Dragutin Crnicdragutin crnic-radiestezija (stvarnost ili fantazija).pdfdragutin crnic-radiestezija (stvarnost ili fantazija).pdf-radiestezija (Stvarnost Ili Fantazija)

7/22/2019 Dragutin Crnicdragutin crnic-radiestezija (stvarnost ili fantazija).pdfdragutin crnic-radiestezija (stvarnost ili fantazija).pdf-radiestezija (Stvarnost Ili Fantazija)

1/128

Ing. Dragutin Crni

RADIESTEZIJASTVARNOST ILI FANTAZIJA


2/128

Knjiga je nastajala:

51000 Rijeka, Hrvatska, 1982. 1990.

737 30 E s s l i ngen , N j em a ka, 19 9 2 .

73733 Mettingen, Njemaka, 1999.

Tajne prirodeKakve su to tajne poznavali sveenici

s tar i h far ao n a?

Postoji l i paralelni svi jet i ivot posli je ivota?

Radiestezija

Otkrivanje jedne istine

Teori ja radiestezi je

Istina teko prodire u um koji se tomu protivi!

Au t o r


3/128

Sadraj

PRVI DIOUVOD 15

"Tajne" prirode 16Energija 18Frekvencija 20Rezonancija 21

Vib raci je 21Am pl it ud a 22At om sk i broj 22Sila tee i gravita cija 23Osnovne postavke teorije o radiestezijskom djelovanju ...23Openito o stanici organizma 32Utjecaj polariteta opne stanice i posljedice njegoveprom jene na njen rad i prehran u 36Karakte ristike razvoj a zloudn ih stanica 38Neki od glavn ih uzroka nastank a raka 39Borb a protiv raka 43

Totalna terapija operacija bez skalpela 44Postoj e li "nasljedni imbe nici" u nastajanju raka? 47Neki od poznatih uzroka nastanka raka. Pomo

vo a i po vr a 49Ljekovita upora ba voa i povra u borbi protiv raka 50

Bioenergija 53Krvoi lni sustav "Vene portae" 54Leuk emij a bolest krvi 55

Otrovi u stanu 5 6


4/128

Tajna jedne smrti i novog, sretnog ivota 57Osnov ne vrste pretpostavljenih zraenja 58Pregled zraenja elektromagnetskog spektra 59Tabelarni prikaz elektromagnetskog spektra valneduine i frekvenc ije 60Svjetlost 61Tabelarni prikaz valne duine svjetlosti i spektralnihlinija 64

DRUGI DIOUVOD 67

to je to radiestezija? 68ovjek kao primopr edajnik energije 69Osn ovn a pravila za rad s viskom 70Osno ve radiestezijs ke teorije 74

I. sluaj: Istraivanja na mjestu boravka radiestezista 74Prvi primjer: Traenje tekue vode u zakopanimcijevima 76Drugi primjer: to to lopovi znaju? 77II. sluaj: Istraivanje izvan mjesta boravkaradiestezista 78III. slua j: Rad na daljinu emitiranje utjecaja 80IV. slu aj: Rad kroz vrijeme postavl janje barijera 84

V. sl uaj : Razna zrae nja i di jag rami . Sv emirskazraenja 86Hartmano va mrea 86Curryjeva mrea 88Patogeno djelovanje Hartmanove i Curryjeve mree 89tetna zra enja iz zemlje 91Kineski i japan ski sustavi gradnje krovo va 93tetna zra enja iz okoline 93

Zra enje oblika (ZO) 95Neobjanjive prometne nesree 99Primjer: Sluaj britanske princeze Diane 100

Radieste zijski generato ri zatite 101

8

Univerzalni generator zatite od tetnog zraenja i

tetno g utjecaja 103Osnovne karakteristike univerzalnog

generatora zatite 104Opis generatora zatite protiv tetnog zraenja i

tetnog utjecaja 106Opis djelovanja generatora zatite 107Generator zatite od negativnih mentalnih zraenja 108

Generator zatite u prometu 108Opis i djelovanje generatora zatite od mentalnihzraen ja i gener atora zatite u prome tu 109

Radiestezijska sidra 110Utjecaj visokonaponske elektromree i ostalih izvoraelektromag netskog zraenja na ljudski organizam 111

Opasnos t! Mobitel! 113Problemi s antenskim sustavom i njegov tetanutjecaj na ljudski orga nizam 115Utjecaj boja na nae spos obnos ti i pona anje 120

Glazbena edukacija 124

TREI DIO

NEKOLIK O SAVJETA ZA RAD S VISKOM 129

a) Osno vni pregledi stana, kue ili teren a 129

Upute za pregled stana po primljenim nacrtima .130

Radiestezijski pregled kue na osnovi primljeneskice 136

b) Dijagno sticira nje bolesti 138

Opa podruja dijagnosticiranja 139

Mjesta na kojima se odraava bol nekih

unutran jih organa 141

Dijagnoza pomou ucrtanih toaka 143

Laparotomija otvor trbune upljine 146

Mod ani udar 148


5/128

Koje se rehabilitacijske radnje obinopoduzimaju? 149U akutnim sluajevima svaka je minutadragocjena 151Upoz orava jui signali 152

Ono to treba redovito kontrolirati i nekolikoopih saznanja 153Kako se moe smanjiti rizik od modanogudara? 155Zakljuak 156Moja preporuka 157Freno logija i psihoanal iza 158Elektroaktivnost mozga 162Glava i vrat 164

Vit alnost 167c) Zdravstveni pregled 169

Pregled i poloaj najvanijih hormonalnihlijezda u ljudskom organizmu 173Neko liko pogled a na pojedine orga ne 175eludac 186to mora mo znati o pravilno m disanju 187Stres i jednostavni naini kako da ga izbjegnete.. 189Ruke i nokti na rukama pokazatelji stanjanaeg organizma 193O unim kamencima 195Ugriz krpelja razvoj bolesti "Lyme Borreliose"..198Kako se zatititi od infekcije Lyme borreliose? ...200

Problemi s kraljenicom 200Diskop atija bolovi u kraljec ima 207Kravlje ludilo (BSE) Bovine spongiformeenzephatolopathie 208Opasnost za ljude 209Kronine upale crijeva Colitis ulcerosa i MorbusCrohn 212Prostata 214titnjaa (tiroida), guavos t i bolesti titnjae 216

Problemi sa eljezom i slabokrvnost (anemija)...218Zato uzimamo dodatno eljezo? Uzroci iposljedice 219Reuma openito 222

d) Traenje nestalih osoba 226

Praktian primjer traenja nestale osobe 227Znaenje i uloga molitve u procesuozdravljenja 229

ETVRTI DIO

KOMUNIKACIJA 237

Drugi svijet 238Objanjenje hipoteze o paralelnom svijetu 239

NAIN! KOMUNICIRA NJA 243Posredna komunikacija 243Neposr edna komunikacija 244

POGOVOR 251TO JE ZA MENE LJUBAV? 255

LITERATURA 256

1011


6/128

PRVI DIO


7/128

UVOD

Postoje mnoge knj ige i napisani su mnogi lanci o tzv.

"paranormalnim" zbivanj ima. Svaki autor na svoj nain tuma-

i te pojave, al i naalost, razmatra samo krajnj i rezultat. Tu-

mai moguu korist od tih pojava, ali vrlo su ri jetki oni koji

nastoje objasnit i b i t zbivanja i nastanka t ih pojava.

Zbog nedostatka anal iz i ranja paranormalnih pojava, one

kod veine l judi izazivaju u najblaem sluaju i ronian pod-smi jeh i odmahivanje rukom kao na neto to je neozbi l jno i

na to ne treba gubiti vri jeme.

Upravo zbog nedostatka loginih objanjenja, te pojave

granie s podrujem mistike. Ne smi jemo zaboravi t i da smo

mi "tehnika generaci ja", koja za svaku posl jedicu el i znati

i uzrok koji je doveo do nje! Ti neobjanjeni uzroci glavni su

ograniavajui imbenici koj i pr i jee pravi lno shvaanje spo-

znaja o "paranormalnim" zbivanj ima! Kad se shvati b i t t ih

dogaanja, tek tada se vidi da tu nema nikakvih paranor-

malnih ni t i tajanstvenih zbivanja! Sve je normalno i jasno,kako s tehnike, tako i sa znanstvene strane! Moja je el ja

da to objasnim i tatel j ima i s lubenoj znanosti !

U knjizi se nalaze poglavlja iz medicinske znanosti. To

je za to da bi i ta te lj i do bi li uv id u do g aa nja u lj uds ko m org a-

nizmu i da bi ih kao radiestezisti bil i u stanju raspoznati.

Shvatit e se da je osnovni princip radiestezijske znanosti u

osnovama svih bolesti ! Poznavajui radiestezi jske zakone,

mnoge se bolesti mogu izbjei i l i lake izli jeiti. Struna

15


8/128

Ing. Dragutin Crni

"Ta jne " pr irode

Oduvijek su ljudi teili da otkriju i shvate ono nepoznato

oko sebe. Ta elja za otkriima iskonski je ugraena u ljud-

sko bie. Shvatiti i razumjeti barem jednu novu "tajnu" priro-

de, znai napredak i porast vrijednosti ivota kako pojedinca,

tako i c jelokupnog ovjeanstva.

Pretpostavljamo da smo ponovno poeli uiti ono to smo

u pradavna vremena znali i razumjeli. Koliko se civilizacija

16

Radiestezija

promijeni lo na ovom naem planetu Zemlj i , to emo tekospoznati, jer nae sjeanje see relativno kratko u prolostkoja je neznatna prema mil i jardama godina kol iko postoj ina planet.

Mnoga znanja, shvaanja i umijea nestala su zajedno s

iezlim civilizacijama i narodima, ali ono to je bilo znanot im pradavnim l judima povremeno bukne kao usnul i vulkani mi se poinjemo sjeati onoga to smo davno znali. Samomi jedna stvar nije potpuno jasna gdje su te informacijebile pohranjene, u psihi i l i u genima?

Pristae alternative tvrde da je to pohranjeno u psihi, apristae slubene znanosti tvrde da je to u genima. Mi ostali,koji nismo "pravovjerni" niti za jedne niti za druge, eljeli bis-mo doznati gdje se zaista nalazi to "skladite" informacija.

A m o d a su u pr av u on i tr e i, ko ji tv rd e da pr av e in fo rm a-

ci je dolaze do nas putem psihomentalne veze s jednim odnekoliko moguih "paralelnih svjetova".

Zanimljivo je da se "nove" spoznaje javljaju ri jetko i kod

relativno malog broja ljudi. Ako postoje "paralelni svjetovi",

koji su navodno slini ovom vidljivom svijetu, ali u podruju

nama nevidl j iv ih frekvenci ja, dobivamo l i od nj ih odreene

informaci je? Da l i nam "oni" dostavl jaju odreene informa-

cije kad osjete da smo "zreli" da prihvatimo neke nove spoz-

naje?

Vr at it u se n a k n a d n o ov im pr et po st a vk a m a . Is ti na je da

nitko ne posjeduje klju za potpuno znanje i razumijevanje.Sve to se dogaa na podruju znanost i , dolazi postupno.

Rjeenje jednog problema gotovo u pravilu je u istovremeno

klju za otvaranje drugog, sloeni jeg problema. Gdje je to-

me kraj i postoji l i on uope? Je li to vrtnja u vjenom krugu

bez izlaza, i l i po spirali gdje je izlaz mogu, vjerojatno nika-

da neemo doznat i . Nadam se da emo to moda jednog

da na bar em shvatiti! Moje je uvjerenje da se kre cem o po

medicina uz pomo radiestezije i ostalih "alternativnih" me-

toda, kao i uz jaku pozit ivnu mentalnu energi ju, moe spa-

siti mnoge ivote!

Znatan broj ljudi, uglavnom u dokolici i l i poluprofesionalno, bavi se pojedinim fazama "paranormalnih" zbivanja.

Svatko od njih za sebe tvrdi da je pravi strunjak u tom pos-lu i ja im to doista vjerujem. Meutim, kad poelim da miobjasne bit onoga to rade i kako dolaze do rezultata, naila-zim na neprobojan otpor i na neku vrstu gotovo neprijatelj-skog odbi janja dal jnjeg razgovora. Od mene obino traeda vjerujem u to to su mi rekli, da ne smijem u to sumnjati,

je r to je jed i na is ti na ! Sv ak a su m n ja je ne ka vr sta b o g o h u -ljenja. Ustrajete li na pitanju KAKO se dolo do upravo tak-

vo g re zu lt at a, o nd a va s pr og la se n ez na li co m i n e s po so bn imda uete u njih ov krug "odabranih". Takav je postup ak ustva-ri neka vrsta obrane. Vjerujem da pravu bit ov ih dogaanjani sami ne poznaju; u suprotnom bi to rado objasnili sva-kom zainteresiranom na prihvat l j iv nain.

Premda nisam primljen u "posveeni krug pravovjernih",

pokuat u na svoj nain dati prihvatlj iva objanjenja zato i

kako se dogaaju te pojave u jednom od podruja "para-

normalnih zbivanja" u radiesteziji.


9/128

Ing. Dragutin Crni

Energija

Koliko smo puta uli, a i vidjeli napisanu formulu E = mc 2

koja nam govori da je energi ja jedn aka um nok u mas e i

kva drat a brzine svjetlosti. Usta novil i smo i da je energi janeunitiva, ali i da se moe pretvoriti iz jednog oblika u drugi.

Tehniki obl ici energi ja razraeni su za dananje pojmovedo u tanine i o njima nam je manjevie sve poznato. Kodtehnikih obl ika energi ja mogua su mjerenja, usporedbe i

prorauni i zato se svi bave upravo takvim, tehnikim obl ici-ma energi ja.

Onaj drugi oblik energije, uvjetno nazvan "psihika" i l i"mentalna energi ja", potpuno je zapostavl jen i znanstvenici

se nj ime nerado javno bave. Postoj i za to i opravdanje. Sveone koj i se pokuaju bavi t i t im obl ikom energi je proglaava-

mo mistiarima, opsjenarima i tome sl ino. Uglavnom ihsvrstavamo u grupu teofiziara ija definicija glasi: "Religioz-

no mistino uenje o intui t ivnoj spoznaj i Boga, o neposred-noj spir i tualnoj identinosti s Bogom, o okultnim ' tajnama',povezanosti svekol ikog l judskog znanja i mudrosti Bojeg

bia i o mogunosti da se stupi u odnos sa zagrobnim ivo-

tom...". U stvarnosti, radi se o definicij i s kojom se eli naru-gati onima, koji prouavanje psihike energije dre ozbiljnimi truda vr i jednim poslom!

Mi smo poistovjeti l i rad na psihikim i mentalnim energi-

j a m a s r a d o m u um ob ol n ic am a. S ov im e i n im o nep r avd u

svim onim strunjacima u t im i l i s l inim ustanovama. Moda

su i oni pomalo krivi zbog toga. Po mom shvaanju, to je

vr lo ozb il ja n po s ao i u s a m o m je tem elj u m ed ic in s ke

18

Radiestezija

znanosti! U bliskoj budunosti ovaj e rad imati velik utjecaj

na sva podruja l judskih aktivnosti !

Kako je ve na samom poetku naglaeno, mi smo teh-

nika generacija koja eli sve izmjeriti i na osnovi mjerenja

ponoviti ispitivanje. To je potpuno u redu kad je ri je o stva-

r ima koje nai dananj i instrumenti mogu izmjeri t i . Meutim,

to napravi t i kad s ovim naim tromim i nesavrenim instru-

mentima treba izmjeri t i neto neuhvatl j ivo? Tada se pona-

amo kao u onoj prii o l isici i grou. Kad lisica ne uspije

dohvati t i groe, odustaje od dal jnjeg pokuaja i iz javl juje

da je groe kiselo i da se ne vri jedi truditi!

Meutim, svi smo svjedoci postojanja te "neuhvatl j ive"

energije, kao i l judi koji se svjesno i l i nesvjesno njome slue.

Umjesto da se masovno ponemo bavi t i t im problemom,

sve to proglaavamo misticizmom i unapri jed odbacujemo.

To je posebno naglaeno kod mal ih naroda, nerazvi jenih i

zemal ja u razvoju, dok vel ike svjetske si le o tome i tekako

v o d e ra u na. Ra d na t im po lj im a znan ost i tr eti ra s e ka o

najvea tajna. Na osnovi povremenih informaci ja stjee se

dojam da svi rezultati do kojih se dolazi slue uglavnom za

vo jn e sv rh e i vo jn i pr es ti . Mi , obi n i lj ud i, v j eru je m o da je

to doista tako.

Podruje rasprosti ranja energi je je nama poznati i nepo-

znati svemir. Nema prostora gdje ne struji i ne vibrira energija.

Ono to mi opaamo svoj im ul ima je v idl j iv i obl ik energi je

kojem smo dali ime "materija". To znai da je materija onaj

oblik energije koji vibrira, tj. ima onu frekvenciju koju su na-a osjeti la u stanju primiti i registrirati. Sve ono to se nalazi

ispod i l i iznad tog podruja titranja za nas ne postoji, odnos-

no mi samo pretpostavljamo da tu "neega" ima! Cijeli je

problem u, kako smo ve navel i , nesavrenosti postojeih

mjernih instrumenata. Oni su, htjeli mi to priznati i l i ne, nae

oi i ui za ulazak u taj "nevidljivi svijet".

19

spirali s mogunou izlaza, jer sve ostalo bila bi potpuna

blokada, a to, po osnovnim zakonima ivota, ni je mogue!


10/128

Ing. Dragutin Crni

Fre kve nc ija

Uestalost, broj koji kazuje koliko se puta u jedinici vre-mena ponovi neko zbivanje u odreenom periodinom pro-cesu, npr. broj otkucaja srca u minuti, broj valnih titraja use ku n di .

U fizikalnom smislu iskazuje broj t itraja koje materijalnatoka ti jela i l i sredstva izvodi u jedinici vremena.

U akustici, optici i elektricitetu frekvenciju odreuje brojva lo va ko je od a il ja (o sc ilat or ) a lj e u pr os to r u je din ic i vr e-mena.

Jedinicu frekvencije zovemo jo i Herz (Hz = n/sek" 1).

Zvune frekvenci je na koje reagira l judsko uho obuhva-aju podruje od 20 Hz do 20.000 Hz.

20

Radiestezija

Re zona nc ija

To je pojava u fizikalnom sustavu kada se vibracijamaizvana mogu pobuditi vrlo intenzivne oscilacije, ukoliko seneka od tih vibracija podudara s vlastit im (karakteristinim)frekvenci jama samog sustava. U sluaju da je pobuujua

frekvenci ja jednaka karakterist inoj, ampli tuda osci l i ranjabit e maksimalna, te dolazi do rezonancije.

Pojava elektrine rezonanci je predstavl ja temelj radiodetekci je. Promjenom kapaciteta kondenzatora (traenje sta-nica na radioprijamniku) podeava se vlastita frekvencijaprijamnika tako da se sloi s frekvencijom odailjaa.

Kvantnomehaniki sustavi, npr. molekule i l i skupine mo-lekula, takoer posjeduju vlastite vibracijske frekvencije, kojese mogu pobuditi do vrlo velikih amplituda ako se frekven-cija koja odgovara energiji pobuivanja podudara s vlastitom

frekvenci jom sustava.Am pli tu da n ag lo ra st e ka d se en er gi ja pob u iv a nj a E = hf

pribliava razlici energija dvaju kvantnih stanja, gdje je h =Planckova konstanta, a f = frekvencija.

Danas je u fizici poznat velik broj pojava koje se tumaekvantnomehanikom rezonancijom, kao npr. rezonantno zra-enje, nuklearna rezonanci ja, rezonantno rasprenje, i td.

Vi brac i je

Vi br ac ij e su per io di n a gi ban ja pr i koj im a se ka rak te r is -

t ine kinematike vel i ine (brzina i ubrzanje) stalno ponav-

l ja ju u odreenim vremenskim interval ima. Prisi lne v ibraci je

postaju opasne ako se njihov period titranja priblino il i to-

no poklapa s periodom vlastit ih vibracija (rezonancija).

21

Postoji jo jedan nain pristupa tom "nevidljivom" svijetui on je karakteristian za ljudsko bie, homo sapiensa, a to

je m a ta . Ve i n a ot kr i a do ko ji h je o vj ek do da n a s d o a opoela su s matanjem ili razmiljanjem. Povezivanja raznih,do tada poznatih i l i nasluenih injenica, dovela su ovjekado saznanja s kojima danas raspolae. Do otkria i uporabe

atomske energi je, svaka generaci ja poveavala je svojeznanje u prosjeku za oko 10% u odnosu na prethodnu. Da-nas je to poveanje prividno neto ubrzanije, zahvaljujuinovoj raunalnoj tehnici koja nam omoguava bol je skladi-tenje podataka i bre i preglednije dolaenje do njih kad namzatrebaju.


11/128

Ing. Dragutin Crni

Pri svakom periodinom gibanju nastaje ubrzanje jer setijelo koje vibrira izmjenino zaustavlja i dalje giba, zbogega se pojavljuju sile inercije. Te sile mogu u sluaju rezo-nancije prouzroiti neeljene posljedice, kao npr. oteenjeili prijelom materijala (pucanje osovina, otpadanje krila zra-koplova), oteenja i l i razaranja stanica organizma, otee-

nja i poremeaj u genskim lancima i nj ihovim strukturamakao i u grupama kromosoma. Te rezonanci je uglavnom do-

v o de do ub rzan ih po ja va i ra zv oj a ra zn ih bo le sti !

A m p l i t u d a

To je najvei otklon materijalne toke koja titra, od polo-

aja mirovanja.

A t om s k i br oj

To je broj protona u atomu elementa.

slika br. 1Shema atoma nekih elemenata.

2 2

Radiestezija

Osnovne posta vke te ori je o ra die ste zi jskom dje lova -

nju

U prirodi sve emitira odreene vibracije, koje smo uvjet-

no tako nazvali, premda bismo ih mogli nazvati i pulsiranje.

O emu se tu zapravo radi toni je odgovore daje atomska

fizika. Pretpostavljamo da sve do onog trenutka dok postoji

temperaturna razl ika, t j . dok se ne post igne apsolutna nula,

postoji ivot, odnosno postoji gibanje atoma i njihovih struk-

tura.

Znanost se, uglavnom, bavi t im unutranj im gibanj ima i

si lama koje v ladaju unutar strukture atoma. Oslobaanjem

tih sila dobivamo atomsku ili nuklearnu energiju. Nedostatak

te energije je u tome to je ona vrlo opasna za cijelo ovje-

anstvo, f loru i faunu, ukoliko izbjegne ljudskoj kontroli. Ta-

kav smo sluaj imali u ernobilu, u nekadanjem Sovjetskom

Sa v e zu .

2 3

Sila tee i gravitacija

Jedna od osnovnih sila koje djeluju u naem svijetu je

sila tee, odnosno sila s kojom masa planeta Zemlje privlai

sve to je na njoj i oko nje prema svom sreditu. Poznato je

da sila tee djeluje okomito na sredite Zemlje i da se sma-

njuje udaljavanjem, a poveava to se vie pribliavamo nje-nom sreditu.

Sila tee nije isto to i gravitacija, ve je samo jedna od

njenih komponenti. Sile gravitacije su sile kojom mase pri-

vl a e je dn a d r u g u , ka o t o Su n ce pr iv la i pl an et e u n a e m

planetarnom sustavu i "dri" ih na okupu da se ne "razlete"

sv e m i ro m .


12/128

Ing. Dragutin Crni

Malo je poznato da skupine atomskih struktura svih vrstamateri ja, usl i jed unutranjeg pulsiranja, stvaraju karakteris-

tina rezonantna pol ja. Nj ihova snaga ne ovisi o kol iini ma-ter i je, ve o tzv. atomskoj teini , odnosno atomskom brojute materi je.

Uzmimo kao primjer mjerenje radioaktivnosti pojedinihprirodnih ma teri ja. Ko d vodika je praktiki nema , pre mda je

vo d ik j e d a n od naj ra i re nij ih e l e m e n a t a u n a e m o k r u g u .

Znamo da je atomska struktura vodika naj jednostavni ja, t j .da oko jezgre krui samo jedan proton. Drugai j i je s luaj selementom urana, i je ak i male kol iine izazivaju snano

reagiranje mjernih instrumenata!

Snage pojedinih rezonantnih pol ja, kol iko god preslabe

da izazovu reakci ju naih "nesavrenih" mjernih instrume-nata, dovol jno su jake da izazovu reakci ju naih pr irodnih"pri jamnika", stanica l judskog organizma, pa ak i razaranja

i l i oteenja ci jel ih organskih sustava.

Moramo naglasi t i da svako rezonantno pol je pulsira, od-

nosno t i tra, s odreenom frekvenci jom. Kako pulsiraju mate-

ri je, tako pulsiraju i oblici! Svaki oblik ima svoj karakteristini

r i tam pulsiranja, koj i je neovisan o sastavu materi je. To se

odnosi i na razne oblike upljina u Zemljinoj kori i l i drugdje,

koj i imaju odreeni r i tam frekvenci je. Te upl j ine mogu ima-

ti i idealni vakuum, al i unato tomu one e pulsirati kao iva

bia s neznatnom razl ikom u frekvenci j i pulsiranja. Ljudski

organizam ne samo da pulsira kao jedna cjel ina, ve i poje-

dini d i jelovi organizma i pojedini organi imaju svoj r i tam pul-

siranja.

Osim to emitira, ovjek je u stanju i svjesno primati emi-

tiranje pulsiranja iz blie i l i dalje okoline. Mnogi l judi u stanju

su instinktivno osjetiti da se oko njih neto zbiva!

Uzmimo za pr imjer da odreene materi je kod pojedinih

ljudi izazivaju osjeaj topline, a kod drugih osjeaj hladnoe.

24

Radiestezija

Ne reagiraju svi l judi jednako na iste materije. To je jedan

od pokazatel ja kako r i tam pulsiranja ni je kod svih l judi jed-

nak. esto puta se javl ja i osjeaj odbojnosti , a ponekad i

je ze, te ne ob ja n ji v st ra h p re m a neki m m ateri ja m a, obl ic im a,

ivotinjama, bi l jkama, a isto tako i prema pojedinim l judima.

U ovom trenutku, jedino je pr ihvatl j ivo r jeenje u obja-

njenju da su rezonantne osci laci je koje emiti raju davatel j itog zraenja, takvih karakteristika i ampl i tuda da u kontaktu

s pr imatel jevim ampli tudama osci lativnog pol ja stvaraju

j a k u re zon an ci ju . O v a re zonancij a je ta kv ih ka ra k te ri st ik a

da vr lo nepovol jno utjee na pr imatel jev neurovegetative

sustav, to se oi tuje u ve navedenim reakci jama.

Grafiki pojednostavl jeno to moemo prikazati na tr ima

karakteristinim primjerima, u di jagramima p omo u sinusoida.

a) slika br. 2Razlika faze titranja rezonantnih polja za 1800 jednakih veliina.

2 5


13/128

Ing. Dragutin Crni

b) slika br. 3Titranje rezonantnih polja razliitih veliina, ali u fazi.

Zbrajajui ampl i tude t i tranja dobivamo vel ike razl ike u

kri t ikim, t j . vrnim optereenj ima.

2 6

Radiestezija

A = Norm aln o pol je pr ima teljaB = Narinuto polje primateljuR = Rezultanta tj. konano

optereenje primatelja

c) slika br. 4U dijagramu vrnog optereenja primatelja vidljivo je da jeprimatelj izloen daleko veem optereenju nego to je to

normalno.

Ukol iko je ovjej i organizam i l i jedan njegov organ dul je

v r e m e n a iz lo e n ti tr anj u gd je do la zi do p ove a n e r e zo na n -

cije, koja se pribliava i l i dolazi do kritine veliine, a pogo-

tovo ako ju prelazi , vel ika je mogunost da e doi do ote-

enja organizma, odnosno organa koj i je najvie iz loen iz-

ravnom udaru te poveane rezonanci je!

to se to u stvar i dogaa s ovjej im organizmom? Do-

lazi do pojave bolesti, koju je u poetnoj fazi vrlo teko otkriti

k lasinim l i jenikim pregledom. Najpri je su to oteenja naj-

slabi j ih stanica organizma, koja s vremenom postaju svej a a i ta k o sv e d o t re nu tk a vi dl ji ve m a nif es ta c ij e, tj . b ol es ti .

To su npr. s labl jenje sluha kod osoba iz loenih dugotrajnim

zvunim udarima, slabl jenje vida kod osoba iz loenih inten-

zivnim svjetlosnim valovima, i td.

U drugoj var i janti s kojom u se vie pozabavi t i , dolazi

do promjena magnetskog i l i elektr inog polar i teta u napad-

nutim stanicama organizma. Samim tim dolazi do promjena

2 7

A m p l it u d e t it ra nja ti je la A i ti je la B se p o ni tava ju , a re -

zultanta titranja se kree po lini j i (x), jer se veliine (+) i ()

zbrajaju i rezultat je uvijek (0), to znai da nema tetnog

djelovanja, t j . rezultanta R = 0.


14/128

Ing. Dragutin Crni

28

Radiestezija

i izmjene materije, kao i usli jed fizikog procesa kretanja

unutar i oko stanice, stvara elektr ino pol je jakosti do oko

1,4 V, a samim tim stvara se i magnetsko pol je odreene

ja k os ti . To zn ai da je , u ovo m sl u aju lj ud sk i or ga ni zam , sa -

stavl jen od bezbroj staninih bateri ja s tono odreenim

el ek tr om ag nets k i m k ar ak ter i s t i k am a.

Na osnovi navedenog moemo prihvatiti da se neto sli-no dogaa i u svim ostal im iv im organizmima i to ne samona naem planetu! Potpuno je pr ihvatl j iva pretpostavka da

su osnovni principi ivota u cijelom svemiru isti!

U optimalnim, t j . normalnim uvjetima taj na, nazovimo

ga, energetski stroj , sastavl jen od bezbroj mal ih agregata,radit e bez greke pod uvjetom da ga snabdijevamo s do-

vo lj ni m ko li i na ma po tre bn og go ri va , ko je u org aniz am un os i-mo kroz hranu i kisik s korisnim sastojcima iz okolne atmo-

sfere.

Meutim, svjedoci smo da se taj energetski stroj , iako

ga snabdi jevamo i odravamo u, po naim uvjerenj ima, ide-

alnim uvjetima, odjednom poinje udno ponaati . Vozai

bi rekli da poinje "trokirati" iz nama, na prvi pogled, ne-

objanj iv ih razloga. Dolazi do poremeaja u radu pojedinih

sklopova stroja i mi, kao ljudi i kao znanost, poinjemo raditi

greku za grekom. Ustvari, poinje nasil je nad naim "stro-

j em " . P o in ju o ko vi u ob li ku uzi m anja ra zni h otro va u sv oj -

stvu l i jekova, i l i jo gore, s raznim rezanjima i izrezivanjima

dijelova i l i ci jelih organa.Poinje l i jeenje posl jedica i mi kao drutvo troimo na

to ogromna sredstva. O uzrocima zbog kojih je dolo do sve-

ga toga malo tko vodi brigu! U naem svijetu, koji smo progla-

sil i suvremenim, velika veina onih koji su na osnovi nekog

papira dobili pravo da nose bijele kute i l i jee druge, jedno-

stavno gube zanimanje da se pozabave otkr ivanjem i istra-

ivanjem stvarnih uzroka zato je dolo do neke posl jedice.

2 9

prirodno ustal jenog r i tma prehrane i funkcioniranja t ih stani-

ca. Ove su promjene vr lo neugodne i uzronik su nastanka

raznih obl ika tumora, tekih oteenja ivanog sustava i

mnogih ostal ih bolesti !

Osim ovog sluaja mogl i b ismo navesti i mnoge druge.Kako ne bismo koristi l i strpljenje naih cijenjenih itatelja,

zadrat e mo se samo nakratko na jo nekol iko tumae njazato nastaju problemi u nekim stanicama organizma. Tosu one promjene koje najee dovode do razvoja tekih

bolesti usl i jed odumiranja stanica.

1. Svak a stanica orga nizma okru ena je tvar ima na bazi

masnoa koje cirkul i raju oko stanice. Razna zraenja, kao idjelovanja oksidnih spojeva, mogu djelovati na staninu

opnu. U tom sluaju stanina vanjska opna moe izgubit isvoju elastinost i propusnost! To znai da postaje vrsta

prepreka izmjeni tvar i ! Zato dolazi do smanjenja i l i prestan-

ka potrebne prehrane stanice sve do njenog odumiranja.Ovo, kao i izravno razaranje stanine opne, dovodi do poja-

ve tek ih b ol est i!

2. Greke pri l ikom diobe stanice, razne kemijske supstan

ce, puen je, kao i iz laganje jako m i dugo trajn om sune vomzraenju mogu, uz ostalo, utjecati na promjenu karakteri-

stika gena u stanici. Ako su te promjene prekomjerne, dolazido slabl jenja funkci je stanice i ona odumire!

3. Svaka stanica organizma sastoj i se od 46 kromoso-

ma. Ako je stanica iz loena nekom od negativnih utjecaja,

zraenju i s i . , pr i l ikom procesa diobe stanice moe doi do

smanjenja sposobnosti , odnosno slabl jenja kromosoma. Na-

kon nekog vremena t i kromosomi postaju tol iko slabi da do-

lazi i do oteenja vanih gena u stanici. To takoer uzrokuje

odumiranje te stanice i l i grupe stanica.

Znanost je u novije vri jeme otkri la i potvrdila da se u

svakoj stanici organizma, zbog kemijskih procesa razgradnje


15/128

Ing. Dragutin Crni

30

Radiestezija

Da to sprijeimo, prisi l jeni smo ugraivati ci jele sustave za-ti te. Kakvi su sustavi zati te ugraeni u na organizam, mi

ne znamo. Tu ne mislim na zatitne sustave protiv raznihzaraznih bolesti , v i rusa, i td., jer oni su donekle poznati . Mis-

lim na one protiv tetnih utjecaja razornih zraenja iz zemlje,okoline i svemira. Do sada ih nismo uspjeli otkriti u orga-

nizmima, ali oito bi trebali biti negdje "ugraeni". Za sadaje j e d in a s ig urn a za t it a p ro m je na m j es ta ra da ili b o ra vk a .To moe bi t i odmicanje od koj ih metardva, pa sve do pre-

sel jenja na drugu lokaci ju.

Da li je "generalni" zatitni sustav ugraen u na um, a

mi smo ga nehotino iskl jui l i pod utjecajem sve suvreme-ni jeg naina ivota? Ponekad to zovemo i instinktom, to bi

i moglo biti tono, jer instinkt nas vrlo esto upozorava dase trebamo klonit i nekog mjesta koje ni je dobro za nas. A

to, opet, ima veze s rezonanci jom osci laci ja organizma i od-

reene okol ine, koje na organizam osjea u obl iku nelago-de, koju smo mi prozvali " instinkt"! Upravo su te rezonancije

tetne za na organizam.

Suvremeni ovjek sve manje prepoznaje ta upozorenja,a jo ee ih ne zna protumait i . Zaboravl jamo mnoge stva-ri koje smo nekada znali, ali dolazi vri jeme kad bismo ih tre-

bal i ponovno nauit i . Moda e nove generaci je koje dolazebiti "pametnije" od nas. Mi sve trpamo u kalupe i teko pris-

tajemo na promjene, pogotovo u shvaanju!

Kad je stanica jednom napadnuta, dolazi do nagl ih pro-mjena u njoj kao i do poremeaja u njezinom radu. Prva

takva stanica ukl juuje se u tetno djelovanje rezonantnog

zraenja prema ostal im napadnutim stanicama. Dolazi do

stvaranja arita budue bolesti koju organizam jo uvijek ne

osjea, premda se poinje boriti protiv nje. Poveava se po-

tronja energi je organizma. Ako se u toj fazi sklonimo sa

tetnog mjesta rezonantnog zraenja, organizam e

31

Oekuju da to netko drugi uini za njih, samo se ne zna tko

bi to trebao biti.

A k o g o vor im o o m ed ic in i, od n os n o li je n ic im a, ri je tk i su

oni koji e obii mjesto gdje pacijent ivi i radi i koji e po-

kuati pronai uzrok zbog kojeg je dolo do "havarije" orga-

nizma, odnosno bolesti .Ovime ne pokuavam okriv i t i l i jeniku struku. Dapae,

smatram da oni nisu krivi, jer je svjetski sustav poduavanja i

kolovanja t ih l judi izgubio osnovnu vezu s pr irodom okonas. Poeli smo se usko specijalizirati i svatko se od nassmatra vrhunskim strunjakom na jednom vr lo uskom po-

druju. Nije u redu da se takav jedan "strunjak" provlai ilomi po nekim radionicama i l i stanovima punim vlage i "os-

talih" stvari! Nije to sluaj samo u l i jenikom zanatu, imatoga i drugdje. Pronae se i dosta l i jepih primjera gdje l i je-

nik "osjea" paci jenta i nastoj i uspostavi t i vezu povjerenja irazumijevanja, a u tom je sluaju i rezultat l i jeenja daleko

bolji.

to e se dogodit i s naom stanicombateri jom ako je iz-

loimo dugotrajnom negativnom djelovanju jakog rezonant-

nog polja njezinih karakteristika? Dogodit e se dvije stvari.

Prva i najea, doi e do razaranja opne stanice! To je

kao kada radnik sa "temalicom" razbija asfalt i l i kamen,

koji puca od kritinih vibracija. Drugo, doi e do promjene

njenih elektromagnetskih karakteristika, a posl jedica toga je

poremeaj rada i funkci je te stanice! Ne mora doi do pro-mjene brojane vr i jednosti napona, nego samo do promjene

polar i teta.

Slian je sluaj i u elektrotehnici, kad na generatoru doe

do promjene polariteta i odjednom umjesto da alje energiju

u elektromreu, generator poinje uzimati energi ju iz nje.

Tada dolazi do " ispadanja" generatora, odnosno do pore-

meaja u ci jeloj elektromrei u koju je generator ukl juen.


16/128

Ing. Dragutin Crni

Openito o stanici organizma

Starost svemira procjenjuje se na 1215 mili jardi godina,

a planeta Zemlje na oko 5 mili jardi godina. Koliko je star

ivot na naem planetu? Tono onol iko kol iko je prolo od

stvaranja prve ive materije, tj. stanice. Stanicu je prvi zapa-

zio engleski f iz iar i matematiar Hooke 1665. godine, i to

mikroskopom vlastite izrade.

Normalni promjer veine stanica kree se od 0,5 p do 20

u (mikrona) (1 mikron = tisuiti dio milimetra). Ljudske su

stanice veliine od 3 u do 30 p.

Najmanja i naj jednostavni ja stanica pr ipada skupini mi

kroplazme i njen promjer iznosi oko 0,1 p. Meu najvee

stanice spadaju ptija jaja, od kojih nojevo dostie veliinu i

do 20 centimetara!

Dakle, stanica je osnovna iva jedinica. Svaki je organ

zapravo skupina vel ikog broja razl ii t ih stanica povezanih

32

Radiestezija

meustaninim prostornim strukturama. Svaka vrsta stanica

posebno je pr i lagoena vrenju odreene funkci je.

M em b r ana s tani ce

M e m b r a n a j e z g r e

N uk l eus

Kr om at i n

C i top l azm a

slika br. 5

Shematski prikaz stanice organizma.

Glavni di jelovi stanice su jezgra, ispunjena nukleoplaz

mom i ovi jena membranom jezgre, i ci toplazma ovi jena

m em b r anom s tani ce.

Gotovo svatko zna da geni kontrol i raju pr i jenos nasl jed-

nih osobina s roditelja na dijete, ali mnogi ne znaju da ti isti

geni kontrol i raju i svakodnevnu funkci ju rada stanice, kao i

njeno razmnoavanje. Oni kontrol i raju funkci ju stanice tako

to odreuju koje e se tvari sintetizirati u stanici, kakve

strukture, koji enzimi i kakvi kemijski spojevi. To znai davan os t g en a le i u nj eg ovo j s p os ob nos t i da ko ntr ol ir a na s -

tanak drugih tvar i u stanici . Geni su uglavnom koncentr i rani

unutar jezgre stanice. Smatra se da u svakoj stanici ima oko

30.000 gena.

Razliite tvari od kojih se sastoji stanica nazivamo za-

j e d n i k i m i m e n o m "p ro top la zm a". O n a se sa st oj i od pe t os -

novnih tvari: vode, elektrolita, proteina, l ipida i uglj ikohidrata.

3 3

pobijediti. To znai da e se sva energija organizma koristiti

protiv bolesti, a nee se gubiti u borbi protiv tetnog ozraiva nja ! D ak le , po st o ji ve li ka vj ero ja tn os t da e s ve p on o vn obiti u redu. Oteene stanice organizam e vratiti u pri ja-

nje stanje i l i ih zamijeniti s novim, zdravim stanicama. O tojregeneraci j i stanica suvremena medicina zna veoma puno.

Tekoe nastaju u onom trenutku kada broj oteenihstanica dostigne i pr i jee kr i t inu toku, t j . kada broj otee-nih stanica poinje vidlj ivo utjecati na rad i funkciju napad-nutog organa. U tom se sluaju poinju javl jati osjeaj i bo-

lova i l i drugi znaci bolesti! Od tog trena svjesnog doivljajada neto nije u redu pa do traenja pomoi, jo proe iz-

vj esn o vr ij em e. Us tv ar i, m i nes vj es no p o m a e m o bo le st i da

se to bolje "ukopa" u na organizam!


17/128

Ing. Dragutin Crni

34

s l i k a br. 6

ivano vlakno.

Radiestezija

Elektrini potencijali postoje na membranama gotovo svih

stanica u organizmu. Membranski potencijal u mirovanju, kojije iz m je re n u ra zl i it im i v anim i m i i nim v l akn im a iz no -si izmeu 75 i 95 mV, odnosno u prosjeku 85 mV.

Osnovni uvjeti koj ima se potie uravnoteenje mem-branskog potenci jala su kol iine proputenog natr i ja (Na) ikali ja (K) kroz membranu, to se vri pomou prirodno ugra-enog sustava, tzv. natr i jeve i kal i jeve pumpe, i d i fuzi jom.

A k o bi lo ko ji im b en ik nagl o pr omi je ni p ro p us nost m e m -brane, recimo za natri j, prouzrokovat e niz brzih izmjena umembranskom potenci jalu, koje traju djel i sekunde, a na-kon toga membranski se potenci jal odmah vraa na vr i jed-nost u mirovanju.

Ovaj s l i jed promjena membranskog potenci jala zove seA KC IJ S K I P O T E N C IJ A L. Ne ki od im b enik a ko ji m o g u za -poeti akci jski potenci jal jesu: elektr ino podraivanje mem-

brane, hladnoa, topl ina i l i gotovo sve to moe trenutnoporemeti t i normalno stanje membrane u mirovanju. Postro-

ja van je e le kt ri n og na bo ja s je dn e i dr uge st ra ne m e m b r a ne(vanjske i unutranje) isti je proces kao i onaj kad elektrinikondenzator nabi jamo elektr ici tetom!

Nema nikakve razl ike izmeu stanica mukog i enskogorganizma. Princip rada je identian kod oba spola. Razl ika

postoj i jedino u kromosomima. Sve stanice l judskog t i jelaimaju po 46 kromosoma. Mukarci imaju 22 para "x", a 23.par sastoji se od "xy" kromosoma. Stanica ene ima 23 para

kromosoma, meu kojima jedan par "xx". Kromosomi "x" i"y" zovu se i spolni kromosomi. Odstupanje od tog broja kro-mosoma povlai za sobom poremeaj u razvi tku spola, men-talnu zaostalost i druge nenormalnosti . Poznato je, takoer,

da se broj kromosoma mijenja dok se zdrava stanica pretva-ra u zloudnu stanicu raka!

35

Najvanij i stanini elektroliti su: kali j, magnezij, fosfati,

sulfat, bikarbonat i male koliine natri ja i klorida.

M em b r ana s tani ce tank a j e od 75 d o 1 0 0 ang s tr em a

(1 A = 10~8 cm, tj. 1 A = stomili junti dio centimetra). Membra-

na stanice je porozna, s otvorima od oko 8 A, a membrana

je zg r e im a otv ore i od ne ko li ko st ot in a a n g s t r em a .Dok kroz membranu jezgre stanina tekuina struj i bez

problema, to ni je s luaj sa staninom membranom. Ove te-

koe u proputanju kroz membranu stanice nastaju uglav-nom iz dva osnovna razloga. Prvi je maleni promjer otvorau membrani, a drugi je stvaranje elektrostatskog potenci jalana membrani, t j . membranskog potenci jala.


18/128

Ing. Dragutin Crni

36

Radiestezija

Presjek membranestanice vlakna

S ki ca a) S ki ca b )

s l i k a b r . 7

Presjek membrane stanice, njen polaritet i nain prehrane.

Pozit ivni naboj"+" pr iv lai negativno "" polar iz i ranu mo-

lekulu. Molekula pr ivuena magnetskom si lom "+" naboja

opne, poinje prolazi t i kroz otvor na opni. Poto je na unu-

tranjoj strani"" polaritet, on odbija "" molekulu i tjera ju u

unutranjost stanice.

Kad stanica podmir i potrebe za "" molekulama prehrane,

dolazi do kemi jskoelektr inih reakci ja unutar stanice, koje

3 7

U t j e c a j p o l a r i t e t a o p n e s t a n i c e i p o s l j e d i c e n j e g o v ep r o m j e n e n a n j e n r a d i p r e h r a n u

V e s m o obj asn il i na i n pr ehr an e s ta n ic e o r g a n i z m a p u -tem kal i jeve i natr i jeve pumpe, a sad bi trebalo rei samonekol iko r i jei o utjecaju polar i teta na njezinu prehranu.

Povrina svake stanice polar iz i rana je s "+" pozi t ivnim i l i"" negativnim polar i tetom. To se obino dogaa i po grupa-ma stanica. Oko stanica krui hranjiva plazma, koja se sastojiod "+" i "" polar iz i ranih molekula. Opna stanice je porozna,

s otvorima vel iine oko 8 angstrema.

Ovdje neemo ulazi t i u objanjenje tehnike promjenepolar i teta stanice, nego emo samo istaknuti da taj polar i tetni je stalan. On ovisi o potrebama stanice i o kemi jskoelektr inim reakci jama unutar nje.

A k o st ani ca s vanjs k e s tr ane o p n e d ob ij e "+ " po la ri te t, sunutranje strane opne stvori se"" polaritet. Ono to se tada

dogaa, opisano je na skicama a) i b) slike br. 7.


19/128

Ing. Dragutin Crni

Ka ra kte ri st i ke ra z vo j a z l o udni h sta ni c a

Regulaci ja rasta i razmnoavanja stanica u l judskom or-ganizmu uglavnom je nepoznata. Rast i razmnoavanje sta-

nice obino prate jedno drugo. Znamo da neke stanice ne-

prestano rastu i razmnoavaju se. To su, na pr imjer, krvo-

tvorne stanice kotane sri , zametni di jelovi koe, epitel cr i-

je va . M n o g e st ani ce ne ra zm noavaju se g o d in a m a , ka o to

su neke miine stanice. Uglavnom, vel ika veina stanica

l j ud s k og or g ani zm a zad r ava s p os ob nos t s ta l nog r azm no-

avanja. O mehanizmima koj i odravaju stalan broj stanica

razl ii t ih vrsta u l judskom organizmu zna se vr lo malo. Vel i-

ina stanice odreena je gotovo iskl juivo kol iinom DNK uj ezgr i.

Rak nastaje promjenom u nekim stanicama, usl i jed ega

one vie ne potuju f iz ioloko ogranienje rasta i razmnoa-

vanja . O d g o v o r a n a pi ta nj e, ko ja je to ra zl ik a ko ja p o s p j e u -

j e ra st z l o u d n i h st anic a d ru ga ij e od zd ra v ih , j o n e m a .

Istraivai su otkr i l i da se genetska struktura zloudnih sta-

nica razl ikuje od one zdravih stanica. Na osnovi toga

3 8

Radiestezija

pretpostavl ja se da rak obino nastaje mutaci jom di jela ge-net i k og s u s tava j ezg r e. i m nas tane m ak ar j ed n a tak vastanica, ona e rasti i njihov e se broj trajno, eksponencijal-

no, poveavati . Z loudno se tk ivo nadmee sa zdravim zahranj ive tvar i . Z loudne stanice neprestano se mnoe i us-koro e troi t i gotovo svu hranu koju organizam ima na ras-

p ol ag anj u. Z b og p om anj k anj a hr ane zd r ave s tani ce p oi n j uodumirati . Zaniml j ivo je da se rak u poetnoj fazi javl ja nasamo jednom organu. U poetku se ne ir i , sve dok ne pro-e stadij "sazri jevanja". Koji imbenici utjeu na tu fazu, mo-emo samo pretpostavl jati . U svakom sluaju, u organizmu

postoje dovol jno jaki zati tni sustavi , koj i spreavaju irenjaraka. Kad t i sustavi oslabe, rak poinje pohod na drugeorgane. To slabl jenje zati tnih sustava moe usl i jedi t i zbog

stalnog djelovanja nusproizvoda stanica raka, tetnog l i je-enja, i najee zbog dal jnjeg boravka na izvoritu tetnog

zraenja. Ne zaboravimo da je i jedan jedini s luaj bolestiod raka dovoljan razlog za uzbunu! Svaki sluaj pojave raka

je ve li k a tr age di ja za ob ol je lo g , al i is to ta ko i za n je go vu ob i-tel j i pr i jatel je! O trokovima zdravstvenog osiguranja ni je po-trebno ni govori t i !

Neki od glavnih uzroka nastanka raka

Ope je poznato da snano radioaktivno ozraivanje or-

ganizma izaziva burnu reakci ju unutar stanica organizma.Usl i jed t ih poremeaja dolazi do naglog nastanka i razvoja

raka. To se dogaa na onim mjestima koja su bi la nepo-

sred no ozra ena. Prvo nastrada koa, koja je uvi jek prva

na udaru, a zatim i ostal i organi. Tehnika zraenja, kao to

su zraenja elektronskih aparata, takoer doprinose pojavi

raka.

39

izazivaju promjenu polar i teta opne stanice i ci jel i postupak

se ponavl ja, samo ovog puta s "+" polar iz i ranim molekulama.

Ovo se dogaa u svim stanicama svih iv ih organizama i to

j e j e d a n od nek oli k o osn ovnih z a k o n a od r a nj a iv ota !

A k o iz bi lo ko je g ra zl og a do e do nas il nog na i na pr om je -

ne polar i teta stanice organizma, poremeti se pr irodni r i tamprehrane stanice. Taj poremeaj uzrokuje odumiranje stani-

ce i l i njeno nepravilno ponaanje. To je temelj za pojavu raz-

nih bolesti, od raka pa ak i do smrti organizma!

Mnoga tetna zraenja uzrokuju upravo tu nasi lnu pro-

mjenu polar i teta stanice organizma!


20/128

Ing. Dragutin Crni

Razni tehniki podraaji, kao npr. dugotrajni t itraji i l i trlja-nje koe nisu poeljni. Isto tako moe biti opasno, pogotovoza ene, izazivanje seksualnog zadovol jstva dugotrajnim"gnjeenjem" dojki i t r l janjem bradavica. Tomu su uglavnomsklone mlae ene. Najee je to jedan od razloga pojaveraka upravo na tim mjestima. Ovakvi postupci izazivaju

burnu reakci ju l i jezda u dojkama i neprirodno pojaano lu-enje iscjetka. Isto tako ni naglo prekidanje dojenja nije do-bro za zdravl je ene. Sve navedeno dovodi do poremeajau stanicama dojke, a rezultati su poznati i veoma bolni.

Dugotrajna prehrana hranom koja sadri tetne konzerva n se , vr lo je op a sn a . To su ra zno ra zn i in st an t i du got raj n iproizvodi. Njih se moe koristit i, ali u manjim koliinama i

vr lo kra tk o vr ij em e.

Uz poznate uzroke nastanka raka, postoje sluajev i kadne znamo zato je do njega dolo.

Nakon dugogodinjeg iskustva i izvrenih istraivanja,odgovorno tvrdim da se rak uvijek javlja kod osoba koje du-gotrajno borave na krianju jakih podzemnih tokova vode;zatim na krianju jakih podzemnih tekuih voda s Curryjevimvorom, a isto tako i kod krianja s Hartmanovim vorom.Javl ja se i u kombinaci jama prekrivanja Curryjevog s Hart-manovim vorom, kao i u sluaju prekrivanja i l i krianja ne-koliko tetnih zraenja. U veini sluajeva ta su krianja ukombinaci j i s jakim podzemnim tekuim vodama! U novi je

vr ij em e, n a ko n D ru go g sv je ts ko g ra ta , ra k se sv e e e ja v-

l ja kao posl jedica jakog stresa u kombinaci j i s modernimmateri ja l ima oko nas (naj lonska odjea i obua, telev izi ja,mobiteli, nuklearno zraenje, itd.).

Boravak na mirnim vodama mora, jezera, r i jeka i l i mo-v a ra n e m a t et n og ut je ca ja , os im bre g do biv an ja r e u m e ,ako je vlanost velika!

40

Radiestezija

Nakon Drugog svjetskog rata, rak se javlja u daleko ve-em broju nego pri je. Jake podzemne tekue vode i nj ihovokrianje s ostalim zraenjima nisu se puno promijenili otprije.Postavlja se pitanje zato je to tako, jer se to prividno kosi smojom teorijom da se rak javlja uglavnom na krianju jakihpodzemnih vodnih tokova i ostal ih tetnih zraenja! Obja-

njenje je jednostavno. Do toga dolazi, vjerovali to i l i ne, usli-je d s u v r e m e n o g na i n a iv ot a. On og led a se u do iv lj aj im asve jaih stresova, kako na poslu, tako i u privatnom ivotu.Kombinaci ja jakog stresa i l i svakodnevnih manj ih stresova,s modernim materijalima od kojih je izraena odjea, kao inepri lagoena prehrana, odl ina su podloga za nastanak irazvoj raka. Tomu jo pomae televizija, mobiteli, nuklearnazraenja s raznih otpada, igra s novim orujem, zatrovanaokolina, voda i hrana, nepovratne promjene kl ime, i td.

tetno zraenje utjee i na gene, koji se nalaze u svimstanicama organizma. Dugotrajna izloenost tetnom zra-

enju uzrokuje kidanje i oteenje spojeva u genskom lancu.

Karakteristike tih tetnih zraenja su takve, da njihove vi-

braci je izazivaju razaranje opne stanice organizma, dovode

do promjene polariteta na unutranjoj i vanjskoj strani opne

stanice, a samim tim i do poremeaja u hranidbi te stanice.

Dolazi i do poremeaja razmjetaja elemenata od koj ih su

geni sastavl jeni, do poremeaja spojeva i redosl i jeda veza,

kako u genskom lancu, tako i u pojedinim pripadajuim kro-

mosomima! Sve to izravno ut jee na promjenu ponaanjastanice. Rezultati su slini kao i kod promjene polariteta opne

stanice, a samim tim i promjene redoslijeda i ritma njene hra-

nidbe. Dolazi do pojave bolesti, a to je posebno izraeno

kod pojave raka!

U svim ovim sluajevima rak se javlja na onim organima

koji su izravno izloeni tetnom zraenju. Da bi se izbjegao

41


21/128

Ing. Dragutin Crni

4 2

Radiestezija

sluaju nude bez opasnosti mogla izvriti i transfuzija krvi

s oboljelog od raka na zdravog ovjeka. Drugaiji je sluaj

kod oboljelog od leukemije.

d) Zanimlj ivo je istraivanje provedeno na Bo lonjsk omsveuilitu, i objavljeno 2000. godine, na 144 oboljela od ra-ka s dugogodinjom eernom bolest i i 155 oboljel ih od ra-

ka bez eerne bolest i . Nakon 3 godine preiv jelo je 85%paci jenata sa eernom bolest i , a samo 39% bez nje! Da l ito znai da eerna bolest "tit i" bolesnike od raka?

Zbog svega ovoga, neobino je vana uloga radiestezije!Ona e tono ukazati na opasna mjesta i upozoriti onogatko spava na nj ima na mogue posl jedice! L judi obino kas-no pozovu pomo. Za njih je radiestezija igranje nedoraslihili neodgovornih pojedinaca, a i nai "znanstvenici" im u to-me svesrdno pomau tvrdnjom da ne postoje zakoni radie-stezije. Kau da ne mogu izmjeriti tetna zraenja na koja

radiestezija ukazuje! Puno je ljudi do sada platilo, a i ubu-due e, svojim zdravljem i ivotom nesavjesnu igru tih "znan-stvenika" prot iv radiestezi je. Sreom, pogotovo zadnj ih go-dina, i to se poelo mijenjati u korist radiestezije! Njeni suzakoni tako jednostavni i shvatljivi da ih iole bistrija osobamoe s lakoom shvat i t i . Tomu e pripomoi, nadam se, iova knjiga. Uz njenu pomo elim upoznati obine ljude iznanstvenike s osnovnom teori jom i osnovnim zakonimaradiestezi je!

B o r b a p r o t i v r a k a

Oduvijek su ljudi teili otkrit i jedan univerzalni l i jek protiv

svih bolesti, pogotovo protiv onih najteih, a tu spada i rak!

Radiestezi ja u tome moe puno pomoi, a posebno u najra-

nijoj fazi otkrivanja bolesti. Radiestezija pomae i tokom

4 3

rak, dovol jno bi bi lo odmaknut i se nekol iko desetaka cent i-

metara od tog mjesta dok mirujemo, t j . spavamo!

Posebno je vano istaknut i da se jednom oblikovanestanice raka mogu, al i i ne moraju, zadravat i samo na na-padnutom organu. Nakon faze "dozrijevanja" rak moe zapo-et i "putovanje" po organizmu. Jo nemamo pravi odgovorzato do toga dolazi. Moje su pretpostavke sl jedee:

a) Organizam i dalje boravi na tetnom mjestu i nastavljase razaranje njegovih zdravih stanica na drugim di jelov imatijela. Ako se ovo dogaa nakon to je bolesnik upozorenna posl jedice boravka u podruju tetnog zraenja, to moeimati dvojako znaenje: i l i se organizam nije uope, i l i se nijedovoljno, udaljio od tetnog podruja i l i zatita protiv tetnogzraenja nije dobro provedena. Zato nakon postavljanja za-titu treba nekoliko puta provjeriti.

b) Usl i jed produ enog izlaganja tetnom zraenju moedoi do oteenja limfnih putova, koji mogu preuzeti otpatkerazvi janja kancerogenih stanica i t ransport irat i ih kroz orga-nizam. Tamo gdje se t i otpaci odbaene stanice raka zaustave, moe se nastaviti, esto burno, razvijanje raka.To slabljenje i l i oteenje limfnih putova nastaje usli jed izlo-enost i raznom tetnom ozraivanju pa l imfa, umjesto daproizvodi zat i tne tvari u organizmu, postaje idealni preno-sitelj smrtonosnih stanica raka, ali i drugih bolesti!

c) Drim da irenje raka krvotokom ni je mogue iz neko-

liko razloga. Krv koja je predala hranjive tvari stanici ostalaje i be z kol i in e bj el an e vi na . Po zn at o je da se ra k hr an i

bjelanevinama koje uzima iz napadnutog organa i iz cijelog

organizma! Kako su stanice raka uglavnom na bazi bjelan-

evina, "gladna" krv "pojela" bi te stanice raka koje bi se na-

lazile u njenom okruenju. Vjerojatno se tako neto i dogaa,

i zato do danas nije sa sigurnou utvreno da se rak iri

putem krvi! Moda nisam u pravu, ali mislim da bi se u


22/128

Ing. Dragutin Crni

T o t a l n a t e r a p i j a o p e r a c i j a b e z s k a l p e l a

Svako li jeenje, a pogotovo li jeenje raka, ima slabe iz-

glede za uspjeh ako se pacijent ne ukloni s izvorita tet-

nog zraenja! Ta su zraenja, po mom osobnom iskustvu,

na prvom mjestu uzroka nastanka bolesti , naroito raka!

4 4

Radiestezija

Rak uvi jek nastaje ako osoba spava i l i dugotrajno boraviiznad sjecita jakog podzemnog vodotoka i jo nekog dru-

gog jakog izvora tetnog zraenja!

Takvu osobu moramo hitno i trajno ukloniti s takvog mjes-ta i l i provesti odgovarajuu zati tu. Dananj i su stanovi mal ii nema puno slobodnog prostora za premjetanje kreveta.

Znai, mora se provesti uinkovi ta i trajna zati ta paci jenta injegove okol ine, al i u jednom relativno skuenom prostoru!Odline rezultate pokazali su "univerzalni generatori zatite"autora ove knjige. Zatitu treba izvesti pri je poetka li jeenja,

je r us pj eh li je e nj a ov is i i o tom e da li se org an iz am pa cij en -ta nalazi u bezopasnoj okol ici . Boravak paci jenta u tetnomokruenju smanjuje i l i potpuno onemoguuje bi lo kakvo iz-

l jeenje! To znai da organizam ostaje pod stalnim udarimatetnih zraenja, koji su i prouzroili bolest! Za sreivanjetakvog stanja potreban je vrstan radiestezist.

Karakteristika tetnih zraenja je da njihove vibracije raza-raju opnu stanice organizma, dovode do promjena polar i tetana vanjskoj strani opne stanice, a samim tim i do poremeajau hranidbi stanice. Dolazi i do poremeaja razmjetaja ele-

menata od kojih su sastavljeni geni u stanicama, i l i se pore-mete spojevi i redosl i jed veza, kako u genskom lancu, takoi u pojedinim pripadajuim kromosomima! Sve je ovo uvodu razne bolesti, pa tako i raka!

Rak nastaje i zbog mnogih drugih uzroka, npr. usli jed raz-nih ozraivanja, dugotrajnih pritisaka i l i trl janja, neumjerenog

sunanja, preestog koritenja podgri jane i dubokosmrznutehrane, stresa, puenja, i td. Nasl jedne osobine su r i jetke.

Dranje raznih otrova u stanu (DDT, razni kemijski preparatiza ienje, naftalin, sprejevi i praci protiv kukaca, svijees udjelom arsena, i td.) produuje, pa ak i onemoguuje iz-

l jeenje!

45

l i jeenja, jer se pomou nje mogu tono odredit i mjere zapojedine faze li jeenja. U ovom dijelu knjige elim detaljno

prikazati jedan od uspjenih naina l i jeenja najtee bolesti raka. Uz ovu metodu, postoje i mnoge druge koje l judi ko-r iste u svom nastojanju da iz l i jee opake bolesti . Metodukoju ovdje pr ikazujem razvio sam na osnovi naina l i jee-

nja g. Breussa iz Austri je. Metoda se pokazala kao vrlo us-pjena. Svaki spaeni ivot vr i jedi uloenog truda!

Svjestan sam da razni "specijalisti" u bijelim kutama ima-

ju li ce ncu za ub ij an je sv oj ih pa ci je nat a, a na i do br ov ol jn i pa -

cijenti ne smiju ni kihnuti. Kad je ovjek osuen na neiz-

bjeno, pr ihvaa i najmanju nadu. Osim toga, drutvo ne

izdvaja nikakva financijska sredstva za istraivanja koja bi

mogl i poduzeti "nestrunjaci" , odnosno "amateri" ! Da stvar

bude jo gora, ako u Hrvatskoj nekome u nevolj i pruite me-

dicinsku pomo, a nemate potrebnu diplomu, po zakonu

vas o e k u j e d ra k ons k a ka zn a! I tako , ak o u d ub ok oj um i

usred zime, dok pada no, a vukovi su uokolo, naiete na

ovjeka slomljenih nogu, po hrvatskom Kaznenom zakonu,

lanak 244, st. 1, iz 1997. godine, ne smijete mu pomoi.

Morate pustiti da ga vukovi pojedu! Nevjerojatno, ali istinito!

A k o m u p o m o g n e te , a n em ate t ra enu d ip l o m u , d ob it ete

kaznu od najmanje 6 mjeseci do 10 godina zatvora! Eto, to

se dogaa kad li jenici prigrabe vei dio vlasti kao to je to

sluaj u Hrvatskoj!


23/128

Ing. Dragutin Crni

4 6

Radiestezija

4 7

P o sto j e l i "na sl j e dni i m be ni c i " u na sta j a nj u ra ka ?

U veini rasprava o uzronicima nastanka raka bez raz-miljanja se postavlja pitanje o "nasljednom imbeniku" iodmah se daje potvrdan odgovor! Na prv i pogled l judima toizgleda tono, ali kad se razmisli malo bolje, vidi se da taj"nasl jedni imbenik" zapravo ne postoj i ! Zato?

U sv im tvrdnjama o "nasl jednom imbeniku" postoje ta-kozvane "linije nasljeivanja" koje idu od pradjeda, djeda,oca, sina i unuka ili po drugoj linij i od prabake, bake, majke,keri i unuke. Znai, uvijek idu po mukoj i l i po enskoj linij i!Puno su rjei sluajevi da to "nasljeivanje raka" ide po"mjeovitoj l inij i", recimo djed, majka, sin, unuka i slino!

Krenimo redom.

Najprije je potrebno ustanoviti to je to obitelj u svom

klasinom smislu. Obitel j je skupina l judi povezanih raa-njem i/il i enidbom! Obitelj zbog emocionalnih i ekonomskih

razloga uvijek nastoji ivjeti zajedno, na jednom mjestu i u

j e d n o m pro sto ru ! Na jl je pa pr os to ri ja po pra vu va no sti uv i-

jek pr ip a da "g la vi ob it el ji " i n jeg ov o m b ra n o m pa rtn e ru. To

je , re ci m o , d jed . M e u t im , d jed ob ol ij ev a i u mi re od rak a, a

otac postaje nova glava obitelji. On preseljava baku u neku

drugu, manju prostoriju, jer to e joj ta velika prostorija,

sad kad je ostala sama. U tu se sobu useljava otac sa svo-

j o m e n o m . N a kon ne kog vr e m e n a i ot ac ob ol ij e va od rak a

i umire. Pria se ponavlja sa sinom kojeg oekuje ista sud-

bina. I tako se to nastavlja.

A k o se u ta j sta n us el e drug i lj ud i, i ko d nj ih e se po n o-

vi ti is ta st va r i re do sl ij ed . Uv ij ek se kr e e od o n o g m u k a rc a

koji se smjestio u najljepoj prostoriji. Isto ovo moe se do-

gaat i i sa enskom l ini jom, al i u sasvim drugom prostoru.

Tehnika obolijevanja i umiranja se ne mijenja!

Rak ivi od vrste hrane koju ovjek uzima! Kod ove tera-pije, koja traje 42 dana, treba uzimati samo i jedino procije-ene sokove od povra i ajeve! Tada e se rak povui inestati, a pacijent e dalje ivjeti normalno. Zato je to tako,zgodno je opisao Bruno Vonarburg u knj izi Gottes Segen inder Natur:

"Bjelanevine doprinose razvoju kancerogenog procesai zato se mora presjei dotok bjelanevina u organizam. Or-ganizam ne moe ivjeti bez bjelanevina i tada naa krv,koja postaje gladna bjelanevina, napada sve to je u orga-nizmu strano i ija su baza bjelanevine. To su razne izra-sline tumori, nagomilane otpadne materije i tome slino."

To znai da sama krv zapoinje preciznu operaci ju ukla-njanja raznih tumora u organizmu, bez uporabe skalpela!Rak je strano ti jelo u organizmu, tj. jedna vrsta parazita!

Kako se razvija, poveava mu se obujam, a samim tim i prit i-sak na okolno tkivo organizma. Zato i javljaju bolovi. S drugestrane, rak oduzima hranu organizmu, koji sve vie slabi, svedo smrti!

Dokazano je da se kod razvoja raka dolazi do poreme-

aja razmjene minerala u stanicama organizma. Sokovi od

povra su bogat i mineral ima i neutral iziraju taj poremeaj.

Dugo zadravanje otpadnih materi ja u organizmu izaziva

njegovo trovanje i zato je potrebno regulirati mokrenje i sto-

licu! Zahvaljujui kombinaciji s ajevima, gdje svaki aj obav-

lja svoj dio posla, pospjeuje se aktivnost organa za izlui-

va n je . Pos to ji m n o g o na i na bor be pr ot iv ra ka . J e d a n od

uinkovitih je i Breussova metoda, koju je doradio autor ove

knjige. Kod nekoliko pacijenata, nakon to su poslani kui

da umru, pa su neko vrijeme li jeeni ovom metodom, ni na

jed n oj pre tr az i (m ar ke ri i sl i no ) ni je bi lo vi dl ji vi h t ra go v a ra -

ka!


24/128

Ing. Dragutin Crni

48

Radiestezija

Nai su dananj i stanovi maleni i nema puno mjesta zapremjetanje kreveta kako bismo izbjegl i opasna ozraena

mjesta. Zbog toga moramo vri t i radiestezi jsku zati tu togprostora. Postoje brojne metode zati te, al i moramo pazi t ida se ti zatitni ureaji ne pretvore u nove izvore tetnogzraenja. Zati tni ureaj i autora ove knj ige pokazal i su se

kao vrlo pouzdani i trajni, a mogu se i nositi sa sobom akoputujemo i ponovno postavi t i da nas ti te!

Neki od poznatih uzroka nastanka raka. Pomo voa

i povra

Jedan od poznatih uzroka nastanka raka mogu bi t i i ta-kozvani "slobodni radikal i" , koj i se nekontrol i rano razvi ju u

naem organizmu. Puno je l judi ulo taj izraz, al i malo ihzna to je to. To su male molekule slobodnog kisika stvore-ne u organizmu, a napadaju pojedine stanice. Ukol iko ih ne

sprijeimo, njihovo djelovanje na stanicu je isto kao i kad seeljezo i l i metal koji lako oksidira nae u struji istog kisika.Ono pone ubrzano hrati , odnosno oksidirati , i l i se mast

pone ubrzano kvari t i ! Tomu pridonose i puenje, alkohol i-zam, pojaano arenje k isel ina u elucu, stres, infekci je,UVzraenje, jaka duevna i l i t jelesna optereenja. Opas-

nost se poveava kad se t i s lobodni radikal i namnoe tol ikoda i bezopasni spojevi u organizmu postaju opasni!

Kako bismo spri jei l i ovakav razvoj dogaaja, moramo u

organizam ubacit i "zdravstvenu pol ici ju", poznati ju pod ime-

nom "antioksidanti" ! To su posebno aktivni betakarotin, v i ta-

min C, v i tamin E i t isue bioaktivnih tvar i iz voa i povra,

koje uz pomo sokova iz naeg organizma pronalaze slo-

bodne radikale i neutraliziraju ih! Ako ih i ne uspiju do kraja

neutral iz i rati , oni usporavaju nj ihovo mnoenje i d jelovanje!

4 9

Moram se nakratko osvrnuti na postavke iz ove knj ige. Unjoj se potanko razrauju razna tetna zraenja i nj ihov ut-

je caj na sv aki i vi o r g a ni za m , al i is to tak o i nai n i zat it e.Odreen je i polar i tet l judskih bia. ene su negativnog (),a mukarci pozi t ivnog (+) polar i teta. To znai da zraenjenegativnog () polar i teta tetno djeluje na mukarce, al i ne i

na ene. To vr i jedi i obrnuto! To znai da imamo ista zra-enja pozi t ivnog polar i teta, a isto tako i negativnog. Kao pri-mjer to mogu bi t i vorita Hartmanove i l i Curryjeve mree,

razna pozi t ivna i l i negativna zraenja, i td.

A k o org aniz am bo ra vi iz na d zr ae nja m ij e anog po la ri te ta ,kao to je to jaki podzemni vodotok, koji je (+, ) polariziran,

onda e svaka osoba, bez obzira na spol, imati zdravstveneprobleme. To je kolski primjer sluaja "mjeovite l ini je"!

Gdje e se te posljedice ozraivanja pojaviti, ovisi o mjes-

tu neposrednog ozraivanja na organizmu. To moe bi t i po-

druje glave, prsnog koa, trbuha i l i nonog di jela.Ovo su u kratkim crtama objanjenja o takozvanim "obi-

tel jskim nasl jednim imbenicima" u sluajevima "seri jskih"bolesti od raka lanova jedne porodice. Taj "nasl jedni im-benik" doista postoj i , al i samo kao mjesto, i to nepokretnogboravka, odnosno spavanja lanova obitel j i . Sve ostalo ovisi

samo o osobi (mukarac/ena) i o vrsti polar izaci je tetnogzraenja iznad kojeg osoba dul je vremena miruje, odnosnospava!

Rjeenje ovog problema je vr lo jednostavno. Treba se

samo malo odmaknuti od mjesta tetnog zraenja i l i izvri t iradiestezi jsku zati tu. Ako to napravimo, onda e svaka oso-

ba doekati duboku starost to se t ie bolesti od raka! Zatoje u s v e m u o v o m e po tr ebn a ra d ie st ezi ja . P o m o u nj e otkr i-v a m o t a k v a i s li na op as na m je s ta, ka o i v r st u i ja in u t et -

nog zraenja! Mnogi bi l judi ostali zdravi i dugo ivjeli kad bipr ihvati l i upozorenja i savjete radiestezi je!


25/128

Ing. Dragutin Crni

Ljekovita uporaba voa i povra u borbi protiv raka

"... Protivnik sam toga da se bil jna sredstva koriste za

l i jeenje (raka), al i bolesnicima to prua psihiku potporu!"ironinim tonom u novinama tvrdi l i jenik, "specijalist za rak"iz bolnice u najveoj hrvatskoj luci.

S druge strane, na njegovu vel iku alost, svjetski pr iznatispeci jal ist i , kao i insti tuti za istraivanje raka u Njemakoj,SADu i drugdje, tvrde drugai je. Meutim, jedino u Hrvat-skoj, kao u osobitoj zemlj i , l i jenici su posebno plaeni da

prate i ue o svim novim nainima borbe protiv raka i drugih

bolesti . Moda je taj na "speci jal ist" bio na nekom drugompredavanju i l i na modnoj revij i kad se je govorilo o raznimnainima borbe protiv raka! Ostavimo i tatel j ima i bolesnici-

ma da sami odlue tko ima pravo i kome se moe vjerovati !

Evo miljenja tih instituta i specijalista za istraivanje il i jeenje raka o nekim biljkama korisnim u borbi protiv raka.

Iznijet u ih samo nekoliko:

50

Radiestezija

U mahunarkama, bobu, graku i lei nalazi se odl ina

bioaktivna tvar saponin, koja smanjuje i spreava di jel jenje

stanica raka u cri jevima i na taj nain spreava njegov razvoj!

U svim vrstama kupusa, rotkvica i hrena nalaze se vi

sokoaktivne supstance za zaine po paprenosti ( I jutosti ) ,

mirisu i okusu. Ovi bioaktivni glucosinolati spreavaju razvoj

raka u cr i jevima! I poznati perin ima daleko vee djelovanje od onog za

okus juhe i umaka. Perin sadri mnogo vi tamina C, ima naj-vi e e lj e za od sv ih bi lj aka , a sa dr i i b io akt iv nu v o n u tv ar

apigenin. Istraivanja na Sveui l itu WattenHerdeckeu ot-kri la su da apigenin spreava "putovanje" i diobu stanica rakacri jeva!

Znanstvenici iz Nizozemske i SADa tvrde da jedan luk

srednje veliine moe sprijeiti nastajanje i razvoj raka elu-

ca! On vee i neutral iz i ra uzronika raka eluca ni trosamin.

Osim toga, sadri vel ike kol iine bioaktivne tvar i quercetin,koja oporavl ja oteene stanice eluca. Te su stanice ote-

ti l i tzv. "slobodni radikali", a to moe imati teke posljedice

u vidu razvoja raka. Quercetin pr ipada grupi bioaktivne vo-

ne boje, a osobito je aktivan u suradnj i s v i taminom C.

Znan stve nici iz Finske su nakon 26 godin a ispi t ivanja

nad 10.000 ljudi ustanovil i da nijedan nije obolio od raka

ako je redovi to jeo jabuke! Jabuke ispunjavaju zahtjev da

sadre puno vi tamina C i quercetina, idealnih boraca protiv

raka plua, eluca, cr i jeva i ostal ih nepri l ika u organizmu!

Sve su vrste jabuka vr i jedne i korisne!

Vel iku pomo pri bolesti prostate prua ve opisano

vo e i p ovr e. P os e b no se pr ep oru uje ra j ic a. U nj oj se

nalazi posebni bioaktivni materijal lykopin, koji odrava crve-

nu boju rajice. On djeluje na smanjenje rizika od raka pros-

tate. Na organizam preraenu rajicu pr ihvaa bol je nego

sirovu.

51

Stanovnitvo Mediterana u prosjeku najmanje boluje od rakane samo zato to koristi maslinovo ulje i ribu, nego i zatoto troi oko 500 700 grama svjeeg voa i povra dnevno

p o s tanovni k u.

Posebno dobri "policajci" i l i ubojice raka su sve vrste ku-pusa, kel ja i brokule! Recimo, jedan srednje vel ik i obian

luk dnevno umanjuje rizik raka eluca, jer sadri velike koli-ine quercetina. Quercetin popravl ja stanice oteene djelo-

v a n j e m s l ob od n i h ra di ka la i ra zg ra uje n it r os am in sl ik u uel ucu.

Kao obrana od nekih vrsta uzronika raka posebno sudobre sve vrste jabuka, s vel ik im kol iinama vi tamina C iquercetina, sadranog u bioaktivnoj boj i jabuke!


26/128

Ing. Dragutin Crni

52

R adi estez i ja

B i o e n e r g i j a

Svaki ovjek raspolae s bioenergi jom! Ne ulazei u te-orijske rasprave o njoj, elim samo poduiti kako se njomemoe sluiti na dobrobit drugih l judi. To znai da se nedosta-tak energije organizma, koji ju je izgubio u borbi protiv bo-

lesti , moe di jelom nadoknadit i s energi jom davatel ja, poduvjetom da su te energije donekle sline.

Praktian postupak je sljedei: treba vrsto prisloniti dlanpreko obol jelog mjesta. Potrebno je postii jaku mentalnukoncentraci ju i el ju za paci jentovim ozdravl jenjem, i pr i tom

iskljuiti sve ostale misli. Nakon kratkog vremena pacijente osjetiti vrelinu na tom mjestu, to je znak da su se ener-gije davatelja i primatelja udruile i zajedno se bore protivbolesti! Ponekad se osjeti i hlaenje, to je isto tako znak do-bre reakci je organizma! Ovo moe napravi t i svatko! Dovol j-

no je samo malo dobre volje i l jubavi prema pacijentu!

U ovom sluaju veliku pomo imamo u uporabi viska. Dok

je j e d n a ru ka po lo en a na ob ol je lo mj est o, u dr ugo j ru ci se

vr ti vi sa k. Vi sa k e nam sv oj im kr et nj am a po ka za ti d o k ad je

dovoljno ovako davati nau bioenergiju. Kad nam visak po-

kae da smo dal i dovol jno energi je na tom mjestu, pomie-

mo dlan nae poloene ruke na sljedee mjesto i ponavljamo

cijeli postupak. Ako npr. radimo na kimi, tada kreemo od

j e d n o g n je nog kr aj a p re m a d r u g o m . Kad s m o za vr i li ra d na

prvom mjestu, taj dio pokrijemo, da se pacijent ne rashladi.

Tako postupamo do kraja. Ci jel i postupak, recimo rada na

kimi, traje od 15 min. do pola sata!

to se to ustvari tada dogaa? Usl i jed tetnog zraenja

kojem je organizam bio izloen i usli jed djelovanja bolesti,

dolo je do poremeaja u stanici organizma. T ih poremea-

ja im a ne ko li ko vr st a. Ul og a bi oe ne rg ij e je u tom e da zaj edn o

s energijom bolesnika dovodi u red stanje u i oko stanice

53

Sirovo voe i povre treba dobro vakati da se oslobodilykopin, a u preraenom je stanju ve osloboen. To mogubiti razne juhe od rajice, umaci i l i sokovi. Idealan je, na pri-mjer, keap i l i pripremljeni umaci od rajice.

Proizvodi od brana itarica savren su izvor uravnote-enja materi jala za na probavni sustav. Godinama je stva-

rana kriva slika o branu kao o openito nezdravom produk-tu. Korica kruha je mnogo zdravija nego to se to smatralo.Ona sadri zatitnu tvar protiv raka pronyllysin u velikimkol iinama. To je otkr iveno tek nedavno na Sveui l it ima uMunsteru i Kielu.

Pronyllysin nastaje drugaije nego ostali djelotvorni

prirodni sastojci protiv raka u vou i povru. Stvara se teh-nikim postupkom u pr ipremnom procesu proizvodnje kruha,na sl jedei nain: kruh se uobiajeno priprema od mjeavi-ne peninog i raenog brana, u omjeru polapola, a moe

i drugai je. Kod peenja kruha reagira aminokisel ina lysinkoja je sastavni dio penine bjelanevine i povezuje se sa

krobom koji je sastavni dio brana. Dolazi do stvaranja vi-soke koncentraci je pronyl lysina, i to posebno u kori kruha!

Ovaj je kruh veoma dobar i kod di jetne prehrane. Mnogi

su do sada vratili svoje zdravlje i rijeili se raka, a da se nije

znalo zato se to dogaa. Ljudi su topili koru tog kruha i pri-

premali pie od nje. Do su ovog rjeenja doli posve sluajno.

Dnevno su pil i od pola do jedne litre takvog soka! Donedav-

no se on prodavao u njemakim trgovinama, i to po visokoj

cijeni. Ovaj je proizvod uinkovit kod svih vrsta raka, a na-roito kod raka na probavnim organima! Meutim, pojaan

uinak ima kad se postupa po savjetima radiestezije! To se

odnosi na kontrolu, zatitu i nain terapije.


27/128

In g. Dragu t i n Crn i

K r v o i l n i s u s t a v " V e n e p o r t a e "

Mnogi e se zapitati kako je mogue da razni ajevi ipravilan rad probavnog sustava mogu toliko bitno utjecatina zdravl je organizma. Objanjenje je jednostavno: veinabolesti organizma vezana je uz bolesti sustava "vene portae".To je onaj krvoilni sustav koji odvodi vensku krv i potreb-ne sastojke hrane iz tankog i debelog crijeva izravno u krvo-tok i u jetru na daljnju preradu. Ta krv obiluje produktima probavljene hrane! Zato sve ono to se rastvara u crijevimaovim krvotokom ide izravno u jetru i po cijelom tijelu! Na tajse nain organizmom ire li jekovi koje pijemo, ali isto tako iotrovi! Dakle, moemo rei da je sustav Vene portae krvnisustav koji preuzima sastojke hrane i vitamina u crijevima iprenosi ih izravno u krvotok, odnosno u slezenu!

Jedan od vanih dijelova tog sustava je slezena (Lien).

Ona je najvei l imfni organ, a smjetena je u trbunoj uplji-

ni; tei oko 170200 grama i moemo ju nazvati "spremnik

rezervne krvi". Za vrijeme razvitka embrija stvara crvena

krvna zrnca (eri trocite). Stara crvena krvna zrnca se razgra-

uju u slezeni i iz njih se oslobaa eljezo, koje se prenosi

u Kotanu sr i koristi u novim krvnim zrncima. Limfni voro-

vi u sl e ze n i stv ar a ju li mf oc it e (v rs ta bi je li h kr vn ih zrn a ca ).

Posebni di je lov i slezene unitavaju tetne est ice, mikro-

organizme, koji izazivaju razne bolesti prodiranjem u krvotok.

U slezeni se nalazi dobar dio rezervne krvi, koji se u sluaju

potrebe ubacuje u krvotok. Ta se krv nalazi u proirenjima

54

R adi estez i ja

v e n ski h ka pil ar a, tz v. "v en sk im je ze rc im a" . A ko je po tr e b n o ,

slezena se moe bez veih posl jedica uklonit i iz organizma,

to se dogaa kod tekih padova il i udaraca!

L e u k e m i j a b o l e s t k r v i

Po nekim autorima, leukemija je raspadanje krvnih stani-ca usli jed bolesti krvoilnog sustava "Vene portae". U veinisluajeva ova se bolest javlja usli jed dugotrajnih i jakihpsihikih stresova i duevne depresi je. Izl jeenjem osnov-nih uzroka rjeava se uglavnom i problem leukemije. Ovdjee najvie pomoi dobar psihijatar, jer pacijent ne mora bitisv jestan kad mu se neto neugodno dogodi lo! To je mogaobiti i neki naoko nevaan dogaaj u djetinjstvu il i kasnije!Bez r jeenja duevnih i stresnih problema i samo je izl jee-

nje leukemije oteano, a esto i onemogueno!U prehrani treba izbjegavat i meso, eer, proizvode od

bijelog brana i peenje. Najbolje je prijei na jedan od sus-

tava makrobiot ike prehrane. Treba strogo izbjegavat i jest i

podgri jana jela, duboko smrznute i "trajne" namirnice, radi

procesa truljenja koji su poeli u njima! Iz stana treba izbaciti

sve otrove kao to su DDT, otrovi protiv moljaca i kukaca,

osvjeivai za sanitarne prostorije, svijee s postotkom ar-

sena, itd. Svakako ne treba puiti, piti alkohol, itd.

Na ovaj nain sustav Vene portae ponovno preuzima

svoju funkci ju izravnog preuzimanja v i tamina i korisnih sa-stojaka iz hrane u crijevima!

Obavezan je, kao i kod svih vrsta raka, radiestezijski pre-

gled i zat i ta stana i boravka! Bez ovog postupka, oteano

j e , a e st o i n e m o g u e , iz lj e en je bi lo ko je bo le sti . Na gro-

bljima je previe onih koji su ovo zanemarili!

5 5

organizma. To znai da stanici vraa pravi polaritet na nje-noj opni, da usklauje poremeaje u genskom lancu ili upripadajuim kromosomima u stanici! Isto tako pomae orga-nizmu da odbaci neupotrebljive stanice i izgradi nove!


28/128


O t r o v i u s t a n u

esto se dogaa da mnogi ljudi nikako ne mogu "doi ksebi". Uza svu zatitu, volju i najbolju terapiju ne mogu ni-kako ozdraviti. Jedan od problema su i razni otrovi koje dri-mo u stanu. Svi oni truju i nae ti jelo! To su razni sprejeviprotiv kukaca, osvjeivai za WC, naftalin, kamfor, DDT, ot-rovi protiv moljaca i tome slino. Recimo, naftalin sadrismrtonosni arsen! Treba paziti i koje svijee koristimo u kui,

je r m n o g e sa dre ar sen . Umj es to u mj e tn ih ot ro va ko ri st it eprirodne sastojke: lavandu, orahovo l ie, pel in, sapune odlavande, prirodni kamfor, parfeme, pa ak i duhan! Stan po-

v r e m e n o tr eb a do br o pr ov je tr it i!

A k o je na s ve ov o n ad o ve zan i da lj nj i bo rav a k na mj e st i-ma tetnog zraenja, onda je otvoren put tekim bolesnimstanjima, pa ak i smrti. Osnovni zadatak ove knjige je dapodui, upozori i pomogne! Lijepo je imati drage prijateljedo duboke starosti, a teko je izgubiti voljene i drage osobeu cvijetu mladosti i u naponu ivota! Uz malo dobre volje, tose moe izbjei! Postoje razni naini kako pomoi oboljeli-ma od raznih bolesti pa i od opake bolesti raka i leukemije.

ovjeanstvo se stoljeima bori protiv njih i svako malo nasuvjeravaju kako su ba sada pronali l i jek, ali do dana da-nanjeg nita od toga! To su samo prie! Oboljeli i njegovaokolina nemaju vremena ekat i da se dogodi udo! Svakoekanje je izgubljeno vrijeme, koje se vrlo esto plaa najvi-om ci jenom, ivotom!

56

R adi estez i ja

Opisani nain l i jeenja pokazao se kao uspjean. Kombi-naci ja totalne terapi je s masaama ul jem od gospine trave ibioenergi jom dala je odl ine rezultate. Pri tom ne smijemozaboraviti zatitu pacijenta i njegove okoline od tetnih zra-enja! Bez toga uspjeh ove, kao i ostalih terapija, bio bi po-lovian! Pacijenti koji su bili osueni na neizbjeni kraj, na

ponovnim pregledima uglavnom su proglaeni zdravima ibez tragova ovih bolesti!

Tajna jedne smrti i novog, sretnog ivota

Jedan ovjek me pozvao da napravim radiestezi jski pre-gled kue njegovog netom umrlog brata, koja mu je pripalakao jedinom nasljedniku. elio ju je pokloniti svojoj kerki,koja ima mua i dvoje djece. Negdje je uo da bi bilo dobro

prije toga kuu radiestezijski pregledati. Pristao sam na pre-gled, ali tek 40 dana nakon smrti pokojnika, o kojem nisamnita znao.

Prola su dva mjeseca i jednog l i jepog sunanog danazapoeo sam pregled. Od samog poetka tog rut inskog pre-gleda, nailazio sam na neobjanjive znakove, koji kao da sumi govorili "Trai, dobro trai!". Nikako nisam mogao otkritito to moram posebno trait i .

Zavrio sam pregled i sve je bi lo v iemanje normalno.

Samo sam u starinskoj kuhinji, iza stola gdje se nalazila

klupa, naiao na neobino jak, zapravo smrtonosan izvortetnog zraenja. U kombinaciji je bio jaki podzemni tok vode,

raspuklina terena i vorovi Curryjeve i Hartmanove mree!

Sve to bilo je koncentrirano na oko pola kvadratnog metra!

Predao sam novom vlasniku kue ovjereni nacrt pregle-

da, s posebnim upozorenjem na kri t ino mjesto u kuhinj i .

Upozorio sam ga na mogue posljedice ak i relativno

57

Ne treba uzimati totalnu terapiju po CrniBreussovoj me-todi jer bi u ovom sluaju samo tetila! Potrebno je raditi la-gane poslove i etati se prirodom uz pratnju, te izbjegavatisva mogua psihika optereenja i stresove!

I D t i C i Radiestezija


29/128


O sno vne vrste pre tpo sta vl j e ni h z ra e nj a

Drimo da postoje tri osnovne vrste zraenja koje izrav-

no utjeu na ivot na Zemlji. To su: korisna zraenja, tetna

zraenja i neutralna zraenja.

58

Radiestezija

Pod zraenjem mislim na vibracije oblika i l i materije koje

ut jeu na ive organizme.

K o r i s n a su ona zraenja koja svoj im v ibraci jama ut jeu

na poboljanje izmjene tvari u stanicama naeg organizma,

ili na bilo koji nain pogoduju ivom organizmu.

te tna su sva ona zraenja, odnosno vibracije, koje tet-

no utjeu na organizam ive jedinke, bilo u tjelesnom ili psi-hikom smislu. Posebno su opasna zraenja slabog ili jakog

intenziteta, al i bez faznog pomaka u odnosu na "napadnut i"

organizam. To su ona zraenja koja zajedno s v ibraci jama

organizma stvaraju jaku rezonanci ju!

N e u t r a l n a su ona zraenja koja ni na koji nain ne utje-

u na ive organizme. To su zraenja i ja je frekvenci ja jed-

naka frekvenci j i ivog organizma, al i s pomakom faze od

1800. Rezultanta ovog zraenja je uvijek nula!

P re gl e d z ra e nj a e l e ktro m a gne tsko g spe ktra

s l i k a b r . 8

Grafiki prikaz zraenja elektromagnetskog spektra izraen u cm.

Svi elektromagnetski valov i, od najmanjih do najveih

va ln ih du in a , t j. od sve m ir sk ih do el ek tr i ni h ra di ja ci ja , pr o-

izvode se osci latorom, t j . izvorom. Po formuli iz elektrodina-

mike znamo da je valna duina elektromagnetskih valova X

= c/f, gdje je "c " brzina svjetlosti (c = 3x1010 cms" 1 ), a T je

frekvencija u Hz.

59

kratkotrajnog boravka na tom mjestu. Tek mi je tad rekaoda mu je brat imao teku smrt. Umro je od raka, ali je neko-liko zadnjih godina, nakon enine smrti, najradije drijemao ispavao upravo na toj kuhinjskoj klupi. Uvijek su imali pro-blema s njim da ga smjeste u krevet. S druge strane, kerkina obitelj namjer avala je nakon pre ureenje ku e u tu pro-

storiju smjestit i djecu! Djeji krevet na kat trebao se nalazitiupravo na mjestu tog opasnog zraenja. Zakljuili su da jeto mjesto jako dobro, jer je i pokojnik upravo tu volio spavati.

Nakon ovog saznanja shvat io sam upozorenje: "Trai,dobro trai!", kao i to zato sam t i jekom pretrage osjeaonemirnu pokojnikovu prisutnost! elio je zatit it i nevinu dje-icu da, kao on, ne postanu rtve opasnog zraenja!

Na osnovi svega predloio sam vlasniku kue zatitu cije-log objekta pomou radiestezijskih sidara, to je on prihvatio.Postavio sam devet sidara na odreenim mjest ima kruga

oko kue i vrta.Poslije razdoblja stabilizacije od oko mjesec dana, zamo-l io sam kolegu, vrsnog radiestezista, da izvri pregled ita-

vo g pros t or a . Ot i a o je sa m t a m o i nj eg ov na cr t zra en japodudarao se s mojim. Kod njega su ta zraenja bila u tra-govima, a ne onako otra kao kod mene. Znai, zatita jeuspjela i tek sam tada kolegi objasnio u emu je bio problem.

Obitelj koja je uselila u tu kuu, danas, nekoliko godinanakon tih dogaaja, ivi zaista sretno, a djeca pucaju odzdravlja i natprosjene su inteligencije!

I D ti C i R di ij


30/128

Ing. Dragutin Crni

Tabela br. 1

60

Radiestezija

kvantne putanje vie energetske razine u kvantnu putanju

nie. Prema tome, atomi su oscilatori koji emitiraju infracrve-

ne zrake, vidlj ive zrake i ultraljubiaste zrake.

Nema odreenih ni otr ih granica izmeu pojedinih vrsta

elektromagnetskih radijacija i zato se i na grafikonu vidi pre-klapanje pojedinih graninih podruja.

Podruje vidl j ive svjetlosti ogranieno je na valne duineod 0,4 do 0,8 u.

Documents

Dragutin Crnicdragutin crnic-radiestezija (stvarnost ili fantazija).pdfdragutin crnic-radiestezija (stvarnost ili fantazija).pdf-radiestezija (Stvarnost Ili Fantazija)