Grci u Antičkom Iliriku,Skriptica

7/21/2019 Grci u Antičkom Iliriku,Skriptica

http://slidepdf.com/reader/full/grci-u-antickom-ilirikuskriptica 1/25

Grci u antičkom Iliriku

Kolonizacija (kolonija = grč. Apoikiai )

KOLONIJA: grčki gradovi koje su preko mora u stranim zemljama osnivali gradovi izmatične Grčke.

Ideja grčke kolonizacije 8.-6. st. pr. Kr. nije imperijalistička, već s milju trajnog naseljavanja

na nekom području, potaknuto različitim razlozima:

ratni razlozi !unitenje matičnog grada i potraga za novom domovinom"#

politički razlozi !politički neistomiljenici ili gu$itnici u političkim $or$ama"#

demogra!ki razlozi !%viak& stanovnitva u matičnom gradu ' prouzrokovan ili stvarnim porastom stanovnitva i nemogućnoću pre(ranjivanja ili pak ekolokim razlozima koji su

doveli do općeg osiromaenja postojećeg stanovnitva".

komercijalni razlozi - razvoj trgovine, poglavito grada matice koji osnutkom kolonije ima

direktne koristi u trgovini na odre)enom prostoru.

*elika uloga pan(elenski( svetita u procesu kolonizacije ' +I, +/+/01 i +I+I21

kod 2ileta: upućuju na mjesto osnutka kolonije, odre)uje predvodnika kolonista i osnivačakolonije !ekist"

3ro$lem in4ormiranosti svetita o %neotkrivenim& zemljama pogodnim za naseljavanje !voda,

zemlja, luka, o$rana"5 Kolonizacija kao 4aktor nastanka pan(elenstva.

Odno! matica ' kolonija: samostalnost, ali s osjećajem pripadnosti i potovanja prema

matičnom polisu

"načajne kolonije#

Kraj $. !t. u$ejci osnivaju trgovačku ispostavu na uću rijeke /rontes u dan. iriji !1l

2ina"# !red. %. !t. !77." u$ejci ' 9alkida i retrija ! osnivaju trgovačku ispostavu

Pithekusai na Isc(iji u Italiji# interes je u rudnom $ogatstvu trurije, a veliki udio u otvorenju

ovog prostore nose i eničani.

dr. pol. %. !t.: K21 ' osnovana od 9alkide, retrije, Kime i Graikoia – naroda na o$alnom

dijelu ;eotije !<imljani preuzimaju ovo ime za označavanje svi( 9elena". u$ejci i nji(ove



kolonije osnivaju i druge kolonije na okolnom prostoru: 0aks na iciliji !7=>.", Katanija

!6??", @ankle !2esena", 2ila !kraj 8. st." i dr.

Korint# Korkira i irakuza !7==." koja osniva svoje kolonije po zapadu: 9elor !7??.",

Kasmena !6>=.", 2organtina !6. st.", 1nkona i 0umana i Issa !poč. >. st."#

A&ejci# juAna Italija: i$aris !7B?C7?D.", Kroton !7?8.", 2etapont !poč. 7. st.", 3osidonija.

'egara# 2egara 9i$lejska !7B8. g." itd.

A*+A# Earent !7F?C7??." ' kolonija osnovana od velikog $roja van$račne djece . Grad

poznat po velikoj i nezao$ilaznoj luci.

KNI,# zajedno s <o)anima osnivaju iparu !6B7. g.C7?. g.", -rna Korkira !5"

. !t. 2ilet je predvodnik kolonizacije: 3ropontida !Kizik, 1$id i 3rokones", 3ont !Istrija,

Eiras, /l$ija".

JA,*ANKI G*-I#

7==. !ili 7?D." Korint osniva Korkiru gdje je pret(odno $ila naseo$ina retrejaca, a prema pisanim izvorima s Kr4a Korinćani protjeruju i$urne !tra$on", u$ejce !3lutar(" ili Kolane

!Eimej".

6B. g. pr. Kr. Korkirani i Korinćani osnivaju pidamno, a D?. g. Korinćani osnivaju

1poloniju.

/ekatej 'ile0anin !oko ??. g. " ' opisuje o$ale adrana#

9erodot !. st." ' prvu i adran dolaze okejci ' poznati moreplovci, a nalazi ar(ajske

keramike na otvorenomorskoj ruti sugerira grčku teAnju dosezanja caput 1driae ' delte rijeke

3/. +"1. LI"IJIN go1or (oko 233.)

Li4urn!ka tala!okracija ' pojam kojim se označava snaga i rairenost i$urna irom

adrana. Eome prije svega doprinose pisani izvori koji spominju i$urne na Kr4u, pidamnu,

astovu, *isu i drugim otocima u razdo$lju od 8. do . st. pr. Kr.

1r(eoloki materijal svjedoči cirkumjadransku plovid$enu rutu i dopremu velike količinematerijala s juAnojadranski( i grčki( prostora !daunska geometrijska keramika, korintska



ranocrno4iguralna i atička crno4iguralna keramika": Kopila-Korčula, EaleA-*is, 9var, <at

;o$ovića-;rač, /anići, Erogir, @adar, 0in, /sor, *izače, 3ula, 3oreč i dr.

r1e grčke kolonije na Jadranu nakon o!nutka 5pidamna# Korčula (6. !t. pr. Kr.)7

An&ijale (8) 9 pot1rda po!tojanja !amo preko do!ta ka!niji& pi!ani& iz1ora (!. kimno7tra4on i linije tariji).

.C>. st. +ionizije irakuki: - sirakuki tiranin koji je izme)u ostalog osim Eirenskim morem

imao namjeru zagospodariti i /trantskim vratima i unutranjim morem !adranom " ' +iodor

ikulski.

+ionizijeve uporine točke na adranu: 1nkon !1ncona" i 1dria, Issa !*is", te posredno i

3(aros !tari grad na 9varu"

uko$ 3arana i domorodaca iz =8>C=8=. g. pr. Kr.

Eopogra4ija istočnojadranske o$ale u >. st. ' !eudo kilak7 Oplo14a ( Periplus) 9 spomen

grčki( gradova pidamna, 1polonije, Ise, ara, 9erakleju. Korčulu spominje samo kao otok.

/d sred. >. st. pr. Kr. opada sirakuka dominacija jadranskim prostorom i njezine se kolonije

u potpunosti osamostaljuju i razvijaju u nosioce drutvene i gospodarske povijesti juAno i

srednje jadranski( prostora, ali s različitim smjerovima.

B7. g. <im osvaja jug Italije s Earentom i pomalo počinje njegova in4iltracija u jadranske

prilike.

Isa osniva su$kolonije ' naseo$ine ' um$arda, Eragurij i petij.

3(aros je pod utjecajem ilirske drAave !+emetrije arski"

Od !redine :.!t. pr. Kr. kao protute;a grčkom poja1ljuje !e no1i politički aktor 9 Ilir!kokralje1!t1o#

I. ilir!ki rat ' BBD.CBB8. g. pr. Kr. ' Isa i <im protiv Ilirske drAave !3oli$ije": rezultat ' poraz

ilirske drAave, oslo$a)anje Korkire, 1polonije i pidamna, ustoličenje kerdilaida na vlast i

prido$ivanje +emetrija arskog na rimsku stranu.

II. Ilir!ki rat ' BFD.CBF8. g. pr. Kr. ' <im protiv +emetrija arskog ' uguen ustanak,

uniteni +imale i ar kao +emetrijeva sredita, za ilirskog vladara ustoličen kerdilaid.!3oli$ije, 1pijan i dr."



III. Ilir!ki rat ' F6D.CF68. g. ilirski ralj Gentije se priklanja 2akedoncima i izaziva rimsku

reakciju: rezultat: %rimska Ilirija& od 0eretve do sj. 1l$anije, a čini se i otoci ar, Korčula,

2ljet i drugi#

Issa kroz B. i F. st. pr. Kr. pomalo $iva romanizirana, ali samostalna ! isejski koine" do >7. g.kada staju na stranu 3ompeja.

IANI I"<O*I "A O"NA<ANJ5 JA,*ANA <*IJ5'5 G*>K5

KOLONI"A-IJ5

/ekatej iz 'ileta !6. st. pr. Kr." ' geogra4sko djelo temeljeno na podatcima iz pomorski(

aktivnosti Grka: spomen n(elejaca, 2entora, apoda, i$urna, 9istra i dr.

/erodot iz /alikarna!a !>8->B. g. pr. Kr." ' povijesno djelo: spomen okejaca koji su prvi

me)u Grcima poduzimali duge plovid$e i oni su pronali adranski zaljev# pojam Ilirije,

1polonije i +ira(ija i dr.

+ukidid !>6?-=D. g. pr. Kr." ' povijesno djelo: spomen pidamna, adrana kako onskog

zaljeva#

+eopomp iz /ija !prva pol. >. st. pr. Kr." ' povijesno djelo, mnogo in4ormacija poznato iz

kasniji( djela: npr. spomen i$urnida, 1psirtida i lektrida, spomen adeste kao li$urnskog

otoka, ilirske drAavne organizacije koju vodi Ilir onije s otoka Ise, donosi dimenzije adrana

!plovid$a duga 6 dana, pjeke preko Ilirije =? dana (oda", rijeka 0aron s proizvodima s 9ija i

Easa, i dr.

!eudo kilak %3lovid$a morem uz o$ale nastanjene urope - Peripl & ' sred. >. st. pr. Kr.#

priručnik napravljen po principu od?do ' iznimno vaAna 4ormulacija za poznavanjetopogra4ije istočne jadranske o$ale u navedeno vrijeme: 9istrija !FD. i B?. pogl."# i$urnija

!BF. pogl."# srednji adran ' zemlja Ilira !BB. i B=. pogl. ' spomen 9erakleje, Ise, ara, te

čitavog niza o$alni( zajednica ' ;ulina, 0esta i dr., te imena otoka i rijeka te razdaljine me)u

njima"# juAni adran !B>. i B. pogl. ' spomen rijeke 0aron i emporija, ;utue i emporija,

2anijaca, 1utarijata, n(elejaca i dr."#



Apolonije *o@anin % p o 1rgonautima& !=. st. pr. Kr." ' spomen ilirski( zajednica 0esta,

2anijaca, Ilira, n(elejaca, 9ila, 2entora, i$urna i 9istra, te otoka Isa, +iskelad i draAesna

3itieja, Korkira i Hrna Korkira i dr.

!eudo kimo %3eriegeza& !B. st. pr. Kr." ' spomen etnija i otoka: 9istri, Izmeni i 2entori,i$urni, ;ulini, 9ili !legenda o osnutku", Ilirija, ;rigi# te otoci 1psortidi, lektridi, i$urnidi,

aros osnovan od 3arana, Hrna Korkira naseljena od Kni)ana, +iomedov otok.

,iodor icil!ki %9istorijska $i$lioteka& !F. st. pr. Kr." : doga)aji iz vremena osnutka Ise i

ara, spomen $itke izme)u arana i domorodačkog stanovnitva#

oli4ije %3ovijest& !B??-FB?. g." ' najvaAniji izvor za poznavanje tijeka ratni( z$ivanja od I.

ilirskog rata !BBD-BB8" do I. rimsko-delmatskog suko$a !F6. g."#

+it Li1ije %/d osnutka grada& !kraj F. st. pr. Kr.CF. st." ' povijest istočnog adrana od kraja >.

st. pr. Kr. do kraja =. ilirskog rata F68. g. pr. Kr.#

tra4on %Geogra4ija& !6>. g. pr. Kr. ' FD. g." ' karakteristika djela je mijeanje podataka iz

raniji( i aktualni( vremena, to nama donosi podatke i za razdo$lje grčke kolonizacija, npr.

spomen grčkog grada 3(arosa, knidske kolonije na Korčuli i dr. Eako)er detaljni opisi o$ale i

etnija.

linije tariji %3rirodopis& !F. st." ' enciklopedijsko djelo prepuno povijesni(, geogra4ski( i

etnogra4ski( podataka Iistočni adran opisan u 09 III", spomen Ise kao rimskog grada, otoka

arije s gradom, Korčula s naseo$inom Kni)ana.

Apijan %<imska povijest& !B. st." ' . knjiga Ilirika ' 3ovijest o detaljima razdo$lja od F.

ilirskog rata do /ktavijanovog osvajanja ilirske o$ale =.-==. g. pr. Kr.



G*>KI G*A, IA

*ANI"A': - pomno oda$rana pozicija: luka, voda, insolacija i dr. 3ovrina gradskog

prostora: F? (a# $edemi: zatvaraju pravokutni prostorB>? J =?? m#

(elenistička te(nika gradnje emplekton ' dva lica s ispunom u sredini, teAnja vodoravnom

uslojenju $lokova !izved$a anatiroze", $ez vezivnog sredstva, de$ljina B,> m# pitanje

postojanja juAnog trakta $edema i uključenosti poluotoka 3rirovo u prostor naselja#

Organizacija unutraBnjeg grad!kog pro!tora#

Glavne komunikacije usmjerene sjever-jug !upitan nji(ov $roj" te istok-zapad !ar(eoloki

potvr)ena ona najjuAnija", pravilne pravokutne parcele su osnova gradske podjele prostora.

3odjela na stam$eni !većinski u gornjim dijelovima naselja" i javni prostor !koncentriran uz

o$alu *ike luke" - agora# luka !epinej" s o$alom duAa od F km# moguće postojanje

(elenističkog teatra !3rirovo"

Organizacija 1angrad!kog pro!tora ? Nekropole#

,1ije gla1ne nekropole: jugozapadna !'art1ilo" i istočna !<laBka nji1a"#

+ipo1i gro4nica !dim. FD? J D? J F?? cm": zidane gro$nice s okomito postavljenim pločama

$ez zidane podloge !zemlja ili sloj morskog ljunka"# raka uklesana u Aivu stijenu# gro$nica

izgra)ena od pravilni( klesanaca:

+ipo1i nadgro4ni& !pomenika: stele !oko >? poznati(", jednostavne s trokutasto

pro4iliranim za$atom i ravnim natpisnim poljem !juAnoitalski tip"# jednostavne s o$lim

zavretkom - /mega4orm !grčki tip", luksuzniji primjerci s $ogatom dekoracijom i stupovima

te imitacija pročelja (ramova ' naiskos !gro$inca +ioniza sina Erazima(a"#

Način ukopa: in(umacija u ispruAenom poloAaju. peci4ičnost isejske nekropole: o4itelj!ki

karakter gro4nica.

ogre4ni rituali#

0a nekropoli utvr)eno postojanje izdvojeni( nakupina morski( puAeva, ku(injskog posu)a,

am4ora i drugi( nalaza vezani( uz pogre$ni ritual.





Ar&eoloBke pot1rde o 1jero1anjima i religiji u I!i#

Jonije ' mitska ili povijesna (eroizirana ličnost !5"

,ioniz# - često ime me)u stanovnicima Ise, +ionizovi sim$oli zastupljeni na isejskom novcu!grozd i kantaros", prikazi teatarski( maski na keramičkim predmetima i dr.#

Artemida (4o;ica Bume7 di1ljine7 lo1a i čedno!ti) ' naziv mjeseca 1rtemisios# relje4na

pločica, natpis posvećen 1retmidi erskoj.

Arodita (4o;ica ljepote i lju4a1i) ' terakotne golu$ice na ipcima# re$raste koljke

otkrivene u gro$ovima i dr.

/eraklo ' prikaz na isejskom novcu#

,emetra i erzeona ' terakotne 4igure, terakotni ipci s golu$icama,#

/erme! ('erkur) ? Artvenik iz B. st. pr. Kr. kojeg podiAe . 3ontius7 te o4itelj!ki kult -

mali Artvenici $ez natpisa

Atri4ucija i!ej!ke gla1e# 14rodita ili 1rtemida, dim. ?,BF cm !ukupna statua F,? m"#

0epoznat kontekst nalaza# skulptura 3raksitelove tradicije !14rodita Knidska"# velika sličnosts *ersajskom +ianom !rimska kopija grčkog kasnoklasičnog originala"# 4rizura glavni

argument drugoj opciji# kultna !tatua ! kraja 2. ili početka :. !t. pr. Kr.# glava je utjecala na

prikaz na aversu jedne serije isejskog novca.

GOO,A*+<O G*>K5 I5 - No1ac#

Isključivo $rončane nominale#

Erajanje kovnice: od sredine >. st. pr. Kr. do sred. F. st. pr. Kr.#

3ret(odno je cirkulirao novac irakuze: $rončani novac datiran u vrijeme +ionizija tarijeg

!1tenaCdva del4ina i zvijezda# 1tenaC(ipokamp"#

Kovanje vlastitog novca koincidira s oslo$a)anjem od sirakuke vlasti !oko =>. g. pr. Kr."



D. Ionios !erija no1ca#

3rekovi sirakukog, 4arskog i (eraklejskog $rončanog novca !golo$radi mladić s leg. Ionio C

del4in u skoku# glava starijeg $radatog mukarca C lavlja glava"

Listi kov !golo$radi mladić s leg. Ionio C del4in u skoku ili del4in iznad tri vala"#

+atacija: sred. do kraj >. st. pr. Kr.#

Ionios: uzurpator vlasti kod istočnojadranski( grčki( kolonija nakon osamostaljenja od

irakuze ili mitska ličnost5

E. 5mi!ija ! kraja 2. !t. pr. Kr. # smanjena teAina i modul# od 6,8B ' =,6 g., prikaz:

Aena !nim4a" i leg. MNNO ' MN ' IH !MNNOMPQ" C osmokraka zvijezda

:. Od :33. do E33. g. pr. Kr. # 1tena C koza MN !teAine 8 gr"# 1tena C jelen MN !teAina >

gr" ' prekovi novca 2etaponta# kantaros - am4ora C grozd ' prekovi novca 9ijerona II

irakukog# dat. B>?. ' BB?. g. pr. Kr., 1tena ' +ioniz C grozd.

2. Od E33. do 2. g. pr. Kr. # B grupe s reversima s prikazom srne ili kantarosa

,i!tri4ucija i!ej!kog no1ca: lokalnog karaktera: +almacija !$rač, 9varm olin, 3loča,3lavno, ;ri$ir i dr.", a pojedini primjerci npr. na Kr4u, <umunjska i dr.#

No1ci drugi& grado1a i 1ladara u I!i : aros, 9erakleja, +irac(ium, irakusa, Korint,

;alejevi i dr.

Go!podar!t1o ? OLJO*I<*5,A:

1tenej !B. st.": % Agatarhid kaže da se na otoku Isi u Jadranskom moru pravi vino koje je u

usporedbi sa svima drugima bolje& !B. st. pr. Kr."#

1inogradar!t1o: prikazi na novcu !kantaros, am4ora, loza"# količina am4ora na otoku i

podmorju otoka# karakter stolnog posu)a prona)enog u gro$nicama# kult $oga +ioniza i dr.

proračuni govore o oko mogu0i& E milijuna litara 1ina godiBnje ' F??? (a o$radivog

zemljita ' ? (elenistički( gospodarski( imanja na otoku.

!ekundarne poljopri1redne djelatno!ti: maslinarstvo, uzgoj Aitarica, stočarstvo !prikaz kozena novcu, nalazi kostiju na lokalitetu", ri$arstvo i dr.



LON>A*+<O: !izrada stolne, ku(injske, gra)evinske i dr. keramike"

Ergasteria: velika proizvodnja vina R velika proizvodnja am$alaAe !B mil. R 8? ???

am4ora"# ar(eoloka potvrda postojanja dvaju keramički( peći: 'art1ilo i <laBka nji1a

<LAFKA NJI<A !u. tonca" ' ar(ivski podatci o lončarskoj peći, dvije gomile s mnotvom

keramičarskog karta am4ora, te novija saznanja o lončarskoj produkciji na tom prostoru:

ulomak karta keramičke 4igure.

<epertoar proizvodnje: keramičke 4igurice tipa Eanagra !=.CB. st. pr. Kr.", am4ore tipa

am$oglia B !B.CF. st. pr. Kr."

'A*+<ILO ' ar(ivski i recentni ar(eoloki podatci o lončarskoj peći# prona)eni ulomci

ker. karta i kalupi za izradu ker. predmeta !(elenistička relje4na keramika, lucerne i

podmetački za keramiku u pećima".

<epertoar proizvodnje: (elenistička relje4na keramika !B.-F. st. pr. Kr.", (elenističke svjetiljke

!B.CF. st. pr. Kr.", tzv. irma lampe !F.CB. st."# terakotni kipići CF.CB. st."# pitosiCdolije# vrčići

!F.C=. st."# am4ora !F.CB. st."

+IO<I A'O*A *OI"<OH5NI II#

Grčko?ital!ke !=.CB. st. pr. Kr."

Lam4oglia E !B.CF. st. pr. Kr."

unerarni tip amore !=.CF. st. pr. Kr."

Keramika tipa Gnat&ia (2. 9 E. !t. pr. Kr.)

karakteri!tika: slikani ukras u Autoj, crvenoj i $ijeloj $oji na crnoj podlozi # nastaje natradiciji juAnoitalske crveno4iguralne keramike !sredite Earas C Earanto"# popularnost dovodi

do povećane proizvodnje i pojednostavnjivanja izved$e# na istočnom adranu za$iljeAena na

=8 lokaliteta.

I!ej!ka produkcija keramike tipa Gnat&ia (:.?D. !t. pr. Kr.)

početku pod velikim utjecajem apulski( radionica, a kasnije razvija samostalni stil# početak

proizvodnje datiran u sred. =. st. pr. Kr. !dolazak majstora iz Hanose 5"# kraj proizvodnjekrajem B. st. pr. Kr.Cpoč. F. st. prt. Kr.



/eleni!tička reljena keramika# kalupi dokaz lokalne proizvodnje: "adar7 *e!nik7 I!!a

O'O*+<O 9 +*GO<INA

+isperzija isejskog novca# disperzija isejske keramike# disperzija isejski( poljoprivredni(

proizvoda:

rodolom kod <ele 1itnje ' 6?? am4ora tipa am$. B s pečatima . 3/E C 2. 3/E

+vojezični grčkoClatinski posvetni natpis 9ermuC2erkuru ucija 3oncija#

<eakcija Ise na gusarske prepade Ilira# utemeljenje kolonija na poljoprivredno-trgovačkimvitalnim mjestima !Erogir, petij, um$arda"

<eakcija Ise na %gu$itak& stečeni( prava postajanjem rimskog saveznika.

KNI,KA KOLONIJA I AN/IJAL5

pominje se u razmin djelima !knidska kolonija": 3seudo-kimno! Periegeza),

tra$onGeographi!a),

3linije tariji ! "aturalis #istoria), 3seudo kilakS

KNI,O kao utemeljitelj kolonije i 1rijeme o!nutka:

,or!ki pentepoli! !Knidos ' Kos ' indos ' alisos ' Kamiros", sredite u knidskom

Eriopionu u svetitu 1polona i 3osejdona.

Kolonijalna aktivnost oko %3. g. pr. Kr. ' iparia, alapijaClpija, <udi kod ;rindizija,

Eriopion izme)u ;arija i ;rindizija".



pizoda vezana uz razvijanje odnosa izme)u Kni)ana i Korkirana kao nominalni(

%kontrolora& juAnog adrana ' !uko4 Korinta i Korkire oko prevlasti nad onskim morem

!9erodot i 3lutar(" upleće Kni)ane !ili amoance" u priču.

3lutar( spominje pri1ilegije (atele!ia 9 opro!t od da0e7 du;no!ti ili dr;a1ni& tereta) kojeKorkirani daju Kni)anima ' dokaz snage korintske kolonije Korkire na sjevernom jonskom i

juAnom jadranskom prostoru.

/stali predloAeni datumi osnutka knidske kolonije na Korčuli: druga polovica 6. st. pr. Kr.

!onija dolazi pod 3erzijsku vlast to pokreće migracije".

Ar&eoloBki trago1i knid!ke na!eo4ine na otoku Korčuli# 3 4odo1a

D. korčulan!ko?lum4ard!ki kraj#

redno!ti: strateki !trgovačko" i agrarno potencijalni punkt, poloAaj grada Korčule na ulazu

u 3eljeki kanal.

0edostatak ikakvi( ar(eoloki( tragova iz interesnog razdo$lja !novčić (istijejskog o$ola iz

>. st. pr. Kr."#

*azlog proti1: jaka domorodačka komponenta na o$alama 3eljekog kanala

E. 1elolučko?4lat!ki kraj#

redno!ti# agrarna komponenta prostora#

%argumenti& koji to nisu: ar(ajsko crno4iguralno posu)e datirano u vrijeme oko pretpostavljenog osnutka knidske kolonije:

gradinsko naselje Kopila nad ;latskim poljem ' mjesto nalaza korintski( vaza i ar(ajske

staklene pločice.

*azlog proti1# jaka domorodačka komponenta

AN/IAL5 9 mi!teriozna kolonija iz ar&aj!kog razdo4lja

značenje: na moru$ prema kopnu.



pomen u tjepana ;izantinca kojeg se tumači na različite načine ovisno o prijevodu i

sintaksi izvora:

dvoj$a smjetaja: nestedonski zaljev !zaljev na o. Kr4u ili zaljev 0esta od Hetine do

0eretve"# (eria ' odlomljen odvaljen komad" !o. Kr4 ili 3eljeac"# 1n(iale !tari grad na o.9varu, uće 0eretve ili $lizu Kr4a": osnivači 3arani.

0alazi u tarom gradu na 9varu iz vremena ar(aike %sugeriraju& eventualno postojanje

grčkog naselja prije 3(arosa: - crno4iguralno i crveno4iguralno posu)e.

*OL5'I ON+KA I5 I A*A

II. 1al grčke kolonizacije i!točnog Jadrana (početak 2. !t. pr. Kr.)

0astaju kolonije: irakuka kolonija Issa !*is na o. *isu"# 3arska kolonija 3(aros u tarom

gradu na o. 9varu.

,IO,O* IKLKI, %3ovijesna $i$lioteka& !F. st. pr. Kr.", glavni povijesni izvor za

rekonstrukciju doga)aja vezani( uz osnutak Isse i 3(arosa.

,ionizije I. irakuBki

>?6. g. pr. Kr. iza$ran za stratega !vojni zapovjednik" u irakuzi# u$rzo proglaen tiraninom.

>?. ' =DB. g. pr. Kr. vodi ratove protiv KartaAana na iciliji i uspijeva osvojiti čitav otok# u

njegovo vrijeme irakuza postaje najutvr)eniji grad 2editerana i najjača pomorska vojna sila#

kontrolira promet srednjim 2editeranom, onskim morem te adranom#

,ionizije I. irakuBki i Jadran# %osniva kolonije& ' Adrija, Ankona, "umana, pomaže Paranima na #varu, osniva %issos&Issu'

O*A ,O5LJ5NIKA I ,O'O*O,A-A NA /<A*

% to vrijeme 3arani, koji su osnovali aros, a $ar$arima koji su ondje ranije o$itavali

dopustili su da nesmetano stanuju u neku preko svake mjere utvr)enom mjestu, sami se

smjestie uz more i sagradie grad. 0akon toga je prisutnost Grka jedila $ar$are koji su ranije



stanovali, pa su poslali po Ilire koji su o$itavali prijeko# mnogim malim plovilima pre$acie

se na aros, a $ilo i( je F? ???, i navaljujući na Grke, mnoge pogu$ie. @apovjednik pak to

ga je +ionizije $io postavio u Li!!o!u s vie je troveslarki zaplovio na ilirske la)ice, te

potopio dio, a dio zaro$ie, po$ije preko ??? $ar$ara, a Aivi( zaro$i oko B ???&.

+iodor ikulski, *, F>, F-B.

Kalijin natpi!# %/vaj grad, iz kojeg si jednom otplovio, gine za tvojim junatvom. Ei

pogi$e, nasrnuvi na Ilirsku la)u, a 9arma, dijete svojeS ostavi siročetom. Kallijo, ostavio si

primjer velikog junatva&

KON+*O<5*"A LIO ? IA

Li!!o! 9 LjeB u Al4aniji ? Argument za# navod u pisanim izvorima, Argument proti1#

udaljenost od ara !dugo razdo$lje do angaAmana vojske", loa luka koje ne pruAa

+ionizijevoj mornarici do$ru utvrdu, nepostojanje nikakvi( konkretni( pokazatelja o

postojanju grčke naseo$ine poč. >. st. pr. Kr.

I!!a 9 <i!7 o. <i! ? Argumant za# $lizina !kratko vrijeme reakcije na $or$e kod 9vara"#

Argument proti1# nepostojanje nikakvi( konkretni( ar(eoloki( nalaza sve do sred. >. st. pr.

Kr., odnosno nejasnoće vezane uz datum osnutka !=D7. g. pr. Kr., par godina prije 3(arosa,

sredina >. st. pr. Kr. I dr."

Numizmatika: veća količina tek od sred. >. st.# epigraika: tek od sredine >. st. pr. Kr.,

keramika: korintsko posu)e i crno i crveno 4iguralno iz 6. i . st. pr. Kr. ' juAnoitalsko i

sicilsko crveno4iguralno i (elenisičko od sred. >. st. pr. Kr., a od sred. . do sred. >. st.

nedostaje konkretni( ar(eoloki( nalaza.

-*+I-5 I" ON+KA /A*OA ' u vrijeme atenskog ar(onta +iotre4a, po$jednika DD.

/limpijade irakuAanina +iotre4a i rimskim konzulima datira se u =8>C=8=. g. pr. Kr.

1r(eoloka istraAivanja na poloAaju <emetin vrt utvrdila su sukcesivno izmjenjivanje naselja

koje je moguće vezati uz povijesne doga)aje: viestruko unitavanje domorodačkog

Aeljeznodo$nog naselja na mjestu kasnijeg 3(arosa, ali i 9vara# %jako utvr)eno mjesto&-

Gračiće zapadno od tarog grada, postojanje i unitenje prvotnog grčkog naselja !povezano s



spomenutom $or$om" ' drvena gradnja# kamena gradnja tek nakon $itke i stjecanja uvjeta za

normalan razvoj grada.

G*>KI G*A, /A*O

*ANI"A'

0edovoljno jasno de4inirane granice grada ' $edemi# različito utvr)ene granice grada kroz

povijest !izvori":

N. ,u4oko1i0?Nadalini, FD6?. g. R pravokutnik od F, (a

. Ga4riče1i0, FD68. g. R kvadratni o$lik sa stranicama B? J B? m ' centripetalni o$lik#

J. ar4ir, FD8?. g. poluotočni o$lik grada sa sreditem na jugoistočnom dijelu#

. Kirigin, FDDF. ' popisuje ar(eoloke argumente linije $edema u kojima nema one zapadne

stranice#

JO, FDDB-FDD6 ' preko koncentracije grčkog materijala okuano utvr)ivanje gradskog

areala R D3 &a# moguće utvr)ivanje samo akropolskog dijela naselja !5"

edemi grada#

I!točni trakt $edema: lok. v. Ivan !<emetin vrt" ' eventualno mjesto istočni( gradski( vrata

s unutranjom kulom.

Ju;ni trakt $edema: poznato pruAanje od =?-tak m $edema s eventualno postojećom

istaknutom kulom !5".

je1erni trakt $edema: pro$lem %$edema& u kono$i kuće Eadić-Gramotorović '

ka!noantička kon!trukcija

"apadni trakt $edema: nepoznat

+e&nika gradnje 4edema: zid od megalitski( pravokutni( $lokova s istaknutom $unjom,

de$ljina $edema = m# gra)en s dva lica sa sredinjom ispunom od sitnog kamenja.



Organizacija unutraBnjeg grad!kog pro!tora#

3retpostavljen pravilan raster gradski( komunikacija, pretpostavljena centripetalna

organizacija gradskog rastera# - 1gora u sredinjem dijelu#

tam4ena ar&itektura# utvr)ena na nekoliko pozicija, najkonkretnije kod v. Ivana.

+e&nika gradnje: zidovi od kameni( $lokova s vanjskim licem od $lokova s $unjama, a

unutranje od pravilni( pravokutni( $lokova slagani( u pravilne nizove. tvr)eno postojanje

trjemova ispred ulaza u stam$ene o$jekte. 1r(eoloki nalazi odre)uju i radioničke zone grada!radionica za izradu purpurne $oje", u jugoistočnom uglu grada lončarsko sredite.

Organizacija 1angrad!kog pro!tora

Nekropole# izrazito sla$o poznate, poloAaj urjevac zapadno od grada ' nekoliko otkriveni(

gro$ova od kameni( ploča i pjeskovitom podlogom s prilozima od grčke keramike.

O!tale lokacije !a za4ilje;enim gro4o1ima: KneAine, Lolovica, Garmice i Kučiće na istoku

grada ' vjerojatna glavna nekropola.

Način ukopa: in(umacija jedne oso$e.

Nadgro4ni !pomenici: poznata svega > primjera - jednostavne pravokutne stele s centralno

postavljenim natpisom# sadrAaj spomenika ' ime i prezime pokojnika !Komon iloksenido,

elino Impokleo" i podrijetlo ako je stranac !1risto4anes 1risto4anous rakosios".

peciično!t ukopa: izrazito grčki način ukopa i mali $roj gro$ni( priloga.

M MP Q,*RA<A A*O

3ovijest izučavanja:

F==F. g. /1ar!ki !tatut ' spomen per viam veteram, ad murros veterisS#

FB. g. <inko ri4oje1i0 spominje o$jekte za$iljeAene u polju#

F8D. g. Fime Lju4i0 ' ager !oloni!us rimske arije#



FD7. g. J. radord ' rimski ager, ali s naznakom da je neuo$ičajeno mala parcelizacija#

FD7. g. *. -&e1allier ' rimski ager

FD6?. g. '. ui0 ' dio salonitanskog agera ' prae(e!tura Pharia!a

FD8=. g. '. "anino1i0 ' prva o$java rezultata koji dokazuju grčko podrijetlo parcelizacije s

modulom F J stadija.

FD8. g. . Kirigin ' potvr)ena dimenzija modula od F J stadija, ali utvr)ena i unutranja

raspodjela F J F stadij, 6 J 6 pletra i dr.

lapBak7 GaneS? tanči0 ' izrada digitalne podloge parcelizacije polja.

Omphalos podjele ' sredite iz kojeg ona kreće# utvr)ena na sjecitu dviju glavni( osi !$r. =

okomite i $r. 6 vodoravne" u samom polju# s gromom markirane > najudaljenije točke

raspodjele ! ' I@" i te linije dijeljene na F, tj. stadija itd.

Granice vidljive putem su(ozida# izvorno vjerojatno nisu postojale već su i( činile staze#

utvr)ena vie4azna parcelizacija ' okolica tarog grada i parcelizacija elanskog polja.

/sim poljoprivrednog zemljita 4arskoj (ori pripada i uma, panjaci i drugo zemljite u

okolici# ukupno : parcela (!triga) dimenzija D T !tadija (D%3 pletraQD672&a) , relativnovelika povrina zemlje namijenjena jednoj o$itelji# upitna namjera podjele osnovni(

prostorni( jedinca.

+opograija polja: komunikacije, granični kameni !2atij 3itejev me)a"# gospodarska

imanja# svetita !lok. 2unjače ' poloAaj s kojeg je vidljiv čitav ager"# kule na ru$ovima polja

!Eor ' 2aslinovik ' 3urkin kuk"

ar!ko druBt1o#

amo!talno!t dokaziva pridjevom 3olis i kovanjem novca, pri$liAno podjednaki socijalni

nivo stanovnitva ' $ogate poljoprivredne zajednice.

olitičko u!troj!t1o !temeljeno na natpisima":

demo! ' narodna skuptina !4aroska pse4izma"

ekkle!ia !narodna skuptina" ' nema spomena na natpisima iz arosa, ali je morala postojati



4oule !vijeće pedesetorice" ' administrativnoCzakonodavne 4unkcije. ;irano od skuptine.

0ema spomena na natpisima iz arosa, ali je moralo postojati

pi!ari !gramateus" ' drAavnička 4unkcija tajnika # poveznik vijeća i skuptine# pomen

gramateja kiuria aranina na 4arskoj pse4izmi

logi!ti ' javni nadzornici $irani iz vijeća# nema spomena na natpisima iz arosa, ali je morala

postojati

ar&onti ' vr(ovna vlast# nema spomena na natpisima iz arosa, ali je morala postojati

!trateg !vojni zapovjednik" ' nema spomena na natpisima iz arosa, ali je morala postojati

&ijeromnamon !eponimni magistrati religijske i javne sluA$e ' sudstvo i sl." ' nema spomenana natpisima iz arosa, ali je morala postojati#

re!4euta! ' poslanici

ar!ka p!eizma ? 0epotpuno sačuvan spomenik: ulomak 1 i ;, dat. kraj =. st. pr. Kr.

adr;aj# mol$a za pomoć pri o$novi grada od grada matice 3arosa:

1" opis političke situacije u kojoj se nalazi aros te odnosa s <imljanima ' dekret o poslanjutrojice poslanika u 3aros, jonsku maticu i jo neki grad !1tena 5"

;" dekret vijeća parskog polisa o počastima izraAenima 4arskim poslanicima, odluka da se 6

3arana poalje u +el4e po savjet za zatitu arosa, , odluka o poslanju 3aranina 3raksiepa na

zapad !aros" kao novog oikista itd.

Ar&eoloBke pot1rde o 1jero1anjima i religiji u aro!u#

Glavni izvor tovani( $oAanstava su prikazi na novcu: "eu!7 er!eona7 Artemida i ,ioniz.

0epoznata lokacija eventualnog postojanja (rama u arosu#

lout&erion ' kultna posuda prona)ena unutar jedne grčke kuće u naselju#



Aroditin kult: dva zavjetna natpisa: prinos desetine Gordile +emar(a i Kleudike 9ermagora

!=.CB. st. pr. Kr.", moguća uloga (etera ili o$ični( gra)anki, sigurno postojanje kultova

vezani( uz plodnost.

GOO,A*+<O G*>KOG A*OA

No1ac# - 3oznate sre$rne i $rončane nominale:

Erajanje kovnice od poč. >. st. pr. Kr. do B. st. pr. Kr.

D. No1ci 2. !t. pr. Kr.# najraniji novci kovani po sirakukom standardu

re$rni tetro4oli !B,78 g": @eus C pedum ' koza ' TOUM R namjera me)unarodne trgovine

$rončane &emilitre !F>-FD g" i tria!i !8 g": @eus C pedum ' koza ' TOUM

$rončane polovine triasa: +ioniz ' lovorov vijenac C grozd - TO

E. UV preko1i 9 kraj 2. Q poč. :. !t. pr. Kr.# @eus C pedum ' koza ' VM#

@načenje: nepoznata grčka kolonija +I2/ !G. 0ovak"# oznaka kolonije +imale !W. ju$ić"#

ime +ionizija aranina ili oznaka nove vrijednosti novca dicalkon ' redukcija vrijdnosti

4arskog novca, !prona)eni u Isi, ;raču, olinu".

D. Ionios !erija no1ca# druga pol. 2. !t. pr. Kr.

3rekovi sirakukog, 4arskog i (eraklejskog $rončanog novca !golo$radi mladić s leg. Ionio C

del4in u skoku# glava starijeg $radatog mukarca C lavlja glava"#

*aAnost velike ostave novca iz Wkudljivca ! +I i onijevi( prekova X >D 9eraklejski(

novaca"

Kraj 2.Qpoč. :. !t. pr. Kr#

rončana emi!ija#

3erse4ona s vijencem od Aita C koza ' TO# 1rtemida C koza# 3erse4ona C zvijezda !prekov

isejskog novca nim4a C zvijezda"

Kraj :. !t. pr. Kr.? kraj E. !t. pr. Kr. (nakon E. ilir!kog rata)



jedna nominala: glava mladolikog mukarca C kant(aros ' TO# $ar$arizacija izved$e, koriten

i ;alejev novac - /stava kod *r$anja !F komad", ;alejev novac ' dr. pol. B. st. pr. Kr.

!nakon pada Gencijeve drAave", lik mukarca ' YOZZOM[N ili YONMZ\PN YOZZOM[] C

1rtemida s $akljom ili kopljima, kovan u sre$ru i $ronci, poznato oko F=?? komada,

Ko1nica: <isan ili aros

,i!tri4ucija ar!kog no1ca: lokalnog karaktera: +almacija !*is, olin, /anići, zap.

9ercegovina, <a$, ;atajnicac na +unavu i <umunjska".

No1ci drugi& grado1a i 1ladara u I!i: novci (elenistički( vladara, novci grčki( kolonija

irom 2editerana !npr. irakusa, 1grigento, 1polonija, +ira(ij, rimsmki repu$likanski novac

i dr."

oljopri1reda# 3retpostavka primarne proizvodnje ;itarica ' perspektive 4arske (ore s

mogućim vikom od nekoliko stotina tona godinje#

'a!linar!t1o zastupljeno na $lagim padinama uokolo polja#

<inogradar!t1o - im$oli na sluA$enim 4arskim novcima potvr)uje ulogu vinogradarstva u

poljoprivredi# veliki $roj am4ora prona)en u i okolo 3(arosa#

*i4ar!t1o# točar!t1o ' sim$oli na sluA$enom 4arskom novcu !prikaz koze".

O4rti ? Lončar!t1o#

Argumenti proiz1odnji: glinene naslage na otoku, speci4ični o$lici posu)a# nalazi

%podmetača& za pečenje keramike# različiti kalupi za produkcija različiti( proizvoda

!terakotni( 4igura, predmeta nepoznate namjene i dr."# keramičarski kart i uniteni dijelovi

peći !uz juAni i jugoistočno ugao $edema"

+ipologija po!u@a# crnopremazano stolno posu)e !ski4osi s prikazom sove, olpe s listićima i

dr."# o$ično ku(injsko posu)e# izdvajanje nekoliko tipova am4ora kojima se produkcija

smjeta u 3(aros !3(aros tip B, =, >", stolne am4ore, te terakotne 4igure.

+rgo1ina# Kapacitet (ore ukazuje na trgovačku usmjerenost proizvodnje#

+rgo1ačku akti1no!t !1jedoče: distri$ucija 4arskog novca !*is, olin, /anići, zap.

9ercegovina, <a$, ;atajnicac na +unavu i <umunjska"



,i!tri4ucija ar!ki& amora# a. tip 3(aros B: 3(aros, Issa, KopilaCKorčula, /anići !s

gra4itom TOU[N", $rodolom *ela vitnja kod Ise i dr.# a. tip 3(aros =: 3(aros,

KopilaCKorčula#

,i!tri4ucija o!talog ar!kog po!u@a# ski4osi sa sovom !3(aros, Glasinac C;i9", olpe slistićima !3(aros, 0eum i dr."

/5*AKL5JA

+okazi o postojanju:

D. i!ani iz1or# !eudo kilak , 3eripl, BB.

E. Numizmatički nalazi#

Kovan isključivo $rončani novac# kao uzor uzet sirakuki novac.

Kovane = nominale !ukupno poznato oko =6? komada":

1elika !(emilitra" i !rednja !trias": 9eraklova glava s lavljom koAom C luk i toljaga s leg.

931, 931K, 931KZ, 931KZ

mala# 1rtemidina glava C dupin s leg. 931

,atacija# sred. >. st. pr. Kr. ' dr. pol. >. st. pr. Kr.

*a!pro!tranjeno!t: otok 9var !tari grad i 9var" ' prevladavajuća $rojka# olin, plit, ;rač

!;ol i +onji 9umac", 2urter, 0in, Korčula.

<a;an nalaz# ostava novca kod Wkudljivca na otoku 9varu !prona)ena F8=. g.# sadrAi F6B

$rončana novca od čega >D (eraklejski(".

o1ije!ni ok1ir /erakleje# dr. pol. >. st. pr. Kr. ' prestanak sirakuke dominacije na

srednjojadranskom prostoru# osamostaljivanje Isse# rast 3(arosa.

+eorije o lokaciji jadran!ke /erakleje

- 3. 0isiteo !F8=6.CF8=7." ' o$javljivač ostave kod Wkudljevca 9erakleju locira kod <ogoznice

!prema 3s. kilaku"



- . ;runmid !F8D8." ' %+ie Insc(ri4ten und 2^nzen der griec(isc(en t_date +almatiens& '

9erakleju smjeta na 9var !na 3(aros.." na temelju koncentracije novca.

- G. 0ovak !FDB>." ' na kopnu kod dananje <ogoznice !9ilejski poluotok" prema 3s.

kilaku.

2. uić !FD." ' juAna Ilirida !9aonija" nasuprot Kr4a prema 3s. kilaku.

3. isičar !FDF." ' <ogoznica, alona.

+. <endić-2iočević !FD=., FD8?." ' Korčula 5 R knidska kolonija.

. ;racessi !FD7F." ' Korčula 5

2. @aninović !FDDB." ' /1ar na o. /1aruC ar&eoloBka pot1rda 9 za!tupljeno!t no1ca

;. Kirigin !B??>." ' nepoznato mjesto, ali s naginjanjem k juAnoj Iliridi.

/1ar!ka luka (/erakleja 8)

- *elika koncentracija (eraklejskog novca#

- ,o4ra luka na gla1nom prometnom putu uz i!točnojadran!ku o4alu#

- Grčki natpis jako sličan isejskim nadgro$nim spomenicima.

I5JKO IN+5*5NO ,J5LO<ANJ5

(Lum4arda 87 +ragurion7 5petion7 alona 8)

Isejski interes za irenjem trgovačkog djelovanja na srednjedalmatinsko područje#

*rijeme: kraj =. i B. st. pr. Kr.#

3omno $iranje strateko ' trgovačko ' produktivni( točaka u prostoru

Ote;a1aju0e okolno!ti# uzdizanje Ilirske drAave i ekspanzija +elmata prema o$alnim

područjima srednje +almacije# kasnije i %mijeanje& interesa s <imom.

I!ej!ka na!eo4ina u Lum4ardi (o. Korčula) 9 nespomenuta u izvorima



B. 4aza grčke kolonizacije Korčule# *rijeme: sred. =. st. pr. Kr.

1jeti# vakuum nastao povlačenjem i$urna u matične prostore i neistaknutost Ilirske drAave

na ovom prostoru.

dogovoru s prvacima lokalne aristokracije !3ilos i +azos" utemeljena kolonija.

ud$ina upitna: - nedovoljno ar(eoloki( podataka i nesigurnost poloAaja na vratima Ilirske

drAave.

"aBto Lum4arda8

F. 3ogodan strateki poloAaj ' nadzor Korčulanskog kanala#

B. 3ogodan produktivni poloAaj ' plodno lum$ardsko *elo poje i okolna polja.

L'A*,KA 5I"'A#

- +ekret o osnutku naseo$ine#

- ,atacija: >. st. pr. Kr. !. ;runmid, 3. isičar"# =. st. pr. Kr. !+.<endić - 2iočević"#

- 'je!to nalaza: glavica poluotoka Koludrt u um$ardi ' antička cisterna#

- otkrivena u nekoliko navrata od F877.

- glavni interpretatori: . ;runmid, +. <endić-2iočević, 3. isičar, om$ardo i dr.

Oko E33 koloni!ta do4ilo je#

Oikopedon: kućite s dvorom i vrtom !F. pletra R F=? mB"

roto! klaro!: = pletra oda$rane zemlje X neto ostale zemlje od čega F. nasljedno# kasniji

doseljenici do$ivaju >. pletra nepodijeljene zemlje.

*im!ka 1ila ru!tika na polo;aju Kne;ina 9 <elo oje. Eeknika gradnje - opus reti!ulatum

I!ej!ka Wna!eo4inaX u +rogiru (YZ[\]^Z_]`)

*rijeme %isejskog& naselja: kraj =. i poč. B. st. pr. Kr.



1r(eoloki materijal dokazuje koritenje poloAaja i puno ranije ' nalazi prapovijesnog

materijala i ranijeg grčkog importiranog materijala

3rve vijesti vezane uz F8. g. pr. Kr. !3oli$ije II, D, F" ' %Gra)ani Ise su vie puta slali

poslanstva u <im i Aalili se da im +elmati pustoe zemlju i gradove petij i Eragurij koji su usavezu s njima&.#

"aBto +rogir# - pogodan strateki !otočni poloAaj", $ogato poljoprivredno zale)e, kontakt s

unutranjoću, ranije uspostavljeni kontakti s domorodačkim stanovnitvom - ;ulini i dr.

r4ani!tički detalji i!ej!kog +rogira#

3ravilna planimetrija gradskog rastera# $edemi gra)eni od masivni( $unjasti( $lokova s

anatirozom.

3opločane komunikacije pravilnog rasporeda irine od = do vie metara

tam$eni $lokovi usmjereni sjever-jug u odnosu F:B.#

tam$ena ar(itektura za$iljeAena na nekoliko poloAaja unutar Erogira.

1gora i kultno sredite naselja na poloAaju dananje katedrale: nalaz 9erinog Artvenika#

kamene edikule u o$liku (ramskog pročelja i dr.

I"<O*I#

Eragurium marmore notum ' 3linije tariji, F. st. 'Erogir je poznat po mramoru.

0atpis sa spomenom (ijeromnamona i svećenice iz Katel ućurca !=.CB. st. pr. Kr."

I5JKA NA5OINA +OO*5>Q55+IJ #

*rijeme %isejskog& naselja: kraj =. i poč. B. st. pr. Kr.

3rve vijesti vezane uz F8. g. pr. Kr. !3oli$ije II, D, F" ' %Gra)ani Ise su vie puta slali

poslanstva u <im i Aalili se da im +elmati pustoe zemlju i gradove petij i Eragurij koji su u

savezu s njima&.#

"aBto 5petij# - pogodan strateki !poluotočni poloAaj na uću rijeke `rnovnice", $ogato poljoprivredno zale)e, kontakt s unutranjoću, ranije uspostavljeni kontakti s domorodačkim



stanovnitvom - ;ulini i dr.# iznimno malo grčkog materijala ' evidentan utjecaj nemirnog

razdo$lja na irem salonitanskom prostoru

r4anizam 5petija#

0epravilan o$lik veličine oko > (a# ostatci $edema pose$no na sjevernoj i zapadnoj strani

poluotoka, te na juAnoj morskoj# monumentalni $edemi de$ljine do =.= m gra)eni istom

te(nikom kao isejski i 4arski# utvr)en poloAaj gradski( vrata irine =,6 m pretpostavljen

pravilan ortogonalni raster komunikacija.

alonitan!ki pro!tor#

0alazi potvr)uju (elenističku naseljenost, ali njezin karakter nije u potpunosti jasan#

prostorne karakteristike odgovaraju ostalim isejskim interesnim područjima# poznato nekoliko

nadgro$ni( spomenika isejskog tipa# poznat natpis sa spomenom (ijeromnamona#

0a prostoru rimskog 4oruma i 2anastirina u du$ljim slojevima prona)ena ar(itektura

(elenističkog tipa gradnje# poznato dosta sitnog (elenističkog materijala#

0atpis iz *ranjica !kraj >. st. pr. Kr." svjedoči nekoj vjerskoj svečanosti#

Hezarov transkript !6. g. pr. Kr." svjedoči prisutnosti isejskog elementa u aloni, spomen

Eragurijaca u izaslanstvu Hezaru radi povrata prava Isejaca.

Documents

Grci u Antičkom Iliriku,Skriptica