6 - Polaganje Geotekstila i Geomreža

7/25/2019 6 - Polaganje Geotekstila i Geomrea

1/45

OPI TEHNIKI UVJETI

ZA RADOVE U VODNOM GOSPODARSTVU

KNJIGA 2

Gradnja i odravanje komunalnih vodnih graevina

3. POGLAVLJE

POLAGANJE GEOTEKSTILA I GEOMREA

NARUITELJ: HRVATSKE VODE

IZRADILI: GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBUINSTITUT IGH d.d., Zagreb

Koordinator: prof. dr. sc. Vjeran Mlinari, dipl. ing. gra.Sreko Mili, dipl.ing. gra.

Voditelj izrade: mr. sc. Kreimir Bolana, dipl. ing. gra.

Suradnici: prof. dr. sc. Tatjana Rukavina, dipl. ing. gra.SnjeanaSesar, dipl. ing. gra.Zvonko Varga, dipl. .ing. gra.

Zagreb, 2012.


2/45

3. POGLAVLJE



3/45

SADRAJ

3-00 OPE NAPOMENE ..... 3-13-00.1 DEFINICIJE .... 3-1

3-01 OPENITO O RADOVIMANA POLAGANJU GEOTEKSTILA IGEOMREA ............................................................................................................... 3-3

3-01.1 RADOVI NA UREENJU SLABO NOSIVOG TEMELJNOG TLA ..... 3-33-01.2 RADOVI NA ZATITI POKOSA I DRUGIH POVRINA

IZLOENIH EROZIJI ................ 3-43-01.3 RADOVI NA ZATITI DNA I POKOSA KANALA.......................... 3-5

3-02 MATERIJALI ................ 3-63-02.1 GEOTEKSTILI ........................................................................................ 3-7

3-02.1.1 Hidraulika svojstva ......... 3-73-02.1.2 Mehanika svojstva .... 3-103-02.1.3 Postojanost ................ 3-10

3-02.2 GEOMREE............................................................................................ 3-113-02.2.1 Mehanika svojstva .... 3-113-02.2.2 Postojanost .................. 3-12

3-03 OPIS IZVOENJA RADOVA..... 3-143-03.1 UREENJE SLABOGNOSIVOG TEMELJNOG TLA

GEOTEKSTILIMA I GEOMREAMA ...... 3-143-03.2 ZATITA POKOSA I DRUGIH POVRINA IZLOENIH EROZIJI ..... 3-183-03.3 IZRADA PODLOGE ............................................................................. 3-21

3-04 ZAHTJEVI KAKVOE.............. 3-243-04.1 UREENJE SLABO NOSIVOG TEMELJNOG TLA ......................... 3-24

3-04.1.1 Geotekstil ......................... 3-243-04.1.2 Geomree......................... 3-29

3-04.2 ZATITA POKOSA I DRUGIH POVRINA IZLOENIH EROZIJI....3-303-04.2.1 Geopletiva .........................3-30

3-04.2.2 Geotekstil ......................... 3-303-04.2.3 Geomree......................... 3-313-04.3 IZRADA PODLOGE ............................................................................. 3-323-04.3 IZRADA TEMELJNOG MADRACA PODLOGE ...................................... 3-32

3-05 NAIN PREUZIMANJA IZVEDENIH RADOVA..... 3-363-06 OBRAUN RADOVA.................... 3-373-07 NORME I TEHNIKI PROPISI ......... 3-38


4/45

POLAGANJE GEOTEKSTILA I GEOMREA 3

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2012.KNJI GA 2 Stranica 3-1

3. POGLAVLJE


3-00 OPE NAPOMENE

U ovom 3. poglavlju OTU-a propisuju se minimalni zahtjevi kakvoe za materijale,proizvode i radove koji se koriste kod izvoenja radova na polaganju geosintetika,prvenstveno geotekstila i geomrea. OTU-i su pisani na nain da su dio ugovora, a da seuvjeti koji se odnose na posebne radove ukljue u ugovor kao Posebni tehniki uvjeti(PTU).

Materijali, proizvodi, oprema i radovi moraju biti izraeni u skladu s normama itehnikim propisima navedenim u projektnoj dokumentaciji. Obavezna je primjena

odgovarajuih EN-i, odnosno onih koje daju ekvivalentnu uinkovitost EN-i. Ako se umeuvremenu neka norma ili propis stavi van snage, vait e zamjenjujua norma ilipropis.

Izvoa moe predloiti primjenu priznatih tehnikih pravila (normi) neke inozemnenormizacijske ustanove (ISO, EN, DIN, ASTM, ...) uz uvjet pisanog obrazloenja iodobrenja nadzornog inenjera. Tu promjenu nadzorni inenjer odobrava uz suglasnostprojektanta. Izvoa jeduan promjenu unijeti u izvedbeni projekt.

3-00.1 DEFINICIJE

Opi pojmovi i izrazi te njihovo znaenje u ovim Opim tehnikim uvjetima navedeni suu 0. poglavlju. Ovdje se definiraju samo neki izrazi koji nisu dani u 0. poglavlju, a odnosese na ovo poglavlje.

Sraslo tloje onaj dio litosfere na kojem je predviena izgradnja ceste ili kojeg drugogcestovnog objekta.Temeljno tlo(ureeno sraslo tlo) sraslo je tlo na kojem se izgrauje nasip, a obraeno jetako da zadovoljava propisane geomehanike uvjete.Slabo temeljno tloje onaj sloj koji se uobiajenim nainom ne moe urediti tako dazadovoljava propisane geomehanike uvjetepa ga zbog nepogodnih svojstava ili stanjatreba ili ukloniti ili posebnim nainima osposobiti za namijenjenu funkciju.Humusje povrinski sloj tla koji sadri organske tvari u takvoj koliini da mu u

graevinskom smislu daju nepovoljna svojstva.Posteljicaje ureeni zavrni sloj nasipa, u usjeku ureeno sraslo tlo ili zamijenjeno sraslotlo, odreene ravnosti i nagiba, koji svojim fizikalnim i kemijskim svojstvimazadovoljavaju traene uvjete, tako da mogu bez tetnih posljedica primiti optereenjekolnike konstrukcije i prometno optereenje.Nasip je graevina izgraena od zemljanih, kamenih ili mijeanih materijala natemeljnom tlu (ureenom sraslom tlu).Stepenicaje stepeniasti oblik iskopa u nagnutom sraslom tlu.Graevinska jamaje iskop u sraslom tlu jamastog oblika koji slui za izradu temeljaneke graevine.Rovje plitki ili duboki iskop u sraslom tlu za postavljanje instalacija.Vrtaaje oblik prirodnog udubljenja u podruju krakog terena.

Geotekstiliu smislu ovih OTU-a jesu vodopropusni netkani, tkani, ivani i kompozitnimaterijali koji ne trunu.


5/45

3 POLAGANJE GEOTEKSTILA I GEOMREA

Stranica 3-2 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2012.KNJIGA 2

Netkani geotekstil nastaje uvrivanjem ravno poloenih, jedni na druge, beskonanihvlakana (filamenti) ili vlakana ograniene duljine (kratka vlakna). Uvrivanje moe bitimehaniko (iglanjem ili ivanjem) i/ili adhezivno (pomou veziva), odnosno kohezivno(termikim djelovanjem).Tkani geotekstil sastoji se od meusobno okomito poloenih sustava vlakana (mree).Razlikuju se po vrsti vlakana i nainu njihova povezivanja, kao i po broju niti (vlakna) ujedininoj duljini.ivani geotekstil je zajedniki pojam za plosnate tvorevine proizvedene meusobnimomanjem jedne ili vie grupa prediva, vlakana, niti ili drugih elemenata.Geokompozitijesu kombinacije dviju ili vie pojedinanih sastavnica geotekstila tegeomrea ili geopletiva.Geomree su polimerne, ravninske strukture koje se koriste u geotehnikim igraevinskim zahvatima, iji su otvori znatno vei od strukturnih elemenata koji suspajani u vorovima.Geopletivasu trodimenzinalna, propusna struktura nainjena od polimernih jednovrsnihniti i/ili drugih elemenata (sintetikih ili prirodnih), koji su mehaniki i/ili termiki i/ilikemijski i/ili na neki drugi nain spojeni.

Drenaaslui za prikupljanje povrinskih i podzemnih voda i/ili drugih fluida i njihovpronos do drugih sustava odvodnje.Gabioni su pravokutne koare (kvadri) od iane ili polimerne mree ispunjene kamenimmaterijalom, koje se mogu slagati kao opeke da oblikuju samostojeu konstrukciju(potporne zidove, obloge vodotoka i sl.).Gabioni sa zategama su pravokutne koare od iane mree s mreama za sidrenje(zatege), ispunjene kamenim materijalom, koje se mogu slagati kao opeke da oblikujusamostojeu konstrukciju koja se koristi za: izradu nasipa i potpornih zidova, zatitupokosa, armiranje tla, zatitu od erozije i za armiranje nasipa s kutom pokosa do 70.Geomembrana je geosintetski materijal koji se prilikom rjeavanja geotehnikihproblema ili u drugim vidovima graevinarstva primjenjuje u tlu i/ili drugim materijalimakao vodonepropusna barijera.

Geosintetik je proizvod od sintetikih materijala namijenjen uporabi u zemljanimgraevinama i openito u graditeljstvu, a prema grai i svrhama za koje se upotrebljavajudijele se na: geotekstile, geomree, geomembrane i geokompozite.Uporabivostje sposobnost konstrukcije i njenih elemenata, odnosno cijele graevine dazadri svojstva koja omoguuju njenu normalnu uporabu.


6/45



3-01 OPENITO O RADOVIMANA POLAGANJU GEOTEKSTILA I GEOMREA

Rad obuhvaa sve aktivnosti potrebne za kvalitetnu i ekonominu gradnju i odravanjekomunalnih vodnih graevina.

Geosintetici koji se koriste pri gradnji i odravanju komunalnih vodnih graevinamorajuzadovoljavati u pogledu zahtjeva koji se odnose na funkcije: filtriranja, dreniranja,razdvajanja i pojaanja, armiranja i brtvljenja. Stoga se ugrauju i svi oblici geosintetika:geotekstili, geomree, geomembrane i njihovi kompoziti, a izbor odgovarajueg tipageosintetika ovisi o predvienoj funkciji.

Obzirom na funkciju koju geosintetik ima kao sastavni dio komunalnih vodnih graevina,ove se graevine mogu svrstati na sljedei nain:

a) primarna funkcija filtriranje, sekundarna funkcija razdvajanje:

zatita dna i bokova rovova;

zatita obala i dna vodotoka od erozije; regulacija vodotoka;

luke i marine;

filtarska zatita drenanih ureaja (cijevne drenae, mineralni drenani slojevi isl.).

b) primarna funkcija dreniranje (geotekstil rijetko dolazi u funkciji dreniranja kaosamostalni element, najee se primijenjuju posebni geokompoziti): vertikalne drenae iza zidova i druge drenae;

c) primarna funkcija brtvljenje/izoliranje (funkcija brtvljenja/izoliranja povjerava se

raznim tipovima geomembrana i njihovih kompozita)

objekti za evakuaciju otpadnih voda;

nepropusna dna kanala, bazena i slinih graevina;

d) primarna funkcija razdvajanje i pojaanje kod izgradnje svih tipova graevinaza ureenje slabonosivog temeljnog tla; kod izgradnje svih tipova graevina za pojaanje nosivosti temeljnog tla, slojeva

nasipa i posteljice.

Radovi na polaganju geosintetskih materijala u okviru ovih Tehnikih uvjeta podijeljenisu u etiri skupine: radove na ureenju slabo nosivog temeljnog tla, odnosno izradi posteljice;

radove na zatiti pokosa i drugih povrina izloenih eroziji; radove na zatiti dna i pokosa kanala.

U nastavku su i opisane uvaavajueposebnosti svake skupine.

3-01.1 RADOVI NA UREENJU SLABO NOSIVOG TEMELJNOG TLA

Slabo nosivo temeljno tlo je tlo male nosivosti koje se ne moe uobiajenimjednostavnim metodama urediti kako bi se na njemu mogla izgraditi graevina ve gatreba poboljati nekom od primjerenih metoda, u ovom sluaju polaganjemgeotekstila iligeomrea.

Ureeni zavrni sloj nasipa, u usjeku ureeno sraslo tlo ili zamijenjeno sraslo tloodreene ravnosti i nagiba, koji svojim fizikalnim i kemijskim svojstvima, odnosno


7/45



mehanikim karakteristikama zadovoljava traene uvjete, takoda bez tetnih posljedicamoe primiti optereenje graevine naziva se posteljica. Ukoliko se traeni zahtjevi nemogu ispuniti, pristupa se izradi posteljice na nain identian ureenju slabo nosivogtemeljnog tla primjenom neke od primjerenih metoda, u ovom sluaju polaganjemgeotekstila ili geomree.

Skupina radova na ureenju slabo nosivog temeljnog tla, odnosno izradi posteljice,obuhvaena ovom tokom Opih tehnikih uvjeta za radove u vodnom gospodarstvu,obuhvaa iskljuivo radove na ureenju takvog temeljnog tla geosinteticima, prvenstvenogeotekstilom ili geomreama, odnosno radove na izradi posteljice na nain da segeosintetik (geotekstil ili geomrea) koriste u svrhu poboljanja fizikalno mehanikihkarakteristika tla posteljice ili omoguavanja koritenja materijala loije kvalitete priizradi posteljice.

Ovaj rad ukljuuje pripremu temeljnog tla koja nije posebno obraena u tokama ovihOTU-a. Rad ukljuuje dobavu i prijevoz geosintetika, geotekstila, odnosno geomree nagradilite, njegovo uskladitenje, lokalni prijevoz po gradilitu, polaganje i spajanje, kao i

dobavu odgovarajueg nasipnog materijala, njegovo razastiranje, planiranje i zbijanje.Kontrolna ispitivanja materijala, spojnih sredstava (konca ili posebnih spojnica), gotovihspojeva, kao i nasipnog materijala, takoer su ukljuena u ovaj rad.

3-01.2 RADOVI NA ZATITI POKOSA I DRUGIH POVRINA IZLOENIH EROZIJI

Pokosi i druge povrine izvrgnute eroziji na svim podrujima gradilita moraju bitiprimjereno zatiene, prema projektu ili prema uputama nadzornog inenjera.Geosintetici prilikom izvoenja radova na zatiti pokosa i drugih povrina izloeniheroziji mogu predstavljati samostalni zatitni element ili mogu predstavljati meuslojizmeu tla pokosa i elemenata zatite, pri emu ima ulogu sprjeavanja iznoenjamaterijala iz tla.

Skupina radova nazatiti pokosa i drugih povrina izloenih eroziji opisana u ovoj tokiOTU-a obuhvaa iskljuivo radovena zatiti pokosa i drugih povrina izloenih eroziji usluaju kada geosintetik predstavlja samostalni zatitni element. Obuhvaeni su radovi naureenju pokosa i drugih povrina izloenih eroziji geosinteticima, a ukljuuje radove nazatiti pokosa geopletivom bez ili sa umetnutim sjemenom trave, u manjoj mjerinetkanim geotekstilom ili geomreama od prirodnih ili kombinacije prirodnih i umjetnihvlakana, kao i polimernim geomreama.

Rad na zatiti pokosa geopletivom bez ili sa umetnutim sjemenom trave, kao i netkanimgeotekstilom ili geomreama od prirodnih ili kombinacije prirodnih i umjetnih vlakanaobuhvaa ienje i ureenje povrina, obradu povrina koja izmeu ostalog ukljuuje

dodavanje gnojiva i drugih potrebnih sastojaka, vlaenje po potrebi, poravnanje povrinai lagano valjanje, sijanje trave ukoliko se koristi geosintetik bez umetnutog sjemena trave,polaganje geosintetika, njegovo uvrivanje na odgovarajui nain, odravanje dopotrebnog razvoja trave i prvu konju na projektom predvienim povrinama.

U projektu kanala mora biti dokazana protuerozijska stabilnost zatiene i nezatieneomoene konture kanala.

Rad na zatiti pokosa i drugih povrina izloenih eroziji geomreom privrenom napodlogu elinim klinovima i zasijavanje smjesom travnog sjemena podrazumijevaobjedinjeni postupak zatravljivanja kanala sijanjem travnog sjemena i privrivanjageomree preko povrine koja se zatravljuje. Geomrea u ovom obliku zatiteprotuerozijski stabilizira pokos i druge povrine izloene eroziji u vremenskom razmakuod sjetve travnog sjemena do potpunog razvoja travnatog pokrova. Nakon potpunog


8/45



razvitka travnatog pokrova ugraena geomrea armira korijenski sustav trave i timedoprinosi protuerozijskoj otpornosti tog pokrova. Takva se zatita primjenjuje u ciljusmanjenja erozijskog djelovanja kie na pokosima kanala, kao i erozijskih uinaka naomoenoj konturi kanala pri kratkotrajnoj tekuoj vodi u kanalu, sve za vrijeme razvojatravnatog pokrova.

Radovi na zatiti pokosa pomou polimernih mrea obuhvaaju ureenje pokosa,uklanjanje rastroenog kamenog materijala i pojedinih blokova kamena koji bi se mogliobruiti, izradu sidara u stijeni za uvrivanje mrea, nabavu, transport i montiranjemrea, njihovo meusobno povezivanje te uvrivanje donjega kraja mrea pomoubetonskih utega ili na drugi pogodan nain.

3-01.3 RADOVI NA ZATITI DNA I POKOSA KANALA

Zatita dna i pokosa kanala je hidrotehnika mjera kojom se sprjeava erozija korita iosigurava njegova stabilnost. Provodi se na razliite naine primjerice zasijavanjem

travom, oblaganjem busenom, oblaganjem geosintetskim matrijalima, betoniranjemobloge svjeim betonom, oblaganjembetonskim prizmama ili drugaijim prefabrikatima,oblaganjem kamenom (nasipanjem, slobodno sloenim ili u cementnom mortu), zatitomgabionima, asfaltiranjem te raznim kombinacijama navedenih i drugih naina zatite.Geosintetik se prilikom zatite dna i pokosa kanala koristi kao zatita ili predstavljameusloj izmeu pokosa i elemenata zatite, pri emu sprjeava iznoenje estica tla izpokosa ili dna kanala.

Skupina radova nazatiti dna i pokosa kanala obuhvaena ovom tokom Opih tehnikihuvjeta za radove u vodnom gospodarstvu obuhvaa radove na zatiti dna i pokosa kanalaobraenim kamenom ili betonskim prizmama s rekama u cementnom mortu ili betonomkod kojih je geotekstil samostalna podloga ili je sastavni dio podloge koja se izrauje u

kombinaciji sa ljunkom ili ljunkom i betonom. Ova skupina radova obuhvaa i radovena izradi zatita dna i pokosa kanala metalnim ili plastinim gabionskim madracimaispunjenim lomljenim kamenom, a koji se polau napodlogu od geotekstila.

Skupina radova na zatiti dna i pokosa kanala pri kojima se geosintetik koristi kaosamostalni zatitni sloj opisana je u toki 3-01.2.

Rad na zatiti dna i pokosa kanala betonskim prizmama s rekamau cementnom mortu,kao i zatita dna ipokosa kanala betonskom oblogom na podlozi od geotekstila i ljunka,sastoji se u dobavi i polaganju geotekstila na prethodno strojno ureeno dno i pokosekanala, razastiranju prethodno dobavljenog prirodnog ljunka u sloju debljine 15 cm teizradi obloge od betonskih prizmi debljine 10 cm s rekama u cementnom mortu,

odnosno armirane betonske obloge.

Rad na zatiti dna i pokosa kanala obraenim kamenom ili betonskim prizmama napodlozi od geotekstila, ljunka i betona te s rekama u cementnom mortu sastoji se udobavi i polaganju geotekstila na prethodno strojno ureeno dno i pokose kanala,razastiranju prethodno dobavljenog prirodnog ljunka u sloju debljine 10 cm, ugradnjisvjeeg betona klase C16/20 u sloju debljine 10 cm te izradi obloge od obraenoglomljenog kamena krupnoe 25 cm ili od betonskih prizmi te zapunjavanju reki izmeukamena cementnim mortom.Radovi na zatiti pokosa gabionskim koarama i gabionskim madracima (visine do 30cm) od lomljenog kamena obuhvaaju pripremu i ureenje povrina kontakta prirodnogtla i gabiona na kojoj se povremeno ili stalno pojavljuje voda, polaganja geotekstila usvrhu sprjeavanja iznoenja materijala iz tla, izvoenje temeljnog iskopa, dobavemetalnih ili plastinih gabionskih koara u razvijenom obliku plata (u balama), ice i


9/45



ostalog potrebnog materijala te od oblikovanja (uvezivanja) koara, prijevoza na mjestougradnje, polaganja na geotekstil, dobavu i prijevoz materijala za ispunu koara, ugradnjumaterijala za ispunu, zatvaranje i meusobno uvrivanje koara elinom icom,nasipavanje materijala u podlozi gabiona te izmeu njih i pokosa i u praznim prostorima,kao i kontrolu ugraenog materijala.

3-02 MATERIJALI

Geosintetici su planarni polimerni materijali koji se koriste u kombinaciji ili u kontaktu sazemljanim ili kamenim tlom ili ostalim geotehnikim materijalima za razliite svrhe kodgradnje hidrotehnikih i ostalih inenjerskih graevina.

Geosintetici se upotrebljavaju za razdvajanje, filtriranje, dreniranje, ojaanje/armiranje,brtvljenje i zatitu.

Veina geosintetika proizvedena je od sintetskih polimera: polipropilena, poliesetra i

polietilena. Ti polimeri su visoko otporni na bioloke i kemijske utjecaje. Rjee se koristepoliamidi i staklena vlakna. Prirodna vlakna kao to su kokos, juta i pamuk mogu setakoer koristiti za proizvodnju geosintetika, meutim zbog toga to oni samo privremenoobavljaju svoju funkciju dok se ne raspadnu, razmatraju se odvojeno od geosintetika.

Geosintetske materijale dijelimo u nekoliko glavnih grupa:

geotekstile - propusni, planarni tekstilni materijali koji mogu biti netkani, tkani,pleteni, iglani ili toplo valjani. Najvie se koriste za razdvajanje, filtriranje i zazatitu, a esto i za dreniranje i ojaanje/armiranje;

geomree - za ojaanja - planarni materijali sa pravilno rasporeenim otvorima.Sastoje se od mree elemenata za natezanje, meusobno povezanih varenjem,spajanjem ili ekstrudiranjem. Veliina otvora jebitno vea odelemenata koji tvore

strukturu. Njihova primarna uloga je armiranje; geomree drenane - poseban oblik geomrea koji se sastoji od guste, pravilne

mree elemenata iji su sastavni dijelovi meusobno povezani vorovima iliekstruzijom. Koriste se, prije svega, za razdvajanje i dreniranje;

geopletiva - trodimenzionalna, propusna struktura nainjena od polimernihjednovrsnih niti i/ili drugih elemenata (sintetikih ili prirodnih), koji su mehanikii/ili termiki i/ili kemijski i/ili na neki drugi nain spojeni;

geomembrane - nepropusni, planarni materijali ija je glavna svrhabrtvljenje; geokompoziti - proizvedeni ili na terenu sastavljeni umjetni materijali koji se

sastoje od najmanje dvije vrste razliitih materijala, od kojih je najmanje jedan odpolimernih sintetskih vlakana. Postoji skoro neogranien broj razliitih vrstageokompozita. Najvie se koriste za dreniranje ibrtvljenje;

bentonitni tepisi - oblik nepropusnih geokompozita sastavljen od dva geotekstilaizmeu kojih je ugraena bentonitna glina. Koriste se za brtvljenje.

Ovim Opim tehnikim uvjetima za radove u vodnom gospodarstvu bit e obuhvaenigeotekstili i geomree kao najzastupljeniji predstavnici geosintetskih materijala koji sekoriste pri gradnji hidrotehnikih graevina.


10/45



3-02.1 GEOTEKSTILI

Geotekstil jepropusni materijal proizveden od sintetikih vlakana kao to su polipropilen,poliester, poliamid, polietilen i drugi, odnosno od prirodnih vlakana (juta, kokos) ilidrvene sjeke. Ovisno o tehnologiji izvedbe, geotekstil moe biti pleteni, tkani ili netkani.

Pri gradnji i odravanju hidrotehnikih graevina najee se primjenjuje netkani tekstil -armirani i nearmirani. Netkani geotekstil primijenjuje se pri izradi filtra i kod razdvajanjai pojaanja. Za zatitu pokosa nasutih objekata i obalnih pokosa umjetnih i prirodnihvodotoka proizvode se i posebne vrste netkanih tekstila s uloenim humusom (hranjivom)i sjemenom trave.

Geotekstil u hidrotehnikim graevinama mora omoguiti protjecanje vode okomito naravninu geotekstila (filtriranje) i/ili u ravnini geotekstila (dreniranje) sprjeavajui na tajnain pojavu erozije tla.

Geotekstili s primarnom funkcijom filtriranja primjenjuju se radi ograniavanja ispiranja

sitnog materijala kod prolaza vode iz sloja tla fine granulacije u sloj krupnije granulacije.Kao filtar geotekstil zadrava sastavne dijelove tla ili druge estice, uz istovremenoomoguavanje protoka tekuina okomito na ravninu filtra. Pri tome treba razlikovatimehaniku stabilnost filtra (sposobnost zadravanja tla) i hidrauliku uinkov itost filtra sciljem odvodnje vode uz minimalne gubitke tlaka. Geotekstili s funkcijom filtra imaju i

dodatnu funkciju razdvajanja dva sloja tla, pri emu ograniavaju meusobno mijeanjedvaju slojeva tla razliitih fizikalnih svojstva tla (granulometrijski sastav, konzistencija,slijeganje). Oni sprjeavaju ispiranje finih estica i njihovo prodiranje u krupnozrnatijimaterijal. U hidrotehnikim graevinama ovaj tip geotekstila primijenjuje se kod zatiteobala i dna vodotoka od erozije, regulacije vodotoka.

Geotekstil s primarnom funkcijom dreniranja primjenjuje se radi odvodnje vode koja

pritjee u tlo u ravnini geotekstila, uz to manji gubitak tlaka i znatno sprjeavanjeispiranja sitnog materijala iz tla putem odgovarajuih filtara. U hidrotehnikimgraevinama ovaj tip geotekstila primijenjuje se kod drenaa.

Geotekstil sa primarnom funkcijom razdvajanja i pojaanja se primjenjuje za pojaanjenosivosti temeljnog tla, slojeva nasipa i posteljice. Primjenjuje se kod izgradnje svihtipova hidrotehnikih graevina.

S obzirom na funkciju u hidrotehnikim graevinama geotekstil mora zadovoljiti zahtjevena mjerodavna mehanika i hidraulika svojstva te osigurati postojanost tih svojstava zavrijeme ivotnog vijeka graevine. Mjerodavna svojstva geotekstila su:

3-02.1.1 Hidraulika svojstva

Karakteristina veliina otvora geotekstila O90

Kako sitne estice tla ne bi bile protisnute kroz geotekstil kod statikog i dinamikogoptereenja s protokom vode, karakteristina irina otvora geotekstila O90, odreenaprema HRN EN ISO 12956 mora imati ogranienu vrijednost.Kod procjene doputene karakteristine irine otvora geotekstila treba dodatno uzeti uobzir strukturu i svojstva tla koje treba filtrirati te ih ukljuiti u procjenu. Pri tome sevrste tla , obzirom na njihove tehnike zahtjeve filtriranja, mogu karakterizirati kao: podruje A CH, CL, CL-ML, CM, GC, SC, GC-GM, SC-SM

Ova se tla ne smatraju problematinima. Za osiguranje mehanike stabilnosti filtrakod statikog optereenja filtra i malog gradijenta esto su dovoljni geosintetici svrlo velikim karakteristinim irinama otvora u usporedbi s promjerom zrna tla


11/45



(O90>2 d85). Meutim, problemi se mogu javiti ukoliko je tlo zajedno s vodom ipod utjecajem dinamikog optereenja sklono razmekavanju te ukoliko se upodruju geotekstila javljaju veliki hidrauliki gradijenti.

podruje B ML, SM, SP, GM (GW-GM/GP-GM)Ova su tla najee vrlo sklona eroziji i zahtijevaju paljivu prilagodbuodgovarajueg geotekstila, budui da nemaju svojstva potrebna za stvaranjevlastitog, prirodnog filtra. Posebno su ugroena jednoliko graduirana tla. Radiosiguranja mehanike filtarske stabilnosti preporua se striktno pridravanjekriterija navedenih u nastavku.

podruje C GW, GP, SW, SPObzirom na strukturu njihovog zrna, ova su tla openito neznatno ugroena oderozije. Za mehaniku stabilnost filtra kod statikog optereenja filtra i maloggradijenta esto su dovoljni geosintetici velikih karakteristinih irina otvora(O90 > d85) u usporedbi s promjerom zrna tla, budui da ova tla mogu stvoritiprirodni filter.

Razlikujemo dva podruja zahtjeva na minimalno/maksimalno doputenu karakteristinuirinu otvora.

Podruje zahtjeva 1(geotekstili velikih karakteristinih otvora pora)Tlo je sposobno nainiti prirodni filtar (iza geotekstila). Protok kod malog gradijenta spreteno statikim optereenjem filtra. Drenae s malim protokom, odnosno statikooptereenje filtra. Prednost ima geotekstil krupnijih pora, ali treba biti oprezan , jerukoliko je otvor pora prevelik moe uzrokovati nedoputeno ispiranje materijala.O90 d85 mmO90 0.05 mmDodatni uvjet za ljunak s udjelom mrave gline (GM):Ow 4 d15 mmKod ljunka s udjelom mrave gline velike propusnosti postoji opasnost unutarnjegtransporta mrave gline pa stoga i taloenja mrave gline ispred ili u geotekstilu uz

mogunost zaepljenja. Kod odabrane prevelike karakteristine irine otvora postojiopasnost od ispiranja materijala, a time i ispiranja tla.

Podruje zahtjeva 2(geotekstili malih karakteristinih otvora pora)Ako je potrebno u znatnoj mjeri sprijeiti ispiranje tla, karakteristinu irinu otvorapotrebno je prilagoditi granulometrijskoj krivulji tla i njegovoj koherentnosti.Tlo nije filtarski stabilno pa je upitna izvedba prirodnog filtra. Protok kod velikoggradijenta sa statikim ili dinamikim optereenjem filtra.

Tlo sitne granulacije d50 0.06 mm:O90 d85 mmO90 0.05 mm

Tlo krupnije granulacije s d50> 0.06 mm:

Uvjet 1: O90 d85 mmUvjet 2: O905 d10 Cu

1/2 mm

gdje je Cu= d60/d10, pri emu je mjerodavna manja vrijednost iz uvjeta 1 i 2.O90 0.05 mmDodatni uvjet za ljunak s udjelom mrave gline (GM):O90 4 d15 mm

Kod vrlo koherentnog homogenog tla nije obvezna primjena zadanih kriterija za filtre,budui da kohezija sprjeava ispiranje zrna. Osim toga, propusnost takvog tla je vrlomala, a brzina strujanja zanemariva.


12/45



Navedene formule vrijede za tla s kontinuiranom granulometrijskom krivuljom. Ukolikoje granulometrijska krivulja tla diskontinuirana, potrebna je prilagodba mjerodavnogpromjera d10. Tada je 10%-liniju potrebno presjei kod d20i iz te toke postaviti tangentuna krivulju te tako dobivenu zamjensku vrijednost staviti u formulu za izraunavanjekarakteristine veliine otvora geotekstila.

Kod vrlo diskontinuirane granulometrijske krivulje (stepeniasto stupnjevanagranulacijaska krivulja koja ukazuje na nedostatak zrna odreene veliine), trebaprovjeriti pojavu povrinskog ispiranja tlate eventualno primijeniti posebne kriterije zafiltre.

Za geotekstile s primarnom funkcijom dreniranja vrijedi podruje zahtjeva 2.

Propusnost okomito na ravninu geotekstila kGKako u podruju geotekstila ne bi dolo do zastoja vode , minimalno je potrebno osiguratidovoljnu vrijednost vodopropusnosti okomito na ravninu geotekstila. Vrijednost qn50/

minimalni je protok, a kG je minimalan koeficijent vodopropusnosti kod efektivnogoptereenja (obino 20 kPa i 200 kPa) odreena premaprEN ISO 10776, odnosno E-DIN60500-4.

Zahtjevi koji se postavljaju na protok qn50/, odnosno na koeficijent vodopropusnosti kGsupri vertikalnom optereenju = 20 kPa odnosno = 200 kPa:

kG(geotekstila) (10 ... 100) k (tlo) [ms-1]

qn50/ (10 ... 100) k (tlo) [ms-1

]

Donja vrijednost 10 se moe uzeti kod relativno malog protoka, kao i kod isto statikogoptereenja filtra. Naelno treba teiti gornjoj vrijednosti 100. To prije svega vrijedi za tla

sa znatnim udjelom sitnih estica u frakcijama prainaste ilovae i pijeska.

Transmisivnost protok u r avnini geosintetikaAko se koriste u funkciji dreniranja, moraju zadovoljiti i zahtjev na transmisivnost protok u ravnini geosintetika, qs,g.Geotekstili kao vie ili manje dvodimenzionalni proizvodi bez vee propusnosti u ravninine dolaze u obzir za funkciju dreniranja. Prikladni su, prije svega, vieslojnigeokompozitni materijali (propusna trodimenzionalna jezgra s vanjskim filtarskimgeotekstilom) kao i odreeni posebni oblici geosintetika konstruirani specijalno za ovunamjenu.Transmisivnost je mjera za sposobnost odvodnje vode u ravnini geotekstila. Propusnost u

ravnini se mora osigurati za odreeno vanjsko optereenje geotekstila. Vrijednosttransmisivnosti, qs,g, se odreuje prema EN ISO 12958 (1999.) uz odravanje konstantnoghidraulikog gradijenta (g) jednakog 1 i normalno naprezanje (s) od 20 kPa i 200 kPa.

Zahtjev na transmisivnost qs,gqs,ggoeosintetika fQ/ b i [l/ms]b - irina trake geosintetskog materijala [m]i - hidrauliki gradijent (h/l) [-]Q - dotok vode po irini bdrenanog materijala [l/s]f - faktor sigurnosti, najee f 5.0 [-]

f=2,0 za geokompozitf=5,0 za jednoslojne drenane geosintetike

Dobro poznavanje svih utjecajnih imbenika omoguuje primjenu nieg koeficijentasigurnosti za odnos izmeu transmisivnosti geotekstila i dotoka vode.


13/45



3-02.1.2 Mehanika svojstva

Tijekom ugradnje geotekstila moe doi do pojave oteenja uslijed naprezanja.Otpornost geotekstila na ovakva oteenja dokazuje ispitivanjem postupkom simulacijeoteenja za vrijeme ugradnje HRN EN ISO 10722. Mogunost pojave oteenjaprilikomugradnje smanjuje se odabirom geotekstila veih izduenja koji imaju ogranienufunkciju ojaanja. Osim otpornosti geotekstila na oteenja, prilikom ugradnje potrebnoje ispitati vlana svojstva geotekstila prema HRN EN ISO 10319, otpornost na statikoprobijanje (CBR test) prema HRN EN ISO 12236 i otpornost na dinamiko probijanje(Cone drop test) prema HRN EN 918.

Mjerodavni zahtjevi za geotekstile velikih izduenja (Fmax > 30%) ovise o namjenigeotekstila, a odnose se na:

minimalno izduenje pri maks. vlanoj sili (MD/CMD) Fmax= 30% minimalnu vlanu vrstou (MD/CMD) Fmax[kN/m] minimalnu otpornost na statiko probijanje FCBR.[N]

maksimalnu otpornost na dinamiko probijanje OD.. [mm]

3-02.1.3 Postojanost

Kako bi se dokazala postojanost geotekstila provode se ispitivanja:

Bioloke otpornosti, Otpornosti na vremenske utjecaje (UV-zraenje), Kemijske otpornostiprema lunatom i kiselom okruenju.

Geotekstil od uobiajenih sintetskih sirovina u pravilu je bioloki otporan i nee bitioteen ili uniten djelovanjem mikroorganizama. Ako je potrebno, mikrobiolokaotpornost ispituje se prema HRN EN 12225 postupkom zakapanja u tlo.

Otpornost na vremenske utjecaje ispituje se prema HRN EN 12224, a ispitivanje jepotrebno provesti ukoliko se pretpostavlja da e materijal nekoliko tjedana biti izloenizravnim vremenskim utjecajima.

U sluaju kada se pH vrijednost okoline kree izmeu 4 i 9, radi se o nekontaminiranojokolini u kojoj nema kemikalija koje su tetne za postojanost geotekstila. Otpornostgeotekstila je potrebno provjeriti na kemijske utjecaje prema HRN EN 14030, kada segeotekstil polae u kiselom (pH < 4) ili lunatom (pH > 9) tlu. Kod primjene geotekstila utlu koje je stabilizirano hidraulikim vezivima ili kada se geotekstil nalazi u kontaktu sasvjeim betonom gdje se oekuju pH vrijednosti od 11 do 12, smiju se primijenjivati

samo proizvodi koji su u potpunosti otporni na alkalije.

Tablica 3-02.1.3-1 Maksimalno doputeno smanjenje vlane vrstoe geotekstila

Trajnost funkcije geotekstila Privremeno (2 godine) Stalno (> 2 godine)Otpornost na vremenske utjecaje maks. 25 % maks. 5 %

Bioloka otpornost maks. 25 % maks. 5 %Kemijska otpornost u:- kiselom okruenju pH < 4- normalnom tlu i vodi 4 < pH < 9- lunatom okruenju pH > 9

maks. 25 %

maks. 25 %maks. 25 %

maks. 5 %

maks. 25 %maks. 5 %


14/45



Zahtjev postojanosti je odreen maksimalno doputenim smanjenjem vlane vrstoegeotekstila ovisno o trajnosti funkcije geotekstila. Za geotekstile s osnovnom funkcijomodvajanja, filtriranja i dreniranja kod upotrebe u prirodnom tlu i podzemnim vodamagranine vrijednosti za doputeno smanjenje vrstoe su dane u tablici 3-02.1.3-1.

3-02.2 GEOMREE

Geomree su geosintetici otvorene grae kod kojih su otvori znatno vei od niti, odnosnouvrenja. Proizvode se od polimernih vlakana kao to su polietilen (PE), polipropilen(PP), poliester (PET) polivinilalkohol (PVA), polietilen visoke gustoe (HDPE), aramid(AR) i drugi. Ovisno o tehnologiji izvedbe razlikujemo tkane, varene, ekstrudirane imonolitne geomree (proizvedene buenjem i rastezanjem polipropilenske plahte privisokim temperaturama).

U hidrotehnici, geomree veih otvora koriste se za izradu gabiona i temeljnih madraca, amanjih otvora za stabilizaciju slabo nosivog temeljnog tla nasutih objekata (brana,

pregrada i nasipa) te za pridravanje humusa u izvedbi travnate zatite pokosa.

Pri ureenju slabo nosivog temeljnog tla primjenjuju se geomree koje preuzimaju vlanesile u dva meusobno okomita smjera. Za osiguranje stabilnosti pokosa i izradu temeljnihmadraca mogu se primijeniti i geomree nosive u jednom smjeru. Za ekstremne uvjete utlu, kada se oekuju radijalna naprezanja u vie smjerova, koriste se geomree nosive uminimalno tri smjera u ravnini.

Geomree imaju primarnu funkciju armiranja te sporednu funkciju mehanikog odvajanjamaterijala. Kod funkcije armiranja geomree preuzimaju vlane sile i trenjem ih prenoseu tlo uz ogranienu deformaciju.

Tijekom ivotnog vijeka armirane graevine geomrea mora zadovoljiti uvjetepostavljene na mjerodavna mehanika svojstva i postojanost. Mjerodavna svojstvageomrea su:

3-02.2.1 Mehanika svojstva

Vlana vrstoa

Vlana vrstoa geomree u poprenom i uzdunom smjeru odreena prema HRN ENISO 10319 slui kao kontrolna vrijednost za ocjenu kakvoe. Minimalna vlana vrstoapolimernih geomrea, neovisno o zahtjevima koji se postavljaju na geomreu ovisno ospecifinoj primjeni, treba biti20 kN/m.

Tablica 3-02.2.1-1 Skupine geomrea za armiranje uz uobiajeni raspon Fmaxi Fmax

Tip geomree SirovinaUobiajeni rasponFmax[kN/m]

Uobiajeniraspon

Fmax[%]

Ekstrudiranedvoosnejednoosne

PPHDPE

205040200

10201015

VarenePET

PP

2060020400

510815

Tkane, irina otvora > 5 mm,sa zatitnim slojem odpolivinila (PVC)

PETPVAAR

306003060020600

102051035


15/45



Osjetljivost na oteenja kod ugradnje osim o vlanoj vrstoi ovisi i o radnojsposobnosti geomree koju karakterizira umnoak vlane sile i izduenja uslijedmaksimalne vlane sile. Izduenje pri maksimalnoj vlanoj sili ispituje se prema HRNEN ISO 10319. S obzirom da je geomrea u tlu trajno izloena optereenju, potrebno jeprovjeriti i vrstou pri dugotrajnom optereenju.

U tablici 3-02.2.1-1 prikazana je podjela geomrea prema koritenoj glavnoj sirovini uzuobiajeni raspon vlane vrstoe, Fmaxi istezanja pri maksimalnoj vlanoj sili, Fmax. Zaspecijalne primjene mogu se proizvoditi i geomree znatno vee vlane vrstoe.

Puzanje

Puzanje opisuje ponaanje geomrea, tj. promjenu izduenja pri djelovanju konstantnesile kroz dui vremenski period.

Geomree ije su sastavne sirovine polietilen (PE) i polipropilen (PP), nemaju sposobnost

zadravanja mehanikih svojstava kroz dui vremenski period (10

6

sati). Pri iskoritenjusile od oko 3035% dolazi do pojave plastinog teenja materijala pa se pri proraunuarmature za nasipe ovaj tip geomrea uzima s koeficijentom sigurnosti na puzanje od 3,5do 4,5.

Kod ostalih tipova geomrea (PET, PVA, AR) do plastinog teenja uslijed vlanognaprezanja dolazi pri iskoritenju oko 70 % mehanikih svojstava materijala. Kodarmiranja tla preporua se upotreba ovog tipa geomrea s time da se koeficijent sigurnostiza puzanje materijala uzima izmeu 1,2 i 2,5.

Interakcija geomrea tlo

Odnos izmeu geomrea i tla koje se armira definiran je trenjem koje ima glavnu ulogupri prijenosu vlane sile s tla na geomreu i obratno. Ispitivanje interakcijegeomrea-tloprovodi se za dva sluaja: jednostrano klizanje i dvostrano izvlaenje. Odreivanjeotpornosti u sluaju jednostranog klizanja provodi se prema HRN EN ISO 12957-1,ispitivanjem izravnim posmikom, dok se u sluaju dvostranog izvlaenja provodiodreivanje otpornosti na izvlaenje iz tlaprema HRN EN ISO 13738.

Na osnovi rezultata ispitivanja odreuje se koeficijent interakcije i prema kojem seodreuje minimalna duljina sidrenja.

Vrijednost koeficijenta interakcije ovisi o granulometrijskom sastavu i koheziji tla,prisutnosti vode te irini otvora i povrinskoj strukturi geomree.

3-02.2.2 Postojanost

Postojanost geomrea, tj. njihova otpornost na utjecaj okoline, dokazuje se ispitivanjem: Bioloke otpornosti; Otpornosti na vremenske utjecaje;

Kemijske otpornosti.

Geomree od uobiajenih polimernih sirovina u pravilu su bioloki otporne.Mikrobioloka otpornost geomrea ispituje se prema HRN EN 12225.

Otpornost na klimatske utjecaje se dokazuje prema HRN EN 12225. Otpornost jepotrebno ispitati ako je geomrea izloena izravnim vremenskim utjecajima dulje od dva


16/45



tjedna. Dva tjedna je razdoblje tijekom kojeg u europskim klimatskim uvjetima ne dolazido smanjenja vlane vrstoe pri izravnom izlaganju geomrea vremenskim utjecajima.U normalnim uvjetima okoline kada tlo nije kontaminirano, a pH vrijednost vode jeizmeu 4 i 9, geomree u pravilu dugotrajno zadravaju svoja svojstva.

Zahtjevi postojanosti geomree odreeni su maksimalno doputenim smanjenjemvrijednosti vlanevrstoe koji su definirani sljedeim graninim uvjetima: Bioloka otpornost maks. 5 % Otpornost na vremenske utjecaje maks. 5 %

Kemijska otpornost u:

- kiselom okruenju pH < 4 dodatni dokazi- normalnom tlu i vodi 4 < pH < 9 maks. 5 %- lunatom okruenju pH > 9 dodatni dokazi.


17/45



3-03 OPIS IZVOENJA RADOVA

Pri gradnji i odravanju komunalnih vodnih graevina, gesintetici (geotekstili igeomree) se koriste prilikom: ureenja slabo nosivog temeljnog tla, odnosno izrade posteljice,

zatite pokosa i drugih povrinaizloenih eroziji, zatite dna i pokosa rovova i kanala

Ukoliko se slabo nosivo temeljno tlo ne moe uobiajenim jednostavnim metodamaurediti, kako bi se na njemu mogla izgraditi graevina ili ukoliko ureeni zavrni slojnasipa, u usjeku ureeno sraslo tlo ili zamijenjeno sraslo tlo, odreene ravnosti i nagiba,svojim fizikalnim i kemijskim svojstvima, odnosno mehanikim karakteristikama moezadovoljiti traene uvjete, tako da bez tetnih posljedica moe primiti optereenjegraevine, poboljava se nekom od primjerenih metoda, u ovom sluaju polaganjemgeotekstila ili geomrea.

Pokosi i druge povrine izvrgnute eroziji na svim podrujima gradilita moraju bitiprimjereno zatiene, prema projektu ili prema uputama nadzornog inenjera. Geotekstilprilikom izvoenja radova na zatiti pokosa i drugih povrina izloenih eroziji moepredstavljati samostalni zatitni element ili moe predstavljati meusloj izmeu tlapokosa i elemenata zatite pri emu ima ulogu sprjeavanja iznoenja materijala iz tla.

Zatita dna i pokosa kanala je hidrotehnika mjera kojom se sprjeava erozija korita iosigurava njegova stabilnost. Provodi se na razliite naine, primjerice zasijavanjemtravom, oblaganjem busenom, oblaganjem geosintetskim matrijalima, betoniranjemobloge svjeim betonom, oblaganjembetonskim prizmama ili drugaijim prefabrikatima,oblaganjem kamenom (nasipanjem, slobodno sloenim ili u cementnom mortu), zatitomgabionima, asfaltiranjem te raznim kombinacijama navedenih i drugih naina zatite.

Geotekstil se prilikom zatite dna i pokosa kanala koristi kao zatita ili predstavljameusloj izmeu pokosa i elemenata zatite, pri emu sprjeava iznoenje estica tla izpokosa ili dna kanala.

3-03.1 UREENJE SLABO NOSIVOG TEMELJENOG TLA GEOTEKSTILIMA IGEOMREAMA

Ovaj rad ukljuuje pripremu povrina na koje se polae geosintetik, njegovu dobavu,prijevoz na radilite, uskladitenje, lokalni prijevoz po radilitu na mjesto ugradnje,polaganje i spajanje. U ovaj rad su ukljuena kontrolna ispitivanja geosintetika, konca igotovih spojeva.

Doprema geotekstila ili geomreaGeosintetici (geotekstili ili geomree) se dopremaju i uskladitavaju na gradilitu ukoliini potrebnoj za izvoenje radova na ureenju temeljnog tla bez prekida.Uskladitenje geotekstila na gradilitu mora biti provedeno na nain da je geotekstilzatien od jake svjetlosti, ultraljubiastih zraka, kie, snijega, poplavnih voda i slino.

Geotekstili ili geomree dopremaju se na gradilite u rolama irine 2,0 - 5,0 m. S rolamamase do 150 kg manipulira se runo. Ako su role vee mase, polaganje geotekstila trebaizvesti pomou pogodnih graevinskih strojeva ili vozila. Smjer polaganja geotekstilaodreuje se projektom ili prema uputama nadzornog inenjera.

Geomree se koriste samo u funkciji armiranja. Potrebne osobitosti mrea ovise onekoliko initelja, a odreuju se projektom i Posebnim tehnikim uvjetima.


18/45



Ureenje podlogeGeotekstil ili geomree polause na prethodno ureenotemeljno tlo (odstranjeno drvee,grmlje i ostala vegetacija, izvaeni panjevi i korijenje na nain opisan u toki koja seodnosi na Uklanjanje stabla, grmlja i ibljate skinut humus prema toki Iskop humusa)Eventualno nastala uleknua, depresije i jame nastale vaenjem panjeva i korijenjapotrebno je urediti na nain opisan u toki Ureenje temeljnog tla.Sve povrine morajubiti ureene tako da se na njima ne moe zadravati voda.

U posebnim sluajevima, kada je temeljno tlo vrlo meko, humus se ne skida. Tada semoe prema zahtjevima projekta ili nadzornog inenjera zatraiti od izvoaada pokositravu i ostalo nisko raslinje. Da bi se sprijeilo ponovno izrastanje trave i posjeenograslinja, moe se izvesti prskanje kemijskim sredstvima. Izvoa mora koristiti takvakemijska sredstva koja nee zagaditi okoli i podzemnu vodute ugroziti ivot i zdravljeljudi niti e biti tetna za geosintetik koji e se polagati na ureeno tlo. U odreenimsluajevima moe se prema projektnom rjeenju ili odluci nadzornog inenjera dopustitida se panjevi i korijenje ne vade iz tla.

Treba se pridravati pravila da to su geotekstili koji se koriste vee vlane vrstoe priprekidu, kao i manjih izduenja, to podloga morabiti bolje ureena i izravnana kako ne bidolo do prekoraenja vlanih vrstoa i oteenjageotekstila.

Polaganje geotekstila ili geomreaGeotekstil ili geomrea ne smiju se polagati na smrznuto tlo ili snijeg te za vrijeme kieili kada se ona oekuje.Geotekstil treba polagati paljivoi dobro zategnuti tako da se nestvaraju nabori.

Ukoliko je role geotekstila ili geomrea mogue transportirati na mjesto polaganjagraevinskim strojevima (primjena na velikim povrinama) mogue je direktno, runo

odmotavanje rola. Kod malih povrina i loe pristupanosti preporuuje se prethodnorezanje na potrebnu veliinu polaganja.

Strojno polaganje je praktiki ogranieno na velika gradilita gdje se isplati preinakagraevinskih strojeva za ovu svrhu (naprava za odmotavanje).

Minimalna vlana vrstoa geotekstila, odnosno geomrea u sluaju strojnog polaganjamora iznositi u uzdunom i poprenom smjeru Fmin= 7,0 kN/m.

Poloene geosintetike u pravilu treba prekriti isti dan sa materijalom za nasipavanje te gaiz tih razloga treba polagati u zavisnosti od napredovanja radova.

Kad je geotekstil, odnosno geomrea poloen na tlo, ne doputa se preko njega prijelazgraevinskih strojeva, kamiona i drugih vozila,budui da bi moglo u protivnom doi dooteenja geotekstila. Po postavljenom geotekstilu graevinski strojevi smiju prelazitinajranije nakon nanoenja nasutog sloja u debljini od minimalno 30 cm. Kod posebnihnamjena moe biti zahtijevana i vea debljina nasutog sloja.

Izvoamora za sunanih dana osigurati zatitne sunane naoale osoblju koje radi napolaganju i spajanju bijelih ili vrlo svijetlih geotekstila. Takvi geotekstili snanoreflektiraju sunevu svjetlostpa je pri radu s njima potrebno provesti zatitu oiju.

Spajanjegeotekstila ili geomreaKad je povrina koju treba pokriti vea od irine bale, potrebno je meusobno spojititrake geotekstila ili geomrea po duinii po irini. Nain spajanja se odreuje projektom,odnosno Posebnim tehnikim uvjetima ili prema uputama nadzornog inenjera, a moe se


19/45



izvesti preklapanjem, ivanjem ili zavarivanjem toplim zrakomkod geotekstila, odnosnopreklapanjem ili spajanjem posebnim spojnicama kod geomrea.

Spajanje geotekstila preklapanjem je najjednostavniji nain spajanja. irina preklopa seodreuje projektom, ali ni u kojem sluaju kod poprenog preklopa ne moe biti manjaod 15 cm (preporua se 50 cm) a kod uzdunog 100 cm. Ako se geotekstilom armira tloza potrebe graenja cesta ili drugih prometnica, uzdune je preklope poeljno izbjei, noukoliko ih je potrebno izvesti rade se van zone kolotraga, ali na mjestu gdje se moeaktivirati dovoljno veliko trenje izmeu spojenog geotekstila.

Pri spajanju geotekstila ivanjem potrebno je izvesti preklop u irini najmanje 10 cmmaterijala. ivanje se obavlja posebnim strojevima, a av mora biti udaljen od ruba trake5-10 cm. To su elektrini strojevi na struju malog napona koja ne moe ugrozitidjelatnike. ivati se moe koncem od kevlara, poliamida, poliestera ili polipropilena. Kadgeotekstil ima funkciju armiranja, tada konac mora biti minimalne kakvoe 330x6 dtexa.

Izvoase prilikom ivanja geotekstila mora pridravati sljedeeg:

napetost konca prilikom ivanja morabiti dovoljno velika da stisne geotekstil kojise spaja, ali ne prevelika da ga ne ree; gustoa uboda ne moe biti manja od 1 uboda na 1 cm; ako jednostruki spoj nije dovoljno vrstmoe se primijeniti dvostruki ili trostruki

konac u jednom ubodu;

ovisno o traenoj vrstoi spoja, ivanje se moe obaviti u jednom, dva ili tri reda; ovisno o traenoj vrstoi spoja, mogu se primijenjivati razliiti tipovi uboda.

Pri spajanju geotekstila zavarivanjem toplim zrakom treba najmanje 10 cm materijala.Zavarivanje treba provoditi plamenikom na nain da se u zoni spoja otopi geotekstil odobje trake koje se spajaju. Spoj mora biti kontinuiran. Budui da ovakav nain spajanjazahtijeva veliku vjetinu i panju, izvoa smije angairati samo osobe s velikimiskustvom na takvoj vrsti radova koje posjeduju odgovarajue certifikate za izvoenjeradova na spajanju takvih vrsta materijala. Spajanje zavarivanjem toplim zrakom ne smijese primijeniti u sluajevima kada geotekstil ima funkciju armiranja.

Spojevi ivanjem i zavarivanjem toplim zrakom ne smiju imati vrstou manju od samoggeotekstila.

Nain spajanja geomrea propisuje se projektom.Kada se spajanje izvodi preklapanjem,potrebna irina preklopa se odreuje projektom, ali nikako ne moe biti manja od 25 cm(preporua se 50 cm)u poprenom smjeru, odnosno 100 cm u uzdunom. Ako se mreekoriste kao armatura za cestovne prometnice, tada preklop mora biti izveden u zoni gdjee biti aktivirano najvee trenje izmeu pojedinih traka.

Ako se spajanje izvodi pomou spojnica, upotrebljavaju se nehrajue metalne spojnice uobliku slova "U". Profil takvih spojnica mora biti najmanje 6 mm. Postavljaju se naudaljenost prema odredbama projekta, koja ne moe biti vea od 1,0 m. Kod takvogspajanja potreban je preklop od najmanje 10 cm.

Nakon spajanja geotekstil ili geomrea se polau u konani poloaj. Pri polaganju trebapaziti da geotekstil ili geomrea budu jednoliko napeti u uzdunom i poprenom smjeru.to je geotekstil ili geomrea vee vrstoe, to zategnutost mora biti bolja. To se moepostii zabijanjem drvenih ili metalnih klinova po rubovima na razmaku od 5,0 m,ukoliko se radi o poboljanju slabo nosivog tla, odnosno 2,0 m pri izradi posteljice.


20/45



Nasipavanje i zbijanje prvog sloja materijala

Na podlogu od geotekstila ili geomree nasipava se i zbija onakav materijal kako jeodreeno projektom ili uputama nadzornog inenjera. Debljina prvog sloja nasipa morabiti dovoljna da zatiti geotekstil od rada strojeva i kamiona, a ni u kojem sluaju nemoe biti manja od 30 cm.

Ukoliko se geotekstil koristi pri izradi posteljice, na njega se runo razastire prirodnogranulirani, isti, kopani rijeni ljunak u debljini 15 cm na povrini predvienojprojektom.

Izvoa mora koristiti takve strojeve, kamione i sredstva za nabijanje da ne otetigeotekstil. Na mjestima gdje se oteti geotekstil, izvoa je obavezan provestiodgovarajui popravak na svoj troak. Nadalje, izvoamora rad na ugradnji i zbijanjunasipa izvesti na takav nain da ne izazove efekt pregnjeenja tla u podlozi ispodgeotekstila. Sve tete izazvane pregnjeenjem tla padaju na teret izvoaa.

Ugraeni nasipni sloj mora u svemu zadovoljiti zahtjeve i uvjete kakvoe navedene u

toki Ureenje temeljnog tla.

Na zahtjev nadzornog inenjera izvoaje obavezan izvesti pokusnu dionicu.


21/45



3-03.2 ZATITA POKOSA I DRUGIH POVRINA IZLOENIH EROZIJI

Za zatitu pokosa i drugih povrina izloenih eroziji geosintetici se mogu koristiti kaomaterijali koji tite pokos,odnosno povrinu, ili kao materijali koji predstavljaju meuslojizmeu tla pokosa i elemenata zatite, pri emu im je osnovna funkcija sprjeavanjeiznoenja sitnijih estica tla.U ovom dijelu OTU-a bit e opisani radovi na zatiti pokosa idrugih povrina izloenih eroziji,pri kojima se geosintetik koristi kao zatitni element, doksu radovi kod kojih se geosintetik predstavlja kao meusloj izmeu tla i elemenata zatiteopisani u toki 3-03.3.

Zatita pokosa i drugih povrina izloenih eroziji kod koherentnih tlaZa zatitu pokosa i drugih povrina izloenih eroziji kod koherentnih se tla koriste geopletivasa ili bez umetnutog sjemena trave, u manjoj mjeri netkani geotekstili i geomree odprirodnih ili umjetnih vlakana, dok se kod nekoherentnih i stjenovitih tla koriste geomree(umjetna vlakna).

Geosintetici (geopletivo, geotekstil, geomrea) se polau na pripremljenu podloguoienu od kamena, korijenja, granja i ostalog otpada. Izravnana se podloga obra uje dodubine od najmanje 10 cm te se dodaje umjetno gnojivo i ostali sastojci potrebni za rast irazvoj trave, a po potrebi se dodaje i voda. Povrina podloge lagano se uvalja.

U krajevima gdje su mogua suna razdoblja treba izvesti horizontalne brazde nameusobnim udaljenostima ne veim od 4,0 m mjereno po kosini. Brazde trebaju bitidubine najmanje 15 cm mjereno okomito na kosinu te irine ne manje od 12 cm. Poloenigeosintetik (geotekstil, geopletivo ili geomrea) uvruje se u brazdama. Do polovicevisine brazdi, nakon polaganja geotekstila, moe se nasipati humus i zasijati trava.

Geosintetici (geopletivo, geotekstil, geomrea) se postavljaju i uvruju tako da na

zatienom pokosu ne moe doi do teta od erozije ili drugih utjecaja za to jeodgovoran izvoa.

Rubovi geosintetika (geopletiva, geotekstila ili geomree) uvruju se drvenimklinovima na razmacima ne veim od 5,0 m ili se stabiliziraju nasipanom zemljom.

Ako je tlo u podlozi premale vlanosti, odmah nakon polaganja odgovarajueggeosintetika (geotekstila, geopletiva ili geomree)treba povrine prskati vodom.

Obveza je izvoaa da odrava povrine dok trava nije sposobna za daljnji samostalanrast i razvoj kada e nadzorni inenjer obaviti pregled i preuzeti radove. Vizualno e seprocijeniti povrine jednake gustoe trave te ocijeniti potreban rast, izgled i boja trave.

Sve oteene povrine ili povrine na kojima trava nije izrasla ili je nedovoljno razvijenapopravit e izvoao svom troku.

Zatita geopletivomUkoliko se pokos ili druga povrina titi geopletivom s umetnutim sjemenom trave,koristi se struktura s minimalnim sadrajem pora 80% kojoj je odgovarajuimindustrijskim postupkom umetnuto sjeme trave, pri emu vrsta trave u potpunosti moraodgovarati uvjetima na terenu. Izvoa mora nadzornom inenjeru dati na uvid iodobrenje rezultate prethodnih ispitivanja na temelju kojih se odreuje vrsta trave ignojiva te dokaze o kakvoi sjemena trave koje namjerava upotrijebiti. Polaganjegeopletiva sa ugraenim sjemenom trave moe zapoeti tek nakon to ureenu i obraenupovrinu pregleda i preuzme nadzorni inenjer.


22/45



Zatita geotekstilomUkoliko se pokos ili druga povrina titi geotekstilom, koristi se struktura izraenaodgovarajuim industrijskim postupkom od prirodnih vlakana ili drvene sjeke koja moebiti dodatno uvrena mreom od umjetnih vlakana. Polaganje geotekstila moe zapoetitek nakon to ureenu i obraenu povrinu pregleda i preuzme nadzorni inenjer. Vrstatrave koja e se zasijati mora u potpunosti odgovarati uvjetima na terenu. Izvoamoranadzornom inenjeru dati na uvid i odobrenje rezultate prethodnih ispitivanja na temeljukojih se odreuje vrsta trave i gnojivate dokaze o kakvoi sjemena trave koje namjeravaupotrijebiti.

Zatita geomreomUkoliko se za zatitu i ureenje pokosa i drugih povrina izloenih eroziji koristegeomree, zatravljivanje se obavlja runo na pripremljenu podlogu, tj. na strojnoureenupovrinu korita kanala ili na sloj humusa, ako je humusiranje predvieno projektom.Gnojidba se vri runo ili strojno, zavisno od odabrane vrste gnojiva (kruto ili tekuegnojivo, biolokog porijekla ili umjetno) i reima gnojidbe. U sluaju primjene krutogumjetnog gnojiva, gnojidba se obavlja zajedno sa sjetvom po propisanom postupku za

odabrano gnojivo i uz primjenu zatitnihsredstava.

U sluaju humusiranja, humusni se materijal nanosi poinjui od dna pa prema vrhupokosa kanala. Debljina humusnog sloja treba biti odreena projektom. Ako to nijesluaj, dovoljno je uz primjenu geomree ugraditi sloj humusa debljine 10 do 15 cm.Humusni se sloj planira (razastire) i nakon sijanja sjemena i gnojidbe, zbija se lakimnabijaima ili lopatama, a preko njega se polae i klinovima privruje geomrea.

U sluaju da humusiranje nije predvieno, potrebno je za runo sijanje najprije razrahlitipovrinu korita kanala na dubinu 5-10 cm te nakon sijanja i gnojidbe ponovo zbitipovrinski sloj lakim nabijaima ili lopatama, a nakon toga treba poloiti i privrstitigeomreu.

I ovaj oblik protuerozijske zatite treba se primjenjivati poetkom ili tijekomvegetacijskog razdoblja, sve do vremena za koje se, prema klimatskim obiljejimapodruja, moe realno pretpostaviti da e se travnati pokrov razviti u zadovoljavajuojmjeri do kraja vegetacijskog razdoblja. Dinamika gradnje graevine, koja se premaprojektnom rjeenju zatiuje travnatim pokrovom, treba biti podreena tom uvjetuvegetacijskog razvoja pokrova.

Nakon sjetve i ugradbe geomree obavlja se njegovanje usjeva zalijevanjem idosijavanjem sjemena (upotpunjavanjem) na mjestima gdje se trava nije dovoljno primilate po potrebi sanacijom i ponovnim zasijavanjem moguih erodiranih povrina kanala urazdoblju od sjetve do uspostave dovoljno gustog sklopa travnatog pokrova.

U opseg posla spada i prva konja. Njen nain izvedbe treba biti predvien u projektukanala, ovisno o njegovim proporcijama i drugim uvjetima konje. To se naroito odnosina klinove kojima je privrena plastina mrea.

Nain izvedbe prve konje uglavnom je istovjetan tehnologiji kasnijih konji tijekomodravanja kanala, to takoer treba biti predvieno projektom. Preporuuje se strojnakonja, a runa tek iznimno.

Zatita pokosa izvedenih u stijeniZa zatitu pokosa izvedenih u stijeni pored mrea izraenih od pocinane eline ice,promjera najmanje 1,2 mm, mogu se upotrebljavati i odgovarajue geomree.


23/45



Prije postavljanja zatitnih geomrea potrebno je urediti pokos, oistiti sve otpatke iodstraniti sav rastreen kameni materijal, a osobito pojedine blokove kamena za koje sepretpostavlja da bi se mogli obruiti.

Na svom gornjem kraju mree se uvruju pomou elinih sidraiji promjer ne smijebiti manji od 10 mm. Dubina sidrenja tih sidara ovisi o kakvoi stijene te njezinojrastroenosti i raspucalosti, a ne smije biti manja od 350 mm. Razmak izmeu pojedinihsidara ne smije biti vei od 2,00 m.

Alternativno, zatitna geomrea moe biti na svom gornjem kraju privrena naarmirano - betonsku gredu. Takva greda mora biti dobro usidrena u stijenu da bez tetnihposljedica prihvati optereenje mree. Mree se na gredu privruju pomou sidaraminimalnog promjera 10 mm.

Na svom donjem kraju mree se po potrebi uvruju pomou utega od betona. Takavnain uvrenja donjeg kraja omoguuje potrebno razmicanje mrea i ienjeobruenog materijala. Ako predvia projekt ili zahtijeva nadzorni inenjer, izvoa je

obvezan izvesti i drugi nain uvrenja donjeg kraja mrea.

Poloene mree se na odgovarajui nain meusobno spajaju icom po itavoj duini.Nastavljanje mrea po duini nije doputeno. U posebnim sluajevima nadzorni inenjerimapravo odobriti nastavljanje mrea i to po uvjetima koje e tom prilikom odrediti. Kadje visina pokosa koji se zatiuje vea od duine tvorniki izraenih mrea, tada jespajanje nuno, a izvest e se prema posebnim uvjetima koji e ovisiti o osobitostimamrea i uvjetima na terenu.

Prije izvoenja zatite pokosa zatitnim mreama izvoaje duan pribaviti i predatinadzornom inenjeru nauvid i odobrenje svu potrebnu dokumentaciju kojom se dokazujekakvoa mrea i materijala koji e se upotrijebiti. Nadzorni inenjer preuzima izvreni

rad na temelju vizualne ocjene.


24/45



3-03.3. IZRADA PODLOGE

Geosintetici koji se koristi pri izradi podloge elementima kojima se tite pokosi i dnokanala i rovova ili pri ureenju temeljnog tla za izvedbu armiranobetonskih konstrukcija(npr crpne stanice i vodospreme) mogu djelovati kao samostalna podloga u kombinaciji

sa ljunkom ili ljunkom i betonom. Pri izradi podloga iskljuivose koriste geotekstili.

Izrada podloge od geotekstila

Prilikom zatita dna i pokosa kanala, kao podloga elementima za zatitu pokosa i drugihpovrina izloenih eroziji, geotekstil se koristi kao samostalna podloga. Geotekstil sepostavlja na, prema odredbama projekta ili nadzornog inenjera, ureene povrine,odnosno ureeno temeljno tlo te po potrebi izveden temeljni iskop do dubine odreeneprojektom.

Geotekstil se dovozi na gradilite u rolama (balama) i nakon istovarase iz prijevoznihsredstava raznosi na mjesta ugradbe te se rasprostire po dijelu korita koji se oblae. Po

pokosu se geotekstil rasprostire tako da se rola razmotava niz pokos kanala, a na gornjemse rubu projektirane zatite pokosa geotekstil privrsti drvenim koliima ili elinimklinovima na razmaku od 50 cm.

Idua se rola geotekstila razmotava po pokosu kanala tako da preklapa prethodnu traku uirini od 10 cm. Redoslijed polaganja geotekstila treba biti od nizvodnog premauzvodnom dijelu korita, tako da preklopi budu usmjereni nizvodno. Po dnu kanalageotekstil se rasprostire na nain da se jednostavno nastavi razmotavati s pokosa po dnukanala.

Na rasprostrti geotekstil polau se gabionske koare ili madraci, odnosno elementi zazatitu pokosa i drugih povrina izloenih eroziji.

Izrada podloge od geotekstila i ljunkaPrilikom izrade armiranobetonskih konstrukcija na slabonosivom tlu, kao i zatite dna ipokosa kanala betonom ili betonskim prizmama s rekama u cementnom mortu, izraujese, prema potrebi, podloga od geotekstila i ljunka.

Industrijski proizveden geotekstil doprema se prijevoznim sredstvima prema narudbi nagradilite, u rolama. Nakon istovara iz prijevoznih sredstava se raznosi na mjestaugradnje te se rasprostire po dijelu korita koji se oblae.

Geotekstil u rolama, prirodni ljunakte lomljeni kamen, odnosno betonske prizme, moguse prevoziti po obali kanala ili po njegovu dnu, a postoje i obje mogunosti, to ovisi o

hidrolokim uvjetima gradnje. Ako se ljunak prevozi po dnu kanala, to se ne smijeobavljati na potezima kanala na kojima je ve poloen geotekstil. Iz prijevoznih sredstavaprizme i ljunak se istovaruju na obali ili na dno kanala, to blie mjestu ugradbe, ukoliinama koje se prema projektu zahtijevaju po duinskommetru ljunane podloge ilizatite kanala.

Pri runoj izradi obaloutvrde po pokosu obale geotekstil se polae na ureenu posteljicu(po trasiranoj crti obaloutvrde i isplaniranom obalnom pokosu runo razastrt pijesak ilisitni prirodni ljunak u sloju debljine 5 do 10 cm). Geotekstil se polae na nain da sekoljem privrsti na obalu iznad obalnog pokosa i ovjesi niz pokos.

Rasprostiranje geotekstila po pokosu provodi se identino kao pri izradi podloge odgeotekstila.


25/45



Na geotekstil se zatim runim alatom razastire dobro graduirani prirodni ljunak u slojudebljine 15 cm kao zatita geotekstila i podloga betonskih elemenata.

Ukoliko je opseg radova vei te bi runo razastiranje ljunka i doprema betonskihelemenata od mjesta istovara iz prijevoznih sredstava do neposrednog mjesta ugradbezahtijevali prevelik opseg runog rada te ukoliko je to ekonomski opravdano, mogue jedopremu ljunka i betonskih elemenata od mjesta istovara iz prijevozne mehanizacije doneposrednog mjesta ugradbe, kao i grubo razastiranje ljunka izvoditi pomou bagerskekoare, ali se bager ne smije kretati po dijelovima korita na kojima je ve postavljengeotekstil.

Na razastrti se ljunak, zatim, runo slau i runim alatom namjetaju obloni betonskielementi. Oblici ili vrsta tih elemenata, kao i njihov raspored u gotovoj oblozi trebaju bitipredvieni projektom. Pri tom se povrinski poravnavaju betonski elementi runimpritiskanjem na ljunanu podlogu, uz pripomo laganog udaranja ekiem ili drvenimbatom. Ako je potrebno, dodatno se podlae stanovita koliina ljunka.

Ukoliko je to predvieno projektom, nakon polaganja betonskih elemenata reke sezapunjavaju i obrauju prethodno pripremljenim cementnim mortom. Nakon izvedbereki u cementnom mortuoblogu je potrebno zavrno oistiti.

Ova se tehnologija izvedbe zatite kanala primjenjuje samo na suhom. Nije, dakle, mogurad u vodipa se pri izvedbi ili sanaciji kanala uz ovu vrstu zatitne obloge moraju na nekinain osigurati (postii) uvjeti rada u suhom.

Izrada podloge od geotekstila, ljunka i betonaPri izradi zatita dna i pokosa kanala obraenim kamenom ili betonskim prizmama, srekama u cementnom mortu moe se izraivati podloga od geotekstila, ljunka i betona.

Doprema i rasprostiranje geotekstila po pokosu provodi se identino kao pri izradipodloge od geotekstila.

Nakon polaganja geotekstila, preko njega se runim alatom razastire ljunak u slojudebljine 10 cm. Na pripremljenu podlogu od ljunka ugrauje se sloj od 10 cm svjeegbetona klase C16/20.

Doprema svjeeg betona do mjesta ugradbe treba biti u malim koliinama primjerenonormi ugradnje obraivanog kamena, tako da se svaki kamen, odnosno betonska prizmaugradi u svjei beton prije njegovog stvrdnjavanja (vezivanja).

Ako je svjei beton dopremljen na gradilite iz tvornice svjeeg betona, razastire se

pomou pumpe za beton ili se pomou bagerske koare donosi na mjesto ugradbe, gdje serazastire runim alatom.

Ako se svjei betonpriprema strojno na gradilitu i ako je manja povrina kanala kojutreba obloiti, doprema svjeeg betona do mjesta ugradbe moe biti graevinskim runimkolicima (japanerima) ili raznoenjem u kantama. Ako se upotrijebe runa kolica, zasputanje svjeeg betona niz pokos trebat e vitlo. Kada su u pitanju vee koliineoblaganja, za donos svjeeg betona do mjesta ugradbe koristit e se bagerska koara.

Nakon ugradnje svjeeg betonado mjesta ugradnje dopremaju se lomljeni kamen koji seobrauje runim alatom (eki i/ili dlijeto), odnosno betonska prizma, koje se polau nasvjeu betonsku podlogu. Kamen ili prizme se ugrauju runo, uz pomo runog alata.Kamen treba paljivo slagati jedan do drugog kako bi se dobila to manja i tojednolinija veliina reki. Pri tom se runim pritiskanjem prizmi (kamena) u podlogu od


26/45



svjeeg betona uz pripomo laganog udaranja ekiem ili drvenim batom povrinskiporavnava obloga.

Ako je potrebno, dodatno se na mjesto ugradbe pojedine prizme, odnosno kamena,polaeodreena koliina svjeeg betona.

Nakon polaganja kamena, odnosno prizmi, reke se zapunjavaju i obrauju prethodnopripremljenim cementnim mortom. Nakon izvedbe reki u cementnom mortuoblogu jepotrebno zavrno oistiti od otpadaka kamena i morta.

Ova se tehnologija izvedbe zatite kanala primjenjuje samo na suhom. Nije dakle mogurad u vodipa se pri izvedbi ili sanaciji kanala uz ovu vrstu zatitne obloge moraju na nekinain osigurati (postii) uvjeti rada u suhom.

Projektirani nagib podloge zatitne obloge na pokosu kanala postie se na nain da se nasvaka 3 m pokosa prethodno postave ablone koje oznaavaju nagib pokosa i zavrnupovrinu obloge, npr. drvene ablone od pobijenog kolja i na njih privrenih letava ili

dasaka u projektiranom nagibu pokosa. Izvedeno stanje obloge od lomljenog kamena ilibetonskih prizmi zavrno se kontrolira geodetskim premjeravanjem. Ako izvedena oblogaprekomjerno odstupa od projektirane, nadzorni inenjer moe zatraiti otklanjanje(sanaciju) pogreke na troak izvoaa, a izvoaje duan pogreku otkloniti.


27/45



3-04 ZAHTJEVI KAKVOE

3-04.1 UREENJE SLABO NOSIVOG TEMELJNOG TLA

3-04.1.1 Geotekstil

Osnovni zahtjevi koji se postavljaju na geotekstil koji se koristi pri ureenju slabonosivog temeljnog tla ili posteljice su:

mehaniki: - sprjeavanje mijeanja materijala pri statikim i dinamikimdjelovanjima;

hidrauliki:- ograniavanje ispiranja sitnog materijala, a time i sprjeavanjetransporta sitnog materijala u krupnozrnatiji.Ovim se zahtjevima sprjeava jednostrani zastoj vode na geotekstilu (uinakmembrane) osiguranjem dovoljne propusnosti za vodu okomito na ravninu kao i uravnini geotekstila;

postojanost.

Karakteristina svojstva geotekstila mjerodavna, ukoliko se koristi za ureenje slabonosivog temeljnog tla ili izradu posteljice, su:

Mehanika svojstva; Vlana vrstoa, prema HRN EN ISO 10319 Fmax kN/m Izduenje u trenutku sloma, prema HRN EN ISO 10319 Fmax % Umnoak (vlana vrstoa istezanje uslijed maks. vlane sile),

prema HRN EN ISO 10319 FmaxFmax kN/m% Otpornost na statiko probijanje (CBR),

prema HRN EN ISO 12236 FCBR kN

Otpornost na dinamiko probijanje (Cone drop test),prema prema HRN EN ISO 13433 Od mm

Hidraulika svojstva; Karakteristina irina otvora, prema HRN EN ISO 12956

O90 mm

Vodopropusnost okomito na ravninu, bez optereenja,prema HRN EN ISO 11058 VH50 mm/s

Vodopropusnost okomito na ravninu, sa optereenjem, prema prEN ISO 10776 qN50/ m/salternativno

Vodopropusnost okomito na ravninu, sa optereenjem, prema DIN 60500-4

kG m/s Odreivanje kapaciteta otjecanja vode u ravnini HRN EN ISO 12958

qs,g l/ms

Postojanost (karakterizirana smanjenjem vrstoe u %); Otpornost na utjecaj atmosferilija, prema HRN EN ISO 12224

smanjenje %

Otpornost na utjecaje kemikalija, prema HRN EN 14030

- 0,025 molarne sumporne kiseline smanjenje %- vapneno mlijeko (pH 12.5) smanjenje %


28/45



Minimalni zahtjevi za odabir geotekstila

Minimalni zahtjevi koji se postavljaju na geosintetski materijal utvruju se temeljemsljedeih ulaznih parametara koji se odnose na tlo, vodu u tlu te vanjska optereenja:

Minimalni zahtjevi za mehanika svojstva

Prilikom utvrivanja minimalnih zahtjeva koji se postavljaju na geotekstil potrebno je obratiti panju na dva sluaja;prvi kada se radi o geotekstilu velikog izduenja (

maxF

>30

%) te drugi kada se radi o geotekstilu malog izduenja (maxF

500 MNVrsta materijala za nasipavanjeA B C A B C

N0vrlo mala 0.5

maxF

>30% Fmax* [kN/m] 12 14 16 14 16 18

maxF

30% Fmax* [kN/m] 10 12 14 12 14 16

maxF

30% Fmax* [kN/m] 6 8 10 8 10 12

maxF

30% Fmax* [kN/m] 6 8 10 8 11 12

maxF


29/45



Tablica 3-04.1.1-2 Klase nosivostikarakteristike tla

Nosivost tlaKlasa

nosivosti tlaCBR [%] EV2[MNm

-2]

vrlo mala N0 3 10

mala N1 35 1020srednja N2 510 2060velika N3 1015 6080

vrlo velika N4 >15 >80

Oznake A, B i C odnose se na sloj zrnatog kamenog materijala koji e se neposrednonasipavati na geosintetski materijal. Pri tome oznake imaju sljedee znaenje: A: ljunak, zaobljen 150 mm B: ljunak, lomljeni 150 mm C: ostali materijali za nasipanje, zaobljeni ili lomljeni, tucanik i slino

Optereenje se odnosi na ukupno optereenje zavrenog sloja od zrnatog kamenogmaterijala, a prije nastavka radova, pri emu je kategorija 500 MN ekvivalentna kumulativnomoptereenju 23.500 m3ljunka.

Minimalni zahtjevi za hidraulikasvojstva

Kako sitne estice tla ne bi bile protisnute kod dinamikog naprezanja bez vode (glavnafunkcija odvajanje), kao i da kod statikog i dinamikog optereenja s protokom vodebudu u to veoj mjeri zadrane (sporedna funkcija filtriranje), geotekstil mora imatiogranienu maksimalnu vrijednost karakteristine irine otvora O90, odreenu prema

HRN EN ISO 12956.

S druge strane, u podruju geotekstila ne smije doi do zastoja vode, to se osiguravadovoljnom propusnou vode okomito na ravninu geotekstila koja se izraava indeksombrzine protoka pri razlici potencijala 50 mm (VH50) odreenoj prema HRN EN ISO11058, ukoliko se mjerenje provodi bez optereenja ili protokom okomito na ravninugeotekstila (qN50/) mjerenoj pri razlici potencijala 50 mm te pri razliitim optereenjima(obino 2, 20 i 200 kPa) na nain opisan u normi prEN ISO 10776. Alternativno,koeficijent vodopropusnosti okomito na ravninu (kG), kod efektivnog optereenja kojeuzrokuje materijal za nasipavanje moe se odreditiprema DIN 60500-4 ili prema ASTMD 4176.

Europska norma HRN EN ISO 11058 propisuje postupak ispitivanja vodopropusnostiokomito na povrinu geotekstila, ali bez optereenja. Rezultat ispitivanja je indeks brzineVH50 (m/s). Indeks brzine se esto zamjenjuje koeficijentom vodopropusnosti kG, zbogega prilikom vrednovanja i ocjenjivanja sukladnosti materijala dolazi do nesporazuma.Hidraulika svojstva, odreena prema HRN EN ISO 11058, moraju biti posebnooznaena kao indeks brzine VH50, a ne kao kG. Za slojeve s ulogom razdvajanjapreporuen je zahtjev VH50>3 mm/s=310

-3m/s.

Kod optereenja nasipnim materijalom visine do 2 m u pravilu se treba uvaavativrijednost qN50/ (alternativno kG), odreena kod normalnog optereenja 20 kN/m

2, a za

optereenja nasipnim materijalom viim od 2 m vrijednosti odreene pri normalnom

optereenju 200 kN/m

2

.


30/45



Ukoliko geotekstil pored uloge razdvajanja ima i ulogu filtriranja, mora ispunjavatiodgovarajue kriterije za filtarske geotekstile. Minimalni zahtjevi na hidraulika svojstvageosintetskih materijala navedeni su u tablici 3-04.1.1-3

Tablica 3-04.1.1-3 Hidrauliki minimalni zahtjevi za geotekstil s funkcijomodvajanja

Tlo

karakteristinaveliina otvora

O90[mm]

vodopropusnost(okomito na ravninu)

(E-DIN 60500-4 ili

ASTM D 4176)

kGmin[m/s]

vodopropusnost(okomito na ravninu)

(HRN EN ISO

11058)

VIH50[m/s]

Pijesak(SW, SP)

0.05 10-4

> 310-3

Tlo s pjeanom glinom(ML, SM, SM-ML, SM-SC,GM-GC)

0.05 10-5

> 310-3

Glina, glinovito tlo(CL, CL-ML, SC-CL SC,GC, CH)

0.05 10-6 > 310

-3

Organska tla(OL, OH, Pt)

0.05 10-4

> 310-3

Ako se geosintetik koristi u funkciji dreniranja, mora zadovoljiti i zahtjev natransmisivnostprotok u ravnini geosintetika, qs,g. Geotekstili su proizvodi bez veepropusnosti u ravnini i kao takvi ne dolaze u obzir za funkciju dreniranja, ve se koristevieslojni geokompozitni materijali (propusna trodimenzionalna jezgra s vanjskimfiltarskim geotekstilom). Vrijednost transmisivnosti, qs,g, se odreuje prema HRN ENISO 12958 (1999.), uz odravanje konstantnog hidraulikog gradijenta (g) jednakog 1 i

normalno naprezanje (s) od 20 kPa i 200 kPa. Minimalne zahtijevane vrijednostitransmisivnosti odreuju se proraunom u okviru projekta.

Minimalni zahtjevi na postojanost

Geotekstil je u dugoronoj normalnoj primjeni dovoljno postojan, ukoliko kod ispitivanjapostojanosti nije utvreno bitno opadanje vrstoe. Normalnim se smatra ugradnja uprirodna tla i rastresite materijale, kao i prirodne podzemne vode, bez izlaganjageotekstila stalnim izravnim vremenskim utjecajima.

Odgovarajua ispitivanja u pravilu obuhvaaju ona koja daju informaciju o: kemijskoj otpornosti u kiselom i lunatom okruenju;

biolokoj otpornosti; otpornosti na vremenske utjecaje (UV-zraenje).

Geotekstil od uobiajenih sintetskih sirovina u pravilu je bioloki otporan i nee bitioteen ili uniten djelovanjem mikroorganizama.

Granine vrijednosti za doputeno smanjenje vrstoe kod geotekstila s osnovnimzadaama odvajanja, filtriranja i dreniranja kod upotrebe u normalnom, prirodnom tlu ipodzemnim vodama prikazane su u tablici 3-04.1.1-4.

Geotekstil koji u postupcima ispitivanja ne pokae statiki bitno opadanje vrstoesmatra

se visoko postojanim za normalne namjene te se moe koristiti za sve primjene gdje jepokriven zemljom, bez izravnih vremenskih utjecaja te u naelu, takoer, i za stalnezadae.


31/45



Tablica 3-04.1.1-4 Maksimalno doputeno smanjenje vlane vrstoe geotekstila

Trajnost funkcije geotekstila Privremeno (2 godine) Stalno (>2 godine)Otpornost na vremenske utjecaje maks. 25 % maks. 5 %

Bioloka otpornost maks. 25 % maks. 5 %Kemijska otpornost- izrazito kiselom okruenju pH < 4- normalnom tlu i vodi 4


32/45



3-04.1.2 Geomree

Osnovni zahtjevi koji se postavljaju na geomree koje se koriste su oni koji se odnose nageometriju, mehanika svojstva te postojanost.Karakteristina svojstva geomrea, mjerodavna ukoliko se koriste za ureenje slabonosivog temeljnog tla ili izradu posteljice, navedena su u tablici 3.5.6..

Zahtjevi kvalitete geomree koja se koristi pri ureenju slabo nosivog temeljnog tla iliposteljice moraju biti postavljeni u dijelu projekta koji se odnosi na temeljno tlo.

Ukoliko su ti zahtjevi izostali, preporuuje se da geomrea zadovoljava sljedee zahtjeve: Veliina otvora mree, D (MD/CMD) max 40/30 mm Vlana vrstoa Fmax, prema HRN EN ISO 10319 min 30/30 kN/m Vlana vrstoa pri izduenju =2%, F5, HRN EN ISO 10319 min 10/10 kN/m Vlana vrstoa pri izduenju =5%, F5, HRN EN ISO 10319 min 20/20 kN/m Izduenje u trenutku sloma Fmax, HRN EN ISO 10319 max 10/10 %

Otpornost na utjecaj atmosferilija,smanjenje vrstoe u %, prema HRN EN ISO 12224 max 25%

Za prvih 20000 m2 materijala (geotekstila ili geomree) isporuenog na gradilite iugraenog potrebno je provoditi ispitivanje na svakih 5000 m2, dok se za koliinematerijala iznad 20000 m

2ispitivanje provodi na svakih 10000 m

2materijala.


33/45



3-04.2. ZATITA POKOSA I DRUGIH POVRINA IZLOENIH EROZIJI

Osnovni zahtjevi koji se postavljaju na geosintetike (geopletiva, geotekstil, geomrea, odumjetnih ili prirodnih vlakana) koji se koriste pri zatiti pokosa i drugih povrinaizloenih erozijisu:

mehaniki: - sprjeavanje odnoenja materijala te zatita vegetacije u onomrazdoblju koje je potrebno da se ona prihvati i ukorijeni te tako osigura pokos,samostalno ili u kombinaciji s vegetativnom zatitomkoja doprinosi stabilizacijipokosa, ali se sama ne bi mogla odrati

postojanost.

Karakteristina svojstva geosintetika, mjerodavna ukoliko se koriste pri zatiti pokosa idrugih povrina izloenih erozijisu:

Mehanika svojstva; Vlana vrstoa, prema HRN EN ISO 10319 Fmax kN/m

Izduenje u trenutkusloma, prema HRN EN ISO 10319 Fmax %

Postojanost (karakterizirana smanjenjem vrstoe u %); Otpornost na utjecaj atmosferilija,

prema HRN EN ISO 12224 smanjenje %

Zahtjevi kvalitete geopletiva, geotekstila i geomrea koje se koristi za zatitu i ureenjepokosa i drugih povrina izloenih erozijimoraju biti postavljeni u dijelu projekta koji seodnosi na zatitu i ureenje pokosai drugih povrina izloenih eroziji.

Ukoliko su ti zahtjevi izostali, preporuuje se da geosintetik zadovoljava sljedeezahtjeve:

3-04.2.1 Geopletiva:

Vlana vrstoaFmax (MD/CMD), HRN EN ISO 10319 min 1,8/1,8 kN/m Izduenje u trenutku slomaFmax, HRN EN ISO 10319 max 30/30% Otpornost na utjecaj atmosferilija,

smanjenje vrstoe u %, prema HRN EN ISO 12224 max 10%

3-04.2.2 Geotekstil:

Za zatitu i ureenje pokosa i drugih povrina izloenih eroziji koriste se prvenstvenobiodegradibilni geotekstili izraeni od jutenih, kokosovih ili slinih vlakana kao i oddrvene sjeke, samostalno ili u kombinaciji s mreom izraenom od prirodnih ili

umjetnih vlakana.

geotekstil od prirodnih vlakana, drvene sjeke ili u kombinaciji s mreom od prirodnihvlakna;

Vlana vrstoa Fmax (MD/CMD), HRN EN ISO 10319 min 1/1 kN/m Izduenje u trenutku sloma Fmax, HRN EN ISO 10319 max 30/30 % Debljina, HRN EN ISO 9863 min 6 mm

Vodopropusnost okomito na ravninu

bez optereenja,VH50, prema HRN EN ISO 11058 min 1,510-3

mm/s

geotekstil od prirodnih vlakana ili drvene sjeke u kombinaciji s mreom od umjetnihvlakana;

Vlana vrstoa Fmax (MD/CMD), HRN EN ISO 10319 min 2/2 kN/m Izduenje u trenutku sloma Fmax, HRN EN ISO 10319 max 30/30 %


34/45



Debljina, HRN EN ISO 9863 min 8 mm

Vodopropusnost okomito na ravninu

bez optereenja,VH50, prema HRN EN ISO 11058 min 1,510-3mm/s

3-04.2.3 Geomree:

Geomrea koja se koristi za zatitu pokosa i drugih povrina izloenih eroziji ukoherentnim materijalima (uobiajena primjena mrea od prirodnih vlakana) trebazadovoljiti sljedee zahtjeve: Vlana vrstoaFmax, prema HRN EN ISO 10319 min 5/2 kN/m Izduenje u trenutku slomaFmax,HRN EN ISO 10319 max 25/30 % Otpornost na utjecaj atmosferilija (od umjetnih vlakana)

smanjenje vrstoe u %, prema HRN EN ISO 12224 max 10 %

Geomrea koja se koristi za zatitu pokosa u nekoherentnim i stjenovitim tlima morazadovoljiti sljedee zahtjeve: Veliina otvora mree, D (MD/CMD) min 25/30 mm Vlana vrstoa Fmax, prema HRN EN ISO 10319 min 12/18 kN/m

Vlana vrstoa pri izduenju =5%, F5, HRN EN ISO 10319 min 8/12 kN/m Otpornost na utjecaj atmosferilija,

smanjenje vrstoe u %, prema HRN EN ISO 12224 maksimalno 10%


35/45



3-04.3 IZRADA PODLOGE

Zahtjevi kvalitete geotekstila koji se koristi:

kao samostalna podloga ianim ili plastinim gabionskim madracima od lomljenogkamena koji se koriste za zatitu dna i pokosa kanala,

u kombinaciji sa ljunkom kao podloga elementima zatite (betonski elementi) priizradi obaloutvrda kao i zatite dna i pokosa lateralnih ili oteretnih kanala betonomili betonskim prizmama s rekama u cementnom mortu,

u kombinaciji sa ljunkom i betonom kao podloga elementima zatite (obraenikamen ili betonske prizme) pri izradi zatite dna i pokosa kanala obraenimkamenom ili betonskim prizmama s rekama u cementnom mortu,

moraju biti postavljeni u projektu zatite kanala.

Ukoliko su ti zahtjevi izostali, preporuuje se da geotekstil zadovoljava sljedee zahtjeve:

Geotekstil kao samostalna podloga ianim ili plastinim gabionskim madracima

Vlana vrstoa Fmax (MD/CMD), HRN EN ISO 10319 min 30/30 kN/m Izduenje u trenutku sloma Fmax, (MD/CMD),

HRN EN ISO 10319 max 80/80 %

Otpornost na statiko probijanje (CBR), FCBRHRN EN ISO 12236 min 4000 N

Otpornost na dinamiko probijanje (Cone drop test), Odprema HRN EN ISO 13433 max 10 mm

Vodopropusnost okomito na ravninu,bez optereenja,prema HRN EN ISO 11058, VH50 min 45 mm/s

Vodopropusnost okomito na ravninu, sa optereenjem,prema prEN ISO 10776, qN50/ min 310

-3m/s

alternativno

Vodopropusnost okomito na ravninu, sa optereenjem,prema DIN 60500-4, k10, H50 min 310

-3m/s

Karakteristina irina otvora, O90prema HRN EN ISO 12956 max 80 m

Otpornost na utjecaj atmosferilija,

smanjenje vrstoe u %, prema HRN EN ISO 12224 max 10% Otpornost na utjecaje kemikalija

smanjenje vrstoe u %, prema HRN EN 14030 max 5%

Geotekstil u kombinaciji sa ljunkom kao podloga elementima zatite Vlana vrstoa Fmax (MD/CMD), HRN EN ISO 10319 min 35/35 kN/m

Izduenje u trenutku sloma Fmax, (MD/CMD),HRN EN ISO 10319 max 80/80 %





-3m/salternativno

Vodopropusnost okomito na ravninu, sa optereenjem,prema DIN 60500-4, k10, H50 min 310-3

m/s


36/45



Karakteristina irina otvora, O90prema HRN EN ISO 12956 max 80 m


Otpornost na utjecaje kemikalija

smanjenje vrstoe u %, prema HRN EN 14030 max 5%

Geotekstil u kombinaciji sa ljunkom i betonom kao podloga elementima zatite Vlana vrstoa Fmax (MD/CMD), HRN EN ISO 10319 min 30/30 kN/m Izduenje u trenutku sloma Fmax, (MD/CMD),

HRN EN ISO 10319 max 80/80 %





-3m/s

alternativno

Vodopropusnost okomito na ravninu, sa optereenjem,prema DIN 60500-4, k10, H50 min 310

-3m/s

Karakteristina irina otvora,O90prema HRN EN ISO 12956 max 80 m


Otpornost na utjecaje kemikalijasmanjenje vrstoe u %, prema HRN EN 14030 max 5%


37/45



3-04.4 IZRADA TEMELJNOG MADRACA

Zahtjevi kvalitete geosintetika koji se koriste pri izradi temeljnih madraca od:

fainskih snopova ili kasetiranih fainskih koba i lomljenog kamena iz plovnihobjekata (geotekstila ili armiranog geotekstila);

kasetiranih fainskih koba i lomljenog kamena iz plovnih objekata (geokompozita -geotekstila na plastinoj mrei);

kasetiranih fainskih koba i lomljenog kamena iz plovnih objekata(geomrea)moraju biti postavljeni u dijelu projekta koji se odnosi na izradu temeljnih madraca.

Ukoliko su ti zahtjevi izostali, preporuuje se da upotrebljeni geosintetici zadovoljavajusljedee zahtjeve:

Geotekstil ili armirani geotekstilza mala mehanika optereenja; Vlana vrstoa Fmax (MD/CMD),

prema HRN EN ISO 10319 min 30/15 kN/m Izduenje u trenutku sloma Fmax, (MD/CMD),

prema HRN EN ISO 10319 max 80/80%

Otpornost na statiko probijanje (CBR), FCBRprema HRN EN ISO 12236 min 5000 N


za velika mehanika optereenja; Vlana vrstoa Fmax (MD/CMD),

prema HRN EN ISO 10319 60/30 kN/m

Izduenje u trenutku sloma Fmax, (MD/CMD),prema HRN EN ISO 10319 max 90/80 %

Otpornost na statiko probijanje (CBR), FCBRprema HRN EN ISO 12236 min 9500 N


Geokompozi

Documents

6 - Polaganje Geotekstila i Geomreža