ITANJETko zna itati, moe i zna uiti.itanje: plemenita i mona ljudska vjetina. (Rosandi,D.)itanje - sloena jezina djelatnost fizioloki proces(prelaenje oima preko teksta) lingvistiko-logiki proces (povezivati rijei, skupove rijei i reenice) doivljajno-spoznajni proces(aktiviranje osjeaja) komunikacijski proces (tekst, itatelj, sluatelj) jezini proces (abecedno naelo: uvijek isti znak za isti glas) stvaralaki proces (interpretacija, prerada poruka)

itati znai: prelaziti oima pisani ili tiskani sustav znakova povezivati rijei, skupove rijei i reenice uspostavljati logine veze izmeu rijei, skupova rijei i reenica razumijevati smisao reenica i teksta primati obavijesti i poruke teksta aktivirati prije usvojene obavijesti i poruke preraivati obavijesti i poruke doivljavati poruke, emocionalno reagirati aktualizirati poruke uiti iskoristiti obavijesti u ivotnoj praksi stvarati nove porukeitanje - multidisciplinarna djelatnost fiziologija, psihologija, logika, komunikologija, pedagogija, didaktika, metodika. lingvistika , filologija, kreatologijaVrste itanja itanje u sebi/tiho itanje itanje naglas izraajno /interpretativno itanje scensko itanje konotativno itanje: provjeravanje doslovnog (neprenesenog ) znaenja i smisla rijei denotativno itanje:pokretanje literarne i scenske imaginacije interaktivno itanje imaginativno itanje brzo itanjeTipovi itatelja 1.funkcionalno-pragmatini, 2.emocionalno-fantazijski 3.racionalno-intelektualni, 4.literarni 5.romantini, 6.realistini, 7. naivno-realistiki 8.intelektualni, 9.estetski, 10.hedonistiki 11.svestrani , 12.profesionalni 13.nekritiki, 14.kritiki, 15.povremeni, 16.trajni 17.anegdotski, 18. svjesni, 19.obini, 20.interaktivni, 21.povrni itanje u est koraka 1.prije itanja nove knjige prisjeti se proitane 2. od svake knjige neto oekuj 3. poni itati 4. nakon proitanih uvodnih stranica razmisli o knjizi 5. vraaj se proitanom tekstu 6. napii neki tekst o proitanoj knjiziZadae itateljskoga odgoja razvijati uenikove mogunosti u svladavanju tehnike itanja uskladiti broj lektira s mogunostima uenika razvijati duhovnu osobnost uenika razvijati kulturne komunikacije omoguiti stjecanje strunih i znanstvenih informacija omoguiti svestranu izobrazbu u koli i ivotu razvijati trajnu itateljsku potrebu oblikovati aktivnog kultiviranog itateljaitateljska prava(D. Pennac) Pravo da itam sve Pravo da preskaem Pravo da ne dovrim Pravo da itam ponovno Pravo da itam bilo to Pravo na zanos Pravo da itam bilo gdje Pravo da itam bilo kad Pravo da itam naglas Pravo na utnju.

ATRIBUTI ZA HRVATSKI JEZIK-sustav, narodni, knjievni, standardni, materinski, povijesni, slubeni, meunarodno priznat jezik;slavenski, europski, indoeuropski jezikJezik je sustav znakova koji slue za sporazumijevanje, komunikaciju: usmenu i pisanu sustav glasova (prema Chomskom: sustav reenica, jer je u komunikaciji vana reenica) sustav slova Dijalekt, govor takoer je sustav.Hrvaski jezik kao narodni jezik Pod pojmom narodni jezik razumijemo jezik kojim govori narod uglavnom na selu. (Brabec-Hraste-ivkovi:Gramatika hs jezika, 1966. : str.3) Jezik naroda ima danas mnogo varijeteta. Narodna knjievnost (pjesma) nastala je na narodnom jeziku.Hrvatski knjievni jezik Knjievnim jezikom pisani su svi nai kulturni spomenici i naa knjievnost od najstarijih vremena do danas . U prvo vrijeme knjievni je bio blii narodnom jeziku, no kako se knjievni bre mijenjao , udaljavao se sve vie od narodnog jezika. Ulogu knjievnog jezika imali su svi nai dijalekti (akavski ,kajkavski, tokavski ikavski) Hrvatski materinski jezik Pojam materinski jezik odnosi se na "idiom to ga dijete stjee u najranijoj dobi ivota, najee od majke" (Hrvatski enciklopedijski rjenik). Umjesto pridjeva materinski rabi se pridjev materinji u istom znaenju. Izvorno izraz materinski/materinji jezik nema znaenja koje se odnosi na norme, pravila i sustave koje dijete mora nauiti da bi moglo komunicirati. Autor Peruko izraz materinski jezik rabi u znaenju nastavnoga predmeta, temeljenog na standardnoj jekavskoj tokavtini, kojoj je osnova knjievni jezik. Materinski jezik se stjee, a ne ui. Hrvatski standardni jezik Standardni jezik slubeno je priopajno sredstvo sporazumijevanja svih pripadnika nekoga naroda. (Pavlievi-Frani, 2005:33) "Bitno je za definiciju standardnog jezika da je on autonoman vid jezika, uvijek normiran i funkcionalno polivalentan, koji nastaje poto se jedna etnika ili nacionalna formacija, ukljuivi se u internacionalnu civilizaciju, pone u njoj sluiti svojim idiomom, koji je dotad funkcionirao samo za potrebe etnike civilizacije. (Brozovi,1970). Hrvatski kao povijesni jezik Naziv povijesni jezik je novi (socio)-lingvistiki termin kojemu je znaenje odredio i uveo ga u lingvistiku rumunjsko-njemaki jezikoslovac Eugen Coseriu (1921.-2002.). Jezik mora imati ime : hrvatski jezik Jezik sloen sustav: hrvatski jezik nije monolit, nego sustav dijalekata. Jezik mora imati povijest: hrvatski jezik ima vlastitu povijest.Hrvatski kao slubeni jezik Svaka drava ima pravo na slubeni jezik, pa je to pravo stekla i Republika Hrvatska, te je 1991. hrvatski jezik proglaen slubenim jezikom, to je zapisano i u Ustavu (l. 12) U Republici Hrvatskoj u slubenoj je uporabi hrvatski jezik i latinino pismo. Meunarodno priznat jezik Novi kod za hrvatski jezik hrv. slubeno se poeo rabiti u svjetskim knjinicama i meunarodnim bazama podataka od 1.rujna 2008.godine, to se smatra velikim postignuem za hrvatski jezik. Europska unija je krajem 2010.godine prihvatila hrvatski jezik kao svoj 24.slubeni jezik (Matrovi, 2011:8) to je hrvatski jezik? Hrvatski jezik ine svi njegovi idiomi: standard i supstandard , narjeja i argoni. (Pavlievi-Frani, 2005:62) Hrvatski jezik je narodni, knjievni, standardni, slubeni, nastavni jezik.

ESEJfranc./engl. essai,essay-ogled, literarni pokuaj;Granini rod knjievnosti /diskurzivni jer se izvodi putem razumnog ralanjivanja;znanstveno-knjievni rod;Povijest eseja M. de Montaigne utemeljitelj eseja ; O odgoju Prvi eseji djela su filozofa . U suvremenoj knjievnosti esej ulazi u strukturu romana; roman esej; J. P. Sartre (pisac i filozof): Munina; M. Krlea : , Povratak F.Latinovicza-roman-esej G. Krklec : O eseju, tematici, strukturi, poznatim esejistima u nas i u svijetu, Struktura eseja Tema: podruje koje poznajemo, o emu imamo znanje, stavove, o emu razmiljamo; to je aktualno; 1.Tematika eseja nije ograniena. 2.Teza/teze ili pretpostavke 3.Argumentacija ili iznoenje injenica za potvrdu /odbacivanje teze 4.Zakljuak: rjeenje problema iz teze

LEGENDA, MIT legenda, lat. ono to treba itati ; narodna predaja o ivotu osobe ili dogaaju; najstarije legende o ivotima i djelima svetaca/posveenih ljudi; legenda moe govoriti o postanku naselja, pojedine graevine, o velikim dogaajima-potresima, koleri, povodnjima mit, gr.-mytos-povijest; pria o predajnom vjerovanju starih naroda o postanku svijeta, o prirodnim pojavama, bogovima, herojima; antika grka mitologija, slavenska mitologija,germanska, nordijska, indijska, egipatska BALADA, ROMANCA, POEMA Lirsko-epske vrste knjievnosti; balada: lirsko-epska pjesma koji govori o dogaaju s traginim zavretkom; romanca: lirsko-epska vrsta koja govori ee o ljubavnoj temi , nema tragian zavretak; poema: gr. spjev; literarno djelo epskoga karaktera u stihu ili prozi; PUTOPIS, DNEVNIK, MEMOARI putopis: knjievna vrsta u prozi; opisuju se krajevi i ljudi, zemljopis i povijest mjesta, obiaji i jezik naroda; A. Nemi : Putositnice M. Pei: Skitnje dnevnik: knjievna vrsta u kojoj autor biljei iz dana u dan svoje doivljaje i njemu vane dogaaje; Dnevnik A. Frank memoari : memoire, franc. sjeanje, literarno djelo u obliku zapisa o prolim dogaajima kojima je autor bio suvremenik ili u kojima je sudjelovao; proza sjeanja na dogaaje i doivljaje iz minuloga ivota;

CRTICA Kratka prozna vrsta; jedan doivljaj nekoliko likova proeta osjeajima i mislima Fran Maurani: Lie, zbirka crtica I. Cankar: Moj ivot, zbirka crtica PISMO, BIOGRAFIJA Pismo: tradicionalni oblik proze;autor se obraa nekoj osobi , da bi izrazio svoje osjeaje i misli o svom intimnom svijetu; Romani koji se sastoje od pisama: J.J.Rousseau: Ispovijest /Nova Eloise J.W.Goethe: Patnje mladoga Werthera biografija:ivotopis-literarizirana biografija D. Cesari: Moje osjeko akovanje autobiografski romani i druga knjievna djela;

FUNKCIONALNI STILOVI HRVATSKOGA JEZIKAStilus, lat. pisaljka;Stil je : ukupnost odlika,koje prepoznatljivim ine knjievnost, graditeljstvo,umjetnost jednog vremena ili stvaraoca. (V.Ani) Standardni hrvatski jezik Polifunkcionalan jer u drutvu funkcionira na vie naina; Funkcionalni stilovi: knjievnoumjetniki stil publicistiki stil administrativni stil znanstveni stil razgovorni stilKnjievnoumjetniki stil Jezik knjievnosti individualan, slobodan Umjetnik rijei radi po lingvistikim pravilima : po naelu kako se moe (a ne kako treba) raditi dijalektizmi, lokalizmi, poetizmi, neologizmi, arhaizmi, bibleizmi, barbarizmi... odstupanja od gramatike i pravopisa otvoren prema drugim stilovima Knjievnoumjetniki podstilovi: Lirski /pjesniki stil Prozni stil Dramski stil Hibridni podstilovi (crte knjievnoumjetnikoga i publicistikoga stila): esejistiki, reportani, polemiki, feljtonski stilPublicistiki stil Podstilovi: novinarski, usko publicistiki

Administrativni stil Podstilovi: politiki, poslovni, diplomatski, zakonodavno-pravni Znanstveni stil Podstilovi: strogo znanstveni, znanstveno-popularni Suprotnost knjievnoumjetnikom stilu Leksemi drutvenih, prirodnih, humanistikih , medicinskih i tehnikih znanosti Razgovorni stil Stil svojstven usmenoj komunikaciji Razgovorni leksik kao meusloj izmeu standarda i dijalekta razgovorni ili kolokvijalni jezik argonizmi, kolokvijalizmi,vulgarizmi

GOVORNE VJEBEGovorne vjebe Govori da te vidim. (Sokrat)Prije nego to ponete svoje uenike uiti govoriti, provjerite vlastitu govornu kulturu.(Makarenko)

Tipovi govornih vjebi A) razgovaranjeB) opisivanjeC) pripovijedanje D) tumaenjeE) obavjetavanjeF) raspravljanje

Opisivanje ili deskripcijaSustavno izlaganje obiljeja i osobina promatranog bia, pojave ili predmeta.Tipovi opisa: subjektivan i objektivan opis;racionalan i emotivan;potpun i nepotpun; bogat i siromaan u povezivanju;

Dobar opis Pierre Clarac navodi da za dobar opis treba:1.posjedovati konkretan jezik jezik kojim se mogu izraziti svi osjetilni zapaaji2.znati izabrati3.umjeti opisati jednim potezom4.prenijeti osjeaj diskretno

Podsjetnik za: globalni opis1.slinost s drugim poznatim predmetom2.veliina3. oblik4.boja5.graa6.istaknute pojedinosti

Podsjetnik za: detaljni opis1.vizualna zapaanjaa) dijelovi b)graac)dimenzijed)oblike)bojef)gibanjag)karakteristine pojedinosti

2.akustina zapaanjaa)intenzitet zvukab)kvalitet zvuka (boja, visina, dubina, jasnoa)c)ekstenzitet zvuka(vremenski i prostorni)d)tempo i pauze3.taktilna zapaanja(tvrdoa, otrina,hrapavost,glatkoa, mekoa, vruina, hladnoa)

4.olfaktivna zapaanja(miris, smrad, vonj- ugodan neugodan,neutralan, kao cvijet, kao trava, kao pokoeno sijeno)5.gustativna zapaanja(ljut, kiseo, sladak, bljutav ;kiseo poput octa)

Razgovaranje Telefonski razgovor, Poslovni razgovor, Rekreativni razgovor, Usmena dramatizacija

IntervjuIntervju, engl.- razgovor namijenjen medijimaAtraktivna govorna vjeba; kombinacija govornog i pisanog izraavanja;Nast.plan i program: intervju , dnevnik, putopis - kao izborni sadraji;Za mlae uenike intervju svojevrsna igra ve u 4.r.o.Mnogostruko koristan za: jezinu kulturu; razvoj psihikih funkcija razvoj drutvenosti razvoj komunikacijske etinosti

Tipovi intervjuastvarni i zamiljenipriprema/upozoriti uenike na: dranje izgovor formulaciju pitanja i odgovora, izbor problema (vanost, zanimljivost, aktualnost)iscrpnost zadane tematikeistinitost podataka.

Zamiljeni/stvaralaki intervjuUenici se mogu uivjeti u lik iz: knjievnosti, sporta, glazbe, povijesti, politike; sadanjosti, prolosti, budunostimatovitostkreativnostobogaivanje leksikameusobno upoznavanje

ivotopis/biografija Opis vanjskih i unutarnjih zbivanja u ovjekovu ivotu ini biografiju.bios, gr.-ivotgrafein,gr.-pisatiBiografija koju ovjek pie sam o sebi- autobiografija. (autos, gr.-sam)Biografija je vrsta teksta koji stoji izmeu umjetnike knjievnosti i povijesti

Tipovi biografijaRomansirana i poslovna; subjektivna i objektivna biografija;Romansirana biografija- sadri elemente umjetnike knjievnosti.(biografija pisana poput romana)Romansirana ili subjektivna biografijaSlubena (poslovna) ili objektivnaEnciklopedijska biografija je objektivna.

Sastavnice biografijeIme i prezime; dan, mjesec, godina i mjesto roenjaime i prezime roditeljakolovanje, mjesto i vrste kolovanjazvanje postignuto kolovanjemposao,napredovanje u poslu,uspjesiprezentirani radovi, miljenje drugih(datum smrti osobe )

Govorne vrjednoteTo su ujni ili vidljivi elementi usmenog izraavanja koji govor ine : jasnijim, razumljivijim,dojmljivijim, ljepim.1. auditivni/ujni elementiA) intonacija: oznaava visinu tona kojim se izgovara jedan glas ili vea izgovorna cjelina; naziva se jo i kretanje, krivulja ili reljef tona;ravna , uzlazna, silazna intonacija

B) intenzitet oznaava jainu tona kojim govorimo;obuhvaa dvije sastavnice: glasnou (koju ini koliinska vrijednost tona) i napetost (koju ini utroena energija)3 vrste intenziteta: jaki, srednji, slabi intenzitetSrednji intenzitet ine umjerena glasnoa i umjerena napetost govora.

C) tempo ili trajanje tona obiljeava brzinu kojom govorimo ;Svaki izgovoreni ton odreenoga je trajanja (duina ili kvantiteta tona).Tempo govora ostvaruje se izmjenom duih i kraih tonova te brzinom njihova izgovora.Postoje 3 vrste tempa: brzi (oznaava se s 3 toke),umjereni (s dvije toke), i spori (s jednom tokom).Jednom unesena oznaka za tempo vrijedi za cijelu reenicu, poglavlje ili tekst.

D)Pauza ili stanka oznaava dui ili krai prekid govorenja na kraju govorne cjeline.Po duini pauze: kratka, srednja, duga;Po svrsi pauziranja:Gramatiko-logika pauza (povezana s interpunkcijom)Fizioloka pauza (povezana s procesom disanja)Psiholoka pauza (djelovanje na sluatelje-psiholoki efekt)

E)Boja glasa ili timbar zajedniki je naziv za ostvaraj nekoliko osobina ljudskog glasa istodobno:Visina tona: duboki/ tamni/ sonorni glasovi; svijetli,reski /visoki glasovi;Postoje enski i muki glasovi (glazbena podjela: alt, mezzosporan: bas, bariton, tenor)Obini nazivi za ljudske glasove:tamni, sneni,topli, reski, ugodni, neugodni, kretavi, barunasti, grubi...

2.Vizualne /vidljive vrjednote govorenoga jezikaPercipiramo ih vidom;To su pokreti tijela, odnosno glave i ruku:A)geste (pokreti ruku, pri izraajnom itanju, recitiranju, glumi; drugi pokreti tijela: hodanje, sagibanje, mahanje, gurkanje...)Geste su povezane s unutranjim pobudama govornika-interpretatora.Dopunjuju govorni iskaz.

B) mimika: pokreti miia lica, izraavanje oima, okretanje glave;(mimika glave pripada irem pojmu-mimici tijeka: vana za scensku umjetnost)Vizualne vrjednote govora dio su neverbalne komunikacije.Vaan element neverbalne komunikacije je dranje govornika tijekom interpretacije.Od predavaa, glumca, govornika , recitatora oekuje se da stoji pred sluateljima.

Akcent ili naglasakIsticanje sloga jainom i visinom tona pri izgovoru.Tonike rijei- imaju naglasakAtonike rijei nemaju naglasak.Naglasni sustav: 2 duga, 2 kratka, 2 silazna, 2 uzlazna naglaska: dugosilazni, dugouzlazni;kratkosilazni, kratkouzlazni.Prozodija znanost o naglascima i naglaavanju.

Nenaglaene rijei1. Enklitike/naslonjenice/zanaglasnice:A) nenaglaeni prezent glagola biti, htjeti,nenaglaeni aorist glagola biti;B) nenaglaeni oblici osobnih zamjenica C)nenaglaeni oblici povratne zamjenice seD)vezniko-upitna estica li

2)proklitike/prislonjenice/prednaglasnice:A) nenaglaeni jednosloni prijedloziB) nenaglaeni vezniciC)rijeca ne Ivan bi svakoga dana, da moe, iao u etnju s psom. Nikada ne nosi knjige, a ide u kolu.

GOVORNITVORETORIKAUmijee govorenja prilagoenog za uvjeravanje ,Ciceron...Dobar govor treba iscrpiti temu, a ne sluatelje.Retorika obuhvaa:retoriku teorijuretoriku pedagogiju/metodikuretoriku praksuRetorika je danas povezana s: lingvistikom, stilistikom, fonetikom, teorijom knjievnosti, psihologijom, fiziologijom, teorijom komunikacije.

Govornik mora:pristati na ravnopravan odnos sa sluateljemgovoriti iz svog uvjerenjajamiti da ne namjerava provoditi nikakve sankcije protiv sluatelja ako ga ne uspije uvjeriti Priroda je dala ovjeku jedan jezik, ali dva uha , da bi dvaput vie sluao nego govorio. Epiktet

Sluatelj mora biti:sposoban za ravnopravan razgovorspreman promijeniti svoje miljenje ako ga govornik uvjeri u drugaijespreman postupati po novom uvjerenjuSluatelj nije pasivan primalac poruke, nego je i sugovornik u punom znaenju rijei, a njegova aktivnost , pa i kad glasno ne odgovara , nije manja od govornikove.

Suvremene govorne vrsteRazgovori (slubeni razgovor, anketa, intervju, debata, razgovor na temu, nabacivanje ideja ili vihor mozgova prema engl. brain , storming )Kratki monolozi (uvodna rije, izjava, vijest, diskusija , komentar, izvjetaj)Posebne govorne vrste (voditeljstvo/konferansa, najava-obavijest, prevoenje, prijenos, pripovijedanje, novinarske reportae, recitiranje)Govori A) govori visokog stila: sveani prigodni govori, pozdravni govori, zdravice, nekrolozi; B) govori jednostavna stila: znanstveni i radni govori: referati, koreferati, predavanja

Trajanje govora predavanje 50-60 minutauvodno izlaganje 2-10 minutadiskusija 1-3 minuteobrazlaganje prijedloga ili stava 3-5 minutaradni dogovor 10-20 minutasastanak vijea 90-120 minutagodinja skuptina 40-90 minutaprimjedbe, pitanja i podrke do 1 minute

Pripremanje govorapronalaenje prikupljanje grae, rasporeivanje, sastavljanje, zapamivanje, izricanje govora

Kompozicija govora:Uvod (1/5 cijeloga govora, pozdravljanje, predstavljanje, stvaranje zanimanja, zadobivanje naklonosti, upoznavanje sa sadrajem)Izlaganje je glavni dio govora. Sastoji se od:kazivanja ( rasporeivanje sadraja, izlaganje teme prema rasporedu, tvrdnje-govornikova gledita) dokazivanja- objektivni i subjektivni dokazi)Zakljuak sadri: saetak, poziv za prihvaanje naih misli, efektan zavretak-poruka, zahvala, mogua isprika

Opa govornika pravila

1.retoriki govor usmjeren je publici, pa je njegova vrijednost uinak u sluaima2. govoriti svrhovito i lijepo3. prije govora upoznaj publiku i za vrijeme govora misli na nju4. za vrijeme govora gledaj sluae primjereno5. ne skrivaj se dok govori6. prije nastupa izreci govor sebi u jednoj reenici 7. javni govor troi tvoje vrijeme i vrijeme drugih ljudi8. ne brzaj, nego skrati govor9. kratei ne izostavljaj primjer10. tri su redovna zaina govora: primjer, toka humora i efektni zavretak11. ne itaj , nego govori12.ne govori bez pripreme , ali govori tako kao da taj as smilja govor

Stilistika govornitvaRetorike/poetske figure su izrazi kojima se neto kae na neobian ili nedoslovan nain.Podjela na:1. logike figure 2. tropi3. figure misli4. figure rijei5. sintaktike figure6. morfoloke , tvorbene i leksike figure

Logike figure (29)Slue da se misli to tonije i jasnije oblikuju kako bi to uvjerljivije djelovale na sluae.najava teme na poetku; smjetaj teme u povijesni, prostorni ili logiki kontekst;dihotomija: s jedne strane ovo, a s druge strane ono; definicija; analogija; paradoks: budimo realni-traimo nemogue; primjer; pobijanje; saetak; Tropi (17)Tropi su slikoviti izrazi prenesenog znaenja.Metafora : on je lav; personifikacija; usporedba; metonimija: pojeo je dva tanjura; amblem: srp i eki- seljatvo i radnitvo; simbol: zid-prepreka;alegorija;aluzija; eufemizam: preseliti se na drugi svijet; epitet- zlatna mlade; onomatopeja; perifraza-ima duge prste (za lopova);Figure misli (46)Figure misli su reenice u kojima misao , logiki gledano, nije ono to te reenice doslovno izriu , ve neto drugo.Retoriko pitanje; usklik-kako je to nepoteno!Komunikacija sa sluaima; ironija; sarkazam; hiperbola; anegdota; digresija; nabrajanje; gradacija; Figure rijei ( 21)Kada je rije do rijei ne zbog znaenja, onda je to figura rijei.Ponavljanje; anafora; epifora; anadiploza; sinonimija; asonanca; aliteracija; igra rijeima-kalambur:otii iz uma;rima; pleonazam-nuno potrebno;

Sintaktike figure (12)Odstupanjem od redovnih sklopova rijei u reenici mogu se dobiti sintaktike figure. Izmjena redoslijeda rijei; inverzija; upravni govor; zeugma: jesmo li za to ili protiv toga; elipsa- krnja reenica-bez predikata;

Morfoloke, tvorbene i leksike figureRije je o doputenoj, a neuobiajenoj uporabi jezika.Figure padea:vino pije kraljeviu Marko; figure odnosa ja/mi : polo nam je za rukom;figure glagolskim licima:doem ja tako..Tvorbene figure: gomilanje tvorbenih morfema-poistjerivati;Leksike figure: arhaizmi; neologizmi; argonizmi; purizmi;

Govorne vjebe Govori da te vidim. (Sokrat)Prije nego to ponete svoje uenike uiti govoriti, provjerite vlastitu govornu kulturu.(Makarenko)

Tipovi govornih vjebi A) razgovaranjeB) opisivanjeC) pripovijedanje D) tumaenjeE) obavjetavanjeF) raspravljanje

Opisivanje ili deskripcijaSustavno izlaganje obiljeja i osobina promatranog bia, pojave ili predmeta.Tipovi opisa: subjektivan i objektivan opis;racionalan i emotivan;potpun i nepotpun; bogat i siromaan u povezivanju;

Dobar opis Pierre Clarac navodi da za dobar opis treba:1.posjedovati konkretan jezik jezik kojim se mogu izraziti svi osjetilni zapaaji2.znati izabrati3.umjeti opisati jednim potezom4.prenijeti osjeaj diskretno

Podsjetnik za: globalni opis1.slinost s drugim poznatim predmetom2.veliina3. oblik4.boja5.graa6.istaknute pojedinostiPodsjetnik za: detaljni opis1.vizualna zapaanjaa) dijelovi b)graa c)dimenzije d)oblik e)bojef)gibanjag)karakteristine pojedinosti

2.akustina zapaanjaa)intenzitet zvukab)kvalitet zvuka (boja, visina, dubina, jasnoa)c)ekstenzitet zvuka(vremenski i prostorni)d)tempo i pauze

3.taktilna zapaanja(tvrdoa, otrina,hrapavost,glatkoa, mekoa, vruina, hladnoa)4.olfaktivna zapaanja(miris, smrad, vonj- ugodan neugodan,neutralan, kao cvijet, kao trava, kao pokoeno sijeno)5.gustativna zapaanja(ljut, kiseo, sladak, bljutav ;kiseo poput octa)

Razgovaranje telefonski razgovorposlovni razgovorrekreativni razgovorusmena dramatizacijaIntervju

IntervjuIntervju, engl.- razgovor namijenjen medijimaAtraktivna govorna vjeba; kombinacija govornog i pisanog izraavanja;Nast.plan i program: intervju , dnevnik, putopis - kao izborni sadraji;Za mlae uenike intervju svojevrsna jezina igrave u 4.r.o..Mnogostruko koristan za: jezinu kulturu; razvoj psihikih funkcija razvoj drutvenosti razvoj komunikacijske etinosti

Tipovi intervjuastvarni i zamiljenipriprema/upozoriti uenike na: dranje izgovor formulaciju pitanja i odgovora, izbor problema (vanost, zanimljivost, aktualnost)iscrpnost zadane tematikeistinitost podataka.

Zamiljeni/stvaralaki intervjuUenici se mogu uivjeti u lik iz: knjievnosti, sporta, glazbe, povijesti, politike; sadanjosti, prolosti, budunostimatovitost, kreativnost, obogaivanje leksika, meusobno upoznavanjeTok sata za stvarni intervju1.a)itanje jednog intervjua kao primjer (djeji/kolski asopisi,dnevni tisak);b)sluanje snimljenog radijskog ili televizijskog intervjua2.razgovor o proitanom : tema,sadraj, pitanja i odgovori; pravila o voenju intervjua3.razgovor o mogunostima voenja intervjua u razredu/poznatom okruenju 4.priprema pitanja (jedna skupina uenika)5.izvoenje intervjua (voditelj : uenik predloen u skupini koja je pripremala pitanja ) 6.kritiki osvrt na intervju(uenici koji nisu pripremali pitanja, nego su se u dogovoru s uiteljicom pripremali ;Svrha kratkih razrednih intervjua: meusobno upoznavanje.

Kratki intervjui s:1) uenikom iz viih razreda, uenikom generacijeuenikom koji ima potekoe u svom psihofizikom razvojuuenikom koji postie najslabije rezultate u uenju i ima najslabiji uspjeh...2) ravnateljem, pedagogom , poznatim uiteljem/nastavnikom3)roditeljima uenika4) osobom iz zaviaja5.intervju s ope poznatom osobom (pjesnik, pisac, lutkar, novinar, slikar,znanstvenik, glazbenik...)Najuspjenije intervjue: poslati u asopise za uenike ili u redakciju kolskih emisija na radiju i televiziji. Diskusija/debata/raspravavrsta raspravljakog tekstadebata-franc. debat,-rasprava, raspra,borba rijeima,usmeno ili pismeno izmjenjivanje miljenja na nekom skupu,diskusija-lat. discutere,-pretresanje nekog predmeta,debata, rasprava,pobijanje protivnikog miljenja;Dobar-lo diskutantD.- priprema se za diskusiju kratkim podsjetnikom;L.-javlja se za rije prije nego je dobro promislio to e rei;D.-ako je koji od prethodnih diskutanata rekao to netono ili to treba opovri , on e odmah to zabiljeiti da ne zaboravi dok ne doe na red;L.-upada drugima u rije , ne eka red ili odobrenje; D.-javlja se za rije kad mu je sve jasno;L.- iznosi gole tvrdnje , bez uvjerljivih dokaza;D.- trai rije diui ruku;L.-mnogo govori , a nita ne kae, sipa uplje fraze,pria stvari koje nemaju veze s diskusionim problemom;D.-dri se reda; dok se ne raisti jedno pitanje, ne prelazi na drugo. Dok drugi raspravljaju o zadanoj temi, on ne upada sa svojim miljenjem o drugoj temi; L.-ponavlja to su drugi jasnije i bolje rekli;D.-svoje tvrdnje izlae saeto, jasno i dokazima;;L.-izraava se nejasno, zapleteno, nerazumljivo, reenice su mu nejasne, nepovezane i nedovrene;D.-diskusiju uvijek pokree prema naprijed; ako nema to novo rei, radije uti;L.-ne zna poeti ni zavriti svoje izlaganje.

Diskusija moe biti vrlo korisna ako se pravilno vodi.A sasvim nekorisna i dosadna ako diskutanti ne znaju diskutirati.Teme: film, roman, javni dogaaj, tv program, nastavni sadrajJezik diskusije: standardni.

Jezine djelatnostiJezine djelatnosti/ aktivnosti/vjetine su:sluanje, govorenje, itanje , pisanje, prevoenje

SluanjeSposobnost primanja/receptivna sposobnost koja omoguuje usvajanje fonetsko-fonolokoga sustava jezikaJezini razvoj poinje sa sluanjemDijete u govornu praksu ulazi sluajuiSluanje je prva u nizu jezinih djelatnostiKasnije se povezuje s drugim jezinim djelatnostima, posebno s govorenjem, itanjem i pisanjem;

Govorni sluhGovorni sluh preduvjet je jezine djelatnosti sluanja3 sastavnice govornoga sluha: fiziki sluh: sposobnost ovjeka da prima i registrira auditivne poticaje pri komunikaciji;fonemski sluh: mogunost proizvodnje i razlikovanja glasova(fonema) odreenoga jezika; nije isti kod svih govornika , vidljivo pri uenju stranih jezika; melodijski sluh:sposobnost usvajanja i razlikovanja melodijsko-ritmikih obiljeja jezika intonacije;

Intonaciju odreuje vie razliitih elemenata: ritam govora, tempo, intenzitet, naglaavanje, dizanje i sputanje glasa;Intonacijska obiljeja jezika i sposobnost njihova usvajanja vaan su element uenja materinskoga i drugih jezika.Neophodno je uvesti vjebe sluanja u nastavu izraavanja!

GovorenjeSluanje prethodi govornoj realizaciji jezika.Obje se jezine djelatnosti mogu razvijati i paralelno.Govor je osnovna jezina djelatnost uspostavljanja i ostvarivanja jezine komunikacije.Preduvjeti: 2 osobe i govorni in;

Sastavnice govorenja:Govorni in obuhvaa: sadraj govorenja (o emu se govori),izraz govorenja(izbor jezinih jedinica pomou kojih se govor ostvaruje)znaenje govora (to sadraj znai ili moe znaiti)namjeru govornika(zato se govori) kontekst govora (komunikacijska situacija ili okruenje u okviru kojih se govor ostvaruje)Osnovna funkcija govornog ina:verbalno sporazumijevanje, odnosno ostvarenje govora kao usmene jezine djelatnosti izmeu najmanje 2 govornika.Ima vie kriterija za podjelu govornih inova(Rosandi,D.,Rosandi,I.):funkcionalni kriterij uloga govornog inakriterij odnosa meu sugovornicima

Oblici govornih inova Dijaloki govorni oblik (razgovor: svakodnevni, privatni,poslovni, intervju, jezine igre; vanjski i unutarnji (sam sa sobom), Monoloki govorni oblik (opisivanje, pripovijedanje, raspravljanje, tumaenje , upuivanje;Poliloki govorni oblik:sudjeluje vie ljudi.Govorenje u nastavi izraavanjaU nastavi Hrvatskoga jezika govorenje se sustavno provodi kroz govorne vjebe.Tipovi govornih vjebi:gramatike (fonetsko-fonoloke, morfoloke, sintaktike),ortoepske ili pravogovorne (artikulacijske, akcentuacijske, intonacijske), leksike i stilsko-kompozicijske vjebePisanje Pisanje je sloena produktivna jezina djelatnost koja zahtijeva poznavanje slovnog sustava i usvajanje gramatiko-pravopisnih pravila i normi nekoga jezika.Pisanjem se alju pisane poruke.Prije pisanja ovjek sluno ili vidno prima jezini sadraj Pisanje se temelji na znakovnom biljeenju (znakovi su slova)

Poetno itanje i pisanjePovezanost poetnog itanja i pisanja se temelji na :razvijanju dviju kljunih vjetina:vjetini prepoznavanja (grafikih znakova-slova) te vjetini zamjene (deifriranje glasova pomou slova i slova pomou glasova). Pisanje je jezina djelatnost koja se mora uiti.Govor je ea, laka i bra djelatnost nego djelatnost pisanja.

3 faze u razvoju ope pismenostiPrva se odnosi na usvajanje velikih i malih tiskanih i pisanih te na savladavanje tehnike pisanja;Druga na uenje pravopisnih (ortografskih) pravila i zakonitosti pisanog jezika;Trea na razvoj stvaralakoga pisanja.Svrha provoenja djelatnosti pisanja:Ostvaraj to vie razine pismenosti, to obuhvaa tehniku i vjetinu pisanja, ali i stvaralako pisanje.

Pismene vjebe Grafomotorike vjebeVjebe prepisivanja rijei i reenicaVjebe preoblike i ralambeDiktatiPravopisno-gramatike vjebeOdgovori na pitanjaDopune reenicaKrai opisi, pripovijedanjaSastavciPismene vjebe su sastavni dio nastave jezinoga izraavanja.

JEZINE IGREza predkolski uzrast i uenike ;za velike i male;za djecu i odrasle Rekreativne filoloke aktivnostiza jezini odgoj i jezino obrazovanjeTeakovi primjeri jezinih igara

Pokai to zna , Sve ili nita, Jedan protiv sviju ( po uzoru na tv igre)dvije skupine uenika i voditelj, te pitanja iz jezinoga gradiva u tri serije od lakih do teih pitanja:1. skupina pitanja: to je pogreno u reenicama (po 3 reenice s pogrjekama tipa U Zagreb emo putovati s autom.); druga skupina pitanja iz povijesti jezika: Koje je godine Ljudevit Gaj objavio Kratku osnovu?; trea skupina pitanja:proitajte tekst i locirajte ga u knjievno djelo? Gramatika bitka Mladi filolozi se podijele u dva tabora, koji se imenuju : plavi i zeleni; voditelj grupe postavlja pitanja i to najprije set pitanja za plavi tabor pa set pitanja za zeleni tabor, a odgovoriti mogu i oni koji su odgovarali; ako jedan lan tabora pogrijei, moe se javiti drugi iz iste skupine , ime zarauju bod;ako nitko iz jednog tabora ne zna, moe odgovarati pripadnik drugoga tabora;Pet-est puta svi lanovi tabora dou na red;Primjer: Voditelj: kako glasi glagolski prilog sadanji od glagola doi?Plavi: Nema ga jer je to svreni glagol.Voditelj: Bod za tabor. Pitanje za protivnike:.

Stvarajmo rijeilanovi posjedaju u krug ili polukrug, dogovore se tko e poeti igru ;poetni igra kae prvu rije, a bit igre je da sljedei kae drugu rije s istim korijenom i tako redom; kad netko ne moe nastaviti , ispada iz igre;pobjednik je onaj tko ostane zadnji ;Igra se moe ograniiti na imenice ili imenske rijei;A-zidar, B-zidi, C-zidine,D-zidarski, E-predzie, F-zidarstvo

Druge gramatike igre:Gramatiki Crni PetarGramatiki domino (od kartona)Gramatike utrkeGramatiko kruno putovanje svemirom

10. Igra inicijala11. Moj najdrai Marsovac12. Kaem ti naopake13. Suprotnosti14. Pantomima15. Pokvareni telefon16. Reci mi tiho!17. Igre glasom18. Obojeno ime19. Zamiljena loptica20. Ritmika imena1. to smo uli?2. Zvuna igra pamenja3. Ja kaem neujno, ti kae glasno4. arobni vrtuljak5. Desno-lijevo, kretanje ivotinja6. Traimo parove7. Sluaj i otkrij neobino8. Leti, leti9. Na slovo, na slovo

2. igre sluanja i govorenja

41. Pria paravan42. udno pismo43. Pria u pokretu44. Fotografska pria45. etnja slikom46. Matoviti izlet47. Rijei-igrake48. Skupljanje rijei oima, uima, nosom , ustima i rukom49. arobne stvari svuda oko nas50. Zato?31. Pria iz vreice32. Tko je to?33. Audicija34. Poigraj se, rimu sloi!35. Ludi doktor36. Spojene rijei37. Prebroj glasove/slova38. udesna rije39. uj, uj!40. aava pria21. Tajni znak22. Gospoica od A do 23. krinja s blagom24. Tajanstveni predmet25. Priam ti priu26. Samo moje mjesto27. Igra sjena28. Izmisli si ime29. kolice30. to da radi ovaj fant?

Igre itanja i pisanja (30, za djecu 6+,7+,8+)

8. Odjevena slova9. Izbaci uljeza10. Gusjenica11. Samoglasniki virus12. Krialjka13. etverosmjerka14. Slikopria15. Rebusi1. Kai mi to te pitam2. Vlak3. Slogovnica na izbor4. Igra pamenja5. Dotaknimo slova6. Dotaknimo reenice7. Gospodari pokreta

2. igre itanja i pisanja

23. Mala vjeba pravopisa24. Igre slovima25. Poetni i zavrni glas26. Reci to vidi27. Zapamti to vidi28. Pogodi to vidi29. Poznata slova30. Sliice-priice16.Luda pitanja i ludi odgovori17. Gdje smo bili?to smo radili?18. Lov na rijei19. Zapetljana uad20.Slagalica21.Tko sam ja, tko si ti?22.Poetno pisanje

Slikopria Sredstva: niz slika za slikopriuImati niz slika (10-12) od kojih se moe sastaviti pria; u prvoj varijanti pria se zadana i zamiljena pria prema pravilno nanizanim slikama;Za novu varijantu prie premetnemo samo jednu sliku, a kasnije sve slike , te dobijemo nekoliko razliitih slikopria;slike se stavljaju na pano dok uenici priaju;Prema: Peti-Stanti, Anita, Veliki Vladimira: Jezine igre za velike i male, Zagreb, Alfa, 2009.

Kompjutorske igre u nastavi jezikaPrema : Pavlievi, Dunja: Kompjutorske igre u nastavi hrvatskoga jezika, Zagreb, kolske novine, 1992.Igra Pobijedi blizanca Uitelj na kolsku plou ili pano stavi aplikacije na kojima su napisani brojevi, primjerice od 1 do 10,a na poleini svake aplikacije napisana je rije koja ima brata blizanca (istu rije) meu deset brojeva. Znai ukupno je pet blizanaca. Uenici odaberu jedan broj, okrenu aplikaciju, proitaju rije koju su otvorili , te biraju drugi broj na drugoj aplikaciji ne bi li nali parnjaka. Tko pogrijei, ispada iz igre, a igru nastavlja drugi uenik. Igra traje dok se ne otkrije svih pet parova.Parovi su rijei sa glasovnim skupovima ije/je, primjerice : cvijet-cvijet, lijepa-lijepa, snijeg-snijeg, svjetlo-svjetlo, pjev-pjev.

Jezine igre Jezik: knjievni/standardni hrvatski ; dijalekt, govor, materinski jezik;igre iz zaviajne jezine batine (pitalice, zagonetke, brojalice)

Komunikacija/govorno sporazumijevanjecommunicare, lat. komuniciratikomunicirati-davati i primati informacije; komunikativnost - vjetina u ophoenju i sporazumijevanju s ljudima; komunikologija-znanost koja se bavi ustrojstvom komunikacijskih procesa i sustava

Govorna komunikacija sporazumijevanje govoromPrijenos poruke od govornika do sluatelja.to je poruka?Reenica u govorenju postaje poruka. Govornik osoba koja zapoinje komuniciranje.Faze kod govornika: psiholoka faza fizioloka faza fizika faza Faze kod sluatelja1. fizika faza2. fizioloka faza 3. psiholoka faza

Govorni sporazum nastaje kada se podudaraju psiholoka faza govornika i psiholoka faza sluatelja.

Govorni nesporazum : nastaje uslijed buke u komunikacijskom kanalu.Komunikacijski kanal je put kojim putuje poruka od govornika do sluatelja.Buka : sve ono to ometa slanje i primanje poruke.Objektivna/vanjska buka: vjetar, motori, govor drugih ljudi;Subjektivna buka/unutranja buka: poremeaji slunih i govornih organa govornika/sluatelja.

Vrste komunikacija usmena komunikacijapisana komunikacija

izravna komunikcija izmeu dvije osobeposredovana komunikacija, pomou elektronikih sredstavasredstva masovne komunikacije: radio, televizija, novine. Komunikacijski tekstovi Tekst u najirem smislu ono to je izgovoreno ili napisano (kao cjelina); to je organizirano u rijeima.Organizacijska jedinica rijei via od reenice i povezana ukupnim smislom.textus, lat.- potka tkanjaTekstovi namijenjeni pojedincuTekstovi upueni javnostiTekstovi namijenjeni pojedincupozdravi, zahvalnice, estitke, saalnice, pozivi

Tekstovi namijenjeni javnostiVijest: tko? to? kada? gdje? zato? kako?

Izvjee/izvjetajivotopisBiografija/ivotopis je opis vanjskih i unutarnjih zbivanja u ovjekovom ivotu.bios, gr - ivot, grafein, gr. pisatiBiografija koju pie ovjek sam o sebi zove se autobiografija.autos, gr.- samRomansirana biografija ima elemente umjetnike knjievnosti (roman).

Podjela biografija Po jezino-stilskim znaajkama: objektivna biografija subjektivna biografijaObjektivna ili slubena (poslovna) biografijaSubjektivna ili literarna (literarizirana) biografija: slina romansiranoj biografiji.

Sastavnice ivotopisa i dioniceTekst biografije organizira se po dionicama:Prva dionica: Ime i prezimeDruga: Dan, mjesec i godina roenja Ime i prezime roditelja Mjesto roenjaTrea: kolovanje i mjesto kolovanja Vrste kolovanjaetvrta: Zvanje postignuto kolovanjemPeta: Akademski stupnjevi (po vremenu ostvarivanja)

esta dionica: PosaoSedma: Napredovanje u posluOsma: Uspjesi postignuti u posluDeveta: Priznanja i nagrade dobivene za uspjeno obavljen posaoDeseta: Drutveno-politike funkcijeJedanaesta: Obavljeni i objavljeni radoviDvanaesta: Miljenje drugih o radovima i osobiTrinaesta: Dan, mjesec i godina smrti

Pisma u HrvataPodjela pisma; Prva stoljea hrvatske pismenosti; Srednjovjekovna hrvatska tropismenost ;Glagoljica, irilica, latinica POVIJEST PISMA

Piktografija ili slikovno pismo Ideografsko pismoAnalitika prijelazna pismaFonetska pismaAlfabetsko pismoPISMO JE JEDAN OD NAJVEIH LJUDSKIH IZUMA , AKO NE I NAJVEI.Diringer, D. : Povijest pisma, Hrvatsko bibliotekarsko drutvo, Zagreb,1991.PIKTOGRAFIJA/SLIKOVNO PISMOOsnova pravoga pismaNiz slika ini cjelinu /priuSmisao piktograma:Piktogrami se mogu usmeno izraziti , a sadraj ostaje nepromijenjen.Koristili su ga narodi: Egipta, Mezopotamije, Krete,Kine, Afrike.Koristi se i danas: sredinja Afrika, jugoistona Azija, Sibir.IDEOGRAFSKO PISMOPo izgledu: visoko razvijeno slikovno pismoIdeogram-pojedinani simbol u pismu:ivotinja se prikazivala obrisom glaveIdeogramima se prenose apstrakcije i asocijacije.ANALITIKA PRIJELAZNA PISMA

Prijelazni tip pisma: od ideografskog do fonetskogSpoj ideografskog i fonetskog elementa;povezivanje slika i slova . FONETSKA PISMA Fonetsko pismo ima grafiki element govora (ranija pisma ne!);Svaki element u fonetskom sustavu pisanja odgovara glasu ili glasovima u jeziku.Fonetskim pismom uspostavljena izravna i neraskidiva veza izmeu govornog i pisanog izraavanja.Moe biti: slogovno ili alfabetsko pismo.ALFABETSKO PISMO Alfabet: podvrsta fonetskog pisma,slovo prikazuje pojedini glas, sadri od 22 do 26 znakova,nastalo na Bliskom istoku,Alfabetsko pismo osnova za: semitska, indijska, grka, latinska, slavenska i dananja zapadna pisma.Alfabetsko pismo najprilagodljiviji i najkorisniji nain pisanja. PISMA U HRVATA7. st. : doseljenje, odbacivanje mnogobotva, primanje kranske vjere-prvi slavenski narod (zaslugom misionara Ivana Ravenjanina , za pape Ivana IV.)9.st. hrvatski svjetovni i crkveni dostojanstvenici prihvaaju latinsko pismo: Branimirov natpis, Drislavov natpis, Trpimirov natpis, Trpimirova darovnicasamostani: sredita latinske pismenosti;;latinica i latinski jezik. Od 9. do 15. st.promjene u 9. st., dolaskom uenika Konstantina/irila i Metoda na slavenski jugGlagoljica prema glagoljati:govoriti, 38 pismenairilica prema svetom imenu KonstantinaPojava dvojezinosti u Hrvata: latinski, slavenski jezik, dvopismenosti: latinica, glagoljica.

Glagoljica kao prvo hrvatsko pismoPlominski natpis , obla glagoljica, 9.st.Krki natpis , obla glagoljica Valunska ploa - dvopismeni spomenik: latinica i glagoljica.Baanska ploa, prijelazni tip glagoljice (od oble na uglatu),1103./5.g., prvi cjelovit tekst (povijesni, vjerski, knjievni,pravni) pisan glagoljicom. irilica prema irilu-izumitelju irilicekrajem 11. st. u Hrvatsku:iz Bugarske i Makedonije do Jadranskoga mora; najprije u junim hrvatskim krajevima dvopismeni krajevi: glagoljica i irilicaNajstariji irilini hrvatski spomenik: Povaljska listina ,1184.g. , kartular Benediktinskog samostana sv. Ivana, u Povljima na Brau;Poljiki statut , 1444., Poljiceirilicom, latinicom i glagoljicom sluile su se obitelji: Frankopani, Zrinski, Keglevi. Latinica najprije u dalmatinskim gradovima, zbog veza s Italijom; gospodarski razvoj i vanjskopolitiki odnosi;prvi hrvatski latiniki spomenici: Red i zakon sestara dominikanki u Zadru iz 1345.g.; ibenska molitva irenje latinice, povlaenje irilice s obale prema unutranjosti, glagoljice prema mjestima gdje se u crkvama glagoljalo. Tropismenost i trojezinost Hrvata u srednjem vijekuTri jezika: narodni, staroslavenski/crkvenoslavenski jezik, Tri pisma: latinica, glagoljica, irIlicaHrvatski/narodni jezik (vernacula) biljeio se (zajedno sa staroslavenskim): glagoljicom i irilicom; dominacija glagoljice prestaje u 16.st., a irilice u 18.st.uspon i irenje latinice , od 16. st.

Latinica kao pismoprvobitno naziv za pismo Rimljanalatinski alfabet razvio se iz grkoga alfabetaU poetku uma 21 slovo:A B C D E F G H I K L M N O P Q R S T V Xpromjene prema potrebama pojedinih modernih jezika: J, W;u hrvatskom jeziku: , , , , ;Gaj zaetnik suvremene hrvatske latinice;Hrvatska grafija zove se jo i GAJICA. PISMO KOJE SE UPOTREBLJAVA ZA NEKI JEZIK NAZIVA SE GRAFIJOM TOG JEZIKA.

Ukratko o prevoenjuJezine djelatnosti/aktivnosti:sluanje, govorenje, itanje, pisanje, prevoenje.

PrevoenjePrevoditi- tekst s jednoga jezika/jezinoga sustava izgovoriti ili napisati u drugom jeziku/jezinom sustavu.Prevoditelj, prevodilac osoba koja se bavi prevoenjem;Prijevod tekst preveden s jednoga jezika/jezinoga sustava na drugi.Dijalekt/govor je takoer jezini sustav. (Sili)Prijevod tekst preveden s dijalektnog govora na standardni/knjievni jezik;Prevoenje je jedan od oblika jezine djelatnosti tijekom koje se poruka nastala na jednom jeziku/jezinom sustavu pretvara u istovrijednu poruku izraenu drugim jezikom/jezinim sustavom .

Komponente prevoenja1. prijevod kao proces (oznaava temporalnu i procesualnu strukturu)2. prijevod kao in (polazite od semantike jezgre obavijesti do morfoloke, sintaktike i stilistike razine teksta kao cjeline 3. prijevod kao rezultat (usmeno ili pisano prevoenje)

Kriteriji prevoenjaEkvivalentnost izvornog i prijevodnog teksta;ekvivalentan-jednakovrijedan, istovrijedan, istoznaan;Adekvatnost prijevodaadekvatan-podudaran, koji odgovara po svojstvima i vrijednostima drugom ili onom s ime se zamjenjuje;

Modeli prevoenjaTekstualni model prevoenja je ekvivalentna zamjena jezinih znakova izvornog teksta s jezinim znakovima ciljnog jezika. Komunikacijski model prevoenja ima za cilj zadovoljiti komunikacijske i informacijske potrebe sudionika u bilingvalnoj komunikaciji.Funkcionalni model prevoenja uvaava funkcionalnu dominantu poruke ili prijevodnog teksta (informativno, publicistiko, znanstveno, razgovorno prevoenje).

Vrste prevoenja(prema sadraju i stilu)Knjievno prevoenje: samo ljudsko i i pisano prevoenje;prevoditelj je ne samo posrednik nego i samosvojni stvaratelj;Neknjievno prevoenje: moe biti i strojno i usmeno; znanstveni i tehniki tekstovi;Simultano prevoenje: istodobno izravno usmeno prevoenje s jednog jezika/jezinog sustava na drugi jezik/jezini sustav.

Prikaz Osvrt, prikaz, kritika i recenzija raspravljaki su oblici jezinoga izraavanja. (K.Visinko)

Osvrt i prikazOsvrt (od osvrnuti, to upuuje na kratkou) osvrt na dogaaj, izlobu, knjigu; prijelazni oblik izmeu deskriptivnog faktografskog anra i komentara kao analitikoga oblika izraavanjakratak, subjektivan u gledanju na dogaaj , bez veeg udjela autorove angairanosti,to ga bitno razlikuje od komentara i kritike. Za razliku od prikaza u osvrtu prevlada autorov komentar.Za razliku od komentara i kritike osvrt ne ide u dubinu, koliko u irinu komentiranja.

Prikaz prikaz je kratka kritika ocjena, Hrvatski enciklopedijski rjenik;Prikaz nije kritika ni recenzija jer u njemu prevladava objasnidbeno-obavijesna narav pisanja o djelu, VisinkoPrikaz se odnosi na kakvo umjetniko ili znanstveno djelo; u koli u nastavi izraavanja prikaz se pie o knjizi, predstavi, filmu;

Sastavnice prikazaautor, naziv i vrsta djelatema djelaustroj djelasadraj djelalikovi zanimljive pojedinostinain prikazivanja sadrajaporuka djela

Prikaz lektire citat iz djela dojam o djelu u cijelosti ili o pojedinostisadraj djela u glavnim crtama, ne u detaljeglavni likoviosnovni problemi djela problematikaodlike djelakompozicijaobiljeja jezikamiljenje o djelu

Prikaz filma1. to film donosi: tema, ideja, vrijeme, problemi2.kojim sredstvima: sadraj, likovi, prizori i slike, gluma, muzika3. moje miljenje: najupeatljivija mjesta u filmu, to nam se najvie svia u filmu, to mislimo o sadraju u cjelini i o nekim pojedinostima;Prikaz filma moe sadravati: podatke o stvaraocima:pisac, scenarist, reiser, glumac, kompozitor; vrsti filma: crtani, cjeloveernji, pustolovni; o reiserovim postupcima;

Kritika i recenzijaCilj je kritike i recenzije prosudba djela.Recenzija je ocjena djela kojom ocjenjiva predlae objavljivanje ili neobjavljivanje djela.Kritika je ocjena objavljenoga djela, na temelju znanja i iskustva; moe biti pozitivna i negativna

Sastavnice kritikenaslov filma, redatelj filma, scenarist, glavni glumci, godina snimanja, nagrade koje je film dobio,objavljena miljenja publike o filmu, podatci o gledanosti , objavljena miljenja filmskih kritiara

Recenzija Recenzirati znai ocijeniti umjetniko, struno ili znanstveno djelo koje je jo u rukopisu.Recenzija treba biti objektivna ocjena djela prije objavljivanja.Poeljno nekoliko recenzenata zbog interdisciplinarnosti.Etinost recenzenataAutor ne mora uvaiti recenziju.

Sastavnice recenzije (Ministarstvo znanosti, obrazovanju i sporta)1. nadnevak/datum recenziranja2. podatci o recenzentu: ime i prezime, ustanova u kojoj radi, kratak ivotopis3.podatci o recenziranom djelunaslovautor/ibroj stranica i ilustracijabroj referencija citirane i koritene literature4. miljenje recenzenta5. vrsta djela6. konani zakljuak recenzenta7. potpis recenzenta

Upute Filozofskoga fakulteta u Osijeku o pisanju recenzijePodaci o recenzentu1. ime i prezime recenzenta2. znanstveno-nastavno zvanje recenzenta3. ustanova u kojoj recenzent radi

Podaci o knjizi1. naslov, broj stranica, broj poglavlja, literatura koja se navodi (na hrvatskome jeziku, na stranim jezicima), kazalo sadraja, kazalo pojmova, kazalo imena i prezimena, podaci o autoru;

2. ustroj knjige3. namjena knjige4. slinost s postojeom literaturom5. jezik i stil6. biljeke o poglavljima u knjizi7. zakljuak8. datum i potpis o recenzentaRecenzija je prosudba djela.

Pripovijedanje/naracija Nije dovoljno samo promatrati, prouavati i znati. Treba i izmiljati. (Maksim Gorki)

Oblici pripovijedanjaprianje : odnosi se na ivo usmeno izlaganje originalnog sadraja (dogaaja, doivljaja)prepriavanje: usmena reprodukcija proitanog ili uvenog sadraja, tj. onoga to smo ve proitali (knjige, novine, asopisi) ili uli (mediji)razlika postoji; no i prepriavanje moe biti novo po nekim detaljima;

Prianjeto je stvaralaki in: nastaje priatemelj/osnova/polazite prie je: zbilja ili mata preduvjet prianja: emocionalna i intelektualna atmosfera u razredu/stvaralaki ugoaj ;

Stvaralaki ugoaj nastavnikovo prianjeitanje umjetnikih tekstova (stih i proza)promatranje slike, skulpture, maketegledanje predstave, filma, televizijske emisijesluanje radioemisije, glazberazgovor o aktualnim zbivanjima u mjestu, koli, zemljipriroda

Stvaranje priePrie nastaju u razliim okruenjima: Proust je tvrdio da mora biti sam da bi uistinu bio s ljudima o kojima pie; samoa i sloboda;temapoetak prie/uvod je najtei;fabula : niz sadrajnih jedinica koje ine cjelinu: poeti od inspirativne jedinice, od glavnoga motiva;osmisliti likove: glavni, sporedni, epizodni;

Izvori prianajvei izvor je osobni doivljaj i iskustvosudjelovanje u dogaaju, doivljaju:autobiografska priaIch form-1.lice jedninetui doivljaj i iskustvoEr form-3.lice jedninefikcionalna i nefikcionalna proza

Prepriavanje gotovo jedini oblik kojim se naa stara kola sluila za razvijanje uenikoga govora. R. Poljanec, Govorne i pismene vjebe

Vrste prepriavanjadoslovno prepriavanjesaeto prepriavanjeinformativno prepriavanjerekreativno prepriavanjePrepriavanje s preinakama: preinaka zavretka, dodavanje novog lika, unoenje novog zapleta, preinaka lica pripovijedanja,prepriavanje u drugom licu; u drugom jezinom sustavu;

OD REENICE DO TEKSTATekst organizacijska jedinica rijei via od reenice i povezana ukupnim smislom;napisane ili tampane rijei u grafikoj obradi koju trai sadraj, (opreka tekstu: slika, tabela i sl.);jezini dio ega (npr.uloge);ono to je izgovoreno ili napisano kao cjelina; ono to je organizirano u rijeima; (Ani,V.,Rjenik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb, 1991.,str.730)

Vrste tekstovaPrema jezikoslovcu R.Katiiu: 1) knjievni tekstovi 2) neknjievni tekstovi 3) prijelazni Nema teksta koji se ne bi mogao itati i kao neknjievni i kao knjievni.( R.Katii,Jezikoslovni ogledi, kolska knjiga, Zagreb, 1971.,str.228)

Vrste tekstovaPo stilskim tehnikama:1) deskriptivni/opisni 2) narativni/pripovjedni3) esejistiki/raspravljaki tekstovi (esej/ogled,osvrt,prikaz,kritika/prosudba,recenzija-ocjena djela)4)kombinirani tekstovi

Tekstovi po stilu1) knjievno-umjetniki (podstilovi/tekstovi:pjesniki,dramski, prozni)2)znanstveni (strogo znanstveni, znanstveno-popularni, struni)3)publicistiki (novinarski, usko publicistiki)4)administrativni (poslovni,politiki, zakonodavno-pravni, diplomatski)5)razgovorni

Komunikacijski tekstovi A)Komunikacijski tekstovi namijenjeni pojedincupozdrav, estitka, zahvalnica, saalnica,pozivnica,pismo, ivotopis, molba,poruka, dnevnikB) Komunikacijski tekstovi namijenjeni javnostiobavijest/priopenje, oglas, reklama, vijest, izvjee/izvjetaj, putopis

Struni tekstoviSadri: objektivne injenice, spoznaje, struna i znanstvena postignua .Jezik : standardni, struna terminologija.Vrste: struni lanakstruno izlaganjestruni referatstruni izvjetaj

Struni lanakDonosi za struku/praksu korisne informacije.Dijelovi: uvod, razrada, zakljuak, saetak.Prije objave:recenzija i lektura.

Struno izlaganje/struno predavanjeTekst koji se izlae na strunim skupovima i tiska u zbornicima .Tema : mora biti unaprijed odreena. Ogranieno vrijeme: od 15 do 45 minuta.

Struni referatPisani tekst u kojem se samostalno obrauje struna tema.Dijelovi:Naslov , uvod, razrada sadraja, zakljuak, biljeke, popis literature, prilozi.

Struni izvjetajPie se u ime radne grupe za vrijeme rada na nekom projektu.Dijelovi:1. naruitelj projekta2. izvoa projekta3. naziv projekta4. voditelj i suradnici5. cilj projekta6.postignuti rezultati

1