, 2000. 25. Rjenik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Knjiga 1 23, JAZU, Zagreb, 1880. 1976. 26. T. Sabljak: Rjenik atrovakog govora, Globus, Zagreb, 1981. 27. R. Simeon: Enciklopedisjki rjenik lingvistikih naziva, I (A O), II (P ), MH, Zagreb, 1969. 28. K. Spalatin: Peterojezini rjenik europeizama, Zagreb, 1990. 29. J. etka, Hrvatska kranska terminologija, Split, 1976. 30. M. imundi: Rjenik suvinih tuica u hrvatskome jeziku 31. A. kalji: Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku, Svjetlost, Sarajevo, 1965. 32. B. ulek: Hrvatsko-njemako-talijanski rjenik znanstvenog nazivlja, I (A-N), II (O- ), Zagreb, 1874 1875., pretisak Globus, Zagreb, 1990. 33. F. Tanocki: Rjenik rodbinskih naziva, Osijek, 1983. 34. R. Vidovi, Pomorski rjenik, Split, 1984. Neki dvojezini rjenici 35. J. Benei: Hrvatsko-poljski rjenik, Zagreb 1949. 36. . Bujas: Hrvatsko-engleski rjenik, Zagreb 1999. 37. J. Dayre, M. Deanovi, R. Maixner: Hrvatsko-francuski rjenik, Zagreb 1996. (pretisak) 38. M. Deanovi, J. Jernej: Hrvatsko-talijanski rjenik, Zagreb, 1997. SAVJETNICI 39. N. Andri: Brani jezika hrvatskoga, 1911.; Pretisak: Zagreb 1997. 40. S. Babi: Hrvatska jezikoslovna itanka, Globus, Zagreb, 1990. 41. S. Babi: Hrvatska jezikoslovna prenja, NZ Globus, Zagreb, 2001. 42. S. Babi: Hrvatski juer i danas, N, Zagreb, Zagreb, 1995. 43. S. Babi: Hrvatski jezik u politikom vrtlogu, Zagreb, 1990. 44. S. Babi: Hrvanja hrvatskoga, kolska knjiga, Zagreb, 2004. 45. D. Brozovi: Prvo lice jednine, Vijenac, Matica hrvatska, 2005. 46. L. Hudeek, M. Mihaljevi: Jezik medija publicistiki funkcionalni stil, HSN, zagreb, 2009. 47. L. Hudeek, M. Mihaljevi, L. Vukojevi: Jezini savjeti, IHJJ, Zagreb, 2010. 48. Govorimo hrvatski, Jezini savjeti (u izdanju Hrvatskoga radija), Naprijed, Zagreb, 1997. 49. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (skupina autor). Hrvatski jezini savjetnik,

Pergamena kolske novine, Zagreb, 1999. 50. Lj. Jonke: Knjievni jezik u teoriji i praksi, Zagreb, 1964. 51. M. Kovaevi: Hrvatski jezik izmeu norme i stila, Zagreb, 1998. 52. M. Mami: Jezini savjeti, HFD, Zadar, 1996. 53. T. Mareti: Hrvatski ili srpski jezini savjetnik, 1924. 54. M. Matkovi: Jezini savjetnik iz prakse za praksu, korpion, Zagreb, 2006. 55. M. Mihaljevi: Kako se na hrvatskome kae WWW?, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb, 2003. 56. N. Opai: Iza rijei, Vijenac Matica hrvatska, Zagreb, 2005. 57. N. Opai: Hrvatski u zagradama, Zagreb, 2006. 58. N. Opai: Hrvatski jezini putokazi, HSN, Zagreb, 2007. 59. S. Pavei: Jezini savjetnik s gramatikom, Zagreb, 1971. 60. V. Roi: Barbarizmi u hrvatskome jeziku, Zagreb, 1913. 61. S. Teak: Hrvatski na svagda()nji, N, Zagreb, 1991. 62. S. Teak: Hrvatski na (ne)zaboravljeni, Tipex, Zagreb, 1999. 63. S. Teak: Hrvatski na osebujni, N, Zagreb, 2000. 64. S. Teak: Hrvatski na (ne)podobni, N, Zagreb, 2004. 65. I. Zorii: Hrvatski u praksi, ZN akan Juri, Pula, 1998. 66. I. Zorii: Tragom jezinih nedoumica, ZN akan Juri, Pula, 2004. 67. Zbirka jezinih savjeta na internetu podstranica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje: http://savjetnik.ihjj.hr/index.php ASOPISI (izbor) Jezik, Rije, Filologija, Jezikoslovlje, Rad HAZU Razred za filologiju, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, Rasprave Instituta za hrvatski jezik, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru Razdio filolokih znanosti, Strani jezici, Vijenac, Fluminensia, Govor, Lahor, Kolo, Suvremena lingvistika, Hrvatski (za nastavu jezika), Slovo (Staroslavenski institut), Folia onomastica croatica, Hrvatski dijalektoloki zbornik, akavska ri... ZBORNICI (izbor) zbornici radova Slavistikoga kongresa u Puli, u Osijeku, u Zadru zbornici radova Rijekih filolokih dana


5

zbornici radova Hrvatskoga drutva za primijenjenu lingvistiku Hrvatski jezik u XX. stoljeu, Matica hrvatska, Zagreb, 2006. Od fonetike do etike, Disput, Zagreb, 2005.

Dodatne informacije o kolegiju Akademska estitost Studenti su duni potivati naela akademske estitosti koja su regulirana Etikim kodeksom Sveuilita (dokument je dostupan na sljedeoj stranici: www.unipu.hr) i lankom 19 Pravilnika o studiju. Diskusije esto vode do sukoba miljenja. Teko je izbjei neslaganja oko tema o kojima osobe imaju snaan stav. Na predavanju potrebno je postaviti granice prihvatljivoga i neprihvatljivoga ponaanja, a neke od njih su:

1. Svatko ima pravo da mu se obraa s potovanjem. 2. Svatko ima pravo da ga se saslua bez prekidanja. 3. Svatko ima pravo osjeati se sigurnim. 4. Nitko nema pravo uznemiravati druge u predavaonici.

Kontaktiranje s nastavnikom Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se najee u vrijeme konzultacija. Konzultacije mogu biti dogovorene i izvan zadanih termina kada su studenti sprijeeni drugim studijskim obvezama. Svakodnevno (dvosmjerno) kontaktiranje omoguuje se elektronikom potom, a povremeno (jednosmjerno) bit e u rubrici Obavijesti na sveuilinoj internetskoj podstranici Odsjeka za kroatistiku (www.unipu.hr) i stranici kolegija na e-uenju. Elektroniko pismo obvezno je nasloviti (Subject), preporuujemo napisati Konzultacije. Informiranje o kolegiju Na e-uenju. Ispitni rokovi Datumi su dostupni preko Studomata.

Pismeni radovi Vrlo je vano slijediti naputke o izradi seminarskih radova, zavrnoga rada i diplomskoga rada. Naputci su dostupni na internetskim stranicama, a u prilogu su i ovoga programa. Student je duan napisati jedan seminarski rad te do kraja semestra predati ga u pisanome obliku (pisano raunalom, veliinom slova (font) 12, s proredom 1,5), neuvezano, bez plastinih omota. Potrebno se, takoer, konzultirati s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada. Gramatika i pravopisna tonost uvjet su za pozitivnu ocjenu rada. Plagijat (prezentiranje tuega rada kao svojega) nee se tolerirati. Svaki rad mora sadravati: naslovnu stranicu (a ona sadri: ime sveuilita, odjela, odsjeka na vrhu; ime i prezime studenta/studentice i naslov seminarskoga rada u sredini; JMBAG, smjer, kolegij, ime i prezime mentora, mjesto i datum kada je napisan rad na dnu), sadraj, uvod, razradu (koja se slobodno naslovljuje), zakljuak, popis literature. Oblikovanje se rada takoer ocjenjuje. Tema: Hrvatski jezik u praksi (primjer: S. Vrci-Mataija, V. Grahovac-Prai: Skrb za jezik na javnim gradskim prostorima, u: Jezik, 2006., 53/5: 177 187.)

I. korak: prikupiti letke, isjeke iz novina, asopisa, napise na hrvatskim internetskim stranicama te zapisati dvojbene natpise u svome gradu svaki tjedan minimalno dva materijala ukupno 30

II. korak: analizirati prikupljeno razluiti pravopisne pogreke od onih gramatikih, leksikih ili stilskih; analiza obuhvaa ponajvie pravopisnu normu, manje gramatiku, leksiku i stilsku

III. korak: pisanje rada u uvodnome dijelu objanjava se metodologija rada, u sredinjemu se dijelu analiziraju pogreke i daju se rjeenja iz literature, a u zakljunome dijelu sabiru se dojmovi i zapaanja (u 1. licu mnoine ili bezlinim glagolima), uoavaju se najee pogreke; na koncu popis literature obvezno mora sadravati pravopis, gramatiku i rjenik; minimalno jedan jezini savjetnik (navedeno abecednim slijedom prezimena autora)

IV. korak: prikupljeni materijal (u originalu, fotografija ili ispis koji je potpisao nastavnik) potrebno je priloiti (zalijepiti) u radu

V. korak: stranice spojiti spajalicom, bez plastinih omota, i predati najkasnije 7 dana nakon II. kolokvija.

VI. korak: ispraviti pogreke ako mentorica nakon itanja na njih upozori. VII. korak: izloiti rad u ortoepski korektno.


6

Dr. sc. Blaenka Martinovi, docentica www.unipu.hr 052/500-504 [email protected]


7

PRILOG: Kalendar nastave

Datum TEME, ISHODI I LITERATURA

1. Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni nastavni plan i program. Standardni jezik i njegove norme. Jezina kultura. Studenti e moi definirati i opisivati temeljne pojmove iz podruja standardologije.

2. Pisanje i izlaganje seminarskoga rada. Normativni prirunici i njihova uporaba. Posjet Sveuilinoj knjinici i struno vodstvo! Pisanje seminarskoga rada prema zadanim naputcima temeljni je ishod, zatim se sudente uvodi u timski rad; osposobljuje ih se za sluenje normativnim prirunicima te za komparativnu analizu prirunika.

3. Ortografija; ortografska norma. Pravopisna naela. Pravopisi hrvatskoga jezika. Ortografija i ortoepija. Definirati i opisivati pojmove iz podruja pravopisanja vrlo je vano u kroatistici te e se studenti nakon toga kompetentije uputati u komparativnu analiziru dvostrukosti suvremenih pravopisnih prirunika; u razlikovanje pravopisnih naela te argumentiranje odabira pojedinoga pravopisnog naela u vlastitome pravopisanju.

4. Alternacije. Odnos ortoepije i ortografije jezini planovi. Fuzija i aglutinacija. Studenti e moi definirati temeljne pojmove iz morfonologije; razlikovati dvije temeljne ortografsko-ortoepske promjene; primijeniti znanja u vlastitome govoru i pisanju u dijelu fonoloki uvjetovanih alternacija.

5. Glasovne promjene u teoriji i praksi, dvostrukosti i odstupanja. Otvorena pitanja gramatike norme I. Opisivanje i analiziranje morfoloki i tvorebno uvjetovanih alternacija vano je u stjecanu pravopisne kompetencije te e takav ishod dovesti i do razlikovanja preporuljivoga i nepreporuljivoga u neutralnome izriaju.

6. Alternacije jata. Otvorena pitanja refleksa glasa jata. Otvorena pitanja gramatike norme II. Definiranjem pravila o kraenju ili duljenju jata studenti ine prvi korak u dokidanju ovih pravopisnih i gramatikih pogreaka.

7. Glasovi: h, j, , , d, . Otvorena pitanja gramatike norme III. Analiziranje najeih pogreaka omoguuje studentima ujedno i opisivanje osnovnih pravila u pisanju zadanih glasova te primjenu pravila u vlastitome pisanju i govoru.

8. 1. KOLOKVIJ Pisanje rijei iz drugih jezika. Posuenice/primljenice. Tuice koje nisu vlastita imena. Otvorena pitanja leksike norme. Studenti e nakon nastavne jedinice moi analizirati nazivlje (posebice raunalno); zatim razlikovati preporuljivo od nepreporuljivoga u dijelu leksike norme te primijeniti preporueno u vlastitome izriaju. O 1: str. 178 209; 2: str. 65 68; 4: str. 190 225; Prirunik; D 3: str. 203 209; 49: str. 282 299; 53.

9. Tua vlastita imena. Strana vlastita imena kao pravopisni problem. Naglasne dvojbe. Ishod je nastavne jedinice mogunost razlikovanja preporuljivoga od nepreporuljivoga u sklonidbi stranih vlastitih imena te argumentiranja odabira pojedinoga pravopisnog rjeenja.

10. Velika i mala slova.


8

Rijei iz poasti, zamjenica Vi. Otvorena pitanja sintaktike norme. Studenti e analizom najeih pogreaka u uporabi te definiranjem i opisivanjem osnovnih pravila dosei razinu oekivane pravopisne korektnosti. Moi e takoer razlikovati jezino od nejezinoga u pravopisima.

11. Sastavljeno i nestavljeno pisanje rijei. Prenoenje naglaska. Analiziranje najeih pogreaka; analiziranje razliitih pravopisnih rjeenja u razliitim pravopisnim knjigama; definiranje osnovnih pravila te razlikovanje jezinoga od nejezinoga u pravopisima ishod je koji proizlazi iz nastavne jedinice.

12. Razgodci toka, upitnik, usklinik, upitnik i usklinik. Reenina intonacija. Definiranje osnovnih pravopisnih pravila o razgodcima temeljni je ishod, a uoavanje najeih pogreaka u praksi namee se ciljanim vjebama na zasienim tekstovima.

13. Razgodci - zarez, toka i zarez. Semantika interpunkcija naspram gramatikoj. Polifunkcionalnost standarda. Studenti e moi definirati osnovna pravopisna pravila u dijelu razgodaka; analizirati, usporeivati, razlikovati te primijeniti razliita interpunkcijska naela.

14. Razliiti pravopisni znakovi. Kratice obine i sloene. Deklinacijske dvojbe. Znakovi i oznake u pravopisu. Razliiti uporabni tekstovi. Opisivanje i uporaba razliitih pravopisnih znakova ono je to e studenti moi na kraju nastavne jedinice, koje zatim vodi kritikome analiziranju razliitih pravopisnih rjeenja u sklonidbi.

15. 2. KOLOKVIJ Zakljuno predavanje. Rjeavanje probnoga testa. Evaluacija kolegija. Sinteza uestalih pogreaka te primjena steenih znanja (pravopisnih, gramatikih i ortoepskih pravila), vjetina (uoavanja omaki) i sposobnosti (jezina korektnost u vlastitome pisanju).

Documents

47. Kultura Govorenja i Pisanja