Struktura stanovnitva prema spolu i dobi i drutveno-gospodarski razvojPripremio:Dr.sc.arko Dugandi

SadrajMeuzavisnost kretanja stanovnitva i promjene struktura stanovnitvaStruktura stanovnitva-definicija i klasifikacijaStruktura stanovnitva prema spolu i dobiStruktura stanovnitva prema spoluStruktura stanovnitva prema dobiStarenje stanovnitvaVanost dobne strukture za ekonomska istraivanja

1.Meuzavisnost kretanja stanovnitvaPremda fertilitet i mortalitet prvenstveno utjeu na strukturu stanovnitva prema spolu i dobi, njihov se utjecaj posredno osjea i kod promjene ekonomsko-socijalne strukture stanovnitvaDjelovanje gospodarskih i drutvenih imbenika na fertilitet i mortalitet djeluje posredno

Ope postavke u prouavanju uloge pojedinih struktura stanovnitva u procesu demografskog razvoja svode se na slijedee: 1.izmeu ukupnog kretanja stanovnitva i promjene njegovih pojedinih struktura postoji uska meuzavisnost 2.promjene do kojih dolazi u jednoj strukturi jae ili slabije se odraavaju na promjene ostalih struktura stanovnitva 3.promjene u proizvodnoj strukturi i ukupnoj strukturi privrede reflektiraju se na sastavnicama prirodnog i mehanikog kretanja stanovnitva

Struktura stanovnitvaSama rije struktura, sugerira da se pojedinci meusobno razlikuju (po spolu, dobi, branom stanju, djelatnosti, zanimanju, kolskoj spremi i td)Stanovnitvo je specifian skup pojedinaca u kojemu svaki od njih sudjeluje s mnogo svojih osobnih karakteristika

Razliita su grupiranja tzv.parcijalnih struktura:Bioloka (demografska) struktura prema spolu, dobi, branosti, plodnostiEkonomsko-socijalna (ekonomska aktivnost, djelatnost i zanimanje, kol. spremi, etnikoj strukturi..)Obrazovna struktura prema pismenosti, kolskoj spremi, ..

Posljednje dvije skupine se ubrajaju u drutvene struktureStruktura stanovnitva prema spolu i dobi izvorno je bioloka strukturaIz nje proizlaze kljuni kontingenti stanovnitva kako za bioloku reprodukciju (fertilni kontingent), tako i za formiranje radne snage (radni kontingent)

Struktura stanovnitva prema spolu i dobiStruktura stanovnitva prema spolu i dobi izvorno je bioloka struktura, ali se nalazi i pod utjecajem drutveno-gospodarskih imbenikaDobno-spolna struktura vana je za sadanji i budui razvoj stanovnitva i gospodarski razvoj neke zemlje (fertilni kontingent, radni)

Struktura stanovnitva prema spoluPokazuje brojani odnos izmeu mukog i enskog stanovnitvaKoeficijent maskuliniteta

Koeficijent feminiteta

U Hrvatskoj se raa prosjeno 1 060 muke djece na 1000 djevojica

Koeficijent feminiteta u nekim zemljama EU

Grafikon1

11401076

10401045

10201027

10501053

11101073

10601043

10401048

10501043

10201024

1965.

1994.

List1

1965.1994.

Austrija11401076

Belgija10401045

Danska10201027

Francuska10501053

Njemaka11101073

V.Britanija10601043

vicarska10401048

panjolska10501043

vedska10201024

Godina popisaKoeficijenti feminiteta

1953.1115

1961.1094

1971.1069

1981.1066

1991.1063

List1

1965.

1994.

List2

List3

Koeficijenti feminiteta u Hrvatskoj

Godina popisaKoeficijenti feminiteta1953.11151961.10941971.10691981.10661991.1063

Koeficijenti feminiteta u Hrvatskoj

Grafikon2

1115

1094

1069

1066

1063

List1

1965.1994.

Austrija11401076

Belgija10401045

Danska10201027

Francuska10501053

Njemaka11101073

V.Britanija10601043

vicarska10401048

panjolska10501043

vedska10201024

Godina popisaKoeficijenti feminiteta

1953.1115

1961.1094

1971.1069

1981.1066

1991.1063

List1

List2

List3

Struktura jednog stanovnitva prema spolu rezultat je dugoronog djelovanja (tijekom posljednjih 80-100 godina slijedeih imbenika:Nataliteta (struktura ivoroenih)Mortaliteta (struktura umrlih)Migracije (selektivno prema spolu)Ostali eksterni imbenici (posebno rata)

Opa je injenica da se redovito raa vie muke nego enske djeceU svijetu je koeficijent maskuliniteta pri raanju 1060U Hrvatskoj se takoer raa prosjeno 1060 muke djece na 1000 djevojicaU prvim godinama ivota vei mortalitet djeaka, oko 40-ih se uspostavlja ravnotea, iza 40-ih stvaraju se vikovi ena- opa tendencija

Koeficijent feminiteta prema dobnim grupama

Koeficijenti feminiteta prema dobiZemlja0-1415-3940-6465+Austrija (1993)94496010321780Francuska (1994)95798810191509SR Njemaka (1990)9499479931937vedska (1994)9499529871359Hrvatska (1991)95295610491791

Karakteristike prirodnog kretanja stanovnitva prema spolu - u mlaim godinama je neto vie mukaraca, a u starijim je neto vei udio enaNa strukturu stanovnitva prema spolu osim nataliteta i mortaliteta djeluje i migracija, ali i grupa ostalih imbenikaSve to kazano vrijedi za razvijene zemlje, dok je u zemljama u razvoju slika i drukija (manje se panje posveuje enama)

Dvije grupe debalansa:Debalans uvjetovan unutarnjim, prirodnim imbenicimaDebalans uvjetovan vanjskim imbenicima (migracije, ratovi...)Jaa neravnotea u strukturi prema spolovima izazvana je vanjskim imbenicima

Brojani odnos mukog i enskog stanovnitva u nekoj zemlji djeluje na broj sklopljenih brakova (na stopu nupcijaliteta), time i na razinu fertilitetaDjeluje i na razinu opeg i specifinog mortaliteta prema dobiIzaziva poremeaj u reprodukciji stanovnitva

Stopa maskuliniteta u Francuskoj 1946.

DobStope maskulinitetaRuralna podrujaGradovi s vie od 1000 st.15-19106388120-2496385025-29104388030-34102589635-39106689040-441075893

U emu se oituje utjecaj strukture stanovnitva prema spolu na gospodarski i drutveni ivot neke zemlje?1.Kroz njezin utjecaj na obujam radne snage2.Na obujam optereenosti ekonomski aktivnog djela stanovnitva uzdravanim3.Struktura radne snage prema spolu moe sainjavati jedan od preduvjeta za lokaciju odreenih industrijskih grana (tekstilna/teka)4. Djeluje na socijalnu organizaciju ivota

Struktura stanovnitva prema dobiDobna struktura stanovnitva je slika povijesnog razvoja stanovnitva tijekom duljeg vremenskog razdobljaPokazuje broj stanovnika u pojedinim dobnim grupama, a time indicira razne potrebe (kole, fakultete, radna mjesta)One su u pravilu dugorone i u znaajnoj mjeri odreuju budue promjene u prirodnom kretanju stanovnitva

Ako izraavamo reprodukcijski potencijal jedne populacije:0-14 predfertilna dob15-49 fertilna dob50 i vie postfertilna dobZa ocjenu radne sposobnosti:0-14 predradni kontingent15-64 radni kontingent (15-59 ene)65 i vie postradni kontigent (60+ ene)

Za planiranje resursa:0-19 predfertilna dob (zbog produenja kolovanja)20-64 ekonomski aktivno65 i vie postaktivno - starakoZa ocjenu stanja kolske djece: predkolska 0-6; 7-14 kolska obvezna;15-19 srednjokolska; 20-24 studentska dobU sociolokom smislu osoba s pravom glasa: 18 i vie godina

Odrednice dobne struktureNatalitet/fertilitet-u dugoronom razdoblju oblikuju dobnu strukturuDobna struktura je pod znatno jaim utjecajem fertilitetaVisok natalitet/fertilitet uvjetuje mladu dobnu strukturu, veliki broj djece kao izvor visokog priljeva u radnu dobUtjecaj mortaliteta na promjene u dobnoj strukturi je znatno slabiji u odnosu na utjecaj fertiliteta

Npr. iroku djeju bazu (dob od 0-14) imaju sve one zemlje koje imaju visok fertilitet bez obzira na visinu mortaliteta (predtranzicijska etapa ili etapa rane tranzicije)U ivotu agrarnih drutava na smanjenje ope stope mortaliteta djeluje smanjenje mortaliteta dojenadiVei priljev novih narataja u radnu i fertilnu dob znai ne samo poveanje broja radnika nego i roditelja

U predtranzicijskoj etapi, visoke stope N i M, proizvode mlado stanovnitvo uz dobnu strukturu koja je relativno stagnantnaU podetapi rane tranzicije takoer je mlado stanovnitvo s tendencijom podmlaivanja U podetapi centralne tranzicije raste udio stanovnitva u radnoj dobi, pa je stanovnitvo na pragu starenjaU podetapi kasne tranzicije -stanovnitvo je ve dublje zalo u proces starenjaU posttranzicijskoj etapi , proces starenja se nastavlja i to ubrzanim tempom

Utjecaj migracije na dobnu strukturuDobnu strukturu stanovnitva formiranu pod utjecajem nataliteta i mortaliteta esto modificiraju migracijska kretanjaMigracije redovito izazivaju poremeaje u dobno-spolnoj strukturi stanovnitvaMigracije redovito zahvaaju mlae stanovnitvo (20-40 godina)Posljedice emigracija: stvaraju se krnje generacije

Utjecaj grupe eksternih imbenikaRatovi, revolucije i prirodne katastrofe izazivaju ne samo izravno smanjenje broja stanovnika ve i nagle promjene u dotadanjem reprodukcijskom razdobljuRat djeluje na poremeaje u dobnoj strukturi kroz: gubitak vojnog osoblja, gubitak civilnog stanovnitva,naglo smanjenje nataliteta,definitivne unutarnje migracije, vanjske migracije i td.

Tipovi dobne strukture stanovnitvaGustav Sundbrg razlikuje tri tipa dobne strukture:Progresivni tip (iroka baza piramide)Stacionarni tip (suavanje baze piramide)Regresivni tip (nizak udio djece-stopa nataliteta gotovo na razini mortaliteta)

Tipovi stanovnitva

Brojani udjeli dobnih kontingenata

0-14 godina15-49 godina50 i vieProgresivno40%50%10%Stacionarno26,50%50,50%23%Regresivno20%50%30%

Dobna struktura stanovnitva u Hrvatskoj

Neke klasifikacije tipova dobne struktureUN: mlado stanovnitvo 4% starijih i manje,zrelo stanovnitvo udio starijih od 4-7%, staro stanovnitvo gdje udio starijih od 65 godina iznosi vie od 7%

Struktura starosti u Evropskoj Uniji

Pokazatelji starosti1.Koeficijent starosti

2.Indeks starosti

3.Kritina vrijednost indeksa starosti je 40%

Pokazatelji starosti-Koeficijent optereenosti radnog kontingenta

-Koeficijent ukupne dobne ovisnosti

Starenje stanovnitvaPojam starenje stanovnitva najee podrazumijeva proces poveanja stanovnitva starog 60 i vie ili 65 i vie godinaUzroci starenja stanovnitva su sniavanje fertiliteta i sniavanje mortalitetaProces starenja esto ubrzava emigracijaOsnovni uzrok starenja stanovnitva ini dugotrajno opadanje fertiliteta, a ne sniavanje stanovnitva

Smanjivanje fertiliteta znai smanjivanje djece, potom smanjivanje mladihBroj starakog stanovnitva je i u zemljama u razvoju u stalnom porastuSniavanje mortaliteta u mlaim dobnim skupinama djelovalo je na porasta udjela mladih u ukupnom stanovnitvu

Sniavanjem mortaliteta dolazi do poveavanja broja stanovnika u odrasloj, a time i u starijoj dobiSniavanje mortaliteta u dobi do 30 godina izaziva pomlaivanje dobne strukture, a sniavanje mortaliteta iznad 30 godina izaziva proces starenja (Pichat)

Demografske i gospodarske implikacije starenja stanovnitvaProces starenja izmeu ostalog djeluje na:1.stopu rasta stanovnitva2.na razinu i tendenciju fertiliteta3.na razinu mortaliteta4.na migracijsko kretanje5.na daljnje promjene u dobno-spolnoj strukturi6.na razinu stope ekonomske aktivnosti

Starenje stanovnitva djeluje na stopu rasta stanovnitva usporavajueStarenje utjee na razinu priljeva mladih narataja u radnu dob, kao i na razinu ekonomske aktivnosti stanovnitvaProces starenja ukupnog stanovnitva redovito dovodi do starenja aktivnog stanovnitvaStarenje ima na neke oblike potronje ogranieni uinak

Vanost dobne strukture za ekonomska istraivanjaZemlje u razvoju imaju znatno vii koeficijent ukupne dobne ovisnosti nego razvijene zemlje (na 100 osoba u radnoj dobi dolazi u zemljama u razvoju oko 67 dobno ovisnih a u razvijenim oko 49)

Dobna struktura stanovnitva i koeficijent dobne ovisnosti

Dobna struktura (%)0-14 g15-64 g.65 i vieSvijet32617Razvijene zemlje196714Zemlje u razvoju35605Koeficijenti dobne ovisnosti (na 100 osoba 15 do 64 godinaUkupna dobna ovisnostDobna ovisnost mladihDobna ovisnost starihSvijet63,952,511,4Razvijene zemlje49,328,420,9Zemlje u razvoju66,658,38,3

Srednje trajanje ivota (Svijet, 2006)

Udio stanovnika starijih od 65 godina u populaciji (1997 2008)

Utjecaj promjena u dobnoj strukturi stanovnitva na potronjuObujam i struktura ukupne, a osobito osobne i javne potronje usko su vezani uz kretanje broja i promjene mnogih struktura stanovnitva, a u okviru toga i uz dobnu strukturuNeka istraivanja u SAD-u:Smanjivanje kontingenta djece stvara veu mogunost tednjePorast starakog stanovnitva utjee na smanjenje tednje

Porast udjela radnog kontingenta djeluje na tendenciju porasta tednjePotrebe djece (0-14) i starijih osoba iznosi oko 70% od potreba odraslog stanovnitvaMlae obitelji troe vie sredstava od starijih obitelji (hrana izvan kue, duhan,alkohol,pokustvo, odjea ,obua, higijena, kozmetika...)Obitelji u kojima je dob glave obitelji preko 60 godina imaju vee izdatke za ishranu kod kue, popravke ku. aparata, zdravstvenu njegu..)

*