OSNOVE ANATOMIJE I

FIZIOLOGIJE ČOVJEKA

dr. sc. Ivana Restović

irestovic@ffst.hr

Anatomija

• Znanost o obliku i građi tijela.

• grč. anatemnein – rezati, rastavljati u dijelove.

• Dio znanosti o živim bićima – Biologija.

• Podjela: • Antropotomija

• Zootomija

• Fitotomija

• Znanost o funkcijama

organizma

• Proučava:

• mehanizme koji

omogućavaju i reguliraju

životne procese,

• održavanje homeostaze.

Fiziologija

Od atoma do organizma

atom

molekula

stanica

tkivo

organ

organizam sustav organa

Vrste tkiva u ljudskom organizmu

Hrskavično tkivo Pokrovno tkivo

Koštano tkivo

Mišićno tkivo

Živčano tkivo

Organski sustavi u ljudskom tijelu

Sustav organa za pokretanje

Reproduktivni sustav

Živčani sustav

Organski sustavi u ljudskom tijelu

Krvožilni sustav

Hormonski sustav

Probavni sustav

Sustav organa za izlučivanje

Sustav organa za disanje

Sustav organa za kretanje

• Mišićni sustav

Koštani sustav

Osteologija

• Znanost o

kostima.

• Lokomotorni

sustav:

• Kosti

• Spojevi među

kostima

• Mišići

Kostur:

• Jedinstvena

cjelina kostiju.

• Međusobno

povezane

zglobovima.

Kostur čovjeka

• Osnovni potporanj

tijela.

• Omogućuje uspravan

hod.

• Štiti osjetljive

unutrašnje organe.

• Omogućuje pokrete.

Koštano tkivo

Koštana stanica

Kostur čovjeka

Kosti glave:

• lubanja i lice.

Kosti trupa:

• kralježnica,

• prsni koš,

• zdjelica.

Kosti udova:

• ruke i noge.

• Novorođenče – 270 kostiju

• Odrasla osoba -260 kostiju

• Bedrena kost

• Najveća kost u tijelu.

• Može se utrostručiti tijekom

života.

Kralježnica

• Zakrivljena.

• Oblik dvostrukog “S”

• Omogućuje uspravan

hod,

• ublažava udarce,

• 33- 34 kralješka

• spojeni elastičnim,

hrskavičnim pločicama, Axis drugi vratni

kralješak

Atlas prvi kralješak

Veze među kostima

• Zglobovi

• Hrskavica

• Šavovi

Konstitucija žena - muškarac • Konstitucija žene

• manja, lakša i nežnija.

• Udio koštanog aparata u tjelesnoj težini: • žene - oko 16 %, • muškarci - oko 18 %.

• Specifičnost građe zdjelice i zdjeličnog pojasa: • Žene – široka i niska, • porođajni kanal.

Mišićni sustav čovjeka

• Miologija – znanost o

mišićima.

• Mišići – sposobnost

kontrahiranja i opuštanja.

• Zajedno s kostima tijelu

daju oblik.

• Omogućuju pokretanje.

Mišićni sustav čovjeka

Mišićno tkivo

• Poprečno prugasto

• Poprečno prugasti mišići

• Mišići kostura

• Glatko

• Mišići unutrašnjih organa

• Srčano

• Srčani mišić

Glatki mišići

• Nisu pod utjecajem naše

volje.

• Čine stijenku unutrašnjih

organa – želudac, crijevo,...

Srčani mišić

• Šupalj poprečno-prugasti mišić.

• Nije pod utjecajem naše volje.

• Kontrahiraju se slično kao i skeletni mišići: • kontrakcija traje duže.

mokraćni mjehur

Krvne žile:

Donose kisik i hranu mišiću.

Živci:

Upravljaju radom mišića.

Poprečno prugasti mišići

Pokretanje mišića

• Pokretima mišići upravljaju u parovima:

• dvoglavi i troglavi mišić nadlaktice • podiže ruku - ispruži ruku

• Mišići za rad troše energiju,

• mišićni umor: • MLIJEČNA KISELINA.

Unutrašnji organi

• Utroba – viscera

• Zajednički naziv za sve

organe u visceralnoj

šupljini.

• Vegetativna uloga

organa:

• Omogućuju kemijsku

pretvorbu hrane,

• Izmjena tvari.

• Izlučuju nepotrebne

ostatke.

• Dišni sustav

• Probavni sustav

• Mokraćni sustav

• Spolni sustav

• Žlijezde s unutrašnjim

izlučivanjem

Sustav organa

za disanje Organi za disanje:

• nosna šupljina

• zrak se vlaži, pročišćava, zagrijava.

• ždrijelo,

• grkljan,

• dušnik,

• dvije dušnice,

• plućni mjehurići:

• obavijeni krvnim kapilarama.

• pluća

• lijevo krilo - dva režnja,

• desno krilo- tri režnja,

• obavijena opnom – poplućnica.

Uloga:

• Prenošenje zraka do pluća.

• Plućni mjehurići:

• Izmjena plinova,

• Kisik i ugljikov dioksid.

Pokreti disanja

Pokreti disanja:

• Udisaj

• ulazi 21% kisika i 0,035% CO2

• Izdisaj

• izlazi 16% kisika i 4% CO2

• U pokretima disanja sudjeluju: • ošit

• trbušni mišići

• međurebreni mišići

___________________________

_____

Organi za glas

Grkljan

• građen od hrskavice,

• gornji dio dušnika,

• glasnice – dva elastična

mišićna nabora,

• glas nastaje titranjem

glasnica,

• stvaranje glasa – glasnice

jako blizu (zatvorene).

Probavni sustav

Uloga:

• Prima hranu,

• probavlja,

• prerađuje u hranjive

sastojke,

• odstranjuje

neprobavljene i

nepotrebne sastojke.

Probavni sustav • Probavni sustav – probavna

cijev i probavne žlijezd.e

• Probavna cijev:

• usta - zubi i jezik.

• jednjak i želudac.

• dvanaesnik, tanko i debelo

crijevo.

• crijevni otvor (čmar).

• Probavne žlijezde

• Slinovnice,

• želučane žlijezde,

• gušterača i jetra:

• luče probavne sokove u

dvanaesnik,

• žuč – razgradnja masnoća,

• Probava

• hrana se mijenja

mehanički i kemijski,

probava hrane

Zubi • Žvakanjem usitnjuju hranu.

Građa zuba: • Kruna,

• vrat,

• caklina,

• pulpa,

• korijen.

Vrste zuba: • sjekutići 8 (4+4)

• očnjaci 4 (2+2)

• pretkutnjaci 8 (4+4)

• kutnjaci 12 (6+6)

mliječno

zubalo

(20)

trajno

zubalo

(32)

Zdrava prehrana

Mokraćno – spolni sustav

• Urogenitalni trakt.

• Mokraćni i spolni

sustav.

• Usko povezani.

Sustav organa za izlučivanje Uloga:

• Izlučivanje štetnih, otpadnih tvari urinom.

Građa:

• Dva bubrega • Filtracijom proizvode urin

• Dva mokraćovoda • Cijevi koje odvode mokraću iz

bubrega

• Mokraćni mjehur • Mišični organ

• Sakupljanje mokraće

• Mokraćna cijev • Izvodi mokraću iz organizma

bubreg

mokraćni

mjehur

mokraćna

cijev

bubrežna

arterija

bubrežna

vena

mokraćovod

Bubrezi: • Pročišćivanjem iz krvi

izlučuju mokraću • Održavaju unutrašnju

ravnotežu • Stalna količina vode

i soli u organizmu

Spolni sustav

Uloga:

• Održavanje i

produljenje vrste.

• Spolni organi:

• primarna obilježja

muškarca i žene,

• zajednička osnova iz

koje se razvijaju samo

jedni spolni organi.

Pubertet

Muškarac Žena

spermij jajna stanica

jajnici

hipofiza

Izlučuju ženske spolne hormone

sjemenici

Izlučuju muške spolne hormone

Menstruacijski ciklus 1 – 6 dan

13 – 14 dan

7 – 12 dan

15 – 28 dan

sluznica maternice se ljušti

oljuštena sluznica se obnavlja

ovulacija

jajna stanica u jajovodu

razvoj nove jajne stanice

Menstruacijski ciklus

Menstruacijski ciklus • Menstruacijski

kalendar:

• Od prvog dana

mjesečnice,

• do zadnjeg dana prije

sljedeće mjesečnice.

• Sazrijevanje jajne

stanice – ovulacija -

rast sluznice maternice

– mjesečnica.

• Klimakterij –

menopauza.

Oplodnja

Razvitak od oplodnje do rođenja

Ugnježđenje zametka u maternicu

Funkcija placente

Razvitak od oplodnje do rođenja

Trudnoća Porođaj

Trudnoća - 40 tjedana (280 dana)

Na pola

predavanja

smo, cure!!

Žlijezde s u nutrašnjim izlučivanjem • Održava organizam u

stanju unutarnje

ravnoteže.

• Prilagođava organizam

promjenama u okolišu.

Suradnja sustava:

• živčani sustav - električni

impulsi,

• hormonski sustav -

kemijske poruke,

• mozak - nadzire rad

žlijezda.

Žlijezde

S vanjskim izlučivanjem

(egzokrine):

• slinovnice,

• znojnice,

• lojnice.

Izlučuju sokove na

površinu ili unutar tijela!

S unutarnjim izlučivanjem

(endokrine):

• hipofiza,

• štitna žlijezda,

• nadbubrežne žlijezde,

• gušterača,

• sjemenici (testisi),

• jajnici (ovariji).

Hormone izlučuju u krv!

HORMONI

• Prenose kemijske poruke organima,

• djeluju sporo i dugotrajno,

• potiču rast i razvoj, izmjenu tvari, spolni razvoj...

• POVRATNA SPREGA (veza) – održavanje

hormonske ravnoteže u organizmu.

hormon rasta

Regulira rast tijela

hormoni hipofize -izravno

utječu na tijelo

stvaranje mlijeka,

poticanje trudova i održavanje

razine vode u tijelu

hipofiza hipofiza

štitna žlijezda

štitna žlijezda

nadbubrežne

žlijezde

nadbubrežne

žlijezde

gušterača gušterača

jajnici sjemenici

Adrenalin

potiče tijelo na akciju

Inzulin i glukagon

održavaju razinu šećera u krvi

Tiroksin

održava sustave u tijelu

aktivnima

Estrogen i progesteron

ženska spolna obilježja

stvaranje jajnih stanica

Testosteron

muška spolna obilježja

stvaranje spremija

Hormoni nadbubrežnih žlijezda

Suzbijaju stres

Kontrola razine soli u tijelu

Krvožilni sustav

• Angiologija – znanost o krvožilnom sustavu.

• Proučava sustav kanala i kanalića kojima kola krv.

• Središnji organ – srce

• Krvne žile: • Arterije:

• od srca prema periferiji tijela.

• Vene: • od periferije tijela prema

srcu.

SASTAV KRVI

• krvna plazma - 55% krvi

• voda, otopljene tvari i bjelančevine

• krvne stanice - 45% krvi

• crvene krvne stanice - eritrociti

• bijele krvne stanice - leukociti

• krvne pločice - trombociti

ULOGA KRVI

• Prenosi: • korisne tvari - hranjive tvari,

hormone,

• štetne tvari - ugljikov dioksid, produkte izmjene tvari.

• Održava stalnu temperaturu tijela.

• Raznosi kisik po tijelu.

• Brani organizam od bolesti.

• Sprječava krvarenje.

Krvne stanice ERITROCITI

• Nemaju jezgru, • bjelančevina hemoglobin s ionom

željeza,

• prenose kisik iz plućnih mjehurića do stanica tijela (hemoglobin),

• odnose ugljikov dioksid u plućne mjehuriće,

• svake sekunde stvaraju se i propadaju milijuni eritrocita.

TROMBOCITI • Bez jezgre,

• krvne pločice, • nastaju raspadanjem posebnih

stanica u koštanoj srži, • sudjeluju u zgrušavanju krvi.

LEUKOCITI

• Stanice s jezgrom,

• više tipova leukocita, • uništavaju štetne

mikroorganizme, • limfociti - nositelji specifične

otpornosti (imunosti) organizma.

Krvne grupe

• Krvna grupa AB - univerzalni primatelj

• Krvna grupa O - univerzalni davatelj

• Transfuzija krvi – pretakanje

• Sljepljivanje eritrocita pri pogrešnoj transfuziji

protutijela

nema

protutijela

Crvene

krvne

stanice

Krvna grupa

Krvne žile

Arterije:

• debele, elastične stijenke,

• vlastiti mišići,

• odvode krv iz srca,

• donose stanicama kisik i hranjive tvari.

Vene:

• tanje, rastezljive stijenke,

• imaju zaliske,

• otpremaju iz stanice štetne tvari i ugljikov dioksid,

• dovode nečistu krv u srce.

Kapilare:

• tanke stijenke,

• izmjena tvari između

krvi i stanica,

• izmjena plinova u plućima,

• povezuju arterije i vene.

Srce – građa i funkcija

• U prsnom košu.

• Pumpa krv po tijelu.

• Veličine stisnute šake.

• Težine 300 – 500 g.

• Izvana zaštićeno opnom –

srčana ovojnica.

• 2 predklijetke, 2 klijetke,

srčani zalisci.

• Aorta – najveća arterija u

tijelu.

Srce – građa i funkcija

• Bilo ili puls • 60 – 80 puta u minuti

• vratna arterija ili arterija zapešća ruke

• Krvni tlak • Pritisak krvi na stijenke krvnih

žila.

• Najveći u velikim arterijama.

• Normalan krvni tlak 120/80 mmHg.

• Sistola

• pritisak srca pumpanjem krvi kroz arterije.

• Dijastola

• pritisak stijenki arterija - odupiru se protoku krvi,

• između otkucaja srca.

Optok krvi

Mali optok krvi: PLUĆA - SRCE

• izmjena plinova u plućima.

Veliki optok krvi:

SRCE - TIJELO

• stanice dobivaju hranu i kisik,

• iz stanica se odnose otpadne tvari i ugljikov dioksid.

Živčani sustav

• Provođenje živčanih

impulsa.

• Prenosi obavijesti iz

unutrašnjosti tijela i

okoline.

• Obrađuje informacije.

• Usklađuje informacije.

• Stvara motorički

odgovor.

Živčani sustav

Središnji

• Kralježnička moždina

• Mozak

• Smješteni u lubanji.

• Zaštićeni

• Čvrstim koštanim ovojem.

• Ovojnicama mozga.

• Cerebrospinalnom tekućinom.

Periferni

• Gangliji – skup tijela

živčanih stanica • Strukture poput čvora

• Snopovi živčanih vlakana

– živci.

• Povezuju središnje

dijelove sustava s osjetnim

i izvršnim organima.

Živčani sustav

Tjelesni (somatski)

• Upravlja tjelesnim

pokretima

Vegetativni (autonomni)

• Upravlja radom unutrašnjih

organa.

• Bez utjecaja volje.

Podijela:

• Simpatikus

• Pomaže pri naporima.

• Parasimpatikus

• Omogućuje odmor organizma.

• Djeluju antagonistički i

usklađeno.

Živčani sustav Građa živčane stanice

Tipovi živčanih stanica

tijelo živčane

stanice s jezgrom

kratki ogranci

- dendriti

živčano vlakno

- akson

mišićno vlakno

Sinapsa

Putuje duž živčane stanice - električni

U sinapsi – postaju kemijski

Živčani impuls

Mozak

• Građa mozga • Smješten u lubanji.

• Zaštićen ovojnicama.

• Tekućina između

ovojnica.

• Mase oko 1,4 kg.

• Troši 20% krvi – kisik.

• Glavni dijelovi:

• veliki mozak,

• mali mozak,

• produžena moždina.

GRAĐA MOZGA

produžena moždina

veliki mozak

mali mozak

• Usklađuje voljne i precizne

pokrete,

• održava ravnotežu tijela.

• Povezuje mozak i leđnu

moždinu,

• upravlja refleksima važnim za

život:

• rad srca,

• disanje,

• gutanje,

• kihanje,

• sužavanje zjenica.

• Upravlja voljnim pokretima,

• prima, prerađuje, sprema i koristi

informacije,

• mišljenje, pamćenje, zaključivanje,

svijest.

Produžena moždina • Križanje živčanih

vlakana iz jedne starne

mozga u suprotnu

stanu tijela.

• Upravlja refleksima

važnima za održavanje

životnih funkcija:

- disanje, rad srca,

gutanje, kihanje,...

Leđna moždina

leđna moždina

kralježnica

mozak

lubanja

Smještaj leđne moždine

ULOGA LEĐNE MOŽDINE

• Upravlja jednostavnim refleksnim pokretima • trenutačna reakcija,

• smanjuje moguće ozljede.

• Povezuje mozak s periferijom tijela • obavljanjem

jednostavnih pokreta rasterećuje mozak.

Refleksni luk • Podražaj – ubod u prst.

• Leđna moždina –

nastajanje refleksa.

• Mišić noge se steže –

noga se pomakne.

• Refleksni put – put

podražaja do reakcije

mišića na podražaj.

Motorička živčana vlakna

Osjetilna živčana vlakna

SIVA TVAR BIJELA TVAR

Osjetilni organi

Osjetila

• Receptori živčanog sustav.

• Primaju kemijske i fizikalne podražaje iz vanjske sredine.

Put podražaja:

1. Receptor

2. Osjetni živac

3. Središnji živčani sustav

• Percepcija osjetnih organa

Osjetni organi:

• Vidni.

• Slušni.

• Njušni.

• Osjetni. • Senzorna vlakna –

provode podražaje iz osjetnih organa

• Osjet dodira, pritiska, temperature i boli • Proprioceptivni osjet.

Osjetila

Nastajanje osjeta:

OSJETILNI ORGAN

OSJETILNI ŽIVAC

SREDIŠTE U MOZGU

Osjetilo vida

Osjetilo njuha

Osjetilo sluha

Osjetilo vida

Građa oka • pomoćni dijelovi

oka: • trepavice, • kapak, • suzna žlijezda, • očni mišići, • vidni živac.

Glavni dijelovi oka – očna jabučica:

• rožnica, • bjeloočnica, • zjenica, • leća, • žilnica, • mrežnica:

• žuta pjega, • slijepa pjega, • šarenica, • staklovina.

Nastajanje slike u oku

• Oko - vidni živac - središte za vid u

velikom mozgu.

• Leća lomi zrake svjetlosti.

• Slika u mozgu – obrnuta i umanjena.

• Okom gledamo – mozgom vidimo.

Svojstva oka

Prilagođavanje oka:

• Vidne stanice u mrežnici (žuta pjega).

• Trodimenzionalna slika • Gledanje s oba oka

• Daleko – blizu.

Plastičnost slike

Svojstva oka

• Svjetlo – tama • Širenje i sužavanje

zjenice.

• Boje

• Štapići • reagiraju na svjetlost

• čunjići • odgovorni za boju

• najgušći u žutoj pjegi

Poremećaji vida

Mane oka

• Kratkovidnost

• Osoba ne vidi daleke

predmete.

• Dalekovidnost

• Osoba ne vidi predmet blizu.

• Slabovidnost

• Zamagljen vid.

Kratkovidni –

konkavne leće Dalekovidni –

konveksne leće

Osjetilo

sluha

• Uho – organ za sluh i

ravnotežu.

• Detektira vibraciju,

frekvenciju i amplitudu

(glasnoću) zvuka.

Kako nastaje zvuk u uhu?

• Uške hvataju zvukove.

• Zvukovod provodi titraje

zvučnih valova

• Udaraju u bubnjić.

• Bubnjić prenosi titraje na

slušne košćice:

• Čekić, nakovanj i stremen.

• Pojačavaju zvuk titranjem.

• Slušne košćice prenose zvuk na

pužnicu.

• Slušne stanice s dlačicama.

• Pretvaraju podražaj u električni

impuls.

• Slušni živac – središte u mozgu.

Organ za ravnotežu

Vestibularni aparat

• Kontrolira ravnotežu.

• U srednjem uhu.

• Sastoji se od tri polukružna

kanalića iispunjena

tekućinom.

• Ušne vrećice sa stanicama s

dlačicama

• Bilježe promjene položaja.

• Receptori detektiraju je li

glava uspravna ili nije.

• Šalju impulse mozgu.

Osjetilo okusa

• Receptori za okus.

• Smješteni na jeziku • Vrh i strane.

• Okusni pupoljci • Okusne bradavice

• 4 receptora: • Slatko

• Slano

• Gorko

• Kiselo

Osjetilo okusa

Osjetu okusa doprinose:

• Miris

• Tekstura

• Temperatura

Kemijski podražaj – električni signal –

okusni živac –

središte za okus u velikom mozgu

Osjetilo mirisa

• Njušne stanice u nosu.

• Mirisi podražuju živčane završetke njušnih stanica.

• Električni signali putuju u središte za njuh u mozgu.

Kožna osjetila • Smješteni u koži.

• Receptori za dodir i temperaturu:

• Opip, bol, toplo, hladno.

• Različite količine receptora.

• Različita mjesta u tijelu

• pr. nekoliko receptora za dodir – peta

• mnogo receptora za toplinu - rame

Koža

Građa kože:

• Pousmina – vanjski sloj • Sloj živaca.

• Sloj odumrlih stanica.

• Neprestano se obnavlja.

• Sloj živih stanica.

• Melanin – pigment.

• Usmina – unutrašnji sloj • Elastična vlakna.

• Vezivno tkivo, osjetilni živci i krvne žile.

• Žlijezde znojnice i lojnice.

• Dublji slojevi – osjetila za dodir, bol, toplinu, hladnoću.

Koža Uloga kože: • Zaštitni organ cijelog tijela.

• Površine 1,6 – 1,9 četvornih metara.

• Organ za izlučivanje:

• Znoj i loj.

• Regulira tjelesnu temperaturu.

• Vručina – koža se znoji – hladi se.

• Osjetilni organ:

• Tijelo osjeća okolinu.

Hvala na pažnji!

Napokon

je

gotovo! • Pevalek-Kozlina B., Springer, O. Živi svijet 3,

Fiziologija čovjeka i životni procesi u biljkama.

Profil international, 2007.

• Vježba 5. Pravilna prehrana

Literatura