Predstavljena iskustva Dalekovoda na konferenciji o predstečajnim nagodbama

Uključivanjem u projekt ERASME dodatno osigurana

vodeća pozicija Dalekovod Laboratorija

Intervju s Antonom Pernarom, Glavnim

inženjerom, koji će uskoro brojati čak 40 godina rada

u Dalekovodu

Broj 4 • Travanj 2014.

Izlet na Ivanščicu

65 godinaNaših prvih

Potpisan Ugovor za

nešto više od 110 milijuna

eura vrijedan posao u Poljskoj

2 3travanj 2014. travanj 2014.

novosti

IMPRESSUMIzdavač: Dalekovod d.d.; Urednik izdanja: Ivana Radić, Fotografije: Dalekovod d.d., Design i grafički urednik: D.I.D. d.o.o.

broj Novosti koji držite u svojim rukama dodatno nas podsjeća na uspjehe Dalekovoda u prvih 65 godina našeg postojanja. Najvaž-nije od svega je iskustvo, znanje i stručnost naših zaposlenika zbog čega strani investitori na među-narodnim natječajima redovito odabiru upravo Dalekovod. Bu-dimo ponosni na naš zajednički uspjeh koji smo proslavili u caffe baru Book o čemu možete više pročitati u ovom broju Novosti. U travanjskom broju možete sa-znati više o novim poslovnim uspjesima Dalekovoda u Polj-skoj, kao i sve novosti vezane za naše poslovanje koje se tiču odlu-ka Uprave i Nadzornog odbora te Izvanredne skupštine koja će se održati 26. svibnja. Uz proslavljenih prvih 65. godi-na Dalekovoda i novih vijesti o našim uspjesima, možemo biti si-gurni kako je ispred nas još bolja budućnost.

Srdačan pozdrav,

UVODNIK

Dragi zaposlenici Dalekovoda,

Potpisan Ugovor za nešto više od 110

milijuna eura vrijedan posao u Poljskoj

Kako smo već prije pisali, na na-tječaju u Poljskoj dobili smo posao izgradnje dvostrukog

400 kV dalekovoda Kozienice-Oltra-zew, vrijedan 100 milijuna eura, a za koji smo sada i službeno potpisali Ugo-vor. Dalekovod Polska S.A., društvo u 100%-tnom vlasništvu tvrtke Daleko-vod d.d zajedno s poljskom tvrtkom ZUE S.A, koji je ujedno i voditelj kon-zorcija. Radi se o projektu koji je na principu „ključ u ruke“ za izgradnju 132 kilo-metra dalekovoda koji povezuje TE Kozenice, jednu od najvećih elektrana u Poljskoj s cijelom varšavskom regi-jom. Radovi vezani za navedeni Ugo-vor će se odvijati do sredine 2019.

godine. Potpisani Ugovor samo je još jedan u nizu uspjeha Dalekovoda na ovom tržištu, podsjetimo nakon otvo-renog tržišta i projekata u Poljskoj u 2012. godini koji su se odnosili na ob-novu 110 kV mreže još uvijek su u ti-jeku. Svi dobiveni poslovi u inozemstvu samo su dodatna potvrda kvalitete i stručnosti koju Dalekovod posjeduje. Natječaj je dobiven u iznimno snažnoj konkurenciji s domaćim i inozemnim tvrtkama te je bilo prilično teško iz-graditi svoju poziciju na tom tržištu.Ipak, nakon upornog i marljivog rada, istraživanja zakona, propisa i analize tržišta počeli smo dobivati prve značaj-nije rezultate.

Goran Brajdićpredsjednik Uprave Dalekovod d.d.

Uključivanjem u projekt ERASME dodatno

osigurana vodeća pozicija Dalekovod Laboratorija

Projekt ERASME, u koji se uklju-čio Dalekovod Laboratorij, na-stao je u okviru europskog pro-

grama Competitiveness and Innovation Framework Programme (CIP), odnosno potprograma Intelligent Energy Europe (IEE). Navedeni projekt osmišljen je kao baza znanja i prakse u obavljanju energetskih pregleda u industrijskim pogonima. Cilj je povećanje energetske učinkovitosti čime se doprinosi sma-njenju emisije ugljičnog dioksida koji je važan element za postizanje ciljeva Europske unije navedenima u smjerni-cama „20-20-20“, postavljenim radi ublažavanja klimatskih promjena.

Ovaj program obuhvaća 6 zemalja iz područja srednje i jugoistočne Europe (Italija, Hrvatska, Austrija, Mađarska, Njemačka, Češka i Poljska). Zaposlenici Dalekovod Laboratorija svrstat će se uz stručnjake obučene za energetske preglede u području proi-

zvodnih poduzeća te tako dodatno osi-gurati lidersku poziciju Dalekovod La-boratorija. Projekt obuhvaća i praktični dio izo-brazbe koji je također financiran od strane projekta, stoga je Dalekovod Proizvodnja d.o.o. uvrštena kao jedna od tvrtki u regiji na kojoj će se izvr-šiti preliminarni energetski pregled. Preliminarnim energetskim pregledom (walkthrough audit), Dalekovod Pro-izvodnja će potpuno besplatno dobiti izvještaj o mogućim energetskim ušte-dama.

Takav izvještaj obično sadržava i do 80% mogućih ušteda. Valja napomenu-ti da među mogućim mjerama za učin-kovito korištenje energije ima i takvih zahvata koji nisu nužno vezani za inve-sticijska ulaganja. Uobičajeno za ener-getske preglede jest da se može ostva-riti čak i 30% potencijalnih ušteda bez značajnijih investicija.

U cilju poštivanja svih uvjeta navedenih u ponudi za dokapitalizaciju, sazvana je Izvanredna skupština dioničara Dalekovo-

da za 26. svibnja 2014. godine. O svim odlukama sa Skupštine odmah ćemo Vas obavijestiti.

Zajednička sjednica Uprave i Nadzornog odbora održana je 9. travnja kako bi se odredio datum sazivanja Izvanredne skupštine, njen poziv, dnevni red te prijedlo-zi odluka koje će biti javno objav-ljene. Važno je što su na sjednici Nadzornog odbora primljene na znanje ostavke dosadašnjih čla-nova Nadzornog odbora društva Dalekovod d.d., koje stupaju na snagu danom zaključenja gore naznačene izvanredne Glavne skupštine. Nadalje, Nadzorni od-bor je utvrdio listu kandidata čiji će izbor biti predmet odlučivanja na navedenoj izvanrednoj Glav-noj skupštini.

Lista kandidata za Nadzorni odbor je sljedeća: 1. Vlado Čović, Šibenik (Ruže Vukman 6)

2. Ivan Peteržilnik, 40211 Düsseldorf, Börnestr 7, Savezna Republika Njemačka

3. Marko Lesić, Zagreb, Tuškanac 56b

4. Krešimir Ružđak, Zaprešić, Tržna 5

Mandati izabranih članova Nadzornih odbora počinje teći danom zaključenja najavljene izvanredne Glavne skupštine društva Dalekovod d.d.

Odluke s održane

sjednice Uprave i Nadzornog

odbora

IzvANREdNA SkUPštINA dIONIčARA dAlEkOvOdA

4 5travanj 2014. travanj 2014.

novosti

1980. 1990-tih 2000-tih 2008. i dalje danas1500

zaposlenihviše od80

zemalja

obnova olujom oštećene trase

dalekovoda Konjsko - Melina

obnova oštećenih i porušenih

dalekovoda u Domovinskom

ratu

intenziviranje prisustva

DALEKOVODA u inozemstvu

inozemni projekti: Island, Norveška,

Grenland, Albanija, Crna

Gora, Kazahstan, Slovenija, Ukrajina...

2014.

1. travnja 1950. 1970-tih1950-tih 1960-tihizgradnja 110 kV

prijenosnih objekata

službeni početak

rada prema “Službovnici”

prsten “Nikola Tesla”

prvi prekogranični prijenos i

početak razvoja telekomunikacijske

mreže

Togo, Kambodža, Pakistan, Gvineja...

1949.

Priča o uspjehu Dalekovoda započela je 1949. godine kada je osnovan Dalekovod kao „državno privredno poduzeće općedr-

žavnog značaja za izgradnju i montažu dalekovo-da, razvodnih postrojenja i transformatorskih sta-nica na teritoriju Narodne Republike Hrvatske“, u vrijeme kada je električna energija bila prijeko potrebna ratom opustošenoj zemlji. Tada je treba-lo obnoviti postojeću distribucijsku mrežu i po-strojenja, preuzeti poslove izgradnje prijenosnog 110 kV dalekovoda Vinodol – Rakitje i Vinodol – Matulji, kao i brojnih drugih 35 i 10 kV daleko-

voda i niskonaponskih mreža. I dok danas u po-stavljanju dalekovoda sudjeluju i helikopteri, tada se dijelove dalekovoda često prevozilo na konji-ma i magarcima, a podizali su se snagom ljud-skih ruku.Intenzivne pripreme za izgradnju 110 kV prije-nosnih objekata započinju 1950. i odskočna su daska razvoju Dalekovoda u suvremeno poduze-će za projektiranje, proizvodnju i izgradnju elek-troenergetskih objekata. Kraj 50-tih obilježio je prvi prekogranični prijenos i početak razvoja te-lekomunkacijske mreže, a početkom 60-tih kreću

intenzivnije poslovi u inozemstvu – Togo, Kam-bodža, Pakistan, Gvineja… Sedamdesete su donijele puštanje u pogon mre-že 400 kV, iznimno zahtjevan, najveći program u povijesti elektroprivrede na ovim područjima, nazvan prstenom “Nikola Tesla”.Dalekovod je svoje znanje i sposobnost osobito dokazivao u izvanrednim okolnostima. Jedna od takvih interventnih situacija bila je i 1980. kad je Velebit, Kapelu i dijelove Slovenskog primorja pogodila višednevna ledena kiša, čije su naslage leda srušile ili oštetile više od 90 stupova na trasi

65 godinaNaših prvih

U caffe baru Book, okupili smo se 4. travnja kako bismo zajedno uz dobru glazbu i zabavu proslavili

Dalekovodov 65. rođendan. Goran Brajdić, predsjed-nik Uprave održao je pozdravni govor rekavši da smo izdržali sve izazove, posebno u zadnjih godinu dana te uspješno završili proces predstečajne nagodbe.

Zahvalio je svim Dalekovodašima na strpljenju i vjeri u uspjeh kompanije. Pogledali smo novi korporativni

film te se družili uz karaoke, pjesmu i ples. Na ovaj način podsjetili smo se tradicije i vrijednosti koje sto-je iza Dalekovoda kao vodeće hrvatske kompanije u

građevinskom sektoru.

Proslavili smo naš 65. rođendan

From: Prabhakar M GhatageTo:Ivana RadićSubject: Congrats on completing 65 years of Dalekovod !

Date: 2. travnja 2014. 12:16:06

Congrats !

How are you madam ?

Congrats on some of the big orders in Poland, etc.Looks like you areon the path of recovery and growth. Wish you all the good luck !

Warm regards,

Prabhakar

dalekovoda 400 kV Konjsko – Melina. Važna je elektroprijenosna veza, 400 kV Melina (Vrbovsko) – Tumbri, izgrađena 1991., u vri-jeme iznimne važnosti za funkcioniranje razdvojenog elektroener-getskog sustava. Tijekom Domovinskog rata, ne obazirući se na opasnost od mina ili blizinu bojišta, zaposlenici Dalekovoda neustrašivo su gradili ili popravljali uništeno. Na samom kraju devedesetih te prelasku u novo stoljeće, Daleko-vod je u Hrvatskoj izgradio velik broj kapitalnih elektroenergetskih objekata dobivenih nakon sudjelovanja u javnom nadmetanju. U poslijeratnom razdoblju, sve do 2008. godine, Dalekovod je bio an-gažiran u obnovi prijenosnih dalekovoda i transformatorskih sta-nica na području cijele Hrvatske. Razdoblje nakon rata bilježi i in-tenziviranje poslovanja Dalekovoda u inozemstvu, a posebno treba izdvojiti snažnu prisutnost Dalekovoda u Norveškoj, poslove na Grenlandu i Islandu, izgradnju 400 kV dalekovoda Tirana – Pod-gorica u Albaniji i Crnoj Gori, te pravi pothvat u Kazahstanu – pro-jektiranje, izgradnju i puštanje u pogon 500 kV dalekovoda Agadyr – YukGres, duljine 390 kilometara!

Dalekovod danas ima 1500 zaposlenih i posluje u više od 80 ze-malja diljem svijeta. Većina klijenata odabire upravo nas zbog iskustva i stručnosti naših zaposlenika.

6 7travanj 2014. travanj 2014.

novosti

Gospodine pernar, možete li nam reći nešto više o svom radnom putu u dalekovodu?Završio sam srednju tehničku školu, elektro smjer - jaka stru-ja. Nakon završene škole i odsluženog vojnog roka pisao sam molbe u državna poduzeća kako bih se zaposlio. U to vrije-me je tadašnji Dalekovod osnivao svoju bazu u Nuštru jer su započinjali rad na 400 kV dalekovodu Šid - Ernestinovo pa sam se raspitivao mogu li se zaposliti u Dalekovodu i tamo početi raditi. Uputili su me da se javim u Zagreb, u sjedište tvrtke koje je tada bilo u Proleterskih brigada 37. Poslao sam molbu. U roku tri dana su mi poslali telegram da se javim na razgovor, a nakon liječničkog pregleda sam već bio na putu u

Split koji je postao moje „prebivalište“ idućih 15-ak godina. Tako je moj radni vijek počeo 12. lipnja 1974.g. i uskoro ću obilježiti 40 godina provedenih u Dalekovodu.Tadašnje aktivno gradilište je bilo u Splitu, baza za sve dje-latnosti na području Dalmacije. Na dalekovodu 400 kV Po-sušje Konjsko sam se učio poslu od poslovođa koji su radili od osnutka Dalekovoda. Nakon 3 godine sam stekao iskustvo u elektromonterskim radovima i položio stručni ispit. Postao sam Rukovoditelj za regiju Split 1980. godine. Radili smo pu-nih 9 godina na raznim dalekovodima, a onda 1989. je done-sena odluka na razini firme da će se stalna gradilišta ukinuti zbog smanjenja posla pa sam došao u Zagreb i radio nadzor

na objektima u Istri i Sloveniji. Uskoro je počeo rat pa sam dobio radnu obavezu koja mi je omogućila da se nesmetano krećem, a imali smo puno posla oko obnove dalekovoda. Prvi minirani stup u mjestu Žegar kod Obrovca smo popravili, ali su nakon toga došli drugi stupovi na red koji su u ratu bili ili minirani,ili oštećeni i porušeni. Sve smo sanirali unatoč ratnim zbivanjima, koliko god je to bilo moguće.Radili smo i u Bosni i Hercegovini, oko Mostara. Napravili smo spajanje dalekovoda BiH sa Konjskim u Hrvatskoj, po-pravak dalekovoda oko TS Čule, spajanje strujne veze 400 kV Čule - Konjsko, dalekovoda 400 kV Jablanica – TS Čule i dr. Na tom području smo bili godinu i pol. Nakon oslobo-denog Dubrovačkog područja gradili smo 110 kV dalekovod Plat – Komolac.

možete li nam reći nešto o svom radu u nje-mačkoj?Evo, baš sam to sada htio ispričati. Nakon završenog posla u Dubrovniku, Uprava me pozvala i rekla da imaju jedan veliki posao u Njemačkoj oko Nürnberga. Radilo se o obnovi dale-kovoda 2x400 kv i 2x110 kV na istim stupovima. Na obnovi je bilo 80-ak montera i radili smo godinu dana od lipnja 1994.Došavši na uskrs 1995.g. u Zagreb,moj šef, pokojni Kolić, dobio je informaciju da sam učio ruski te su me poslali u Pe-tersburg na polaganje prvog OPGW kabela Petersburg-Kin-gissep. Išao sam kao voditelj i s dvojicom kolega, Tomisla-vom Rojnicom koji je bio zadužen za kočnicu i Zdravkom Mikulićem koji je bio zadužen za stroj za razvlačenje užeta. Radili smo s lokalnim radnicima i u 3 mjeseca smo položili 180 kilometara kabela.U siječnju 1998.sam opet bio pozvan da idem u Njemačku. Kako sam u Rusiji uz ruski malo naučio i njemački jer sam radio s kolegama iz Siemensa, po povratku iz Rusije sam upi-sao njemački jezik u školi stranih jezika u Zagrebu i položio 4 stupnja te sam s tim jezikom dobro vladao u govoru, što je i bio jedan od razloga zašto sam bio opet pozvan u Nje-mačku gdje sam ostao punih 9 godina i 11 mjeseci. Privatno sam si uzeo sate njemačkog jezika u Njemačkoj pa sam jezik dodatno usavršio. Bilo je to jako zanimljivo vrijeme. Imali smo interesantne poslove koji se nisu ograničavali samo na Njemačku. Malo je poznato da su skupine naših ljudi radile i antene pa su naši kolege Iličić, Keleminac, Novoselec, Da-mjanić proputovali cijeli svijet od Šri Lanke (tada Cejlon), Libije, Kuvajta, Ruande, Bahreina,Turske, Francuske i dr. To smo uglavnom radili preko jedne njemačke firme. Naši ljudi su bili vrsni poznavatelji odnosno stručnjaci u svom poslu pa su ih rado unajmljivali i slali na zahtjevne poslove. Radili smo na obnovi,redovnoj rekonstrukciji svake druge godine NATO-vih antena, montaži i demontaži istih. U Francuskoj smo digli 228 metarsku antenu, vrlo impresivnu za francuski TV1. To su isto odradili naši ljudi, njih 8 u skupinia potom su demontirali napušteni stari stup.

nakon njemačke ste se vratili u Hrvatsku?Da, a slijedeći moj zadatak je bio Albanija, 2x400 kV Tirana Podgorica. Tamo sam bio 1,5 godinu i jako mi je pomoglo to što sam radio u Njemačkoj jer su investitori tražili osobu koja ima znanja i iskustva u poslu, ali i da zna njemački jezik... eto

kako se sve u životu na kraju dobro posloži.

u dalekovodovoj monoGrafiji piše da je da-lekovod radio dosta posla na nepristupač-nom terenu s konjima?Da, to je tada bilo normalno, posebno jer nije bilo dopuštenja da se pristupni putevi krče s morske strane Biokova. Morali smo paziti na okoliš i pridržavati se svih uputa. Na dalekovo-du 110 kV Kraljevac-Podgora smo cijeli posao odradili uz po-moć 16 konja koji su na određene lokacije prenosili šljunak, cement, vodu.. sve što je bilo potrebno. Morate znati da su se novi alati, a prije svega mislim na dizalice počeli koristiti tek 90-ih godina.Radilo se ručno!Mi smo dalekovode dizali s iglom. Manje dalekovode s 1- tonskom iglom, a od 1968. veće dalekovode s čelično-rešet-kastom 5 i 8-tonskom iglom. Iako se danas koriste helikopteri ipak su stare tehnike za neke situacije nezamjenjive. U Al-baniji smo neke stupove dizali baš na taj način, iglom, jer je teren bio takav.

što Biste moGli reći na montere nekada i danas? Prije je Dalekovod uzimao ljude za rad na odredeno vrijeme od 6 mjeseci, te bi za one koji su se pokazali ponovo uzimali u probni rad po 6 mjeseci i tako testirao ljude. Vrijedni i naj-bolji bi se nakon tog perioda primali na neodredjeno vrijeme i postajali pravi Dalekovodasi. To su bili stvarno motivirani i radišni ljudi. Danas je postupak možda malo drugačiji, ali se ljudi isto obučavaju za rad na visini, imaju testove koje mo-raju položiti i stvaraju svoje znanje i vještine kroz rad. Ono što mi je žao je to što u Hrvatskoj ne postoje škole za elektro-montere jer mislim da bi nam to uvelike olakšalo selekciju, a i ti ljudi bi trebali dodatno stručno nadograditi svoje znanje. U Rusiji na primjer imaju školu za elektromontere i bravare, a ono što me tada začudilo je da su se brzo uklapali u posao i izvrsno radili uz vrlo primitivne alate.U Njemačkoj postoji strukovna škola za elektormontere gdje radnici polažu ispite i dobivaju kvalifikacije po stupnjevima koje su zadovoljili.Mi svoje radnike obučavamo u Velikoj kod Požege, tuma-čimo im rad na siguran način, penju se na stupove....a sve ostalo ovisi o poslovođama i kolegama. Za dobrog montera je dovoljno dvije godine učenja za svladavanje osnovnih vje-ština. Za veća znanja i vještine potrebne su ipak izazovnije okolnosti.

i za kraj, što Biste savjetovali mladim lju-dima koji dolaze u dalekovod?Savjetovao bih im svakako da budu strpljivi, da slušaju svoje starije, iskusnije kolege, brigadire i poslovođe, da ne ekspe-rimentiraju nego da im vjeruju. Jako je važno primjenjivati sve elemente zaštite na radu. Svima u Dalekovodu bih zaželio da razvijaju prijateljske odnose i da njeguju timski rad jer je to osnova za rad pojedinih kolona i cjelih ekipa, a ujedno je i preduvjet za napredak svakog pojedinca, radne jedinice, poduzeća i društva.

Razgovarala: Ivana Radić

Antonom Pernarom,nakon što je dalekovod obilježio 65 godina svog postojanja, razgovarali smo s gospodinom

Glavnim inženjerom, koji će uskoro brojati čak 40 godina rada u dalekovo-du. u razgovoru smo doznali mnoge zanimljivosti iz povijesti dalekovoda.

8 9travanj 2014. travanj 2014.

novosti

Mijenjati sebe

Ljudi su previše zaokupljeni popravljanjem onoga što ne razumiju. Nikada nam pritom nije palo na pamet da neke stvari možda ne treba popraviti.

Treba ih samo razumjeti. Budemo li razumjeli, stvari će se promijeniti. Mi smo ti koji se moramo mijenjati. Možda mislimo: “Dobro mi je jer je u

svijetu sve dobro.” Krivo! U svijetu je sve dobro jer se ja osjećam dobro. To je ono o čemu govore mudraci.

Zamislite da se ne osjećate dobro, prilično ste neraspoloženi, a vozite se kroz prekrasan krajolik. Priroda je krasna, ali vama nije ni do čega i ništa od te ljepote ne primjećujete. Nakon nekoliko dana prolazite istim

predjelom i kažete sami sebi: “Bože, kako nisam vidio svu tu ljepotu!” Sve postaje prelijepo kada se vi promijenite. Ili, to vam je kao da promatrate

drveće i planine kroz zamagljeno i mutno staklo, pa vam se sve čini prljavo.

Imate potrebu promijeniti to što je vani. A trebalo je porediti staklo. Tada ćete pogledati kroz čist prozor, gotovo u čudu: “Kako je sve predivno!”

Isto tako vidimo i ljude oko sebe, ne onakve kakvi stvarno jesu, nego onakve kakvi smo mi.

Ne tražimo da se promijeni svijet oko nas – promijenimo se prvo mi. Onda ćemo moći sagledati svijet u pravom svjetlu i moći ćemo

jasno vidjeti što treba mijenjati. Izvadimo prvo brvno iz svoga oka. U protivnome gubimo pravo mijenjati bilo što ili bilo koga.

Zato svakodnevno trebamo primjenjivati ova četiri koraka: 1) prepoznati svoje negativne osjećaje, 2) shvatiti da su oni u nama i da nisu stvarni, 3) ne poistovjećivati te osjećaje sa svojim bićem i 4) shvatiti kako se, kada se

mi mijenjamo, mijenja i sve ostalo.

Dalekovod d.d.: Ivan Vertuš (35),Stojan Zovko (25), Slavko Gavran (20), Nikola Poturica (20), Pavo Aračić (15), Tomislav Cindrić (15), Dragan

Ivešić (15), Ivica Jukić (15), Stjepan Jukić (15), Ivan Šijaković (15),Slavko Udovičić (10).

Dalekovod Projekt d.o.o.: Jasna Svirčević (20).

Dalekovod Proizvodnja d.o.o.: Slavko Lljubić (40), Ivan Kadojić (35), Michael

Baklaić (25), Damir Kirin (20), Smiljan Prkić (15), Zlatko Plivelić (15), Tomislav Mihaljević (15), Dalibor

Bilić (10),Zdenko Bilić (10), Zdravko Čižmek (10), Ivica Jukić (10), Ivica Kuprešak (10), Zlatko Mikulić

(10), Igor Petrović (10), Martina Žigmunić (10)..

JUBI

lARC

I

Čestitamo našim jubilarcima

u travnju 2014.

Konferencija „Predstečajne nagodbe: jučer, dan-as, sutra“ u organizaciji poslovnog tjednika Lider, okupila je na okruglom stolu „Iskustva iz prakse“ sve čelne ljude kompanija koje su prošle kroz predstečajne nagodbe. Na navedenom okruglom stolu prisustvovao je predsjednik Uprave Dalekovoda, Goran Brajdić uz Zorana Košćeca, predsjednika Uprave Varteksa, Juru Radića, šefa insituta IGH, Marka Bartulića iz Hvidre i Nikolu Veovića iz Đuro Đaković Atlantice. Naš predsjednik Uprave, naglasio je kako je u prvom dijelu predstečaja najvažnija iskrenost jer svi žele znati koji će točno biti ishod, nakon toga predstoji velika borba s Finom i Trgovačkim sudom u drugom stupnju. Napomenuo je kako je najvažnije od svega posvetiti se zaposlenicima i dobavljačima koji moraju biti upoznati s time što će se dogoditi u predstečaju. „Treći dio priče je najlakši, ali i najodgovorniji. Tre-bamo platiti ono što smo dogovorili“ rekao je naš predsjednik Uprave na održanom okruglom stolu te istaknuo da će Dalekovodovi dobavljači dobiti 20 posto svojih potraživanja prije obećanog roka. Dalekovod kao najveća hrvatska građevinska kompanija, nastavit će proizvoditi dalekovode i trafostanice. Goran Brajdić na ovom okruglom stolu istaknuo je da će Dalekovod nastaviti i s ulaganjem u infrastrukturu.

Predstavljena iskustva Dalekovoda na konferenciji o predstečajnim nagodbama

Udruga planinara „Dalekovod“ donosi nam svoj izvještaj o radu u periodu od 2010. do 2014. godine

Prvi proljetni planinarski izlet protekao više nego odličnoDolaskom lijepog vremena, planinarski izleti postaju sve brojniji i zanimljiviji. Prema zaka-zanom planu puta, 30. ožujka u 7 sati ujutro krenuli su vrijedni Dalekovodovi planinari na izlet u Ivanščicu. Osim planinarskog dijela, izlet je imao i važnu kulturno-povijesnu crtu, a to je bio obilazak najljepše barokne crkve u ovom dijelu Europe: crkve sv. Marije Snježne u Belcu (1674.). Crkva je remek djelo barokne arhitekture te se is-tiče uređenjem oltara i sakralnih ukrasa koji krase zidove i portale, a djela su nekoliko umjetnika i arhitekata, među njima i najpoznatijeg majstora Ivana Rangera. Nakon obilaska barokne crkve,

planinari su se podijelili u dvije grupe. Napredni-ji su krenuli prema vrhu, a oni željni umjerenijeg treninga krenuli su prema planinarskom domu Belecgrad, gdje su proveli ostatak dana planin-areći na nižim vrhovima i ruševinama drevnog Belecgrada. Po dolasku na vrh Ivanščice i uživan-ja u pogledu na Hrvatsko Zagorje, „bolji hodači“ okrijepili su se jelom koji su donijeli u svom ruk-saku ili su ga uživali u kuhinji planinarskog doma te krenuli na dijelom vrlo strm silazak, prema selu Prigorec na ivanečkoj strani Ivanščice. Tamo ih je dočekao autobus koji je veselo planinarsko društ-vo vratio natrag u Zagreb.

Iako je Udruga planinara „Dalekovod“ osnovana prvenstveno zbog planina-renja, naši vrijedni planinari osim

planinarenja bavili su se i markira-njem novih planinarskih puteva te obnovom starih puteva. Iako su u posljednjem periodu zanemari-li ovu aktivnost zbog brojnih obveza, nadaju se kako će u sljedećem razdoblju ovu ak-tivnost ponovno oživjeti. Svoj doprinos ekologiji i zaštiti okoliša, Udruga je dala kroz igru i natjecanje u sakupljanju otpada na planinarskim putevima kojima su se kretali. Najuspješniji pojedinac ili ekipa, koji bi sakupili najviše otpada bili bi nagrađeni priklad-nim darom ekološke naravi.U proteklom periodu vrijedni planinari počeli su se sastajati jedanput tjedno kako bi mogli planirati sve svoje obveze i nove izlete. Dodatno su se pla-ninari aktivirali za vrednovanje djelatnosti Udru-ge, pa se radi na sakupljanju i čuvanju fotografija s proteklih izleta koje će jednog dana pružiti po-vijesni pregled rada Udruge planinara.U periodu od 2010. do 2014.godine, Udruga je organizirala i ostvarila cijeli niz većih i manjih izleta koje provode članovi samostalno, neke uz angažiranje autobusa, a neke osobnim automo-bilima. Nažalost u navedenom periodu vidljiv je utjecaj gospodarske krize koja se nažalost odrazi-la i na djelovanje UP Dalekovod. Prve dvije godine, 2010. i 2011. godine, kriza se još nije toliko osjećala, međutim autobus Daleko-voda bio je ograničen na 100 kilometara od Za-greba pa je bilo nešto izleta, ali više je djelatno-sti bilo vezano uz izlete osobnim automobilima! Neki od izleta u tom razdoblju bili su: Platak, Sv.

Brdo, Tulove Grede, Turska gora, Crno-pac, Ozeblin, Kremen, Poštak, Wildspi-

tze, Mangrt, Kamniške alpe, Vaganski vrh, Sauleck, Bojinac, Crni vrh, Di-

nara, Jezerska Kočna, Grosser Ha-fner, Monte Rosa, Grossglockner,

Grossvenediger, M. i V. Rajinac, Ojstrica, Peca.

Zadnje dvije godine, 2012. i 2013. godine, broj i kvalite-

ta izleta nešto su se smanjili, autobusa više nije bilo zbog sve

izraženije krize. Izleti su se orga-nizirali u suradnji s prijateljskim

planinarskim društvima (PD.Pliva, PD.Pinklec, PD.Kapela) te nešto u organizaciji s osobnim automobilima. Međutim, u drugoj polo-vini 2013. vraća se autobus i izleti se intenzivira-ju, uz prisutno novo opredjeljenje Udruge, a to je približavanje i njegovanje tzv. obiteljskog plani-narenja. Izleti su se prije svega prilagođavali svim članovima obitelji, dakle i planinarima s manjom djecom. U tom periodu interesantniji su bili izleti: Mala Paklenica, Čevo (Ivanščica), Kalnik, Med-viđak, Zagradski vrh, Velika planina, Zeleni vir, Petehovec, dolina Tamar (2x), Parenzana I i Lu-poglav, Parenzana II i Trst, Mrežnica, Strahinj-ščica, M. Mojstrovka, Risnjak, Kalnik, Daruvar. Na svim izletima autobusom bilo je u prosjeku 38 planinara. Zabilježeno je povećanje broja članova (krajem 2013. godine), čemu su pridonijele vrlo korektne i prihvatljive cijene članstva u Udruzi, ali i prije-voza autobusom. Jedan od ciljeva u budućem razdoblju je privlače-nje mlađih članova u Udrugu planinara. Naravno svi zainteresirani mogu im se uvijek javiti te za-jedno s njima uživati u dobrim izletima.

Godišnja Skupština Udruge planinara „Dalekovod“Naša udruga planinara „Dalekovod, održat će svo-ju godišnju Skupštinu 29. travnja 2014. godine u 18 sati na koju su pozvani svi članovi i prijatelji Udruge.

Dnevni red Skupštine sastojat će se od: 1. Izbora radnog predsjed-ništva• Predsjednika• Dva člana predsjedništva• Zapisničara• Dva ovjerovitelja zapisnika2. Izvješća o radu u razdo-blju 2010./2014. godine3. Financijskog izvješća za 2010./2014. godine4. Plana rada za 2014. godinu 5. Izbora Upravnog odbora (sedam članova)6. Izbora Nadzornog odbo-ra (tri člana)7. Izbora stegovne komisije (tri člana)8. Izbora Predsjednika i Dopredsjednika9. Raznog10. Projekcije slika i filmova11. Domjenka u organizaciji prisutnih članova i prijatel-ja Udruge planinara