PROVINCIJALNA ARHEOLOGIJA

GRČKAIZVORIStari Grci i Jadran – najstarije potvrde-Herodot: prvi od Helena na Jadran dolaze maloazijski Fokejci svojim pentekonterama u 7.st.pr.kr.-kod ranih izvora često dolazi do nesporazuma pa se tako Jadran naziva Jonsko more i obratno -Hekatej spominje Adriju, plemena Istra, Liburna, Ilirsku Japigiju i još neke-u grčkim spisima 5.st.pr.Kr. nalazimo i neke povijesne i geografske napomene u vezi s Jadranom; Eshilu, Sofoklu i Ferekidu poznate su legende na Jadranu, o liburnskim vunenim tkaninama te neki Atenjanin koji se obogatio trgujući na Jadranu-Pseudo Skilakov Periplus iz sredine 4.st.pr.Kr. djelo nepoznatog autora dat je precizan opis istočne jadranske obale: do Eneta narod Istri, do Istra Liburni + liburnski gradovi i otoci; pa narod Iliri (naselja osnovao Heraklov sin Hilo), pa rijeka Naron i veliki komad zemlje što strši u more (Pelješac), Melita., Korkira Melaina, Enhelejci blizu Rizunta (Risna); spominje kako rijeka Istros (Dunav) utječe u Jadran i u Pont; da žene kod liburna spolno opće s robovima i susjedima; spominje vremensku udaljenost od mjesta do mjesta = glavni izvor za najstariju povijest istočnog Jadrana-vjerojatno se autor ovog teksta koristio i nekim ranijim izvorima iz 5.st.pr.Kr.Ostali izvori iz 4.st.pr.Kr.-Teopomp, Efor i Timej čije su podatke koristili Pseudo Skimno, Strabon, Plinije Stariji, Ptolomej i mnogi mlađi antički pisci, bizantski i Geograf iz Ravene-ovi su se pisci koristili izvorima iz 5. i 6.st.pr.Kr.-Teopomp u 21. knjizi Filipika piše o imenu Jonskog mora, o Adriji, Umbrima, Venetima i otoku Lastovu; Teopomp je glavni Strabonov izvor za podatke o Jadranu-Efor spomenje Faros i ilirsku Japigiju-Timej piše o Issi; Filon iz Biblosa poznaje Budvu; Eratosten zna za Pharos, Dirahion i Neste-Apolonije Rođanin obradio je priču o povratku Argonauta Jadranom prema tradiciji iz ranijih izvora (jer ne spominje Faros, a Issu samo po imenu); ali Crnoj Korkiri posvećuje više redakaKelti na Jadranu-Livije: Gali su na putu za Peoniju i Trakiju prešli preko Ilirika-Ptolomej: Kelti su poslali delegaciju Alexandrovoj vojsci koja djeluje na S Balkanu (to je bila delegacija Kelta s Jadrana (južnog; Strabon piše kako su Japodi miješani s Keltima)Spomenici i skulpture-grčke skulpture nedovoljno istražene, u Visaču kod nađena Pule kamena ploča i fragment skulpture s predstavom boginje majke, vezuje se uz maloazijsku arhajsku plastiku 7. i 6.st.-nadgrobni reljef iz zadarskog muzeja s prikazom heroiziranih supruga (grčki arhajski i klasični, pa i etrurski elementi)-mali sepulkralni reljef uzidan u auli palače Cipico u Trogiru-najčuveniji je trogirski Kairos, djelo grčkog majstora iz 3.st.pr.Kr.-nadgrobna stela s Visa, predstavlja dvokrilna vrata + natpis-starogrčka koroplastika: Tanagra figurice jkoje su se stavljale u grobove žena i djece (u grobovima muškaraca figurice dječaka, glumaca, maski životinja)-središta proizvodnje: Tanagra, Mirina i Aleksandrija te Tarent u Velikoj Grčkoj

1

-nađene u helenističkim grobovima na Visu; na Pharosu pronađena matrica-novac su kovale Issa, Faros, Herakleja, Dimale i vjerojatno knidska kolonija na Crnoj Korkiri

KORKIRA MELAINA -otok Korčulu Grci nazivaju Korkyra ili Kerkira Melaina (korkira je ilirko ime, vezano indoeuropski korijen ker-kor što znači rezati-bosti (oštar , hridovit otok)-isto ime nosi i antički Krf-Eustatije primjećuje da su antički autori razlikovali ove dvije Korkire; južnu (Krf) nazivali su Kerkira, a sjeverni (Korčula) Korkira-u Apolonijevom epu o povratku Argonauta preko rijeke Istra (Dunav) u Jadransko more, opisuje Jadransku obalu: Issu samo spominje, Faros ne, ali Crnoj Korkiri posvećuje 6 heksametara (piše u 3.st.pr.Kr., ali vjerojatno koristi ranije izvore)-Apolonije Rodski: mornari dali naziv «Crna» zbog «crne šume» kojom je otok bio prekriven-epitet Melaina vezan je uz starije ilirsko ime (u albanskom mal=šuma, brdo; Melaina=šumovito brdo)-otok Korčula prvi se puta u antičkim izvorima spominje u 4.st.pr.Kr. u Pseudo Skilakovom Periplu; grčki su kolonisti i trgovci mjesto poznavali i ranije-Pseudo Skilak spominje položaj Korkire Melaine prema rijeci Naronu i prema morskoj pučini-prema Pseudo Skimnu, Strabonu i Pliniju, Kniđani su osnovali koloniju na Korikiri Melaini -Pseudo Skimnov izvor su Teopomp i Timej; Strabon spominje knidski polis na K.M. (izvor Teopomp); Plinije bilježi koliko je Melita udaljena od Korkire

-Korkira Melaina knidska osnovana je vjerojatno čak u 5.st.pr.Kr. ili 6.st. (ima prirodnu blisku vezu s Apulijom)-knidsku koloniju na Crnoj Korkiri možemo smatrati kao koloniju dorske Pentapole (političko-religiozni savez gradova Knida, Kosa i rodskih gradova Londos, Jalisos i Kamiros) -u 6.st. trguju i osnivaju kolonije po Mediteranu (sve te kolonije osnovane su prije 5.st.) -knidska kolonija na K.M. vjerojatno osnovana u 6.st.pr.Kr.-po jednoj legendi koloniju je osnovao je Eneja a po drugoj Antenor.-legenda o Eneji i Antenoru osnivačima kolonije na Korkiri Melaini, svjedoči da je knidska kolonija na ovom otoku starija o farske, a vjerojatno i ostalih kolonija srednjeg Jadrana-u Lumbardi na Korčuli pronađen je natpis grčki, psefizma, a o podjeli zemlje građanima novoosnovane kolonije; u popisu kolonista uz grčka imena, zabilježeno je i nekoliko ilirskih imena; datira se u 4.st.pr.Kr., kada je i osnovana kolonija; smatra se da ova kolonija nije knidska, a u tekstu se spominju Issejci čija se uloga ne može točno utvrditi (prema Brunšmidu ovu koloniju osnivaju Issejci, Grci s Isse u 4.st.)-novac: muška golobrada glava/klas + KOPKYPAION 4.st.Rimski natpis iz Potirne na Korčuli i kult Venere – Afrodite Pelagije -latinski natpis iz 1. ili 2.st. -zabilježeno je da je Signia Ursa podigla hram Veneri Pelagiji i postavila statuu boginje

2

-Venera Pelagija nije rimsko božanstvo (epitet Pelagija ne nalazimo u rimskoj literaturi), ali poznato je kako je Afrodita osobito štovana na Knidu, metropoli grčke crnokorkirske kolonije (ipak se kod Grka Pelagija spominje, ali rijetko i u M.Aziji), a možda pelagija ima neke veze s narodom (ilirskim) Pelaga, Pelazga s Balkana.-vjerojatno je riječ o kultu ostalom od predilirskog stanovništva-Sanader-Afrodita Pelagia (Potirna); Liber (Žrnovo)

ISSA-1100-800.g.pr.K.-RŽD-dorska seoba; formiranje plemenskih zajednica na Balkanu-Apolonije Rođanin, Argoneutika: Issa i Faros-liburnski otoci-otok ilirskih Liburna; neki misle kako su Korinćani ili Korkirani imali veze s ovim otokom još u 6.i7.st.pr.Kr.-Vis-materijal iz 6.st.-Diodor Sicilski-Dionizije Sirakuški osnivao kolonije na Jadranu kako bi osigurao sigurnu plovidbu do Epira i mogao opljačkati svetište u Delfima-Pseudo-Skilak, Periplus (sr.4.st.pr.K.-330.)-1. spominjanje Isse-Pseudo-Skimno, Periegesis (2.st.pr.K.)-Issa-sirakuška kolonija -Dionizije-osnovao Issu oko 397.g.pr.K.-samostalnost-od sr. 4. do sr. 1 st.pr.K.-trgovina s Rimom-od 3.st.pr.K. (novac)-gubi samostalnost u rimskim građanskim ratovima jer staje na stranu Pompeja-1.st.pr.K.-civium Romanorum

-jedno helensko naselje možda postojalo prije osnivanja sirakuške Isse (korintska keramika, jedan grob, koroplastika)-najveće helensko naselje na našoj obali-105 000m2 -dorska naseobina-društvo podijeljeno u 3 dorske file: Dimane, Hile i Pamfile (Lumbardska psefizma)-Martvilo i Vlaška njiva-nekropole-poluotok Prirovo-hramovi, teatar, skladište, pristanište-bedemi-300x240x280-uvala Vela Svitnja na S otoka-brodolom iz 2.pol.1.st.pr.K.-Dračevo polje-vjerojatno grčka parcelizacija (Zaninović)-latinski natpis-Druz, Tiberijev sin, oko 20.g. dao sagraditi campus (igralište)-Kalijev natpis (4.st.pr.K.) u stihovima-gl. privredna grana-vinogradarstvo (Agatarhid hvali isejsko vino)-političko uređenje: natpisi na kojima se spominju arhonti, vijeće pedesetorice, logisti, narodna skupština, hijeronamon (po njemu se brojala godina)

-lončarstvo (ergasterije-obrtnički pogon s 10 do 12 proizvođača)-keramičke peći: oinoha (vrč za vino), pelike (vrč za vodu), skifos (čaša), lekit i stamnos (posude za mirise)-6.st.-korintska i etrursko-korintska keramika-4.-2.st-južnoitalska crnofiguralna keramika (Atena: 530-300.pr.K.; J Italija i Sicilija-sr.5.st.)-3. faza gnathia vaza (300-270.) iz Tarenta i Canesse; proizvode se od 360-270-3.st.-lokalna proizvodnja gnathia vaza-4. i 3.st.-gornjojadranske vaze (Alto-Adriatico)-keramičke radionice u Spini i Adriji (6.-3.st.)

3

-crnopremazana ili kampanska keramika (reljefni ornament)-možda lokalna proizvodnja

-terakote-najveća proizvodnja u helenističko doba: Tanagra, Mirina, J Italija i Sicilija (Tanagra-najpoznatije nalazište); javljaju se u krajem 6.- poč.5.stpr.K.; procvat u 4.st. -koroplasti-proizvođači kipića od terakote-javljaju se kada umire klasična, monumentalna plastika; po motivu klasične; po stilu helenističke-jako polpularne nakon pronalaska krajem 19.st.-često krivotvorene-u Issi pronađena najveća kolekcija Tanagra figurica u Hrvatskoj (možda lokalna prizvodnja; Pharos-ulomak kalupa); -isejske većinom uvezene iz Tarenta -Titova kolekcija s Brijuna: od 64 kom-19 identično, za 5 se ne zna, ostalo krivotvoreno-svjetiljke-unikatna s prikazom Asklepija i Higijejom (2.st.pr.K.)-možda iz Pergama-urne i amfore

-kult Diomeda-poštuje se duž tal. obale (prinose mu se bijeli konji kao žrtve)-Pseudo-Skimno i Pomponije Mela: otok Diomedea na I jadranskoj obali-možda Palagruža; Plinije St.: promunturium Diomedis (rt Planka kod Šibenika-najistaknutiji rt Hilejskog poluotoka na kojem su živjeli Hili-barbarizirani potomci Heraklovog sina Hila); opat Fefella (18.st.): Diomedov grob na položaju Spilice u Viškoj uvali-Demetrin kult-posvedočen terakotnim šipcima s golubicama i još nekim terakotama-arhajska terakotna statueta ženskog sjedećeg božanstva bez glave (Perzefona?)-najstariji arheološki predmet vezan uz kult-Dionizov kult-najviše potvrda; osobito štovan među obrtnicima-Artemidin kult-jedan mjesec isejskog kalendara je ARTEMISIOS-brončana glava iz 1.pol.4.stpr.K. (Artemida ili Afrodita)-Sanader: Jupter, Diana, (Gradina); Artemida Farska, Merkur

Novac-u 4.st. Issa kuje novac prema sicilskim uzorima:-glava mladog bradatog heroja (IONIO) ili ženska glava ili boginja sa šljemom / koza, jelen, kantaros, grozd…JONIOS-nezavisne emisije lokalnog isejskog dinasta koji je vladao pr. Osnivanja sirakuške kolonije (Novak); najranije emisije grč. Isse-štovanje lokalnog heroja Jonija, eponima mora (Brunšmid); osoba koja je nakon Dionizija St. i Ml., 350., preuzela vlast sa središtem u Issi (Rendić-Miočević)-najranija emisija: mladić/delfin + IONIO-Strabon (prema Teopompu)-Jonije rodom iz Isse,a po njemu je nazvano Jonsko more-natpis otkriven na dnu Gradine na kojem piše «Jonijev otok»

Issa osniva kolonije u Lumbardi (4.st.), emporije u Tragurionu, Epetionu (3.st.) i Saloni (2.st.) Lumbarda-isejska naseobina iz 1.pol 3.st.-nađena cisterna i nekoliko grobova-Lumbardska psefizma-2.pol.3.st.-svi kolonisti dobili jednak dio zemlje od 4,5 pletra (3900m2) i ona se nije smjela dalje dijeliti

4

-Brunšmid-Lumbardska psefizma kaže kako su isejski logisti napravili ugovor s Pilom i sinom mu Dazom, a da je narodna skupština prihvatila formulirani rezultat toga ugovora-E.Meyer-Dazos i Pilos su Iliri dakle lumbardska psefizma je ugovor između Isejaca i dva vjerojatno ilirska funkcionera; znači P i D su obični ljudi koji su isejcima prodali zemljište pod uvjetom da i oni odlučuju o podjeli zemlje

-Tragurion i Epetion-osnovani vjerojatno između 217. i 205.g.pr.K. (područje ilirske države i jedino vrijeme kada su i Issa i ilirska država u savezništvu s Rimom)-subkolonije Isse, osnovane u 3.st.; 1. ih spominje Polibije-na mjestima do kojih se najlakše može Manijskim zaljevom doploviti iz Isse -Strabon-isejci imali emporij u saloni

Tragurion-na otočiću između kopna i otoka ČiovaPlinije-čuven po mramoru; klesarske radionice do srednjeg vijeka-sačuvani dijelovi bedema, nađeni zidovi grč nastambe u lapidariju MGT; površina grada-3000-4000 m2-mali žrtvenik posvećen Heri (kraj katedrale), grč. natpis u zidu samostana sv. Nikole, -Kairos- bog sretnog trenutka, najmlađi zeusov sin; podsjeća ljude na prolaznost sreće; mladić s krilima i čuperkom da ga ljudi mogu uhvatiti, nosi vagu i britvu; prema Lizipu koji ga je napravio na dvoru Aleksandra Makedonskog-sačuvan samo u pisanim izvorima; čuva se u samostanu sv. Nikole; -reljef s prikazom žene-natpis na kojem se spominju hijeronamon, logisti i gramateus-uzidan u samostan-Tragurion-prijevod nepoznate ilirske riječi za jarca (grč. tragos/usp. Kozjak)

Epetion-Polibije-1.spominjanje-poluotok na I strani Žrnovničkog zaljeva-sačuvan dio bedema i temelji gradskih vrata; površina oko 3500 m2

-Strabon-salona krajem 2.st.pr.K.-delmatski emporij (pristanište)-ne zna se kada su Isejci osnovali naseobinu u saloni, ali u 1.pol.1.st pr.K. ona pripada Issi

PHAROS-ulomci grčkih vaza iz 6-5.st.pr.K.-grčko-ilirske veze-Stefan Bizantinac (6.st.)-spominje parsku koloniju Anhijalu-možda na mjestu Starog Grada prije Pharosa-izvori: Pseudo-Skilak (Periplus), Pseudo-Skimno (Periegesis), Polibije (Hist.), Plinije (Nat.Hist.), Ptolomej (Geogr.), Strabon (Geogr.)-najstariji izvor-Pseudo Skilaks koji spominje Faros kao ime otoka i ime grada i zove ga «novi» Pharos kako bi ga razlikovao od Egejskog-Diodor Sicilski, Historijska biblioteka: u 4.st.pr.Kr. na otok došli jonski Grci s egejskog otoka Para i tu 385/384.g.pr.Kr. (99 Olimpijada) utemeljili naselje-vjerojatno se domaće stanovništvo nije lako dalo nagovoriti, pa ovi traže Dionizija Sirakuškog da im pomogne slomiti otpor

5

-brodovlje Dionizija Sirakuškog s Isse zajedno s Paranima pobijeđuje Ilire s otoka i Jadasine (uništeno je ilirsko/jadasinsko brodovlje); natpis iz Starog Grada koji govori o zapljeni oružja Jadasinima vjerojatno posvećen toj pobjedi (1.pol.4.st.; AMZ)-Jadasini-vjerojatno žive oko rijeke Jadro (možda Liburni; Delmati-iza Kozjaka i Mosora)-Polibije: 219.g.pr.K. rimski konzuli Emilio Paul i Livije Salinator došli do Pharosa u kojem se utvrdio Demetrije Farski sa 6 000 vojnika-DEMETRIJE FARSKI-nakon što je dobio vlast na Pharosu, mimo znanja Rima sklapa savez s makedonskim kraljem Antigonom Dosonom i ilirskim Skerdilaidom te nagovara Histre da napadnu i opljačkaju rimsko brodovlje koje je opskrbljivalo vojsku u borbi protiv Gala-Pharos u 2. ilirskom ratu sjedište Demetrija Farskog; 219.pr.K. dolazi rimsko brodovlje; porušene zidine; Demetrije Farski bježi iz Pharosa Filipu V-nakon Demetrija, grad se obnavlja Faros izgleda da je zadržao autonomiju jer kuje vlastiti novac-ponovo ulazi u savez protiv Rima na nagovor Gencija ili njegovog saveznika (vazel; možda Balej)-3. makedonski rat (Perzej; 172-168.pr.K.)-Gencije 181.pr.K. na Korčuli zarobio neke rimske građane-nakon pobjede nad ilirsko-makedonskim savezom, Rim vraća prava i teritorij Pharosu-1.pol.2.st.pr.K.-nepotpuni natpis (Ulomak A)o poslanstvu Pharana u Delfe i na Paros-rimljani vratili znakove polisa Pharosu i dali im neki teritorij na korištenje (Zaninović-polje između Starog Grada i Jelse, ispod gradine Tor)-javljaju je i lokalni upravitelji, možda BALEJ (vj. poslije Gencija)

-Pharani se žale Parosu zbog ilirskog gusarenja; Rim im pomaže-postaju AMICI ET SOCII POPULI ROMANI u 2.st.pr.K-Plinije St.-naziva ga utvrđenim gradom sa zidinama, a otok Pharia

-76.g.pr.K.-Koskonije osvaja Salonu-sve više Italika koji se organiziraju u konventuse rimskih građana-Pompejanci neuspješno pokušavaju ovladati Jadranom: 49.pr.K.-opsada Salone; 47.pr.K.-bitka k. Taurisa (Šćedra)-Issa postaje Oppidum civium romanorum-Pharos nije dio salonitanskog agera jer ima grč. podjelu zemljišta-parcelacija starogradskog polja-čestice 180x900m s poljskim putovima (Šime Ljubić 1.primijetio antičku parcelaciju) -nema izravne potvrde grč. parcelacije na Hvaru (Korčula-Lumbardska psefizma)-Cezar nakon građanskog rata dodijeljuje status muncipija onim gradovima koji su bili na njegovoj strani-Pharos postaje muncipij u Cezarovo ili Augustovo doba

-otkriveni ostaci megalitskih zidina; ulice se sijeku pod pravim kutom-Pharos kao ni Issa nema kule na fortifikacijama (nezaobilazne u grčkom svijetu 4.st.)-rimljani uglavnom ostavljaju parametre grada, a prenamjenjuju građevine-reljefi s Hvara: Silvan i nimfe (Dominikanski samostan u St.Gradu; iz okolice Dola); Liber (Zavala na J obali); Silvan (Svirča)-Dioniz-na novcu po uzoru na metropolu Paros-Sanader-Afrodita (Stari Grad); Zeus, Artemida, Dionis (novac); Silvan, Liber, nimfe (reljefi)

6

Zaninović:-dijeli Hvar na 4 regije: područje oko grada Hvara, oko Starog Grada, oko Jelse i I od Jelse-Purkin Kuk-iznad polja Starog Grada-Iliri tamo živjeli paralelno s helenskim poljem u nizini (moguće da Diodorov opis naseljavanja Parana govori o odnosu St. Grada i ilirske gradine u zaleđu-gradina Tor JI od Jelse-podignuta iznad ilirske gradine; datirana u 3.st.pr.K.; dovodi je u vezu s ardijejskim savezom ili državom-gradina pored uvale Gradšće-nadzire duboki Pharski zaljev-selo Dol-brojni arheološki lokaliteti; ville rustice-latinski natpis iz Dola (s tijesa za ulje ili vino/nadgrobni natpis); poč.1.st.-spominje muncipalni status kao i natpisi iz Hvara i Starog Grada (Plinije: Issa-rim. građansko pravo; Pharos-samo grad)-Vrbanj-natpis koji spominje villicus; ostava novca iz predjela Škudiljevac; rustični reljef Silvana iz Svirča-Sućuraj-mozaici; spominju se posude koje se vide u moru kod rta Sućuraj

Novac-kovan u 4. i 3. st.:-Zeusova glava/koza, zvijezda ili biljka, zmija + FA, FAR

DI/DIM serijeDimale-grč. naselje iz sredine ili 2.pol.4.st. vjerojatno na Hvaru (Brunšmid)-Dimal poistovjećen s Delminijem (Nisiteo i Ljubić); Dimos na području današnjeg Hvara (Novak); ime zasada nepoznatog dinasta koji je vladao Hvarom (Rendić-Miočević)-Zeus/koza + legenda DI-prekovan i farski, Jonios i heraklejski novac

HERAKLEJA-Pseudo-Skilak, Periplus, 22.poglavlje: nalazi se gdje i Korkyra; u gradu Herakleji nalaze Lotofagi-Pelješac (Suić); Rogoznica (Novak); Korčula (Rendić-Miočević); Hvar (Brunšmid);-114 kom novca pronađeno na Hvaru-4.st.pr.K-novac:Heraklova glava/luk i koplje + legenda HPA;+delfin ponekad 4.st

BALEJ-AV: Zeus, perzefona, Artemida, Dioniz-RV :koza, grozd, kantaros-veći dio bez vladarske titule-član ilirske vladarske kuće koji je došao na vlast nakon Gencijevog poraza (Faros vjerojatno nije pripadao Baleju jer je kovao vlastiti novac) (Brunšmid), vladao između 167-135., rezidencija Risan (Evans); Gencijev suvremenik koji se povezao s Rimom kada se Gencije povezao s Perzejem, azauzvrat je dobio otok Hvar gdje je kovao svoj novac (Kenner); Balej pokušao obnoviti kraljevstvo što je izazvalo reakciju Rima pa se iz Rizona morao povući na Hvar (Rendić-Miočević);

EPIDAUR (CAVTAT)-po položaju (tipična grčka luka s akropolom)

7

-nalazi grčkog novca i materijala -vjerojatno je bila grčka kolonija, ali točnih dokaze nema-najznačajniji rimski grad između Neretve i Boke Kotorske -na poluotoku Ratu (danas Cavtat)-ostaci grada: tragovi pristaništa, dijelovi bedema, stepenište u stijeni, groblje kod mauzoleja (Sv.Roko), navodni amfiteatar na Ratu, akvedukt (Dolabelina statua i natpis) -nekoliko villa u Sustjepanu, Čilipima -Novak: Epidaur je bio ilirsko naselje, ojačalo u 2.st.pr.Kr. pod domaćim Plerejima-Rimljani su Plereje i Ardijejce pokorili 135.g., a njihov teritorij pripojili Iliriku, ali Epidaur se spominje tek 47.g. kao Cezarov praesidium u građanskom ratu-Kolonija Epidaur (osnovana vjerojatno od Cezara, a organizirana od Oktavijana Augusta) bila je formirana dedukcijom rimskih građana; -agrarna kolonija jer veteranskih natpisa nema-Colonia Epidauritana, razvila se na nekadašnjem teritoriju plerejske civitas

ŠOLTA-naseljavaju je Delmati-poč1.st.-potpala pod rimsku vlast-ville rustice; obrada maslina i vinove loze

BRAČ-nije bilo rimskog grada, samo naselje-nema literarnih potvrda o grčkom naseljavanju-u Škripu na Braču očuvani su ostaci grčkih zidina 4. i 3.st.; kod Ložišća pronađeni su i grčko-ilirski šljemovi i knemide 6. i5.st.-Stažišće k. Postira- u rimskom kamenolomu uklesana je 0,80 m visoka reljefna predstava Herakla-možda indicija za ubiciranje Pseudo Skilakove Herakleje na ovom otoku-Sanader-Jupiter (Pučišća, Škrip); Liber, Mitra, Merkur, Heraklo (Škrip), Silvan s kozjim nogama, nimfe (Nerežišća); kameni stup s reljefom jarca (Banje)

Aserija i Varvarija-Ptolomejevi gradovi Aserija i Varvarija strateške su točke u jadranskom zaleđu-grčke kolonije (prema zidovima Aserije), ali ipak su Rimske-apulska keramika svjedoči o grčko ilirskoj trgovini

Buthoe - Budva-Grci su imali jednu koloniju na području današnje Budve, ali ne znamo kada je osnovana-Ilirska luka Buthoe bila je poznata Grcima prije 4.st.pr.Kr.- spominje ju Pseudo Skilak -o starosti grčkih veza s ovom lukom svjedoče grčke priče o dolasku Kadma i Harmonije u Budvu-Butua-stara ilirska luka, grčka kolonija pada u ruke Rima poslije poraza Gencija 168.g.pr.Kr.

Delminium-današnje Duvno-Gradina kod Gaja-gl.grad Delmata-nekada se smatralo da je to Tilurium (natpis nađen kod Trilja)

8

-Strabon-zemlju delmata stavlja iza gore Adrion (Dinara), a delminium naziva megalopolisom-Ptolomej grad također smješta na ovo područje-Apijan-ilirski Delminium bio zapaljen

RIM-Hipodam iz Mileta (466.pr.K.)-ortogonalni sustav gradnje (šahovska ploča-4,2 m)

SALONA-Rim još u 3.st.pr.K. štiti grčke kolonije od ilirskih napada-Cambi-Issejci koriste luku, ali nemaju interesa u gradskoj upravi-Salona-Rimu najbliža tička na I obali Jadrana -Salonae, mn.-označava nekoliko naselja smještenih uz luku i važne ceste: luka-najvažniji punkt; potisnula ulogu okolnih naselja-razvija se od helenizma (zidine oko Porta Caesarea iz 2.st.pr.K.)-u Saloni borave rimski vojskovođe za vrijeme osvajačkih pohoda-119.pr.K.-prvo spominjanje Salone (Strabon) kao luka Delmata u kojoj boravi Lucije Cecilije Metel-oko nje se bore Rimljani i Delmati-urbanizirano naselje u doba helenizma-trgovina Grka i Ilira-doseljavanje rimskih trgovaca-76.g.pr.K.-prokonzul gaj Koskonije zauzima Salonu-prevladava rimski utjecaj u gradu-conventus civium romanorum-muncipij u doba Cezarovog prokonzulata-Krajem republike i u ranom carstvu muncipij rimskih građana još uvijek ima veći ugled od kolonije, a uz to i znatno veću autonomiju-grč. natpis iz Salone (56.pr.K.)-Cezarov preskript kojim se reguliraju odnosi između različitih etničkih grupa u manijskom zaljevu-do Cezara-službeni jezik je grčki-uvrštena u Tribus Tromenta-status kolonije vj. za Cezara ili poč. Augustove vladavine (Tribus Sergia)-2.pol.1.st.pr.K.-status kolonije; središte konventa i u njoj stoluje namjesnik provincije Dalmacije; glavni grad provincije Dalmacije -COLONIA MARTIA IULIA SALONA-COLONIA IULIA VALERIA SALONA FELIX-najveći grad na I obali Jadrana-salonitanski ager-Kaštelansko polje, Splitski poluotok, Stobreč, J padine Mosora, Poljica, susjedni otoci-širi se na područje Traguriona i Epetiona-pravilna parcelacija-centurije sa stranicama od 710 m (1 centurija=4 parcele)-3.st.-najveći uspon; oko 60 000 stanovnika (517 000m2)-ortogonalna mreža ulica u lučkom dijelu grada-decumanus-od P.Caesarea-P.Graeca-cardo-od P.Cesarea do vanjskog do vanjskog plašta teatra-grad dobio istočno i zapadno proširenje koje do 170.g. nije bilo zaštićeno bedemomURBS VETUS (Salona Quadrata)-forum s kapitolijem, teatar s južnim hramom-forum nije na sjecištu carda i decumanusa; bliže pristaništu-trgovačko značenje-hram s kapitolija-temelji; mali prostil (sl. kao Pula, Nin, Narona-grade se od 1-4.st. jer su pogodni za kapitolij gdje još moraju doći tribunali, trijemovi itd.)

9

-kurija-kraj foruma; mjesto sastajanja gradskog vijeća; 2 pravokutne prostorije s apsidom-teatar-smješten tik uz forum (paralele-Timgrad, Cezareja); s J str. nalazio se stariji hram; 65x58; 3 000 m2; sličan teatru u Orangeu (Arusij, Provansa)URBS NOVA ORIENTALIS-istočno proširenje grada u koje se ulazi kroz Porta Caesarea; velike terme, starokršćanski sakralni kompleks, urbane bazilike, gospa od otoka, do D obale Jadra-Porta Caesarea (rano 1.st.)-širenjem grada gube fortifikacijsku vrijednost; zadržana kao neka vrsta trijumfalnog luka; osmerokutne kule s vanjske strane; središnji prolaz veći; manji sa strane-Tihe Salonitana-reljef ugrađen u luk Porta Caesarea; žena sa zastavom u ruci i krunom u obliku gradskih zidina; na zastavi je kratica MIVSF (Martia Iulia Valeria, Salona Felix)URBS NOVA OCCIDENTALIS-zapadni dio grada s amfiteatrom (2.st. iz doba Antonina Pia)-smještaj na periferiji sprečava protok mase kroz grad-amfiteatar: 125x100m; arena 65x40; 15 500 (17 000) mjesta; S str-iskorištena padina terena-Dyggve (prema pulskom): 3 kata-2 s lučnim i 1 s četvrtastim otvorima-Porta Graeca-vode iz U. Vetus u U. Occidentalis; oblik slova «H»-uzak prolaz za kola i ljude-novi prostor nema ortogonalno postavljene prometnice-građevine građene uz magistralu

-nekropole uz Z, I i JI cestu -IN HORTO METRODORI-najpoznatija poganska nekropola; Z nekropola-uz Porta Andetria-mala nekropola vojnika (stele pripadnika VII legije)

-namjesnik Dolabella (14-21.g.) za Tiberija-izgradnja cesta; Salona postaje ishodište Dolabelline mreže cesta prema unutrašnjosti (napuštaju se gradine): 5 cesta vodi od Porta Caesarea:1.AD FINES PROVINCIAE (do Servitia-Bosanska Gradiška)2.AD CASTELLUM DESTIATUM (do Argentarie i Domavie)3.AD MONS ULCIRUS (do Strmice S od Knina)4.VIA GABINIANA (do Andetriuma, kasnije do Burnuma; gradi ju 7.legija)5. AD BATHINUM FLUMEN (dolinom Bosne do Save ili prema istoku do Narone)-natpis zazidan u splitskom zvoniku svjedoči o izgradnji cesta koju su vršili pripadnici VII i XI legije za vrijeme Dolabelle (16-17.g.)- 1.spomen ovih legija u Dalmaciji;

-državna radionica crijepova (žig DALMATIA)-natpis iz Poljica: intervencija rimskih vlasti u razgraničenjima između lokalnih ilirskih skupina na Mosoru-prikaz Salone na Trajanovom stupu

SICULI-Bijaći-naselje u koje je Klaudije doselio svoje veterane u 1.pol.2.st.-Trogir-sekundarna dedukcija –došao u sklop salonitanske kolonije i izgubio status autonomnog muncipaliteta-možda ilirsko naselje vezano uz neku od okolnih gradina

10

-rustične vile: Majdan (Z Mosor), Sustipan, Miri, Stombrate-villicus-rob kojem se povjeravala služba nad zemljom i imanjima (u kasnoj antici se više ne spominju), ali i naziv za upravnike gradskih zgrada te one koji su na vodovodima nadgledali raspodjelu vode

-radionica majstora Maksimina iz okolice Imotskog-2 poznata reljefa: Dijanin iz okolice Imotskog (AMS); reljef djevojke Lupe iz Sovića k. Imotskog-na reljefima potpis majstora; vj. vlasnik radionice-Salona-srebrna fibula s imenom majstora-sr.2.st.-najstarije signirano kiparsko djelo u Hrvatskoj

ASPALATHOS/SPALATUM-G.Novak-aspalathos od grč. imena za biljku sličnu brnistri-nema dokaza o urbanizaciji prije Dioklecijana (Ad basilicas pictas?) koji u 3.st. ovdje gradi palaču); 6 km od Salone-službena carska rezidencija-u Nikomediji-Dioklecijan dijeli carstvo na 104 provincije i 12 dijeceza: Orijent, Pont, Azija, Trakija, Mezija, Panonija, Italija, Afrika, Britanija, galija, Hispanija, Viennensis-dijeceza Panonija: 4 Panonije, Dalmacija, 2 Norika (Ripensis i Mediterranea)-Panonija: Savia (Sisca), Valeria (Sopinae-Pečuh), Prima (Savaria-Szombathely), Secunda (Sirmium)-Dalmacija: Dalmatia (Salonae), Prevalitana (Scodra)-ne znaju se graditelji; 2 grč imena FILOT i ZOTIKOS -utvrđeni palatium-novi tip građevine; sliči kastrumu (175 i 181 x 216m)-kamen s Brača i Segeta kraj Trogira1979.-Unescov popis svjetske baštine-via praetoria i via principalis-cardo i decumanus-4 vrata, 16 kula-Kibelin (?) i Venerin hram kružnog tlocrta ispred malog Jupiterovog hrama s celom i trijemom-mauzolej i vestibul (kružno predvorje kojim se ulazilo u carski stan)-SI dio-carska straža i posluga; JZ dio-carev stan i sakralni objekti-ispod rezidencije-spremište i prilaz s mora-S fasada-najreprezentativnija; ukrašena arkadama; Porta Aurea-glavni ulaz (luka s nišama u kojima su bile statue vj. Jupitera i tetrarha: Dioklecijan i Maksimijan-augusti; galerije i Konstancij-cezari)-I i Z fasada-bez ukrasa; Porta Argentea i Ferrea

NARONA-Teopomp (prenosi Strabon)-trgovci s Hiosa i Tasosa ovdje prodaju keramiku u 5.st.pr.K. (novac Apolonije i Dirahija; kacige grč-ilir.tipa)-Pseudo-Skilak, Periplus (4.st.)-Neretva plovna do emporija do kojeg mogu doći trijere (vj. Narona)-Polibije: 229. ardijeski moreplovci pobjegli u Arbonu (vj. Narona) nakon neuspješnog opsjedanja Isse-ilirsko naselje u kojem se naseljavaju Grci radi trgovine-naselje-emporij vjerojatno nastalo u 5. ili 4.st.pr.K.

11

-od 5-1.st.-važna uloga Daorsa (jedini među Ilirima kuju novac)-saveznici Rima; ugrožavaju ih Delmati-nakon Gencijeva poraza Delamti pokoravaju svoje susjede i nameću im danak pa Isejci i Daorsi traže pomoć od Rima-156.g.pr.K. Gaj Marcije Figul je poražen i povlači se na desnu obalu Neretve odakle kreće dalje u pohod-iz Narone pokrenuto nekoliko ratova protiv Delmata (Figul, Izaurik, Vatinije, Sulpicije)-kasna republika-conventus; administrativni i sudski centar regije-dopisivanje između Cicerona koji traži roba koji je pobjegao u Naronu i namjesnika Ilirika-1. Marka Sulpicija, a zatim Publija Vatinija; Vatinije piše da je rob već kod Ardijejaca (vjerojatno se nalaze u blizini Narone)-Vatinije piše Ciceronom iz «logora Narona»-vjerojatno u Cezarovo doba još nije kolonija, nego tek od Augusta (natpis duumvira posvećen Augustu i natpis veterana posvećen Augustu i Tiberiju nađen kod Ljubuškog) -poč.1.st.-u Naroni se nalazile 3 kohorte, a vojska je tu ostala i nakon što legije napuštaju Dalmaciju-u 2.pol.2.st. tu se uz kohorte nalaze i vojnici I i II legije zbog opasnosti izazvanih provalama germanskih plemena (Narona i Salona-mostobrani) -nakon 2.st. Narona stagnira, a Salona se razvija-zbog provale Gota učvršćuju se stare i grade nove utvrde, a tada se gradi i utvrđeni kompleks na brežuljku MOGORJELO na desnoj obali Neretve, J od Čapljine-6.st.-biskupsko središte

-1.faza fortifikacija-4.-3.st.pr.K.-naselje veterana (natpis iz 14.g. posvećen Augustu i Tiberiju)-forum-impresivni Augusteum; 12 statua bez glave (na položaju Plećaševe štale nađene carske skulpture)-rostra i kurija-hramovi posvećeni Liberu, Eskulapu, Augustu; terme-grad sličan Kydni u Maloj Aziji

-reljef plesačica s nekog hrama ili mauzoleja 2.st.pr.K. (AMS)-helenističke stele slične isejskim,a li s latinskim natpisima-veza Isse i Narone-nema spomenika pisanih grčkim jezikom

-izrada nadgobnih spomenika u lokalnim radionicama; sarkofazi -monumentalna ara iz 1.st.-kult Merkura-Merkurova glava iz 1.st. (Oxford)-Livijina glava (Oxford)-torzo imperatora; ženska mramorna glva; Izida od alabastera, reljef Dioskura-mozaici i dijelovi fresaka-koštana kutija s prikazom Pigmejaca i ždralova

-kada su sjeverne granice ugrožene, velika imanja pretvorena su u neku vrstu fortifikacija, npr. Mogorjelo

IADER-colonium civium romanorum (August, oko 48.pr.K.); možda prije toga muncipij (oko 59.pr.K.)

12

-na poluotoku-urbs quadrata-natpis na kojem stoji da je zidove i kule dao sagraditi August-forum s 3 strane okružen portikom koji je sagrađen krajem 1.st.-na 4.str.-kapitolij s hramom posvećenim kapitolinskoj trijadi (August)-oko hrama-trijem s dva niza stupova-danas dijelovi hrama i foruma uzidani u crkvu sv. Donata-dvije bazilike: starija iz doba ranog carstva (na mjestu sv. Stošije); mlađa iz 3.st. na suprotnoj str. foruma-najbolje sačuane i najbogatije terme uz Issu, Nezakcij i Salonu-amfiteatar najvjerojatnije izvan gradskih vrata (pod venecijanskim bastionom)

AENONA (NIN)-Plinije St., Klaudije Ptolomej, Konstantin Porfirogenet, možda Pseudo-Skilak u Periplusu (moguće da je liburnski Nin bio poznat grč. svijetu)

Liburnsko područje-sudbeno područje-conventus juridicus (Scradona)-općinsko teritorijalna zajednica s autonomijom i autohtonim institucijama-civitas peregrinorum (Aenona)

-Nin postaje muncipij-MUNCIPIUM IULIUM (za Tiberija; Scradona i Tarsatica za Flavijevaca; Burnum za Hadrijana) -stanovništvo upisano u TRIBUS SERGIA (kao i drugi liburnski gradovi: Iader, Arba, Senia, Corinium, Scradona)-vj. oko 10 000 st.-kuće tipa domus-Plinije: Aenona-oppidum (znači opasana bedemima)-nađena J gradska vrata i most gdje je počinjala cesta za Zadar-akvedukt dug 4 km

-hram na forumu s 3 celle (prvotno građen po uzoru na Kapitolinski)-funkcija AUGUSTEUMA (statue imperatora)-najveći u Hrvatskoj (45x21,5m)-statue imperatora od kararskog mramora-serija iz italske radionice (stražnja strana nedorađena-stajali u nišama):August kao Divus (sl. Augustu s Prima Porta); Tiberije kao auger (sl. Augustu iz Herkulanuma); divus bez glave-možda Julije Cezar; u togi bez glave-Druz ili Germanik (nije Neron-nad njim izrečena demnatio memoriae)-izgleda da su zajedno maknute i pohranjene-možda za Teodozija koji je odredio da se pažljivo postupa sa starim poganskim spomenicima

-kult liburnske božice Anziotike (ženski princip prirodnog procesa plodnosti i reprodukcije, izvor životne snage)-statua Anziotike i Prijapa-votivna ara posvećena božanstvu SAZABIUS IICUS-kult Silvana (srodan Delmaskom Silvanu)

Delmatski limes: Burnum-Promona-Kadina glavica-Andetrium-Tilurium-Bigeste-datacija: 1)nakon Oktavijanovog rata 35-33.g.pr.K.; 2)nakon Batonovog ustanka 9.g.

13

BURNUM-utvrda na granici Liburna i Delmata u S Dalmaciji-na lijevoj obali Titiusa (Krka)-Plinije-castellum -poč.1.st.-castrum -1.vojni logor vjerojatno građen od zemlje-33.g.pr.K.-za Oktavijanove pohode na Japode i Delmate-2 faze gradnje: August/Tiberije (tegule s pečatom Pansiana); Klaudije

-do 9.g.-legija XX VALERIA VICTRIX-9.-69.-legija XI (od 42.g. CLAUDIA PIA FIDELIS-odlazi u Italiju)-69.-86.- legija IV FLAVIA FELIX (odlazi u Singidunum)

-42.g.-Stribonijan, namjesnik u Dalmaciji, otkazao poslušnost Klaudiju i pokušao izvesti prevrat, ali su VII i XI legija ostale vjerne caru-dobile su počasni naziv CLAUDIA PIA FIDELIS

-na mjestu Ivoševca je civilno naselje-kasnije postaje muncipij-možda za Domicijana-118.g.-MUNCIPIUM AELIUM (Hadrijan je posjetio za jednog od svojih putovanja-pronađen sestercij iz njegove serije «putnog novca»)-nalazi pokretnog materijala ukazuju na kontinuitet od republike do 4.st.

TILURIUM (GARDUN k. TRILJA)-na mjstu laganog prijelaza preko Cetine (Hippus) u Sinjsko polje-delmatska utvrda na brdu; ilirsko porijeklo imena; ostaci ilirskih zidina (Prizida)-Plinije-castellum Tilurium-miljokaz s imenom grada-površina logora 20ha-Zaninović: 1. dolazi legio IX HISPANA-VII legija dolazi najkasnije 6.g., a odlazi najkasnije 61.g.-tropej s prikazom zarobljenih Ilira (opanci i vunene kape)-između 45. i 61.g. VII legija napušta Gardun; zamjenjuje ju VIII kohorta VOLUNTARIUM (do 3.st.)-most preko Hippusa (Cetina)-Itinerarium Antonini: PONS TILURI-zadržao prometni i vojni karakter; nikada nije postao civilno središte

BIGESTE-dolina rijeke Trebižat-gradi se u vrijeme borbe s Delmatima 53-39.g.pr.K. (tegule s pečatom Pansiana i novac)-za Oktavijana (35-33.pr.K.) podignut 1. zidani kastel-1.st.-COHORS III ALPINORUM-2.st.-COHORS I BEGANUM-u 2.st. nestaju vojni tragovi; nastavlja se civilni život

NINIA-Strabon-spominje ju uz Oktavijanova osvajanja 35.-33.g.pr.K.; možda važno ilirsko središte koje je osvojio za opsjedanja Promone-najvjerojatnije na prostoru kninske tvrđave Sv. Spas; potpuno uništena

14

PROMONA-utvrda Oršinica sjeverno od sela Tepljuh (Zaninović); gradina Klanac na gori Promini (Bulić)-5 natpisa koji potvrđuju lokaciju rim. naselja-granica Liburna i Delmata u 1.st.pr.K.-Krka (Titius)-Apijan-Delmati zauzeli brežuljke oko Promone i samu Promonu (kada se pod Verzom suprotstavljaju Oktavijanu)-Oktavijan ju je osvojio, a Delmati su konačno poraženi kod Setovije-kasnije obnovljena i u noj borave kohorte -postaje važno mjesto na cesti Salona-Burnum; RIDER-muncipij od 1.st.-najviše ilirskih epigrafskih spomenika-ima princepsa (neobično)MAGNUM (m. MAGNUM)-Balina Glavica k. Drniša -smještena auxillia

SISCIA (SISAK)-11.g.pr.K.-provincija Ilirik-Siscija-Rimljani je nekoliko puta opsjedali

-antički pisci: Segestika na desnoj (položaj Pogorelec), a Siscija na lijevoj obali Kupe-129.g.pr.K.-Gaj Sempronije Tuditan proslavio trijumf nad Japodima (natpis iz Devina-prisilio Tauriske, Karne i Liburne da napuste brda; Plinije St.-pokorio Histre)-s japodima, tauriscima i karnima Rim sklapao kratkotrajne saveze FOEDERA-trgovina-Apijan: 118.pr.K. Kota i Metel ratuju protiv Japoda-spominje Segestiku-83.g.pr K.-Sisciju osvaja Lucije Scipion oziagen-52.pr.K.-Japodi opljačkali rimsko naselje u Tergesti; napadaju Akvileju-48.pr.K.-iz Italije dolazi Auolo Gabinije; poražen od Japoda i od Delmata 48-47.g. kod Sinodija.-35.pr.K. u Ilirik stiže Oktavijan-najvjerojatnije iz Senie kreće na Segestiku (Apija i Dion Kasije) i zauzima Monetium, Avendo, Anpium, terponos, Metulum (gl. grad Japoda koji tada prvi put dolaze pod rimsku vlast)-opsada Segestike trajala 30 dana (korištene lađe građene na Savi)-Oktavijan je osvaja 35.g.pr.K.-Siscia postaje glavni vojni garnizon i logor -6-9.g.-BATONOV USTANAK-Tiberije u Sisciji smjestio vojsku (10 legija, 70 kohorti, 10 ala,10 000 veterana)-ustanak zbog novačenja za rat protiv markomanskog kralja Maroboda (Dion Kasije, Paterkul)-breučki baton kreće na Sirmium, a dezijatski osvaja Salonu-7.g.-tiberije dobio pojačanje i pobjeđuje na području kasnijih Cibala-8.g-Iliri slabe; rat se prenosi J od Save; Panonci se predaju na rijeci Bathinusu-8.g.-završna bitka u Volcejskim močvarama (Hiulca palus) S od vinkovaca-izdaja breučkog Batona-zadnji se predali Destijati i Pirusti-dezijatski Baton odveden u zarobljeništvo u Ravennu

-zadnja trećina 1.st.-status kolonije

15

-71.g.-COLONIA FLAVIA SISCIA (Vespazijan)-procvat za Hadrijana-194.- COLONIA SISCIA SEPTIMIA AUGUSTA (Septimije Sever)-kovnica novca (Galijen)-centar PROVINCIJE SAVIJE s kovnicom i riznicom (Dioklecijan)-rimski vojni logor, važna riječna luka i prometno čvorište-kada postaje kolonija naseljavaju je veterani-važan geostrateški položaj koji raste kako jača potreba za željezom-3 prijelaza preko Save nizvodno od Zagreba: Šćitarjevo, Sisak, Slavonski Brod-Tabula Peuntingeriana i Itinerarium Antonini: ceste na kojima se nalazi Siscija-magistralna cesta: Akvileja-Emona-Siscija-Sirmij-najkraća veza Siscije s morem-preko Topuskog i Gline (uspostavljena u doba Dolabelle, a možda i ranije)-3 faze urbanističkog razvoja-teatar, amfiteatar, slavoluci, portici, bazilika, tržnica, kupalište, 3 nekropole-hram carskog kulta; pretpostavlja se i Cererin hram te hram vezan uz Izidin kult-mitrej; Vidasus i Thani (Silva i Dijana/Liber i Libera)-vojničke diplome-Sisak, Vinkovci, Vukovar

-388.-sukob Teodozija i uzurpatora Maksimina kod Siscije-za Vespazijana III. naseljavaju je Huni, a zatim Ostrogoti

CIBALAE-prvotno keltski oppidum (prodiru u 4.st., a nakon poraza kod Delfa 279.g.pr.K. zauzimaju ove prostore)-228.pr.K.-Gnej Fluvije Centimal proslavio 1. trijumf nad Ilirima nakon što je pokorio ardijejsku državu-59.pr.K.-Ilirik ulazi u prokonzularno područje Julija Cezara-52.pr.K.-pobuna Delmata i Japoda (Cezar tada ratuje s Vecingetoriksom)-27.pr.K.-Ilirik predan na upravljanje senatu kao mirna provincija-12.pr.K.-Tiberije pobjeđuje Breuke i Amantine-6-9.g.-Batonov ustanak-12.g.- nakon Batonovog ustanka Tiberije slavi TRIUMF EX PANNONIIS ET DALMATEIS (gemma Augustea)-15.g. Tiberije osvaja Slavoniju i Srijem

-CAVTATSKI NATPIS-posvećen Dolabelli: spominje se podjela Ilirika na Panoniju i Dalmaciju 10.g.-Trajan 105-107.g.-Pannonia Superior i Inferior-Dioklecijan 297.g.-Prima, Secunda, Valeria, Savia-Konstantin 325.g.

-rimsko naselje prvotno obrambenog karaktera (lokalitet Tržnica); funkcionira kao obrambena utvrda-Panonija postaje istočna pogranična provincija pa se gradi sustav limesa (Cibale između Cornacuma i Murse)-na lijevoj obali Bosuta opasan zemljanim nasipom ispred kojeg je bio jarak-1. i 2. st.-pojačan zbog rata s Dačanima-nekropole sa sve 4 str. bedema -stanovnici dijelom veterani

16

-sjecište putova prema Sisku i Saloni, Mursi i Aquinquumu, Sirmiumu i Carigradu-MUNCIPIUM AELIUM CIBALAE (Hadrijan)-prosperitet za Septimija Severa (193-211.)-keramičarsko središte-potreba za opekom-ostaci termi foruma-mramorne statue Neptuna i Herkula-3.st. -Karakala-status kolonije-rodno mjesto Valentijana i Valensa-314.g. Konstantin II i Licinije bore se kod Cibala-nakon bitke kod Hadrijanapolisa, Vizigoti opljačkali i opustošili Cibale i Mursu 378.-379.; (Justinijanova darovnica-536.)-Gepidi naseljeni do 6. st. (provale Avare i Slavena)

MURSA-u doba Batonovog ustanka u blizini Murse gradi se vojni logor-najveći kastrum na našim prostorima-107. Trajan dijeli Panoniju na Superior i Inferior (prvi namjesnik P. Inferior-Hadrijan)-133. COLONIA AELIA MURSA (Hadrijan)grad opasivali bedemi s 3 str., na S Drava -grad s pravilnim rasterom ulica, forumom, hramovima, amfiteatrom, termama-otkriveni temelji ant. mosta preko Drave (prema S za Daciju)-statue i oltari: Jupiter, Herkul, Merkur, Izida i Oziris, Mitra i Kibela-351.g.-Konstantin II i Magencije bore se kod Murse-bazilika mučenika

ZAGREB-33.pr.K.-Oktavijan osvaja keltsku Segestiku i Rimljani tu osnivaju SISCIJU-Trajan dijeli Panoniju na Superior i Inferior-Dioklecijan: Prima, Secunda, Valeria, Savia (Siscia)-166.g.-markomani probijaju limes i ulaze u Panoniju-prometni položaj: Poetovio-Siscia; Emona-Siscia-Sava plovna za manja plovila-tri prijelaza: Trnje, Stenjevec, Podsused-Ivanja Reka (blizu Šćitarjeva)-možda most

-STENJEVEC-drugo veće naselje poslije Šćitarjeva u zagrebačkoj okolici (od 1.st.) s velikom nekropolom-villae rusticae: Gornji Stenjevec, Gračani, remete, Gornji Čehi, Mala Mlaka, Glavnica, Maravče-KUZELIN-kasnoantičko utvrđeno naselje SI od Zagreba (takva naselja gradila su se u 4.st. zbog prodora barbara); refugium za stanovnike okolnih villa rustica-nekropole: Držićeva, Savska-Vukovarska, Donji Ćehi, Odra, Donja Lomnica, Velika Gorica-1-2.st.-spaljivanje i pokopavanje u urnama-2-3.st.-skeletno pokopavanje; manje grobova (opadanje intenziteta života)-nekoliko žrtvenika pronađeno u hramovima

ANDAUTONIJAUbikacija: -Itinerarium Antonini (kraj 3.st.): A. na cesti Poetovio-Siscia

17

-Ptolomej (90-168.)-A. na cesti Neviodonum (Drnovo k. Krškog)-Bononia (Bonoštar)-Miljokaz cara Maksimina (235-238.) u Jelkovcu k. Sesveta-označava udaljenost od 30 rim. milja Jelkovca od Siscije (Andautonija prema I.A. udaljena 27 milja od Siscije i 3 milje od Jelkovca)

-Plinije St. (23-79.)-pleme Varcijana naseljavalo ove prostore-administrativno pripadaprovinciji: Panoniji; Panoniji Superior, Savii (centar-Siscija)-muncipij za Flavijevaca-grad porušen u doba seobe naroda (4.-5.st.)

-lokalitet-Gradišće k. Šćitarjeva (nekropole na J i I; S-popločeni sabirni kanal)-stambeno središte-ulice iz 1. i 2. st.; javni objekt iz 2. st. s freskama i štukaturom-bedemi iz 4. st. (datirani novcem cara Konstancija II-323-361.)-izgradnja i pregradnja kupališta-kamen za gradnju iz kamenoloma na Medvednici-KUTELO (2-4.st.)-2 kamena sarkofaga; skeletni ukopi; 3 ranocarska paljevinska groba-reljef božice Nemeze s mačem, štitom, bičem, trozubom, palminom grančicom i zapaljenom bakljom-spominje se MUNCIPII ANDAUTONIENSIUM-žrtvenik bogu Savusu

AQUAE IASSAE-svetište Nimfama podignuto od str. Ptujske općine iz vremena Marka aurelija i Lucija Vera-administrativno pripada petovianskoj općini (Respublica Poetoviensis)-za Trajana postaje kolonija-Panonija Superior-natpis o obnovi od strane Konstantina Velikog-termalni i mineralni izvori na brežuljku-posljedica tektonskih poremećaja vulkanskog porijekla-najjače vrelo-na gornjoj terasi: Toplice; oko brežuljka-stambeno naselje (kuće bliže kupalištu bogatije su opremljene od onih na nižim terasama)-nakon uništenja voda se prelijevala po ruševinama-naslage sedre očuvale arhitekturugraditeljske faze: ranocarska, elijevsko-antonijanska, konstantinovska; postkonstantinovska adaptacija dijela kupališta i foruma

RANOCARSKA FAZA-orijentacija I-Z-kupališni prostori nisu grijani; jednostavno opremljene prostorije-hram pravokutnog tlocrta nekoliko puta pregrađivan-rano 1.st.-s obje strane hrama izgrađena 2 manja pravokutna hrama (međusobno odvojeni)

HADRIJAN I ANTOTNIN PIO-orijentacija S-J-izgradnja novog kupališta u kojeg se uklapa kupališna bazilika-bliže glavnom izvoru termalne vode-polukružno svođene prostorije, zidne slikarije-hipokaust

18

-posljednja desetljeća 1.st.-hramovi povišeni sa zajedničkom prednjom fasadom, posvećeni kapitolinskoj trijadi (postament za Junonin kip-2.pol.1.st., i kip Minerve s postamentom-2.st)-podignut NIMFEJ na mjestu starog bunara gotovo u središtu foruma; edikula-2.st.-forum dobiva I i Z trijem s monumentalnim stubištem (kasnije produženi do linije kupališta, forum popločen)

KONSTANTIN-1.desetljeća 4.st-oblik prethodne faze zadržan-izmijenjeni odnosi i funkcije pojedinih prostora i prostorija-novo kupalište podijeljeno u više manjih prostorija asimetrično raspoređenih-težište na društvenom faktoru (uveo tjedne sajmove)-izgrađen J i S trijem (S trijem postaje prednja fasada čitavog kupališta)-Z dio trijema-prostorija za carski kult

POSTKONSTANTINOVA FAZA-više nije lječilišno-kupališni kompleks; bazilika pretvorena u sakralni objekt-tragovi ranokršćanske slikarije (bazilika-stropne slikarije: svetac s aureolom)

-kult: Silvan, Dijana, Nimfe, Liber, Fortuna, Sol-MINERVA MEDIGA-obrada odjeće i građa tijela: noričko-panonski tip žene

AD FINES (QUADRATUM?)-granica provincija P. i D. na obroncima Zrinske i Petrove gore -prometno čvorište na granici Dalmacije i Panonije-spominje se u Itinerarium Antonini-miljokaz s oznakom udaljenost od Akvileje (samo na važnim komunikacijama)-miljokaz s oznakom udaljenosti od Siscije (23 milje)-Glina, Topusko, Buševac k. Velike Gorice, Laktaši na obroncima Kozare (administrativna granica između P. i D.);-Durman: Ad Fines-Mali Gradac; Quadratum-Topusko Topusko-na prometnom putu i graničnom prostoru između P. i D.-ostaci arhitekture (hipokaust, oslikani zidovi)-ništa se ne zna o ant. gradu ili kupalištu -termalna vrela-lječilište legionara i veterana )natpisi) -žrtvene are s posvetama ilirskim božanstvima VIDASU I THANI (Silvan i Dijana; inače delmatsko božanstvo plodnosti šuma i pastira)

ISTRA-plemena u Istri i tršćanskom krasu: felusi, Subokrini, Katali, Pikventini, Menonkaleni, Rundici-formiraju ardijejski plemenski savez pod vodstvom kralja Epulona-221. rimska vojska kreće na Istru -2.st.pr.K.-pohodi Vulzona, Bruta, Pulhera-177.pr.K.-zauzeta i porušena naselja: Mutila, Faverija i Nezakcij-Istra podređena rimskom namjesniku Cisalpinske Galije-između 59.i 52.-formiranje kolonije Tergesta, Pola i Parentium

19

-16.pr.K.-Norici i Panonci pustoše dio istre-August svom zetu Agripi povjerio premjer teritorija države-rimska karta svijeta izložena u polijinom hramu na Marsovom polju (Plinije)-X. italska regija-VENETIA ET HISTRIA

POLA-toponim autohtonog porijekla koji označava izvor vode-Kalimah i Likofron (3.st): Polai povezuju s mitom o jazonu i Medeji koji bejže pred Kolhiđanima; Kolhišani nakon neuspjele potjere osnivaju naseobinu pod imenom GRAD IZGNANIH-178.-177.pr.K.-pokoravanje Histra-129.pr.K.-pobuna protiv rimske vlasti (Rim ratuje s Japodima i Liburnima)-16.g.pr.K.-u Istru prodiru neka norička i panonska plemena-od sr.1.st.pr.K.-sustavna kolonizacija-smještajh kolonista na centurirane površine (centurija=710x710m)-oko 43.g.pr.K.-COLONIA POLA PIETAS IULIA (Cezar ili August)-2-3.st.-COLONIA IULIA POLA POLENTIA HERCULANEA

-2 gradske jezgre (PARS SUPERIOR i PARS INFERIOR)-nepravilni radijalno-kružni plan grada zbog prilagođavanja terenu (karakteristika autohtone histarske kulture) Herkulova vrata (visoka 4m, široka 3,5m)-jedan od najstarijih sačuvanih ant. spomenika-1.st.pr.K-na luku Herkulov portret i toljagaPorta Gemina-1. ili 2.st.-2 široka lučna otvora s atikom, utori za klizanja, rešetke, propugnakulZlatna vrata/Slavoluk Sergijevaca-kraj 1.st.pr.K. ili poč.1.st.-masivni pilastri s po dva korintska stupa; kasetirani svod ponegdje s rozetama-trodijelni arhitrav i friz, trodijelni atik s podnožjima za statue trojice Sergijevaca-natpisi na podnožjima: Salvija Postumna dala izgraditi u čast rođaka

1.faza foruma-samo temelji nekih građevina2.faza foruma-1.st.:-trjemovi s 3 strane-Hram Rome i Augusta (17x8x12): pronaos i cella; 4 stupa na pročelju, trodijelni arhitrav i friz-vj. Dijanin hram-identičan Augustovom-središnji hram-hram kapitoniske trijade-građevina s 5 brodova i apsidom iza kapitolija-smatra se termama, a oblikom sliči bazilici (položajem ne odgovara ni jednom ni drugom); ranija od hramova

2 teatra:-veći izvan grada s gledalištem na zidanim temeljima (1.st.)-manji u gradu na padini brežuljka (prva desetljeća 1.st.)

AMFITEATAR-1.st.-sagradio ga Vespazijan na nagovor prijateljice iz Pule

20

-starija faza julijevsko-klaudijevska (vj. stariji dijelom od drveta); mlađa flavijeska-6.po veličini (Kolose, Kapua, Verona, Arles, Katanija)-132x105; visok 35m (3 kata; 4 s vanjske, morske str.); 23 000 gledatelja-72 arkadna luka (2 kata s lukovima, 3 s pravokutnim prozorima); 4 tornja s rezervoarima za vodu na vrhu-Istra-3 agera koja pripadaju trima rimskim kolonijama (Pula, Poreč Trst)-Pulski ager-J dio Istre: Vižula k. Medulina (luksuzni ljetnikovac od 1-6.st.; tu živio Krisp, sin Konstantina velikog, do smrti 326.-otac ga dao ubiti); Šijana (stambene i gospodarske zgrade); Valbandon (2 objekta na dva zasebna imanja); uvala Verige na Velom Brijunu (sakralni dio s 3 hrama, vila na terasama, gospodarski dio, terme); uvala Dobrika na Velom Brijunu (gospodarska zgrada s peristilom); Kolci na Velom Brijunu (gospodarskli objekt za preradu maslina); Barbariga (ljetna i zimska rezidencija; slikarije 3.pompejanskog stila; pogon za preradu maslina; 1-6.st.)-većina st. (kao i Parentium) živi na ruralnom, izvangradskom području

PARENTIUM-2.st.pr. K.-vojni logor-razvija se u oppidum civium romanorum-kraj 1.st.pr.K.-status muncipija-COLONIA IULIA PARENTIUM (Tiberije)-grad na poluotoku s ortogonalnim rasporedom ulica-forum s kapitolijem na Z kraju decumanusa (položaj Marafor)-hram s naosom i pronaosom na sredini foruma; pristup stubištem-manji hram bliže poluotoku-Marsov (veliki) i Neptunov hram na Z str. foruma-1.st.-EUFRAZIJEVA BAZILIKA-gradnja započela u 3.st. (3 apside-jedan od najranijih primjeraka)-MAUROV ORATORIJ-kraj 3.st.-crkva na mjestu rimske kuće kraj gradskih vrata-kraj 3. i poč. 4.st.-biskupsko središte

-ager Parentiuma-veći dio SZ Istre-Labinci (antička vila, votivni natpis posvećen Liberu, 2.st.); Červar Porat (antička gospodarska zgrada (1-6.st.)

-u doba kasne antike na zaštićenim pozicijama nastaju kasteli-uz more: Sipar, vrsar, Novigrad, Brijuni, Rovinj; u unutrašnjosti: Dvigrad, Pićan, Stari Gočan, Bale Sutlovreč-u 2. i 3.st. na S Istre osnivaju se Aemonia/Neapolis (Novigrad), Humagum (Umag), Sipparis (Sipar), Silbio (Savudrija)-pripadaju Tergesti

ARBA-grad na južnoj str. otoka -jedino veće urbano naselje; ostalo su villae rusticae-spominje se kod Plinija St.-ime liburnskog podrijetla (taman, mračan)-ulomak natpisa-car August daruje gradu zidine i kule; vjerojatno dao i status muncipija

21

amfora s natpisom FELIX ARBA-epitet kojim se naglašava uspješnost nekog grada, provincije, cara-posveta Jupiteru, baze kipova carske obitelji s natpisom, reljefi, 2 glave kipova

MELITA-nema spomenika koji dokazuju grčku prisutnost, ali se spominje u zemljopisima iz 4.st.pr.K.-navodno se ovdje sklonio grč vojskovođa Agesilaj sa sinom Opijanom (napisao spjev o ribarstvu u 2.st.)-spominje ga Apijan-35.g.pr.K. Oktavijan pokorio Ilire na otoku i tu se naselili rimski kolonisti-uvala Polače-u 5.st. izgrašen rezidencijalni i ladanjski objekt na kat-sagradio ga Pierius kojem je Odoakar darovao cijeli otok 488.g.-ostaci drugih zgrada iz antike; luka-natpis o proširenju Liberovog hrama trijemom-vj. 3.st.-štovanje Libera rašireno na istočnoj jadranskoj obali, posebno na otocima zbog uzgoja vinove loze i maslina-mala crkvica u sklopu dvorca namijenjena arijanskom kultu

APSIRTIDI (OTOCI KVARNERSKOG ZALJEVA)-Apsirtidi-otoci Cres, Lošinj i vj. Krk-po gradu Apsorusu koji je ime dobio po Apsirtu, sinu kolhidonskog kralja Ajeta i Medejinog brata; ovdje ga je Jazon dočekao i rasjeckao u komade koje je bacio u moreApolonije Rođanin, Argonautika: Cres i Lošinj-Artemidini otoci-kasnije se javljaju imena CURICUM ili CURCITA za otok i grad Krk te CREXI ili KREPSA za Cres-Liburni su bili rimski saveznici pa su gradovi rano postali muncipiji-neki dijelovi otoka ili čitavi otoci bili su u vlasništvu senatorskih obitelji: npr. Calpurni na PaguApsorus (Osor)-predrimsko naselje izuzetnog pomorsko-strateškog značaja-plovni kanal (Cavada, Cavanella)-prokopan još u doba Liburna-stanovnici upisani u TRIBUS CLAUDIA-municipalni status-administrativno središte cresko-lošinjskog prostora-ostaci zidina i ulaza; rimski forum i možda kapitolij; kameni vezovi u antičkom pristaništu, cisterne, kloake-carski portreti, fragmenti statue cara i Medeje-dio ravennske flote bio je poč. 1.st. stacioniran na Osoru-gospodarstva su se nalazila na Susku

22