UKUPNI PRORAČUN EU-A ZA RAZDOBLJE 2014.-2020.UKUPNO: 1 082 milijarde €

67,5 %Ostale politike EU-a: poljoprivreda, istraživanje, vanjska politika itd. 730,2 milijarde €

32,5 % financiranje Kohezijske politike351,8 milijardi €

Kohezijska politika glavna je investicijska politika EU-a Usmjerena je na poticanje otvaranja radnih mjesta, poslovne konkurentnosti, gospodarskog rasta, održivog razvoja te poboljšanja kvalitete života građana svih regija i gradova Europske unije.

Postavljanje pravih ciljevaEuropska komisija surađuje s državama članicama i regijama na nacrtu partnerskih ugovora i operativnih programa kojima se naznačuju investicijski prioriteti i razvojne potrebe. Programima upravljaju te pojedinačne projekte odabiru upravljačka tijela država članica.

FINANCIRANJE KOHEZIJSKE POLITIKE ZA RAZDOBLJE 2014.-2012.(351,8 milijardi €)

Cover poster_140714.indd 1 14/07/14 16:32

Otvaranje radnih mjesta i poticanje rasta

‣Povećao se prihod najsiromašnijih regija EU-a uz porast BDP-a po stanovniku sa 60,5 % pro-sjeka EU-a u 2007. na 62,7 % u 2010. godini.

‣Procjenjuje se da je od 2007. do 2012. godine otvoreno 594 000 novih radnih mjesta.

Ulaganje u ljude

‣Svake godine u tisućama projekata sufinan-ciranih iz Europskog socijalnog fonda (ESF-a) u cijelom EU-u sudjeluje 15 milijuna ljudi.

‣2,4 milijuna sudionika u akcijama ESF-a za poboljšanje pristupa zapošljavanju pronašlo je poslove unutar 6 mjeseci (2007.-2010.).

Podrška poduzećima

‣Izravnu investicijsku pomoć primilo je 198 000 malih i srednjih poduzeća.

‣Podržano je 77 800 start-up tvrtki. ‣U malim i srednjim poduzećima otvorene su 262 000 radnih mjesta.

Osnaživanje istraživanja i inovacija

‣Podržana je 61 000 istraživačkih projekata. ‣Širokopojasnom vezom pokriveno je dodat-nih 5 milijuna stanovnika EU-a.

‣Otvorena je 21 000 novih, dugoročnih istra-živačkih radnih mjesta.

Poboljšanje okoliša

‣Modernizirani su sustavi za opskrbu vodom na korist 3,2 milijuna građana.

‣Pokrenuto je 9 400 projekata za poboljšanje održivosti i atraktivnosti gradova.

Moderniziranje transporta

‣1 200 kilometara cesta i 1 500 kilometra željeznice pridonijelo je uspostavi učinkovite transeuropske transportne mreže (TEN-T-a).

* Podaci se odnose na razdoblje od 2007. do 2012., osim ako se ne navodi drugačije.

Kohezijska politika ima snažan utjecaj na mnogim poljima

Investicije pridonose ostvarenju mnogih drugih ciljeva politika EU-a. Kohezijska politika dopunjuje druge politike EU-a, npr. one koje se bave obrazovanjem, zapošljavanjem, energijom, okolišem, jedinstvenim trži-štem, istraživanjem i inovacijama. Kohezijska politika poglavito osigu-rava neophodan investicijski i strateški okvir za ispunjavanje dogovorenih ciljeva rasta (strategija Europa 2020. – ec.europa.eu/eu2020).

EU do 2020. godine planira ostvariti pet konkretnih ciljeva: one vezane uz zapošljavanje, inovacije, obrazovanje, socijalno uključivanje te klimu/energiju. Svaka država članica usvojila je vlastite nacionalne ciljeve za ta područja.

Kako bi se ti ciljevi ostvarili te kako bi se odgovorilo na raznovrsne razvojne potrebe svih regija EU-a, za kohezijsku politiku za razdoblje 2014.-2020. odvojeno je 351,8 milijardi eura, što predstavlja gotovo trećinu ukupnog proračuna EU-a.

Kohezijska politika podupire europsku solidarnost

Većina sredstava kohezijske politike koncentrira se na manje razvijene europske države i regije kako bi im se pomoglo da uhvate korak te da se umanje ekonomske, socijalne i teritorijalne nejednakosti koje još uvi-jek postoje unutar EU-a.

Ukupni financijski učinak

Kohezijska politika katalizator je za daljnje javno i privatno financiranje ne samo stoga što obvezuje države članice na sufinanciranje iz nacio-nalnih proračuna, nego i stoga što stvara povjerenje ulagača.

Uzimajući u obzir nacionalne doprinose i druga privatna ulaganja, očekuje se da će učinak kohezijske politike za razdoblje 2014.-2020. iznositi oko 450 milijardi eura.

Kako se provodi financiranje

Kohezijska politika provodi se u okviru tri osnovna fonda.

‣Europski fond za regionalni razvoj (ERDF): usmjeren je na jačanje regionalne gospodarske i socijalne kohezije putem ulaganja u sektore koji potiču rast kako bi se poboljšala konkuren-tnost te otvorila nova radna mjesta. ERDF financira i projekte prekogranične suradnje.

‣Europski socijalni fond (ESF): ulaže u ljude, a posebno je usmjeren na poboljšanje moguć-nosti zapošljavanja i obrazovanja Usmjeren je i na pomoć ljudima u nepovoljnom položaju koji su u opasnosti od siromaštva ili društve-nog isključenja.

‣Kohezijski fond: ulaže u zeleni rast i održivi razvoj te poboljšava povezivost u državama članicama s BDP-om nižim od 90 % prosjeka 27 država članica EU-a.

Zajedno s Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj (EAFRD-om) i Europskim fon-dom za pomorstvo i ribarstvo ti fondovi čine Europske strukturne i investicijske (ESI) fondove (ec.europa.eu/esif).

Usmjeravanje sredstava

‣Pojedinačne projekte odabiru upravljačka tijela. Ako mu ukupna vrijednost premašuje 50 milijuna eura, projekt mora odobriti Europ-ska komisija.

‣Kako bi države mogle započeti s ulaganjem u projekte, Komisija sredstva stavlja na ras-polaganje početkom svake godine.

‣Ona isplaćuje izdatak koji su ovjerila državna tijela.

‣Programi su pod stalnim nadzorom. To uklju-čuje izravne revizije i provjere koje provode Komisija i država članica. Obje moraju podno-siti izvješća tijekom cijelog sedmogodišnjeg proračunskog razdoblja.

Novosti u razdoblju od 2014. do 2020.

‣Veća usmjerenost na rezultate: jasniji i mjerljivi ciljevi za postizanje većeg stupnja odgovornosti.

‣Pojednostavnjenje: jedan skup pravila za pet fondova.

‣Uvjeti: uvođenje konkretnih preduvjeta za usmjeravanje financiranja.

‣Pojačana urbana dimenzija i borba za društ-venu uključenost: rezerviran minimalni iznos sredstava ERDF-a za integrirane projekte u gra-dovima te ESF-a za podršku marginaliziranim zajednicama.

‣Poveznica s gospodarskom reformom: Komisija može obustaviti financiranje za državu članicu koja se ne pridržava gospodarskih pravila EU-a.

1. Jačanje istraživanja, tehnološ-kog razvoja i inovacija

2. Poboljšanje pristupa informacij-skim i komunikacijskim tehnologi-jama te njihova korištenja i kvalitete

3. Poboljšanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća

4. Podržavanje prijelaza na gos-podarstvo s malim udjelom ugljika

5. Promicanje prilagodbe na kli-matske promjene, prevencije opa-snosti i upravljanja

6. Očuvanje i zaštita okoliša i pro-micanje učinkovitosti resursa

7. Promicanje održivog prometa i poboljšanje mrežnih infrastruktura

8. Promicanje održivog i kvalitet-nog zapošljavanja i podržavanje mobilnosti radne snage

9. Promicanje društvene uključe-nosti te borba protiv siromaštva i diskriminacije

10. Ulaganje u obrazovanje, ospo-sobljavanje i cjeloživotno učenje

11. Poboljšanje učinkovitosti javne uprave

● 1957. Prvi spomen regionalnih razlika u Rimskom ugovoru.

● 1958. Osnovan Europski socijalni fond.

● 1975. Stvaranje Europskog fonda za regionalni razvoj.

● 1986. U Jedinstvenom europskom aktu postavljen pravni temelj „regionalne politike“.

● 1988. Zbog prilagodbe pristupanju Grčke (1981.), Španjolske i Portugala (1986.), struk-turni fondovi integrirani su u sveobuhvatnu „kohezijsku politiku“. Proračun: 64 milijarde europskih valutnih jedinica.

● 1993. Ugovorom iz Maastrichta uvode se Kohezijski fond, Odbor regija i načelo supsidijarnosti.

● 1994.-1999. Udvostručenje sredstava za fondove na iznos od trećine proračuna EU-a.

● 1995. Dodan poseban cilj za potporu rijetko naseljenim područjima Finske i Švedske.

● 2000. „Lisabonska strategija“ pomiče prioritete EU-a prema poticanju rasta, ino-vacija i otvaranja radnih mjesta.

● 2000.-2006. Prioriteti za ovo raz-doblje postavljeni su na način da odražavaju ciljeve Lisabonske strategije. Pretpristupni instrumenti čine financiranje te znanje i isku-stvo dostupnima državama koje čekaju na pridruživanje EU-u.

● 2004. Pridružuje se deset novih država, čime se broj stanovnika EU-a povećava za 20 %, ali BDP za samo 5 %. Poseban proračun osiguran za nove države članice (2004.-2006.).

● 2007.-2013. za okolišnu infrastruk-turu i mjere za borbu protiv klimatskih pro-mjena izdvojeno 30 %, a za istraživanje i inovacije 25 % posto proračuna.

● 2014.-2020. Novo programsko raz-doblje uvodi pojednostavnjena zajednička pravila te pridaje više pažnje ishodima i rezultatima. Proračun od 351,8 milijardi eura posebno se usredotočuje na 11 temat-skih ciljeva za pomoć ispunjavanju ciljeva strategije Europa 2020.

Od kohezijske politike koristi imaju sve regije EU-a. Razina ulaganja odražava razvojne potrebe država članica. S obzirom na iznos svog bruto domaćeg proizvoda (BDP-a), regije se kategoriziraju kao razvijene, tranzicijske i manje razvijene. Ovisno o kategoriji, fondovi mogu pokriti između 50 % i 85 % ukupnih sredstava projekta. Ostatak sredstava može biti pokriven iz javnih (nacionalnih ili regionalnih) ili privatnih izvora. Sveobuhvatni je cilj kohezijske politike učiniti europske regije i gradove konkurentnijima poticanjem rasta i otvaranjem radnih mjesta.

Tko se može prijaviti?

Potencijalni korisnici uključuju javna tijela, podu-zeća (posebice mala i srednja), sveučilišta, udruge te nevladine i volonterske organizacije.

Prijave za financiranje potrebno je predati nacio-nalnom ili regionalnom tijelu koje upravlja rele-vantnim programom.

Europska teritorijalna suradnja

Kohezijska politika potiče regije i gradove različi-tih država članica EU-a na suradnju i međusobno učenje kroz zajedničke programe, projekte i mreže s konkretnim učincima na sve aspekte gospodar-skog života, uključujući inovacije, dostupnost, obrazovanje, poslovanje, zapošljavanje te okoliš.

➔ Kako to funkcionira?

Kohezijska politika postavila je 11 tematskih ciljeva za poticanje rasta u razdoblju 2014.-2020.

➔ Investicije iz ERDF-a podržavat će svih 11 ciljeva, ali prva četiri cilja smatraju se glavnim prioritetima za ulaganja.

➔ Glavni prioriteti za ESF ciljevi su od 8 do 11, iako taj fond podržava i ciljeve od 1. do 4.

➔ Kohezijski fond podržava ciljeve od 4. do 7. te 11. cilj.

➔ Poboljšanje učinkovitosti javne uprave ➔ Kohezijska politika kroz vrijeme

➔ Što je kohezijska politika?➔ Koja su ključna postignuća*?

➔ Koji su prioriteti?

Krizna potpora

Kohezijska je politika brzo i učinkovito odgovorila na krizu neophodnim stupnjem fleksibilnosti - preusmjeravanjem sredstava tamo gdje su najpotrebnija i ulaganjem u ključne sektore za poticanje rasta i otvaranje radnih mjesta. Uz to, ciljana smanjenja zahtjeva za nacionalnim sufinanciranjem i početnih troškova dodjele sredstava državama članicama u krizi rezultirala su prijeko potrebnom likvidnošću u vrijeme ogra-ničenja proračuna.

U slučaju velike prirodne nepogode države čla-nice mogu se prijaviti za pomoć putem Fonda solidarnosti Europske unije (EUSF-a), a moguće je mobilizirati sredstva do maksimalnog godiš-njeg iznosa od 500 milijuna eura.

TRANSITION REGIONS

0,4 milijarde €Urbane inovativne akcije

182,2 milijarde € Manje razvijene regije

63,4 milijarde €Kohezijski fond

54,3 milijarde € Razvijenije regije

35,4 milijarde €Tranzicijske regije

1,5 milijardi €Posebna sredstva za najudaljenija i rijetko naseljena područja

1,2 milijarde €Tehnička pomoć

3,2 milijarde €Inicijativa za zapošljavanje mladih (dodatna sredstva)

10,2 milijarde € Europska teritorijalna suradnja

Prekogranični, transnacionalni i međuregionalni programi dobivaju sredstva iz ERDF-a. Oni koji žive izvan granica EU-a također mogu postati korisnici putem pretpristupnih programa za pre-kograničnu suradnju.

Međunarodna suradnja moguća je i kroz „makro-regionalnu strategiju“, integrirani okvir za rješa-vanje zajedničkih izazova s kojima su suočena definirana geografska područja u kojima se nalaze države članice i treće zemlje. Trenutno postoje dvije makroregionalne strategije: Strate-gija EU-a za područje Baltičkog mora te Strate-gija EU-a za područje Podunavlja; treća treba biti usvojena do kraja 2014. (Strategija EU-a za jadransko-jonsku regiju), a četvrta do kraja 2015. godine (Strategija EU-a za alpsku regiju).

Kohezijska politika EU-a na internetu Europe Direct

Europe Direct mreža je informacijskih i dokumentacijskih centara o EU-u u svim državama članicama, a služi i kao središnja informacijska služba.

➔ Da biste pronašli najbliži lokalni informacijski

centar, posjetite stranicu: europedirect.europa.eu

➔ Da biste se obratili središnjoj informacijskoj službi:

Nazovite Europe Direct besplatno na broj 00 800 6 7 8 9 10 11 na bilo kojem službenom jeziku Pošaljite pitanje e-poštom na http://europa.eu/europedirect/write_to_us/index_hr.htm Započnite web-razgovor na http://europa.eu/europedirect/web_assistance/index_hr.htm

Upravljačka tijela

Na web stranicama Inforegio i ESF-a naći ćete podatke za kontakt državnih tijela odgovornih za upravljanje financiranjem u sklopu kohezijske politike u vašoj regiji. Upravljačka tijela imaju i vlastite internetske stranice na kojima su dostupne detaljne informacije o projek-tima u vašoj regiji te postupku prijave za financiranje.

Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj Ulica Augusta Cesarca 410 000 ZagrebTelefon: +385 1 4681 300E-pošta: comm-rep-zag@ec.europa.euhttp://ec.europa.eu/croatia/index_hr.htm

➔ Posjetite: ec.europa.eu/represent_en.htm

➔ Gdje mogu pronaći dodatne informacije?

http://ec.europa.eu/esf/

https://twitter.com/@EU_Regionalhttps://twitter.com/EU_social

www.facebook.com/socialeurope

www.flickr.com/euregional

http://ec.europa.eu/regional_policy

www.yammer.com/regionetworkPlatforma za suradnju na Regionalnoj politici

Web stranica Inforegio

KN-04-14-378-H

R-C

© Europska unija / G

etty Images / Shutterstock

Uvod u kohezijsku politiku EU-aza razdoblje 2014.–2020.

Lipanj 2014.

Kohezijska politika

UKUPNI PRORAČUN EU-A ZA RAZDOBLJE 2014.-2020.UKUPNO: 1 082 milijarde €

67,5 %Ostale politike EU-a: poljoprivreda, istraživanje, vanjska politika itd. 730,2 milijarde €

32,5 %financiranje Kohezijske politike351,8 milijardi €

Kohezijska politika glavna je investicijska politika EU-a Usmjerena je na poticanje otvaranja radnih mjesta, poslovne konkurentnosti, gospodarskog rasta, održivog razvoja te poboljšanja kvalitete života građana svih regija i gradova Europske unije.

Postavljanje pravih ciljevaEuropska komisija surađuje s državama članicama i regijama na nacrtu partnerskih ugovora i operativnih programa kojima se naznačuju investicijski prioriteti i razvojne potrebe. Programima upravljaju te pojedinačne projekte odabiru upravljačka tijela država članica.

FINANCIRANJE KOHEZIJSKE POLITIKE ZA RAZDOBLJE 2014.-2012.(351,8 milijardi €)

Cover poster_140714.indd 114/07/14 16:32

Otvaranje radnih mjesta i poticanje rasta

‣ Povećao se prihod najsiromašnijih regija EU-a uz porast BDP-a po stanovniku sa 60,5 % pro-sjeka EU-a u 2007. na 62,7 % u 2010. godini.

‣ Procjenjuje se da je od 2007. do 2012. godine otvoreno 594 000 novih radnih mjesta.

Ulaganje u ljude

‣ Svake godine u tisućama projekata sufinan-ciranih iz Europskog socijalnog fonda (ESF-a) u cijelom EU-u sudjeluje 15 milijuna ljudi.

‣ 2,4 milijuna sudionika u akcijama ESF-a za poboljšanje pristupa zapošljavanju pronašlo je poslove unutar 6 mjeseci (2007.-2010.).

Podrška poduzećima

‣ Izravnu investicijsku pomoć primilo je 198 000 malih i srednjih poduzeća.

‣ Podržano je 77 800 start-up tvrtki. ‣ U malim i srednjim poduzećima otvorene su 262 000 radnih mjesta.

Osnaživanje istraživanja i inovacija

‣ Podržana je 61 000 istraživačkih projekata. ‣ Širokopojasnom vezom pokriveno je dodat-nih 5 milijuna stanovnika EU-a.

‣ Otvorena je 21 000 novih, dugoročnih istra-živačkih radnih mjesta.

Poboljšanje okoliša

‣ Modernizirani su sustavi za opskrbu vodom na korist 3,2 milijuna građana.

‣ Pokrenuto je 9 400 projekata za poboljšanje održivosti i atraktivnosti gradova.

Moderniziranje transporta

‣ 1 200 kilometara cesta i 1 500 kilometra željeznice pridonijelo je uspostavi učinkovite transeuropske transportne mreže (TEN-T-a).

* Podaci se odnose na razdoblje od 2007. do 2012., osim ako se ne navodi drugačije.

Kohezijska politika ima snažan utjecaj na mnogim poljima

Investicije pridonose ostvarenju mnogih drugih ciljeva politika EU-a. Kohezijska politika dopunjuje druge politike EU-a, npr. one koje se bave obrazovanjem, zapošljavanjem, energijom, okolišem, jedinstvenim trži-štem, istraživanjem i inovacijama. Kohezijska politika poglavito osigu-rava neophodan investicijski i strateški okvir za ispunjavanje dogovorenih ciljeva rasta (strategija Europa 2020. – ec.europa.eu/eu2020).

EU do 2020. godine planira ostvariti pet konkretnih ciljeva: one vezane uz zapošljavanje, inovacije, obrazovanje, socijalno uključivanje te klimu/energiju. Svaka država članica usvojila je vlastite nacionalne ciljeve za ta područja.

Kako bi se ti ciljevi ostvarili te kako bi se odgovorilo na raznovrsne razvojne potrebe svih regija EU-a, za kohezijsku politiku za razdoblje 2014.-2020. odvojeno je 351,8 milijardi eura, što predstavlja gotovo trećinu ukupnog proračuna EU-a.

Kohezijska politika podupire europsku solidarnost

Većina sredstava kohezijske politike koncentrira se na manje razvijene europske države i regije kako bi im se pomoglo da uhvate korak te da se umanje ekonomske, socijalne i teritorijalne nejednakosti koje još uvi-jek postoje unutar EU-a.

Ukupni financijski učinak

Kohezijska politika katalizator je za daljnje javno i privatno financiranje ne samo stoga što obvezuje države članice na sufinanciranje iz nacio-nalnih proračuna, nego i stoga što stvara povjerenje ulagača.

Uzimajući u obzir nacionalne doprinose i druga privatna ulaganja, očekuje se da će učinak kohezijske politike za razdoblje 2014.-2020. iznositi oko 450 milijardi eura.

Kako se provodi financiranje

Kohezijska politika provodi se u okviru tri osnovna fonda.

‣ Europski fond za regionalni razvoj (ERDF): usmjeren je na jačanje regionalne gospodarske i socijalne kohezije putem ulaganja u sektore koji potiču rast kako bi se poboljšala konkuren-tnost te otvorila nova radna mjesta. ERDF financira i projekte prekogranične suradnje.

‣ Europski socijalni fond (ESF): ulaže u ljude, a posebno je usmjeren na poboljšanje moguć-nosti zapošljavanja i obrazovanja Usmjeren je i na pomoć ljudima u nepovoljnom položaju koji su u opasnosti od siromaštva ili društve-nog isključenja.

‣ Kohezijski fond: ulaže u zeleni rast i održivi razvoj te poboljšava povezivost u državama članicama s BDP-om nižim od 90 % prosjeka 27 država članica EU-a.

Zajedno s Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj (EAFRD-om) i Europskim fon-dom za pomorstvo i ribarstvo ti fondovi čine Europske strukturne i investicijske (ESI) fondove (ec.europa.eu/esif).

Usmjeravanje sredstava

‣ Pojedinačne projekte odabiru upravljačka tijela. Ako mu ukupna vrijednost premašuje 50 milijuna eura, projekt mora odobriti Europ-ska komisija.

‣ Kako bi države mogle započeti s ulaganjem u projekte, Komisija sredstva stavlja na ras-polaganje početkom svake godine.

‣ Ona isplaćuje izdatak koji su ovjerila državna tijela.

‣ Programi su pod stalnim nadzorom. To uklju-čuje izravne revizije i provjere koje provode Komisija i država članica. Obje moraju podno-siti izvješća tijekom cijelog sedmogodišnjeg proračunskog razdoblja.

Novosti u razdoblju od 2014. do 2020.

‣ Veća usmjerenost na rezultate: jasniji i mjerljivi ciljevi za postizanje većeg stupnja odgovornosti.

‣ Pojednostavnjenje: jedan skup pravila za pet fondova.

‣ Uvjeti: uvođenje konkretnih preduvjeta za usmjeravanje financiranja.

‣ Pojačana urbana dimenzija i borba za društ-venu uključenost: rezerviran minimalni iznos sredstava ERDF-a za integrirane projekte u gra-dovima te ESF-a za podršku marginaliziranim zajednicama.

‣ Poveznica s gospodarskom reformom: Komisija može obustaviti financiranje za državu članicu koja se ne pridržava gospodarskih pravila EU-a.

1. Jačanje istraživanja, tehnološ-kog razvoja i inovacija

2. Poboljšanje pristupa informacij-skim i komunikacijskim tehnologi-jama te njihova korištenja i kvalitete

3. Poboljšanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća

4. Podržavanje prijelaza na gos-podarstvo s malim udjelom ugljika

5. Promicanje prilagodbe na kli-matske promjene, prevencije opa-snosti i upravljanja

6. Očuvanje i zaštita okoliša i pro-micanje učinkovitosti resursa

7. Promicanje održivog prometa i poboljšanje mrežnih infrastruktura

8. Promicanje održivog i kvalitet-nog zapošljavanja i podržavanje mobilnosti radne snage

9. Promicanje društvene uključe-nosti te borba protiv siromaštva i diskriminacije

10. Ulaganje u obrazovanje, ospo-sobljavanje i cjeloživotno učenje

11. Poboljšanje učinkovitosti javne uprave

● 1957. Prvi spomen regionalnih razlika u Rimskom ugovoru.

● 1958. Osnovan Europski socijalni fond.

● 1975. Stvaranje Europskog fonda za regionalni razvoj.

● 1986. U Jedinstvenom europskom aktu postavljen pravni temelj „regionalne politike“.

● 1988. Zbog prilagodbe pristupanju Grčke (1981.), Španjolske i Portugala (1986.), struk-turni fondovi integrirani su u sveobuhvatnu „kohezijsku politiku“. Proračun: 64 milijarde europskih valutnih jedinica.

● 1993. Ugovorom iz Maastrichta uvode se Kohezijski fond, Odbor regija i načelo supsidijarnosti.

● 1994.-1999. Udvostručenje sredstava za fondove na iznos od trećine proračuna EU-a.

● 1995. Dodan poseban cilj za potporu rijetko naseljenim područjima Finske i Švedske.

● 2000. „Lisabonska strategija“ pomiče prioritete EU-a prema poticanju rasta, ino-vacija i otvaranja radnih mjesta.

● 2000.-2006. Prioriteti za ovo raz-doblje postavljeni su na način da odražavaju ciljeve Lisabonske strategije. Pretpristupni instrumenti čine financiranje te znanje i isku-stvo dostupnima državama koje čekaju na pridruživanje EU-u.

● 2004. Pridružuje se deset novih država, čime se broj stanovnika EU-a povećava za 20 %, ali BDP za samo 5 %. Poseban proračun osiguran za nove države članice (2004.-2006.).

● 2007.-2013. za okolišnu infrastruk-turu i mjere za borbu protiv klimatskih pro-mjena izdvojeno 30 %, a za istraživanje i inovacije 25 % posto proračuna.

● 2014.-2020. Novo programsko raz-doblje uvodi pojednostavnjena zajednička pravila te pridaje više pažnje ishodima i rezultatima. Proračun od 351,8 milijardi eura posebno se usredotočuje na 11 temat-skih ciljeva za pomoć ispunjavanju ciljeva strategije Europa 2020.

Od kohezijske politike koristi imaju sve regije EU-a. Razina ulaganja odražava razvojne potrebe država članica. S obzirom na iznos svog bruto domaćeg proizvoda (BDP-a), regije se kategoriziraju kao razvijene, tranzicijske i manje razvijene. Ovisno o kategoriji, fondovi mogu pokriti između 50 % i 85 % ukupnih sredstava projekta. Ostatak sredstava može biti pokriven iz javnih (nacionalnih ili regionalnih) ili privatnih izvora. Sveobuhvatni je cilj kohezijske politike učiniti europske regije i gradove konkurentnijima poticanjem rasta i otvaranjem radnih mjesta.

Tko se može prijaviti?

Potencijalni korisnici uključuju javna tijela, podu-zeća (posebice mala i srednja), sveučilišta, udruge te nevladine i volonterske organizacije.

Prijave za financiranje potrebno je predati nacio-nalnom ili regionalnom tijelu koje upravlja rele-vantnim programom.

Europska teritorijalna suradnja

Kohezijska politika potiče regije i gradove različi-tih država članica EU-a na suradnju i međusobno učenje kroz zajedničke programe, projekte i mreže s konkretnim učincima na sve aspekte gospodar-skog života, uključujući inovacije, dostupnost, obrazovanje, poslovanje, zapošljavanje te okoliš.

➔ Kako to funkcionira?

Kohezijska politika postavila je 11 tematskih ciljeva za poticanje rasta u razdoblju 2014.-2020.

➔ Investicije iz ERDF-a podržavat će svih 11 ciljeva, ali prva četiri cilja smatraju se glavnim prioritetima za ulaganja.

➔ Glavni prioriteti za ESF ciljevi su od 8 do 11, iako taj fond podržava i ciljeve od 1. do 4.

➔ Kohezijski fond podržava ciljeve od 4. do 7. te 11. cilj.

➔ Poboljšanje učinkovitosti javne uprave ➔ Kohezijska politika kroz vrijeme

➔ Što je kohezijska politika? ➔ Koja su ključna postignuća*?

➔ Koji su prioriteti?

Krizna potpora

Kohezijska je politika brzo i učinkovito odgovorila na krizu neophodnim stupnjem fleksibilnosti - preusmjeravanjem sredstava tamo gdje su najpotrebnija i ulaganjem u ključne sektore za poticanje rasta i otvaranje radnih mjesta. Uz to, ciljana smanjenja zahtjeva za nacionalnim sufinanciranjem i početnih troškova dodjele sredstava državama članicama u krizi rezultirala su prijeko potrebnom likvidnošću u vrijeme ogra-ničenja proračuna.

U slučaju velike prirodne nepogode države čla-nice mogu se prijaviti za pomoć putem Fonda solidarnosti Europske unije (EUSF-a), a moguće je mobilizirati sredstva do maksimalnog godiš-njeg iznosa od 500 milijuna eura.

TRANSITION REGIONS

0,4 milijarde €Urbane inovativne akcije

182,2 milijarde € Manje razvijene regije

63,4 milijarde €Kohezijski fond

54,3 milijarde € Razvijenije regije

35,4 milijarde €Tranzicijske regije

1,5 milijardi €Posebna sredstva za najudaljenija i rijetko naseljena područja

1,2 milijarde €Tehnička pomoć

3,2 milijarde €Inicijativa za zapošljavanje mladih (dodatna sredstva)

10,2 milijarde € Europska teritorijalna suradnja

Prekogranični, transnacionalni i međuregionalni programi dobivaju sredstva iz ERDF-a. Oni koji žive izvan granica EU-a također mogu postati korisnici putem pretpristupnih programa za pre-kograničnu suradnju.

Međunarodna suradnja moguća je i kroz „makro-regionalnu strategiju“, integrirani okvir za rješa-vanje zajedničkih izazova s kojima su suočena definirana geografska područja u kojima se nalaze države članice i treće zemlje. Trenutno postoje dvije makroregionalne strategije: Strate-gija EU-a za područje Baltičkog mora te Strate-gija EU-a za područje Podunavlja; treća treba biti usvojena do kraja 2014. (Strategija EU-a za jadransko-jonsku regiju), a četvrta do kraja 2015. godine (Strategija EU-a za alpsku regiju).

Kohezijska politika EU-a na internetuEurope Direct

Europe Direct mreža je informacijskih i dokumentacijskih centara o EU-u u svim državama članicama, a služi i kao središnja informacijska služba.

➔ Da biste pronašli najbliži lokalni informacijski

centar, posjetite stranicu: europedirect.europa.eu

➔ Da biste se obratili središnjoj informacijskoj službi:

Nazovite Europe Direct besplatno na broj 00 800 6 7 8 9 10 11 na bilo kojem službenom jeziku Pošaljite pitanje e-poštom na http://europa.eu/europedirect/write_to_us/index_hr.htm Započnite web-razgovor na http://europa.eu/europedirect/web_assistance/index_hr.htm

Upravljačka tijela

Na web stranicama Inforegio i ESF-a naći ćete podatke za kontakt državnih tijela odgovornih za upravljanje financiranjem u sklopu kohezijske politike u vašoj regiji. Upravljačka tijela imaju i vlastite internetske stranice na kojima su dostupne detaljne informacije o projek-tima u vašoj regiji te postupku prijave za financiranje.

Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj Ulica Augusta Cesarca 410 000 ZagrebTelefon: +385 1 4681 300E-pošta: comm-rep-zag@ec.europa.euhttp://ec.europa.eu/croatia/index_hr.htm

➔ Posjetite: ec.europa.eu/represent_en.htm

➔ Gdje mogu pronaći dodatne informacije?

http://ec.europa.eu/esf/

https://twitter.com/@EU_Regionalhttps://twitter.com/EU_social

www.facebook.com/socialeurope

www.flickr.com/euregional

http://ec.europa.eu/regional_policy

www.yammer.com/regionetworkPlatforma za suradnju na Regionalnoj politici

Web stranica Inforegio

KN-0

4-14

-378

-HR-

C

© E

urop

ska

unija

/ G

etty

Imag

es /

Shut

ters

tock

Uvod u kohezijsku politiku EU-aza razdoblje 2014.–2020.Lipanj 2014.

Kohezijska politika

UKUPNI PRORAČUN EU-A ZA RAZDOBLJE 2014.-2020.UKUPNO: 1 082 milijarde €

67,5 %Ostale politike EU-a: poljoprivreda, istraživanje, vanjska politika itd. 730,2 milijarde €

32,5 %financiranje Kohezijske politike351,8 milijardi €

Kohezijska politika glavna je investicijska politika EU-a Usmjerena je na poticanje otvaranja radnih mjesta, poslovne konkurentnosti, gospodarskog rasta, održivog razvoja te poboljšanja kvalitete života građana svih regija i gradova Europske unije.

Postavljanje pravih ciljevaEuropska komisija surađuje s državama članicama i regijama na nacrtu partnerskih ugovora i operativnih programa kojima se naznačuju investicijski prioriteti i razvojne potrebe. Programima upravljaju te pojedinačne projekte odabiru upravljačka tijela država članica.

FINANCIRANJE KOHEZIJSKE POLITIKE ZA RAZDOBLJE 2014.-2012.(351,8 milijardi €)

Cover poster_140714.indd 114/07/14 16:32

Otvaranje radnih mjesta i poticanje rasta

‣ Povećao se prihod najsiromašnijih regija EU-a uz porast BDP-a po stanovniku sa 60,5 % pro-sjeka EU-a u 2007. na 62,7 % u 2010. godini.

‣ Procjenjuje se da je od 2007. do 2012. godine otvoreno 594 000 novih radnih mjesta.

Ulaganje u ljude

‣ Svake godine u tisućama projekata sufinan-ciranih iz Europskog socijalnog fonda (ESF-a) u cijelom EU-u sudjeluje 15 milijuna ljudi.

‣ 2,4 milijuna sudionika u akcijama ESF-a za poboljšanje pristupa zapošljavanju pronašlo je poslove unutar 6 mjeseci (2007.-2010.).

Podrška poduzećima

‣ Izravnu investicijsku pomoć primilo je 198 000 malih i srednjih poduzeća.

‣ Podržano je 77 800 start-up tvrtki. ‣ U malim i srednjim poduzećima otvorene su 262 000 radnih mjesta.

Osnaživanje istraživanja i inovacija

‣ Podržana je 61 000 istraživačkih projekata. ‣ Širokopojasnom vezom pokriveno je dodat-nih 5 milijuna stanovnika EU-a.

‣ Otvorena je 21 000 novih, dugoročnih istra-živačkih radnih mjesta.

Poboljšanje okoliša

‣ Modernizirani su sustavi za opskrbu vodom na korist 3,2 milijuna građana.

‣ Pokrenuto je 9 400 projekata za poboljšanje održivosti i atraktivnosti gradova.

Moderniziranje transporta

‣ 1 200 kilometara cesta i 1 500 kilometra željeznice pridonijelo je uspostavi učinkovite transeuropske transportne mreže (TEN-T-a).

* Podaci se odnose na razdoblje od 2007. do 2012., osim ako se ne navodi drugačije.

Kohezijska politika ima snažan utjecaj na mnogim poljima

Investicije pridonose ostvarenju mnogih drugih ciljeva politika EU-a. Kohezijska politika dopunjuje druge politike EU-a, npr. one koje se bave obrazovanjem, zapošljavanjem, energijom, okolišem, jedinstvenim trži-štem, istraživanjem i inovacijama. Kohezijska politika poglavito osigu-rava neophodan investicijski i strateški okvir za ispunjavanje dogovorenih ciljeva rasta (strategija Europa 2020. – ec.europa.eu/eu2020).

EU do 2020. godine planira ostvariti pet konkretnih ciljeva: one vezane uz zapošljavanje, inovacije, obrazovanje, socijalno uključivanje te klimu/energiju. Svaka država članica usvojila je vlastite nacionalne ciljeve za ta područja.

Kako bi se ti ciljevi ostvarili te kako bi se odgovorilo na raznovrsne razvojne potrebe svih regija EU-a, za kohezijsku politiku za razdoblje 2014.-2020. odvojeno je 351,8 milijardi eura, što predstavlja gotovo trećinu ukupnog proračuna EU-a.

Kohezijska politika podupire europsku solidarnost

Većina sredstava kohezijske politike koncentrira se na manje razvijene europske države i regije kako bi im se pomoglo da uhvate korak te da se umanje ekonomske, socijalne i teritorijalne nejednakosti koje još uvi-jek postoje unutar EU-a.

Ukupni financijski učinak

Kohezijska politika katalizator je za daljnje javno i privatno financiranje ne samo stoga što obvezuje države članice na sufinanciranje iz nacio-nalnih proračuna, nego i stoga što stvara povjerenje ulagača.

Uzimajući u obzir nacionalne doprinose i druga privatna ulaganja, očekuje se da će učinak kohezijske politike za razdoblje 2014.-2020. iznositi oko 450 milijardi eura.

Kako se provodi financiranje

Kohezijska politika provodi se u okviru tri osnovna fonda.

‣ Europski fond za regionalni razvoj (ERDF): usmjeren je na jačanje regionalne gospodarske i socijalne kohezije putem ulaganja u sektore koji potiču rast kako bi se poboljšala konkuren-tnost te otvorila nova radna mjesta. ERDF financira i projekte prekogranične suradnje.

‣ Europski socijalni fond (ESF): ulaže u ljude, a posebno je usmjeren na poboljšanje moguć-nosti zapošljavanja i obrazovanja Usmjeren je i na pomoć ljudima u nepovoljnom položaju koji su u opasnosti od siromaštva ili društve-nog isključenja.

‣ Kohezijski fond: ulaže u zeleni rast i održivi razvoj te poboljšava povezivost u državama članicama s BDP-om nižim od 90 % prosjeka 27 država članica EU-a.

Zajedno s Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj (EAFRD-om) i Europskim fon-dom za pomorstvo i ribarstvo ti fondovi čine Europske strukturne i investicijske (ESI) fondove (ec.europa.eu/esif).

Usmjeravanje sredstava

‣ Pojedinačne projekte odabiru upravljačka tijela. Ako mu ukupna vrijednost premašuje 50 milijuna eura, projekt mora odobriti Europ-ska komisija.

‣ Kako bi države mogle započeti s ulaganjem u projekte, Komisija sredstva stavlja na ras-polaganje početkom svake godine.

‣ Ona isplaćuje izdatak koji su ovjerila državna tijela.

‣ Programi su pod stalnim nadzorom. To uklju-čuje izravne revizije i provjere koje provode Komisija i država članica. Obje moraju podno-siti izvješća tijekom cijelog sedmogodišnjeg proračunskog razdoblja.

Novosti u razdoblju od 2014. do 2020.

‣ Veća usmjerenost na rezultate: jasniji i mjerljivi ciljevi za postizanje većeg stupnja odgovornosti.

‣ Pojednostavnjenje: jedan skup pravila za pet fondova.

‣ Uvjeti: uvođenje konkretnih preduvjeta za usmjeravanje financiranja.

‣ Pojačana urbana dimenzija i borba za društ-venu uključenost: rezerviran minimalni iznos sredstava ERDF-a za integrirane projekte u gra-dovima te ESF-a za podršku marginaliziranim zajednicama.

‣ Poveznica s gospodarskom reformom: Komisija može obustaviti financiranje za državu članicu koja se ne pridržava gospodarskih pravila EU-a.

1. Jačanje istraživanja, tehnološ-kog razvoja i inovacija

2. Poboljšanje pristupa informacij-skim i komunikacijskim tehnologi-jama te njihova korištenja i kvalitete

3. Poboljšanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća

4. Podržavanje prijelaza na gos-podarstvo s malim udjelom ugljika

5. Promicanje prilagodbe na kli-matske promjene, prevencije opa-snosti i upravljanja

6. Očuvanje i zaštita okoliša i pro-micanje učinkovitosti resursa

7. Promicanje održivog prometa i poboljšanje mrežnih infrastruktura

8. Promicanje održivog i kvalitet-nog zapošljavanja i podržavanje mobilnosti radne snage

9. Promicanje društvene uključe-nosti te borba protiv siromaštva i diskriminacije

10. Ulaganje u obrazovanje, ospo-sobljavanje i cjeloživotno učenje

11. Poboljšanje učinkovitosti javne uprave

● 1957. Prvi spomen regionalnih razlika u Rimskom ugovoru.

● 1958. Osnovan Europski socijalni fond.

● 1975. Stvaranje Europskog fonda za regionalni razvoj.

● 1986. U Jedinstvenom europskom aktu postavljen pravni temelj „regionalne politike“.

● 1988. Zbog prilagodbe pristupanju Grčke (1981.), Španjolske i Portugala (1986.), struk-turni fondovi integrirani su u sveobuhvatnu „kohezijsku politiku“. Proračun: 64 milijarde europskih valutnih jedinica.

● 1993. Ugovorom iz Maastrichta uvode se Kohezijski fond, Odbor regija i načelo supsidijarnosti.

● 1994.-1999. Udvostručenje sredstava za fondove na iznos od trećine proračuna EU-a.

● 1995. Dodan poseban cilj za potporu rijetko naseljenim područjima Finske i Švedske.

● 2000. „Lisabonska strategija“ pomiče prioritete EU-a prema poticanju rasta, ino-vacija i otvaranja radnih mjesta.

● 2000.-2006. Prioriteti za ovo raz-doblje postavljeni su na način da odražavaju ciljeve Lisabonske strategije. Pretpristupni instrumenti čine financiranje te znanje i isku-stvo dostupnima državama koje čekaju na pridruživanje EU-u.

● 2004. Pridružuje se deset novih država, čime se broj stanovnika EU-a povećava za 20 %, ali BDP za samo 5 %. Poseban proračun osiguran za nove države članice (2004.-2006.).

● 2007.-2013. za okolišnu infrastruk-turu i mjere za borbu protiv klimatskih pro-mjena izdvojeno 30 %, a za istraživanje i inovacije 25 % posto proračuna.

● 2014.-2020. Novo programsko raz-doblje uvodi pojednostavnjena zajednička pravila te pridaje više pažnje ishodima i rezultatima. Proračun od 351,8 milijardi eura posebno se usredotočuje na 11 temat-skih ciljeva za pomoć ispunjavanju ciljeva strategije Europa 2020.

Od kohezijske politike koristi imaju sve regije EU-a. Razina ulaganja odražava razvojne potrebe država članica. S obzirom na iznos svog bruto domaćeg proizvoda (BDP-a), regije se kategoriziraju kao razvijene, tranzicijske i manje razvijene. Ovisno o kategoriji, fondovi mogu pokriti između 50 % i 85 % ukupnih sredstava projekta. Ostatak sredstava može biti pokriven iz javnih (nacionalnih ili regionalnih) ili privatnih izvora. Sveobuhvatni je cilj kohezijske politike učiniti europske regije i gradove konkurentnijima poticanjem rasta i otvaranjem radnih mjesta.

Tko se može prijaviti?

Potencijalni korisnici uključuju javna tijela, podu-zeća (posebice mala i srednja), sveučilišta, udruge te nevladine i volonterske organizacije.

Prijave za financiranje potrebno je predati nacio-nalnom ili regionalnom tijelu koje upravlja rele-vantnim programom.

Europska teritorijalna suradnja

Kohezijska politika potiče regije i gradove različi-tih država članica EU-a na suradnju i međusobno učenje kroz zajedničke programe, projekte i mreže s konkretnim učincima na sve aspekte gospodar-skog života, uključujući inovacije, dostupnost, obrazovanje, poslovanje, zapošljavanje te okoliš.

➔ Kako to funkcionira?

Kohezijska politika postavila je 11 tematskih ciljeva za poticanje rasta u razdoblju 2014.-2020.

➔ Investicije iz ERDF-a podržavat će svih 11 ciljeva, ali prva četiri cilja smatraju se glavnim prioritetima za ulaganja.

➔ Glavni prioriteti za ESF ciljevi su od 8 do 11, iako taj fond podržava i ciljeve od 1. do 4.

➔ Kohezijski fond podržava ciljeve od 4. do 7. te 11. cilj.

➔ Poboljšanje učinkovitosti javne uprave ➔ Kohezijska politika kroz vrijeme

➔ Što je kohezijska politika? ➔ Koja su ključna postignuća*?

➔ Koji su prioriteti?

Krizna potpora

Kohezijska je politika brzo i učinkovito odgovorila na krizu neophodnim stupnjem fleksibilnosti - preusmjeravanjem sredstava tamo gdje su najpotrebnija i ulaganjem u ključne sektore za poticanje rasta i otvaranje radnih mjesta. Uz to, ciljana smanjenja zahtjeva za nacionalnim sufinanciranjem i početnih troškova dodjele sredstava državama članicama u krizi rezultirala su prijeko potrebnom likvidnošću u vrijeme ogra-ničenja proračuna.

U slučaju velike prirodne nepogode države čla-nice mogu se prijaviti za pomoć putem Fonda solidarnosti Europske unije (EUSF-a), a moguće je mobilizirati sredstva do maksimalnog godiš-njeg iznosa od 500 milijuna eura.

TRANSITION REGIONS

0,4 milijarde €Urbane inovativne akcije

182,2 milijarde € Manje razvijene regije

63,4 milijarde €Kohezijski fond

54,3 milijarde € Razvijenije regije

35,4 milijarde €Tranzicijske regije

1,5 milijardi €Posebna sredstva za najudaljenija i rijetko naseljena područja

1,2 milijarde €Tehnička pomoć

3,2 milijarde €Inicijativa za zapošljavanje mladih (dodatna sredstva)

10,2 milijarde € Europska teritorijalna suradnja

Prekogranični, transnacionalni i međuregionalni programi dobivaju sredstva iz ERDF-a. Oni koji žive izvan granica EU-a također mogu postati korisnici putem pretpristupnih programa za pre-kograničnu suradnju.

Međunarodna suradnja moguća je i kroz „makro-regionalnu strategiju“, integrirani okvir za rješa-vanje zajedničkih izazova s kojima su suočena definirana geografska područja u kojima se nalaze države članice i treće zemlje. Trenutno postoje dvije makroregionalne strategije: Strate-gija EU-a za područje Baltičkog mora te Strate-gija EU-a za područje Podunavlja; treća treba biti usvojena do kraja 2014. (Strategija EU-a za jadransko-jonsku regiju), a četvrta do kraja 2015. godine (Strategija EU-a za alpsku regiju).

Kohezijska politika EU-a na internetuEurope Direct

Europe Direct mreža je informacijskih i dokumentacijskih centara o EU-u u svim državama članicama, a služi i kao središnja informacijska služba.

➔ Da biste pronašli najbliži lokalni informacijski

centar, posjetite stranicu: europedirect.europa.eu

➔ Da biste se obratili središnjoj informacijskoj službi:

Nazovite Europe Direct besplatno na broj 00 800 6 7 8 9 10 11 na bilo kojem službenom jeziku Pošaljite pitanje e-poštom na http://europa.eu/europedirect/write_to_us/index_hr.htm Započnite web-razgovor na http://europa.eu/europedirect/web_assistance/index_hr.htm

Upravljačka tijela

Na web stranicama Inforegio i ESF-a naći ćete podatke za kontakt državnih tijela odgovornih za upravljanje financiranjem u sklopu kohezijske politike u vašoj regiji. Upravljačka tijela imaju i vlastite internetske stranice na kojima su dostupne detaljne informacije o projek-tima u vašoj regiji te postupku prijave za financiranje.

Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj Ulica Augusta Cesarca 410 000 ZagrebTelefon: +385 1 4681 300E-pošta: comm-rep-zag@ec.europa.euhttp://ec.europa.eu/croatia/index_hr.htm

➔ Posjetite: ec.europa.eu/represent_en.htm

➔ Gdje mogu pronaći dodatne informacije?

http://ec.europa.eu/esf/

https://twitter.com/@EU_Regionalhttps://twitter.com/EU_social

www.facebook.com/socialeurope

www.flickr.com/euregional

http://ec.europa.eu/regional_policy

www.yammer.com/regionetworkPlatforma za suradnju na Regionalnoj politici

Web stranica Inforegio

KN-0

4-14

-378

-HR-

C

© E

urop

ska

unija

/ G

etty

Imag

es /

Shut

ters

tock

Uvod u kohezijsku politiku EU-aza razdoblje 2014.–2020.Lipanj 2014.

Kohezijska politika

UKUPNI PRORAČUN EU-A ZA RAZDOBLJE 2014.-2020.UKUPNO: 1 082 milijarde €

67,5 %Ostale politike EU-a: poljoprivreda, istraživanje, vanjska politika itd. 730,2 milijarde €

32,5 %financiranje Kohezijske politike351,8 milijardi €

Kohezijska politika glavna je investicijska politika EU-a Usmjerena je na poticanje otvaranja radnih mjesta, poslovne konkurentnosti, gospodarskog rasta, održivog razvoja te poboljšanja kvalitete života građana svih regija i gradova Europske unije.

Postavljanje pravih ciljevaEuropska komisija surađuje s državama članicama i regijama na nacrtu partnerskih ugovora i operativnih programa kojima se naznačuju investicijski prioriteti i razvojne potrebe. Programima upravljaju te pojedinačne projekte odabiru upravljačka tijela država članica.

FINANCIRANJE KOHEZIJSKE POLITIKE ZA RAZDOBLJE 2014.-2012.(351,8 milijardi €)

Cover poster_140714.indd 114/07/14 16:32

Otvaranje radnih mjesta i poticanje rasta

‣ Povećao se prihod najsiromašnijih regija EU-a uz porast BDP-a po stanovniku sa 60,5 % pro-sjeka EU-a u 2007. na 62,7 % u 2010. godini.

‣ Procjenjuje se da je od 2007. do 2012. godine otvoreno 594 000 novih radnih mjesta.

Ulaganje u ljude

‣ Svake godine u tisućama projekata sufinan-ciranih iz Europskog socijalnog fonda (ESF-a) u cijelom EU-u sudjeluje 15 milijuna ljudi.

‣ 2,4 milijuna sudionika u akcijama ESF-a za poboljšanje pristupa zapošljavanju pronašlo je poslove unutar 6 mjeseci (2007.-2010.).

Podrška poduzećima

‣ Izravnu investicijsku pomoć primilo je 198 000 malih i srednjih poduzeća.

‣ Podržano je 77 800 start-up tvrtki. ‣ U malim i srednjim poduzećima otvorene su 262 000 radnih mjesta.

Osnaživanje istraživanja i inovacija

‣ Podržana je 61 000 istraživačkih projekata. ‣ Širokopojasnom vezom pokriveno je dodat-nih 5 milijuna stanovnika EU-a.

‣ Otvorena je 21 000 novih, dugoročnih istra-živačkih radnih mjesta.

Poboljšanje okoliša

‣ Modernizirani su sustavi za opskrbu vodom na korist 3,2 milijuna građana.

‣ Pokrenuto je 9 400 projekata za poboljšanje održivosti i atraktivnosti gradova.

Moderniziranje transporta

‣ 1 200 kilometara cesta i 1 500 kilometra željeznice pridonijelo je uspostavi učinkovite transeuropske transportne mreže (TEN-T-a).

* Podaci se odnose na razdoblje od 2007. do 2012., osim ako se ne navodi drugačije.

Kohezijska politika ima snažan utjecaj na mnogim poljima

Investicije pridonose ostvarenju mnogih drugih ciljeva politika EU-a. Kohezijska politika dopunjuje druge politike EU-a, npr. one koje se bave obrazovanjem, zapošljavanjem, energijom, okolišem, jedinstvenim trži-štem, istraživanjem i inovacijama. Kohezijska politika poglavito osigu-rava neophodan investicijski i strateški okvir za ispunjavanje dogovorenih ciljeva rasta (strategija Europa 2020. – ec.europa.eu/eu2020).

EU do 2020. godine planira ostvariti pet konkretnih ciljeva: one vezane uz zapošljavanje, inovacije, obrazovanje, socijalno uključivanje te klimu/energiju. Svaka država članica usvojila je vlastite nacionalne ciljeve za ta područja.

Kako bi se ti ciljevi ostvarili te kako bi se odgovorilo na raznovrsne razvojne potrebe svih regija EU-a, za kohezijsku politiku za razdoblje 2014.-2020. odvojeno je 351,8 milijardi eura, što predstavlja gotovo trećinu ukupnog proračuna EU-a.

Kohezijska politika podupire europsku solidarnost

Većina sredstava kohezijske politike koncentrira se na manje razvijene europske države i regije kako bi im se pomoglo da uhvate korak te da se umanje ekonomske, socijalne i teritorijalne nejednakosti koje još uvi-jek postoje unutar EU-a.

Ukupni financijski učinak

Kohezijska politika katalizator je za daljnje javno i privatno financiranje ne samo stoga što obvezuje države članice na sufinanciranje iz nacio-nalnih proračuna, nego i stoga što stvara povjerenje ulagača.

Uzimajući u obzir nacionalne doprinose i druga privatna ulaganja, očekuje se da će učinak kohezijske politike za razdoblje 2014.-2020. iznositi oko 450 milijardi eura.

Kako se provodi financiranje

Kohezijska politika provodi se u okviru tri osnovna fonda.

‣ Europski fond za regionalni razvoj (ERDF): usmjeren je na jačanje regionalne gospodarske i socijalne kohezije putem ulaganja u sektore koji potiču rast kako bi se poboljšala konkuren-tnost te otvorila nova radna mjesta. ERDF financira i projekte prekogranične suradnje.

‣ Europski socijalni fond (ESF): ulaže u ljude, a posebno je usmjeren na poboljšanje moguć-nosti zapošljavanja i obrazovanja Usmjeren je i na pomoć ljudima u nepovoljnom položaju koji su u opasnosti od siromaštva ili društve-nog isključenja.

‣ Kohezijski fond: ulaže u zeleni rast i održivi razvoj te poboljšava povezivost u državama članicama s BDP-om nižim od 90 % prosjeka 27 država članica EU-a.

Zajedno s Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj (EAFRD-om) i Europskim fon-dom za pomorstvo i ribarstvo ti fondovi čine Europske strukturne i investicijske (ESI) fondove (ec.europa.eu/esif).

Usmjeravanje sredstava

‣ Pojedinačne projekte odabiru upravljačka tijela. Ako mu ukupna vrijednost premašuje 50 milijuna eura, projekt mora odobriti Europ-ska komisija.

‣ Kako bi države mogle započeti s ulaganjem u projekte, Komisija sredstva stavlja na ras-polaganje početkom svake godine.

‣ Ona isplaćuje izdatak koji su ovjerila državna tijela.

‣ Programi su pod stalnim nadzorom. To uklju-čuje izravne revizije i provjere koje provode Komisija i država članica. Obje moraju podno-siti izvješća tijekom cijelog sedmogodišnjeg proračunskog razdoblja.

Novosti u razdoblju od 2014. do 2020.

‣ Veća usmjerenost na rezultate: jasniji i mjerljivi ciljevi za postizanje većeg stupnja odgovornosti.

‣ Pojednostavnjenje: jedan skup pravila za pet fondova.

‣ Uvjeti: uvođenje konkretnih preduvjeta za usmjeravanje financiranja.

‣ Pojačana urbana dimenzija i borba za društ-venu uključenost: rezerviran minimalni iznos sredstava ERDF-a za integrirane projekte u gra-dovima te ESF-a za podršku marginaliziranim zajednicama.

‣ Poveznica s gospodarskom reformom: Komisija može obustaviti financiranje za državu članicu koja se ne pridržava gospodarskih pravila EU-a.

1. Jačanje istraživanja, tehnološ-kog razvoja i inovacija

2. Poboljšanje pristupa informacij-skim i komunikacijskim tehnologi-jama te njihova korištenja i kvalitete

3. Poboljšanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća

4. Podržavanje prijelaza na gos-podarstvo s malim udjelom ugljika

5. Promicanje prilagodbe na kli-matske promjene, prevencije opa-snosti i upravljanja

6. Očuvanje i zaštita okoliša i pro-micanje učinkovitosti resursa

7. Promicanje održivog prometa i poboljšanje mrežnih infrastruktura

8. Promicanje održivog i kvalitet-nog zapošljavanja i podržavanje mobilnosti radne snage

9. Promicanje društvene uključe-nosti te borba protiv siromaštva i diskriminacije

10. Ulaganje u obrazovanje, ospo-sobljavanje i cjeloživotno učenje

11. Poboljšanje učinkovitosti javne uprave

● 1957. Prvi spomen regionalnih razlika u Rimskom ugovoru.

● 1958. Osnovan Europski socijalni fond.

● 1975. Stvaranje Europskog fonda za regionalni razvoj.

● 1986. U Jedinstvenom europskom aktu postavljen pravni temelj „regionalne politike“.

● 1988. Zbog prilagodbe pristupanju Grčke (1981.), Španjolske i Portugala (1986.), struk-turni fondovi integrirani su u sveobuhvatnu „kohezijsku politiku“. Proračun: 64 milijarde europskih valutnih jedinica.

● 1993. Ugovorom iz Maastrichta uvode se Kohezijski fond, Odbor regija i načelo supsidijarnosti.

● 1994.-1999. Udvostručenje sredstava za fondove na iznos od trećine proračuna EU-a.

● 1995. Dodan poseban cilj za potporu rijetko naseljenim područjima Finske i Švedske.

● 2000. „Lisabonska strategija“ pomiče prioritete EU-a prema poticanju rasta, ino-vacija i otvaranja radnih mjesta.

● 2000.-2006. Prioriteti za ovo raz-doblje postavljeni su na način da odražavaju ciljeve Lisabonske strategije. Pretpristupni instrumenti čine financiranje te znanje i isku-stvo dostupnima državama koje čekaju na pridruživanje EU-u.

● 2004. Pridružuje se deset novih država, čime se broj stanovnika EU-a povećava za 20 %, ali BDP za samo 5 %. Poseban proračun osiguran za nove države članice (2004.-2006.).

● 2007.-2013. za okolišnu infrastruk-turu i mjere za borbu protiv klimatskih pro-mjena izdvojeno 30 %, a za istraživanje i inovacije 25 % posto proračuna.

● 2014.-2020. Novo programsko raz-doblje uvodi pojednostavnjena zajednička pravila te pridaje više pažnje ishodima i rezultatima. Proračun od 351,8 milijardi eura posebno se usredotočuje na 11 temat-skih ciljeva za pomoć ispunjavanju ciljeva strategije Europa 2020.

Od kohezijske politike koristi imaju sve regije EU-a. Razina ulaganja odražava razvojne potrebe država članica. S obzirom na iznos svog bruto domaćeg proizvoda (BDP-a), regije se kategoriziraju kao razvijene, tranzicijske i manje razvijene. Ovisno o kategoriji, fondovi mogu pokriti između 50 % i 85 % ukupnih sredstava projekta. Ostatak sredstava može biti pokriven iz javnih (nacionalnih ili regionalnih) ili privatnih izvora. Sveobuhvatni je cilj kohezijske politike učiniti europske regije i gradove konkurentnijima poticanjem rasta i otvaranjem radnih mjesta.

Tko se može prijaviti?

Potencijalni korisnici uključuju javna tijela, podu-zeća (posebice mala i srednja), sveučilišta, udruge te nevladine i volonterske organizacije.

Prijave za financiranje potrebno je predati nacio-nalnom ili regionalnom tijelu koje upravlja rele-vantnim programom.

Europska teritorijalna suradnja

Kohezijska politika potiče regije i gradove različi-tih država članica EU-a na suradnju i međusobno učenje kroz zajedničke programe, projekte i mreže s konkretnim učincima na sve aspekte gospodar-skog života, uključujući inovacije, dostupnost, obrazovanje, poslovanje, zapošljavanje te okoliš.

➔ Kako to funkcionira?

Kohezijska politika postavila je 11 tematskih ciljeva za poticanje rasta u razdoblju 2014.-2020.

➔ Investicije iz ERDF-a podržavat će svih 11 ciljeva, ali prva četiri cilja smatraju se glavnim prioritetima za ulaganja.

➔ Glavni prioriteti za ESF ciljevi su od 8 do 11, iako taj fond podržava i ciljeve od 1. do 4.

➔ Kohezijski fond podržava ciljeve od 4. do 7. te 11. cilj.

➔ Poboljšanje učinkovitosti javne uprave ➔ Kohezijska politika kroz vrijeme

➔ Što je kohezijska politika? ➔ Koja su ključna postignuća*?

➔ Koji su prioriteti?

Krizna potpora

Kohezijska je politika brzo i učinkovito odgovorila na krizu neophodnim stupnjem fleksibilnosti - preusmjeravanjem sredstava tamo gdje su najpotrebnija i ulaganjem u ključne sektore za poticanje rasta i otvaranje radnih mjesta. Uz to, ciljana smanjenja zahtjeva za nacionalnim sufinanciranjem i početnih troškova dodjele sredstava državama članicama u krizi rezultirala su prijeko potrebnom likvidnošću u vrijeme ogra-ničenja proračuna.

U slučaju velike prirodne nepogode države čla-nice mogu se prijaviti za pomoć putem Fonda solidarnosti Europske unije (EUSF-a), a moguće je mobilizirati sredstva do maksimalnog godiš-njeg iznosa od 500 milijuna eura.

TRANSITION REGIONS

0,4 milijarde €Urbane inovativne akcije

182,2 milijarde € Manje razvijene regije

63,4 milijarde €Kohezijski fond

54,3 milijarde € Razvijenije regije

35,4 milijarde €Tranzicijske regije

1,5 milijardi €Posebna sredstva za najudaljenija i rijetko naseljena područja

1,2 milijarde €Tehnička pomoć

3,2 milijarde €Inicijativa za zapošljavanje mladih (dodatna sredstva)

10,2 milijarde € Europska teritorijalna suradnja

Prekogranični, transnacionalni i međuregionalni programi dobivaju sredstva iz ERDF-a. Oni koji žive izvan granica EU-a također mogu postati korisnici putem pretpristupnih programa za pre-kograničnu suradnju.

Međunarodna suradnja moguća je i kroz „makro-regionalnu strategiju“, integrirani okvir za rješa-vanje zajedničkih izazova s kojima su suočena definirana geografska područja u kojima se nalaze države članice i treće zemlje. Trenutno postoje dvije makroregionalne strategije: Strate-gija EU-a za područje Baltičkog mora te Strate-gija EU-a za područje Podunavlja; treća treba biti usvojena do kraja 2014. (Strategija EU-a za jadransko-jonsku regiju), a četvrta do kraja 2015. godine (Strategija EU-a za alpsku regiju).

Kohezijska politika EU-a na internetuEurope Direct

Europe Direct mreža je informacijskih i dokumentacijskih centara o EU-u u svim državama članicama, a služi i kao središnja informacijska služba.

➔ Da biste pronašli najbliži lokalni informacijski

centar, posjetite stranicu: europedirect.europa.eu

➔ Da biste se obratili središnjoj informacijskoj službi:

Nazovite Europe Direct besplatno na broj 00 800 6 7 8 9 10 11 na bilo kojem službenom jeziku Pošaljite pitanje e-poštom na http://europa.eu/europedirect/write_to_us/index_hr.htm Započnite web-razgovor na http://europa.eu/europedirect/web_assistance/index_hr.htm

Upravljačka tijela

Na web stranicama Inforegio i ESF-a naći ćete podatke za kontakt državnih tijela odgovornih za upravljanje financiranjem u sklopu kohezijske politike u vašoj regiji. Upravljačka tijela imaju i vlastite internetske stranice na kojima su dostupne detaljne informacije o projek-tima u vašoj regiji te postupku prijave za financiranje.

Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj Ulica Augusta Cesarca 410 000 ZagrebTelefon: +385 1 4681 300E-pošta: comm-rep-zag@ec.europa.euhttp://ec.europa.eu/croatia/index_hr.htm

➔ Posjetite: ec.europa.eu/represent_en.htm

➔ Gdje mogu pronaći dodatne informacije?

http://ec.europa.eu/esf/

https://twitter.com/@EU_Regionalhttps://twitter.com/EU_social

www.facebook.com/socialeurope

www.flickr.com/euregional

http://ec.europa.eu/regional_policy

www.yammer.com/regionetworkPlatforma za suradnju na Regionalnoj politici

Web stranica Inforegio

KN-0

4-14

-378

-HR-

C

© E

urop

ska

unija

/ G

etty

Imag

es /

Shut

ters

tock

Uvod u kohezijsku politiku EU-aza razdoblje 2014.–2020.Lipanj 2014.

Kohezijska politika

UKUPNI PRORAČUN EU-A ZA RAZDOBLJE 2014.-2020.UKUPNO: 1 082 milijarde €

67,5 %Ostale politike EU-a: poljoprivreda, istraživanje, vanjska politika itd. 730,2 milijarde €

32,5 %financiranje Kohezijske politike351,8 milijardi €

Kohezijska politika glavna je investicijska politika EU-a Usmjerena je na poticanje otvaranja radnih mjesta, poslovne konkurentnosti, gospodarskog rasta, održivog razvoja te poboljšanja kvalitete života građana svih regija i gradova Europske unije.

Postavljanje pravih ciljevaEuropska komisija surađuje s državama članicama i regijama na nacrtu partnerskih ugovora i operativnih programa kojima se naznačuju investicijski prioriteti i razvojne potrebe. Programima upravljaju te pojedinačne projekte odabiru upravljačka tijela država članica.

FINANCIRANJE KOHEZIJSKE POLITIKE ZA RAZDOBLJE 2014.-2012.(351,8 milijardi €)

Cover poster_140714.indd 114/07/14 16:32

Otvaranje radnih mjesta i poticanje rasta

‣ Povećao se prihod najsiromašnijih regija EU-a uz porast BDP-a po stanovniku sa 60,5 % pro-sjeka EU-a u 2007. na 62,7 % u 2010. godini.

‣ Procjenjuje se da je od 2007. do 2012. godine otvoreno 594 000 novih radnih mjesta.

Ulaganje u ljude

‣ Svake godine u tisućama projekata sufinan-ciranih iz Europskog socijalnog fonda (ESF-a) u cijelom EU-u sudjeluje 15 milijuna ljudi.

‣ 2,4 milijuna sudionika u akcijama ESF-a za poboljšanje pristupa zapošljavanju pronašlo je poslove unutar 6 mjeseci (2007.-2010.).

Podrška poduzećima

‣ Izravnu investicijsku pomoć primilo je 198 000 malih i srednjih poduzeća.

‣ Podržano je 77 800 start-up tvrtki. ‣ U malim i srednjim poduzećima otvorene su 262 000 radnih mjesta.

Osnaživanje istraživanja i inovacija

‣ Podržana je 61 000 istraživačkih projekata. ‣ Širokopojasnom vezom pokriveno je dodat-nih 5 milijuna stanovnika EU-a.

‣ Otvorena je 21 000 novih, dugoročnih istra-živačkih radnih mjesta.

Poboljšanje okoliša

‣ Modernizirani su sustavi za opskrbu vodom na korist 3,2 milijuna građana.

‣ Pokrenuto je 9 400 projekata za poboljšanje održivosti i atraktivnosti gradova.

Moderniziranje transporta

‣ 1 200 kilometara cesta i 1 500 kilometra željeznice pridonijelo je uspostavi učinkovite transeuropske transportne mreže (TEN-T-a).

* Podaci se odnose na razdoblje od 2007. do 2012., osim ako se ne navodi drugačije.

Kohezijska politika ima snažan utjecaj na mnogim poljima

Investicije pridonose ostvarenju mnogih drugih ciljeva politika EU-a. Kohezijska politika dopunjuje druge politike EU-a, npr. one koje se bave obrazovanjem, zapošljavanjem, energijom, okolišem, jedinstvenim trži-štem, istraživanjem i inovacijama. Kohezijska politika poglavito osigu-rava neophodan investicijski i strateški okvir za ispunjavanje dogovorenih ciljeva rasta (strategija Europa 2020. – ec.europa.eu/eu2020).

EU do 2020. godine planira ostvariti pet konkretnih ciljeva: one vezane uz zapošljavanje, inovacije, obrazovanje, socijalno uključivanje te klimu/energiju. Svaka država članica usvojila je vlastite nacionalne ciljeve za ta područja.

Kako bi se ti ciljevi ostvarili te kako bi se odgovorilo na raznovrsne razvojne potrebe svih regija EU-a, za kohezijsku politiku za razdoblje 2014.-2020. odvojeno je 351,8 milijardi eura, što predstavlja gotovo trećinu ukupnog proračuna EU-a.

Kohezijska politika podupire europsku solidarnost

Većina sredstava kohezijske politike koncentrira se na manje razvijene europske države i regije kako bi im se pomoglo da uhvate korak te da se umanje ekonomske, socijalne i teritorijalne nejednakosti koje još uvi-jek postoje unutar EU-a.

Ukupni financijski učinak

Kohezijska politika katalizator je za daljnje javno i privatno financiranje ne samo stoga što obvezuje države članice na sufinanciranje iz nacio-nalnih proračuna, nego i stoga što stvara povjerenje ulagača.

Uzimajući u obzir nacionalne doprinose i druga privatna ulaganja, očekuje se da će učinak kohezijske politike za razdoblje 2014.-2020. iznositi oko 450 milijardi eura.

Kako se provodi financiranje

Kohezijska politika provodi se u okviru tri osnovna fonda.

‣ Europski fond za regionalni razvoj (ERDF): usmjeren je na jačanje regionalne gospodarske i socijalne kohezije putem ulaganja u sektore koji potiču rast kako bi se poboljšala konkuren-tnost te otvorila nova radna mjesta. ERDF financira i projekte prekogranične suradnje.

‣ Europski socijalni fond (ESF): ulaže u ljude, a posebno je usmjeren na poboljšanje moguć-nosti zapošljavanja i obrazovanja Usmjeren je i na pomoć ljudima u nepovoljnom položaju koji su u opasnosti od siromaštva ili društve-nog isključenja.

‣ Kohezijski fond: ulaže u zeleni rast i održivi razvoj te poboljšava povezivost u državama članicama s BDP-om nižim od 90 % prosjeka 27 država članica EU-a.

Zajedno s Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj (EAFRD-om) i Europskim fon-dom za pomorstvo i ribarstvo ti fondovi čine Europske strukturne i investicijske (ESI) fondove (ec.europa.eu/esif).

Usmjeravanje sredstava

‣ Pojedinačne projekte odabiru upravljačka tijela. Ako mu ukupna vrijednost premašuje 50 milijuna eura, projekt mora odobriti Europ-ska komisija.

‣ Kako bi države mogle započeti s ulaganjem u projekte, Komisija sredstva stavlja na ras-polaganje početkom svake godine.

‣ Ona isplaćuje izdatak koji su ovjerila državna tijela.

‣ Programi su pod stalnim nadzorom. To uklju-čuje izravne revizije i provjere koje provode Komisija i država članica. Obje moraju podno-siti izvješća tijekom cijelog sedmogodišnjeg proračunskog razdoblja.

Novosti u razdoblju od 2014. do 2020.

‣ Veća usmjerenost na rezultate: jasniji i mjerljivi ciljevi za postizanje većeg stupnja odgovornosti.

‣ Pojednostavnjenje: jedan skup pravila za pet fondova.

‣ Uvjeti: uvođenje konkretnih preduvjeta za usmjeravanje financiranja.

‣ Pojačana urbana dimenzija i borba za društ-venu uključenost: rezerviran minimalni iznos sredstava ERDF-a za integrirane projekte u gra-dovima te ESF-a za podršku marginaliziranim zajednicama.

‣ Poveznica s gospodarskom reformom: Komisija može obustaviti financiranje za državu članicu koja se ne pridržava gospodarskih pravila EU-a.

1. Jačanje istraživanja, tehnološ-kog razvoja i inovacija

2. Poboljšanje pristupa informacij-skim i komunikacijskim tehnologi-jama te njihova korištenja i kvalitete

3. Poboljšanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća

4. Podržavanje prijelaza na gos-podarstvo s malim udjelom ugljika

5. Promicanje prilagodbe na kli-matske promjene, prevencije opa-snosti i upravljanja

6. Očuvanje i zaštita okoliša i pro-micanje učinkovitosti resursa

7. Promicanje održivog prometa i poboljšanje mrežnih infrastruktura

8. Promicanje održivog i kvalitet-nog zapošljavanja i podržavanje mobilnosti radne snage

9. Promicanje društvene uključe-nosti te borba protiv siromaštva i diskriminacije

10. Ulaganje u obrazovanje, ospo-sobljavanje i cjeloživotno učenje

11. Poboljšanje učinkovitosti javne uprave

● 1957. Prvi spomen regionalnih razlika u Rimskom ugovoru.

● 1958. Osnovan Europski socijalni fond.

● 1975. Stvaranje Europskog fonda za regionalni razvoj.

● 1986. U Jedinstvenom europskom aktu postavljen pravni temelj „regionalne politike“.

● 1988. Zbog prilagodbe pristupanju Grčke (1981.), Španjolske i Portugala (1986.), struk-turni fondovi integrirani su u sveobuhvatnu „kohezijsku politiku“. Proračun: 64 milijarde europskih valutnih jedinica.

● 1993. Ugovorom iz Maastrichta uvode se Kohezijski fond, Odbor regija i načelo supsidijarnosti.

● 1994.-1999. Udvostručenje sredstava za fondove na iznos od trećine proračuna EU-a.

● 1995. Dodan poseban cilj za potporu rijetko naseljenim područjima Finske i Švedske.

● 2000. „Lisabonska strategija“ pomiče prioritete EU-a prema poticanju rasta, ino-vacija i otvaranja radnih mjesta.

● 2000.-2006. Prioriteti za ovo raz-doblje postavljeni su na način da odražavaju ciljeve Lisabonske strategije. Pretpristupni instrumenti čine financiranje te znanje i isku-stvo dostupnima državama koje čekaju na pridruživanje EU-u.

● 2004. Pridružuje se deset novih država, čime se broj stanovnika EU-a povećava za 20 %, ali BDP za samo 5 %. Poseban proračun osiguran za nove države članice (2004.-2006.).

● 2007.-2013. za okolišnu infrastruk-turu i mjere za borbu protiv klimatskih pro-mjena izdvojeno 30 %, a za istraživanje i inovacije 25 % posto proračuna.

● 2014.-2020. Novo programsko raz-doblje uvodi pojednostavnjena zajednička pravila te pridaje više pažnje ishodima i rezultatima. Proračun od 351,8 milijardi eura posebno se usredotočuje na 11 temat-skih ciljeva za pomoć ispunjavanju ciljeva strategije Europa 2020.

Od kohezijske politike koristi imaju sve regije EU-a. Razina ulaganja odražava razvojne potrebe država članica. S obzirom na iznos svog bruto domaćeg proizvoda (BDP-a), regije se kategoriziraju kao razvijene, tranzicijske i manje razvijene. Ovisno o kategoriji, fondovi mogu pokriti između 50 % i 85 % ukupnih sredstava projekta. Ostatak sredstava može biti pokriven iz javnih (nacionalnih ili regionalnih) ili privatnih izvora. Sveobuhvatni je cilj kohezijske politike učiniti europske regije i gradove konkurentnijima poticanjem rasta i otvaranjem radnih mjesta.

Tko se može prijaviti?

Potencijalni korisnici uključuju javna tijela, podu-zeća (posebice mala i srednja), sveučilišta, udruge te nevladine i volonterske organizacije.

Prijave za financiranje potrebno je predati nacio-nalnom ili regionalnom tijelu koje upravlja rele-vantnim programom.

Europska teritorijalna suradnja

Kohezijska politika potiče regije i gradove različi-tih država članica EU-a na suradnju i međusobno učenje kroz zajedničke programe, projekte i mreže s konkretnim učincima na sve aspekte gospodar-skog života, uključujući inovacije, dostupnost, obrazovanje, poslovanje, zapošljavanje te okoliš.

➔ Kako to funkcionira?

Kohezijska politika postavila je 11 tematskih ciljeva za poticanje rasta u razdoblju 2014.-2020.

➔ Investicije iz ERDF-a podržavat će svih 11 ciljeva, ali prva četiri cilja smatraju se glavnim prioritetima za ulaganja.

➔ Glavni prioriteti za ESF ciljevi su od 8 do 11, iako taj fond podržava i ciljeve od 1. do 4.

➔ Kohezijski fond podržava ciljeve od 4. do 7. te 11. cilj.

➔ Poboljšanje učinkovitosti javne uprave ➔ Kohezijska politika kroz vrijeme

➔ Što je kohezijska politika? ➔ Koja su ključna postignuća*?

➔ Koji su prioriteti?

Krizna potpora

Kohezijska je politika brzo i učinkovito odgovorila na krizu neophodnim stupnjem fleksibilnosti - preusmjeravanjem sredstava tamo gdje su najpotrebnija i ulaganjem u ključne sektore za poticanje rasta i otvaranje radnih mjesta. Uz to, ciljana smanjenja zahtjeva za nacionalnim sufinanciranjem i početnih troškova dodjele sredstava državama članicama u krizi rezultirala su prijeko potrebnom likvidnošću u vrijeme ogra-ničenja proračuna.

U slučaju velike prirodne nepogode države čla-nice mogu se prijaviti za pomoć putem Fonda solidarnosti Europske unije (EUSF-a), a moguće je mobilizirati sredstva do maksimalnog godiš-njeg iznosa od 500 milijuna eura.

TRANSITION REGIONS

0,4 milijarde €Urbane inovativne akcije

182,2 milijarde € Manje razvijene regije

63,4 milijarde €Kohezijski fond

54,3 milijarde € Razvijenije regije

35,4 milijarde €Tranzicijske regije

1,5 milijardi €Posebna sredstva za najudaljenija i rijetko naseljena područja

1,2 milijarde €Tehnička pomoć

3,2 milijarde €Inicijativa za zapošljavanje mladih (dodatna sredstva)

10,2 milijarde € Europska teritorijalna suradnja

Prekogranični, transnacionalni i međuregionalni programi dobivaju sredstva iz ERDF-a. Oni koji žive izvan granica EU-a također mogu postati korisnici putem pretpristupnih programa za pre-kograničnu suradnju.

Međunarodna suradnja moguća je i kroz „makro-regionalnu strategiju“, integrirani okvir za rješa-vanje zajedničkih izazova s kojima su suočena definirana geografska područja u kojima se nalaze države članice i treće zemlje. Trenutno postoje dvije makroregionalne strategije: Strate-gija EU-a za područje Baltičkog mora te Strate-gija EU-a za područje Podunavlja; treća treba biti usvojena do kraja 2014. (Strategija EU-a za jadransko-jonsku regiju), a četvrta do kraja 2015. godine (Strategija EU-a za alpsku regiju).

Kohezijska politika EU-a na internetuEurope Direct

Europe Direct mreža je informacijskih i dokumentacijskih centara o EU-u u svim državama članicama, a služi i kao središnja informacijska služba.

➔ Da biste pronašli najbliži lokalni informacijski

centar, posjetite stranicu: europedirect.europa.eu

➔ Da biste se obratili središnjoj informacijskoj službi:

Nazovite Europe Direct besplatno na broj 00 800 6 7 8 9 10 11 na bilo kojem službenom jeziku Pošaljite pitanje e-poštom na http://europa.eu/europedirect/write_to_us/index_hr.htm Započnite web-razgovor na http://europa.eu/europedirect/web_assistance/index_hr.htm

Upravljačka tijela

Na web stranicama Inforegio i ESF-a naći ćete podatke za kontakt državnih tijela odgovornih za upravljanje financiranjem u sklopu kohezijske politike u vašoj regiji. Upravljačka tijela imaju i vlastite internetske stranice na kojima su dostupne detaljne informacije o projek-tima u vašoj regiji te postupku prijave za financiranje.

Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj Ulica Augusta Cesarca 410 000 ZagrebTelefon: +385 1 4681 300E-pošta: comm-rep-zag@ec.europa.euhttp://ec.europa.eu/croatia/index_hr.htm

➔ Posjetite: ec.europa.eu/represent_en.htm

➔ Gdje mogu pronaći dodatne informacije?

http://ec.europa.eu/esf/

https://twitter.com/@EU_Regionalhttps://twitter.com/EU_social

www.facebook.com/socialeurope

www.flickr.com/euregional

http://ec.europa.eu/regional_policy

www.yammer.com/regionetworkPlatforma za suradnju na Regionalnoj politici

Web stranica Inforegio

KN-0

4-14

-378

-HR-

C

© E

urop

ska

unija

/ G

etty

Imag

es /

Shut

ters

tock

Uvod u kohezijsku politiku EU-aza razdoblje 2014.–2020.Lipanj 2014.

Kohezijska politika

UKUPNI PRORAČUN EU-A ZA RAZDOBLJE 2014.-2020.UKUPNO: 1 082 milijarde €

67,5 %Ostale politike EU-a: poljoprivreda, istraživanje, vanjska politika itd. 730,2 milijarde €

32,5 %financiranje Kohezijske politike351,8 milijardi €

Kohezijska politika glavna je investicijska politika EU-a Usmjerena je na poticanje otvaranja radnih mjesta, poslovne konkurentnosti, gospodarskog rasta, održivog razvoja te poboljšanja kvalitete života građana svih regija i gradova Europske unije.

Postavljanje pravih ciljevaEuropska komisija surađuje s državama članicama i regijama na nacrtu partnerskih ugovora i operativnih programa kojima se naznačuju investicijski prioriteti i razvojne potrebe. Programima upravljaju te pojedinačne projekte odabiru upravljačka tijela država članica.

FINANCIRANJE KOHEZIJSKE POLITIKE ZA RAZDOBLJE 2014.-2012.(351,8 milijardi €)

Cover poster_140714.indd 114/07/14 16:32

Otvaranje radnih mjesta i poticanje rasta

‣ Povećao se prihod najsiromašnijih regija EU-a uz porast BDP-a po stanovniku sa 60,5 % pro-sjeka EU-a u 2007. na 62,7 % u 2010. godini.

‣ Procjenjuje se da je od 2007. do 2012. godine otvoreno 594 000 novih radnih mjesta.

Ulaganje u ljude

‣ Svake godine u tisućama projekata sufinan-ciranih iz Europskog socijalnog fonda (ESF-a) u cijelom EU-u sudjeluje 15 milijuna ljudi.

‣ 2,4 milijuna sudionika u akcijama ESF-a za poboljšanje pristupa zapošljavanju pronašlo je poslove unutar 6 mjeseci (2007.-2010.).

Podrška poduzećima

‣ Izravnu investicijsku pomoć primilo je 198 000 malih i srednjih poduzeća.

‣ Podržano je 77 800 start-up tvrtki. ‣ U malim i srednjim poduzećima otvorene su 262 000 radnih mjesta.

Osnaživanje istraživanja i inovacija

‣ Podržana je 61 000 istraživačkih projekata. ‣ Širokopojasnom vezom pokriveno je dodat-nih 5 milijuna stanovnika EU-a.

‣ Otvorena je 21 000 novih, dugoročnih istra-živačkih radnih mjesta.

Poboljšanje okoliša

‣ Modernizirani su sustavi za opskrbu vodom na korist 3,2 milijuna građana.

‣ Pokrenuto je 9 400 projekata za poboljšanje održivosti i atraktivnosti gradova.

Moderniziranje transporta

‣ 1 200 kilometara cesta i 1 500 kilometra željeznice pridonijelo je uspostavi učinkovite transeuropske transportne mreže (TEN-T-a).

* Podaci se odnose na razdoblje od 2007. do 2012., osim ako se ne navodi drugačije.

Kohezijska politika ima snažan utjecaj na mnogim poljima

Investicije pridonose ostvarenju mnogih drugih ciljeva politika EU-a. Kohezijska politika dopunjuje druge politike EU-a, npr. one koje se bave obrazovanjem, zapošljavanjem, energijom, okolišem, jedinstvenim trži-štem, istraživanjem i inovacijama. Kohezijska politika poglavito osigu-rava neophodan investicijski i strateški okvir za ispunjavanje dogovorenih ciljeva rasta (strategija Europa 2020. – ec.europa.eu/eu2020).

EU do 2020. godine planira ostvariti pet konkretnih ciljeva: one vezane uz zapošljavanje, inovacije, obrazovanje, socijalno uključivanje te klimu/energiju. Svaka država članica usvojila je vlastite nacionalne ciljeve za ta područja.

Kako bi se ti ciljevi ostvarili te kako bi se odgovorilo na raznovrsne razvojne potrebe svih regija EU-a, za kohezijsku politiku za razdoblje 2014.-2020. odvojeno je 351,8 milijardi eura, što predstavlja gotovo trećinu ukupnog proračuna EU-a.

Kohezijska politika podupire europsku solidarnost

Većina sredstava kohezijske politike koncentrira se na manje razvijene europske države i regije kako bi im se pomoglo da uhvate korak te da se umanje ekonomske, socijalne i teritorijalne nejednakosti koje još uvi-jek postoje unutar EU-a.

Ukupni financijski učinak

Kohezijska politika katalizator je za daljnje javno i privatno financiranje ne samo stoga što obvezuje države članice na sufinanciranje iz nacio-nalnih proračuna, nego i stoga što stvara povjerenje ulagača.

Uzimajući u obzir nacionalne doprinose i druga privatna ulaganja, očekuje se da će učinak kohezijske politike za razdoblje 2014.-2020. iznositi oko 450 milijardi eura.

Kako se provodi financiranje

Kohezijska politika provodi se u okviru tri osnovna fonda.

‣ Europski fond za regionalni razvoj (ERDF): usmjeren je na jačanje regionalne gospodarske i socijalne kohezije putem ulaganja u sektore koji potiču rast kako bi se poboljšala konkuren-tnost te otvorila nova radna mjesta. ERDF financira i projekte prekogranične suradnje.

‣ Europski socijalni fond (ESF): ulaže u ljude, a posebno je usmjeren na poboljšanje moguć-nosti zapošljavanja i obrazovanja Usmjeren je i na pomoć ljudima u nepovoljnom položaju koji su u opasnosti od siromaštva ili društve-nog isključenja.

‣ Kohezijski fond: ulaže u zeleni rast i održivi razvoj te poboljšava povezivost u državama članicama s BDP-om nižim od 90 % prosjeka 27 država članica EU-a.

Zajedno s Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj (EAFRD-om) i Europskim fon-dom za pomorstvo i ribarstvo ti fondovi čine Europske strukturne i investicijske (ESI) fondove (ec.europa.eu/esif).

Usmjeravanje sredstava

‣ Pojedinačne projekte odabiru upravljačka tijela. Ako mu ukupna vrijednost premašuje 50 milijuna eura, projekt mora odobriti Europ-ska komisija.

‣ Kako bi države mogle započeti s ulaganjem u projekte, Komisija sredstva stavlja na ras-polaganje početkom svake godine.

‣ Ona isplaćuje izdatak koji su ovjerila državna tijela.

‣ Programi su pod stalnim nadzorom. To uklju-čuje izravne revizije i provjere koje provode Komisija i država članica. Obje moraju podno-siti izvješća tijekom cijelog sedmogodišnjeg proračunskog razdoblja.

Novosti u razdoblju od 2014. do 2020.

‣ Veća usmjerenost na rezultate: jasniji i mjerljivi ciljevi za postizanje većeg stupnja odgovornosti.

‣ Pojednostavnjenje: jedan skup pravila za pet fondova.

‣ Uvjeti: uvođenje konkretnih preduvjeta za usmjeravanje financiranja.

‣ Pojačana urbana dimenzija i borba za društ-venu uključenost: rezerviran minimalni iznos sredstava ERDF-a za integrirane projekte u gra-dovima te ESF-a za podršku marginaliziranim zajednicama.

‣ Poveznica s gospodarskom reformom: Komisija može obustaviti financiranje za državu članicu koja se ne pridržava gospodarskih pravila EU-a.

1. Jačanje istraživanja, tehnološ-kog razvoja i inovacija

2. Poboljšanje pristupa informacij-skim i komunikacijskim tehnologi-jama te njihova korištenja i kvalitete

3. Poboljšanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća

4. Podržavanje prijelaza na gos-podarstvo s malim udjelom ugljika

5. Promicanje prilagodbe na kli-matske promjene, prevencije opa-snosti i upravljanja

6. Očuvanje i zaštita okoliša i pro-micanje učinkovitosti resursa

7. Promicanje održivog prometa i poboljšanje mrežnih infrastruktura

8. Promicanje održivog i kvalitet-nog zapošljavanja i podržavanje mobilnosti radne snage

9. Promicanje društvene uključe-nosti te borba protiv siromaštva i diskriminacije

10. Ulaganje u obrazovanje, ospo-sobljavanje i cjeloživotno učenje

11. Poboljšanje učinkovitosti javne uprave

● 1957. Prvi spomen regionalnih razlika u Rimskom ugovoru.

● 1958. Osnovan Europski socijalni fond.

● 1975. Stvaranje Europskog fonda za regionalni razvoj.

● 1986. U Jedinstvenom europskom aktu postavljen pravni temelj „regionalne politike“.

● 1988. Zbog prilagodbe pristupanju Grčke (1981.), Španjolske i Portugala (1986.), struk-turni fondovi integrirani su u sveobuhvatnu „kohezijsku politiku“. Proračun: 64 milijarde europskih valutnih jedinica.

● 1993. Ugovorom iz Maastrichta uvode se Kohezijski fond, Odbor regija i načelo supsidijarnosti.

● 1994.-1999. Udvostručenje sredstava za fondove na iznos od trećine proračuna EU-a.

● 1995. Dodan poseban cilj za potporu rijetko naseljenim područjima Finske i Švedske.

● 2000. „Lisabonska strategija“ pomiče prioritete EU-a prema poticanju rasta, ino-vacija i otvaranja radnih mjesta.

● 2000.-2006. Prioriteti za ovo raz-doblje postavljeni su na način da odražavaju ciljeve Lisabonske strategije. Pretpristupni instrumenti čine financiranje te znanje i isku-stvo dostupnima državama koje čekaju na pridruživanje EU-u.

● 2004. Pridružuje se deset novih država, čime se broj stanovnika EU-a povećava za 20 %, ali BDP za samo 5 %. Poseban proračun osiguran za nove države članice (2004.-2006.).

● 2007.-2013. za okolišnu infrastruk-turu i mjere za borbu protiv klimatskih pro-mjena izdvojeno 30 %, a za istraživanje i inovacije 25 % posto proračuna.

● 2014.-2020. Novo programsko raz-doblje uvodi pojednostavnjena zajednička pravila te pridaje više pažnje ishodima i rezultatima. Proračun od 351,8 milijardi eura posebno se usredotočuje na 11 temat-skih ciljeva za pomoć ispunjavanju ciljeva strategije Europa 2020.

Od kohezijske politike koristi imaju sve regije EU-a. Razina ulaganja odražava razvojne potrebe država članica. S obzirom na iznos svog bruto domaćeg proizvoda (BDP-a), regije se kategoriziraju kao razvijene, tranzicijske i manje razvijene. Ovisno o kategoriji, fondovi mogu pokriti između 50 % i 85 % ukupnih sredstava projekta. Ostatak sredstava može biti pokriven iz javnih (nacionalnih ili regionalnih) ili privatnih izvora. Sveobuhvatni je cilj kohezijske politike učiniti europske regije i gradove konkurentnijima poticanjem rasta i otvaranjem radnih mjesta.

Tko se može prijaviti?

Potencijalni korisnici uključuju javna tijela, podu-zeća (posebice mala i srednja), sveučilišta, udruge te nevladine i volonterske organizacije.

Prijave za financiranje potrebno je predati nacio-nalnom ili regionalnom tijelu koje upravlja rele-vantnim programom.

Europska teritorijalna suradnja

Kohezijska politika potiče regije i gradove različi-tih država članica EU-a na suradnju i međusobno učenje kroz zajedničke programe, projekte i mreže s konkretnim učincima na sve aspekte gospodar-skog života, uključujući inovacije, dostupnost, obrazovanje, poslovanje, zapošljavanje te okoliš.

➔ Kako to funkcionira?

Kohezijska politika postavila je 11 tematskih ciljeva za poticanje rasta u razdoblju 2014.-2020.

➔ Investicije iz ERDF-a podržavat će svih 11 ciljeva, ali prva četiri cilja smatraju se glavnim prioritetima za ulaganja.

➔ Glavni prioriteti za ESF ciljevi su od 8 do 11, iako taj fond podržava i ciljeve od 1. do 4.

➔ Kohezijski fond podržava ciljeve od 4. do 7. te 11. cilj.

➔ Poboljšanje učinkovitosti javne uprave ➔ Kohezijska politika kroz vrijeme

➔ Što je kohezijska politika? ➔ Koja su ključna postignuća*?

➔ Koji su prioriteti?

Krizna potpora

Kohezijska je politika brzo i učinkovito odgovorila na krizu neophodnim stupnjem fleksibilnosti - preusmjeravanjem sredstava tamo gdje su najpotrebnija i ulaganjem u ključne sektore za poticanje rasta i otvaranje radnih mjesta. Uz to, ciljana smanjenja zahtjeva za nacionalnim sufinanciranjem i početnih troškova dodjele sredstava državama članicama u krizi rezultirala su prijeko potrebnom likvidnošću u vrijeme ogra-ničenja proračuna.

U slučaju velike prirodne nepogode države čla-nice mogu se prijaviti za pomoć putem Fonda solidarnosti Europske unije (EUSF-a), a moguće je mobilizirati sredstva do maksimalnog godiš-njeg iznosa od 500 milijuna eura.

TRANSITION REGIONS

0,4 milijarde €Urbane inovativne akcije

182,2 milijarde € Manje razvijene regije

63,4 milijarde €Kohezijski fond

54,3 milijarde € Razvijenije regije

35,4 milijarde €Tranzicijske regije

1,5 milijardi €Posebna sredstva za najudaljenija i rijetko naseljena područja

1,2 milijarde €Tehnička pomoć

3,2 milijarde €Inicijativa za zapošljavanje mladih (dodatna sredstva)

10,2 milijarde € Europska teritorijalna suradnja

Prekogranični, transnacionalni i međuregionalni programi dobivaju sredstva iz ERDF-a. Oni koji žive izvan granica EU-a također mogu postati korisnici putem pretpristupnih programa za pre-kograničnu suradnju.

Međunarodna suradnja moguća je i kroz „makro-regionalnu strategiju“, integrirani okvir za rješa-vanje zajedničkih izazova s kojima su suočena definirana geografska područja u kojima se nalaze države članice i treće zemlje. Trenutno postoje dvije makroregionalne strategije: Strate-gija EU-a za područje Baltičkog mora te Strate-gija EU-a za područje Podunavlja; treća treba biti usvojena do kraja 2014. (Strategija EU-a za jadransko-jonsku regiju), a četvrta do kraja 2015. godine (Strategija EU-a za alpsku regiju).

Kohezijska politika EU-a na internetuEurope Direct

Europe Direct mreža je informacijskih i dokumentacijskih centara o EU-u u svim državama članicama, a služi i kao središnja informacijska služba.

➔ Da biste pronašli najbliži lokalni informacijski

centar, posjetite stranicu: europedirect.europa.eu

➔ Da biste se obratili središnjoj informacijskoj službi:

Nazovite Europe Direct besplatno na broj 00 800 6 7 8 9 10 11 na bilo kojem službenom jeziku Pošaljite pitanje e-poštom na http://europa.eu/europedirect/write_to_us/index_hr.htm Započnite web-razgovor na http://europa.eu/europedirect/web_assistance/index_hr.htm

Upravljačka tijela

Na web stranicama Inforegio i ESF-a naći ćete podatke za kontakt državnih tijela odgovornih za upravljanje financiranjem u sklopu kohezijske politike u vašoj regiji. Upravljačka tijela imaju i vlastite internetske stranice na kojima su dostupne detaljne informacije o projek-tima u vašoj regiji te postupku prijave za financiranje.

Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj Ulica Augusta Cesarca 410 000 ZagrebTelefon: +385 1 4681 300E-pošta: comm-rep-zag@ec.europa.euhttp://ec.europa.eu/croatia/index_hr.htm

➔ Posjetite: ec.europa.eu/represent_en.htm

➔ Gdje mogu pronaći dodatne informacije?

http://ec.europa.eu/esf/

https://twitter.com/@EU_Regionalhttps://twitter.com/EU_social

www.facebook.com/socialeurope

www.flickr.com/euregional

http://ec.europa.eu/regional_policy

www.yammer.com/regionetworkPlatforma za suradnju na Regionalnoj politici

Web stranica Inforegio

KN-0

4-14

-378

-HR-

C

© E

urop

ska

unija

/ G

etty

Imag

es /

Shut

ters

tock

Uvod u kohezijsku politiku EU-aza razdoblje 2014.–2020.Lipanj 2014.

Kohezijska politika

UKUPNI PRORAČUN EU-A ZA RAZDOBLJE 2014.-2020.UKUPNO: 1 082 milijarde €

67,5 %Ostale politike EU-a: poljoprivreda, istraživanje, vanjska politika itd. 730,2 milijarde €

32,5 %financiranje Kohezijske politike351,8 milijardi €

Kohezijska politika glavna je investicijska politika EU-a Usmjerena je na poticanje otvaranja radnih mjesta, poslovne konkurentnosti, gospodarskog rasta, održivog razvoja te poboljšanja kvalitete života građana svih regija i gradova Europske unije.

Postavljanje pravih ciljevaEuropska komisija surađuje s državama članicama i regijama na nacrtu partnerskih ugovora i operativnih programa kojima se naznačuju investicijski prioriteti i razvojne potrebe. Programima upravljaju te pojedinačne projekte odabiru upravljačka tijela država članica.

FINANCIRANJE KOHEZIJSKE POLITIKE ZA RAZDOBLJE 2014.-2012.(351,8 milijardi €)

Cover poster_140714.indd 114/07/14 16:32

Otvaranje radnih mjesta i poticanje rasta

‣ Povećao se prihod najsiromašnijih regija EU-a uz porast BDP-a po stanovniku sa 60,5 % pro-sjeka EU-a u 2007. na 62,7 % u 2010. godini.

‣ Procjenjuje se da je od 2007. do 2012. godine otvoreno 594 000 novih radnih mjesta.

Ulaganje u ljude

‣ Svake godine u tisućama projekata sufinan-ciranih iz Europskog socijalnog fonda (ESF-a) u cijelom EU-u sudjeluje 15 milijuna ljudi.

‣ 2,4 milijuna sudionika u akcijama ESF-a za poboljšanje pristupa zapošljavanju pronašlo je poslove unutar 6 mjeseci (2007.-2010.).

Podrška poduzećima

‣ Izravnu investicijsku pomoć primilo je 198 000 malih i srednjih poduzeća.

‣ Podržano je 77 800 start-up tvrtki. ‣ U malim i srednjim poduzećima otvorene su 262 000 radnih mjesta.

Osnaživanje istraživanja i inovacija

‣ Podržana je 61 000 istraživačkih projekata. ‣ Širokopojasnom vezom pokriveno je dodat-nih 5 milijuna stanovnika EU-a.

‣ Otvorena je 21 000 novih, dugoročnih istra-živačkih radnih mjesta.

Poboljšanje okoliša

‣ Modernizirani su sustavi za opskrbu vodom na korist 3,2 milijuna građana.

‣ Pokrenuto je 9 400 projekata za poboljšanje održivosti i atraktivnosti gradova.

Moderniziranje transporta

‣ 1 200 kilometara cesta i 1 500 kilometra željeznice pridonijelo je uspostavi učinkovite transeuropske transportne mreže (TEN-T-a).

* Podaci se odnose na razdoblje od 2007. do 2012., osim ako se ne navodi drugačije.

Kohezijska politika ima snažan utjecaj na mnogim poljima

Investicije pridonose ostvarenju mnogih drugih ciljeva politika EU-a. Kohezijska politika dopunjuje druge politike EU-a, npr. one koje se bave obrazovanjem, zapošljavanjem, energijom, okolišem, jedinstvenim trži-štem, istraživanjem i inovacijama. Kohezijska politika poglavito osigu-rava neophodan investicijski i strateški okvir za ispunjavanje dogovorenih ciljeva rasta (strategija Europa 2020. – ec.europa.eu/eu2020).

EU do 2020. godine planira ostvariti pet konkretnih ciljeva: one vezane uz zapošljavanje, inovacije, obrazovanje, socijalno uključivanje te klimu/energiju. Svaka država članica usvojila je vlastite nacionalne ciljeve za ta područja.

Kako bi se ti ciljevi ostvarili te kako bi se odgovorilo na raznovrsne razvojne potrebe svih regija EU-a, za kohezijsku politiku za razdoblje 2014.-2020. odvojeno je 351,8 milijardi eura, što predstavlja gotovo trećinu ukupnog proračuna EU-a.

Kohezijska politika podupire europsku solidarnost

Većina sredstava kohezijske politike koncentrira se na manje razvijene europske države i regije kako bi im se pomoglo da uhvate korak te da se umanje ekonomske, socijalne i teritorijalne nejednakosti koje još uvi-jek postoje unutar EU-a.

Ukupni financijski učinak

Kohezijska politika katalizator je za daljnje javno i privatno financiranje ne samo stoga što obvezuje države članice na sufinanciranje iz nacio-nalnih proračuna, nego i stoga što stvara povjerenje ulagača.

Uzimajući u obzir nacionalne doprinose i druga privatna ulaganja, očekuje se da će učinak kohezijske politike za razdoblje 2014.-2020. iznositi oko 450 milijardi eura.

Kako se provodi financiranje

Kohezijska politika provodi se u okviru tri osnovna fonda.

‣ Europski fond za regionalni razvoj (ERDF): usmjeren je na jačanje regionalne gospodarske i socijalne kohezije putem ulaganja u sektore koji potiču rast kako bi se poboljšala konkuren-tnost te otvorila nova radna mjesta. ERDF financira i projekte prekogranične suradnje.

‣ Europski socijalni fond (ESF): ulaže u ljude, a posebno je usmjeren na poboljšanje moguć-nosti zapošljavanja i obrazovanja Usmjeren je i na pomoć ljudima u nepovoljnom položaju koji su u opasnosti od siromaštva ili društve-nog isključenja.

‣ Kohezijski fond: ulaže u zeleni rast i održivi razvoj te poboljšava povezivost u državama članicama s BDP-om nižim od 90 % prosjeka 27 država članica EU-a.

Zajedno s Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj (EAFRD-om) i Europskim fon-dom za pomorstvo i ribarstvo ti fondovi čine Europske strukturne i investicijske (ESI) fondove (ec.europa.eu/esif).

Usmjeravanje sredstava

‣ Pojedinačne projekte odabiru upravljačka tijela. Ako mu ukupna vrijednost premašuje 50 milijuna eura, projekt mora odobriti Europ-ska komisija.

‣ Kako bi države mogle započeti s ulaganjem u projekte, Komisija sredstva stavlja na ras-polaganje početkom svake godine.

‣ Ona isplaćuje izdatak koji su ovjerila državna tijela.

‣ Programi su pod stalnim nadzorom. To uklju-čuje izravne revizije i provjere koje provode Komisija i država članica. Obje moraju podno-siti izvješća tijekom cijelog sedmogodišnjeg proračunskog razdoblja.

Novosti u razdoblju od 2014. do 2020.

‣ Veća usmjerenost na rezultate: jasniji i mjerljivi ciljevi za postizanje većeg stupnja odgovornosti.

‣ Pojednostavnjenje: jedan skup pravila za pet fondova.

‣ Uvjeti: uvođenje konkretnih preduvjeta za usmjeravanje financiranja.

‣ Pojačana urbana dimenzija i borba za društ-venu uključenost: rezerviran minimalni iznos sredstava ERDF-a za integrirane projekte u gra-dovima te ESF-a za podršku marginaliziranim zajednicama.

‣ Poveznica s gospodarskom reformom: Komisija može obustaviti financiranje za državu članicu koja se ne pridržava gospodarskih pravila EU-a.

1. Jačanje istraživanja, tehnološ-kog razvoja i inovacija

2. Poboljšanje pristupa informacij-skim i komunikacijskim tehnologi-jama te njihova korištenja i kvalitete

3. Poboljšanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća

4. Podržavanje prijelaza na gos-podarstvo s malim udjelom ugljika

5. Promicanje prilagodbe na kli-matske promjene, prevencije opa-snosti i upravljanja

6. Očuvanje i zaštita okoliša i pro-micanje učinkovitosti resursa

7. Promicanje održivog prometa i poboljšanje mrežnih infrastruktura

8. Promicanje održivog i kvalitet-nog zapošljavanja i podržavanje mobilnosti radne snage

9. Promicanje društvene uključe-nosti te borba protiv siromaštva i diskriminacije

10. Ulaganje u obrazovanje, ospo-sobljavanje i cjeloživotno učenje

11. Poboljšanje učinkovitosti javne uprave

● 1957. Prvi spomen regionalnih razlika u Rimskom ugovoru.

● 1958. Osnovan Europski socijalni fond.

● 1975. Stvaranje Europskog fonda za regionalni razvoj.

● 1986. U Jedinstvenom europskom aktu postavljen pravni temelj „regionalne politike“.

● 1988. Zbog prilagodbe pristupanju Grčke (1981.), Španjolske i Portugala (1986.), struk-turni fondovi integrirani su u sveobuhvatnu „kohezijsku politiku“. Proračun: 64 milijarde europskih valutnih jedinica.

● 1993. Ugovorom iz Maastrichta uvode se Kohezijski fond, Odbor regija i načelo supsidijarnosti.

● 1994.-1999. Udvostručenje sredstava za fondove na iznos od trećine proračuna EU-a.

● 1995. Dodan poseban cilj za potporu rijetko naseljenim područjima Finske i Švedske.

● 2000. „Lisabonska strategija“ pomiče prioritete EU-a prema poticanju rasta, ino-vacija i otvaranja radnih mjesta.

● 2000.-2006. Prioriteti za ovo raz-doblje postavljeni su na način da odražavaju ciljeve Lisabonske strategije. Pretpristupni instrumenti čine financiranje te znanje i isku-stvo dostupnima državama koje čekaju na pridruživanje EU-u.

● 2004. Pridružuje se deset novih država, čime se broj stanovnika EU-a povećava za 20 %, ali BDP za samo 5 %. Poseban proračun osiguran za nove države članice (2004.-2006.).

● 2007.-2013. za okolišnu infrastruk-turu i mjere za borbu protiv klimatskih pro-mjena izdvojeno 30 %, a za istraživanje i inovacije 25 % posto proračuna.

● 2014.-2020. Novo programsko raz-doblje uvodi pojednostavnjena zajednička pravila te pridaje više pažnje ishodima i rezultatima. Proračun od 351,8 milijardi eura posebno se usredotočuje na 11 temat-skih ciljeva za pomoć ispunjavanju ciljeva strategije Europa 2020.

Od kohezijske politike koristi imaju sve regije EU-a. Razina ulaganja odražava razvojne potrebe država članica. S obzirom na iznos svog bruto domaćeg proizvoda (BDP-a), regije se kategoriziraju kao razvijene, tranzicijske i manje razvijene. Ovisno o kategoriji, fondovi mogu pokriti između 50 % i 85 % ukupnih sredstava projekta. Ostatak sredstava može biti pokriven iz javnih (nacionalnih ili regionalnih) ili privatnih izvora. Sveobuhvatni je cilj kohezijske politike učiniti europske regije i gradove konkurentnijima poticanjem rasta i otvaranjem radnih mjesta.

Tko se može prijaviti?

Potencijalni korisnici uključuju javna tijela, podu-zeća (posebice mala i srednja), sveučilišta, udruge te nevladine i volonterske organizacije.

Prijave za financiranje potrebno je predati nacio-nalnom ili regionalnom tijelu koje upravlja rele-vantnim programom.

Europska teritorijalna suradnja

Kohezijska politika potiče regije i gradove različi-tih država članica EU-a na suradnju i međusobno učenje kroz zajedničke programe, projekte i mreže s konkretnim učincima na sve aspekte gospodar-skog života, uključujući inovacije, dostupnost, obrazovanje, poslovanje, zapošljavanje te okoliš.

➔ Kako to funkcionira?

Kohezijska politika postavila je 11 tematskih ciljeva za poticanje rasta u razdoblju 2014.-2020.

➔ Investicije iz ERDF-a podržavat će svih 11 ciljeva, ali prva četiri cilja smatraju se glavnim prioritetima za ulaganja.

➔ Glavni prioriteti za ESF ciljevi su od 8 do 11, iako taj fond podržava i ciljeve od 1. do 4.

➔ Kohezijski fond podržava ciljeve od 4. do 7. te 11. cilj.

➔ Poboljšanje učinkovitosti javne uprave ➔ Kohezijska politika kroz vrijeme

➔ Što je kohezijska politika? ➔ Koja su ključna postignuća*?

➔ Koji su prioriteti?

Krizna potpora

Kohezijska je politika brzo i učinkovito odgovorila na krizu neophodnim stupnjem fleksibilnosti - preusmjeravanjem sredstava tamo gdje su najpotrebnija i ulaganjem u ključne sektore za poticanje rasta i otvaranje radnih mjesta. Uz to, ciljana smanjenja zahtjeva za nacionalnim sufinanciranjem i početnih troškova dodjele sredstava državama članicama u krizi rezultirala su prijeko potrebnom likvidnošću u vrijeme ogra-ničenja proračuna.

U slučaju velike prirodne nepogode države čla-nice mogu se prijaviti za pomoć putem Fonda solidarnosti Europske unije (EUSF-a), a moguće je mobilizirati sredstva do maksimalnog godiš-njeg iznosa od 500 milijuna eura.

TRANSITION REGIONS

0,4 milijarde €Urbane inovativne akcije

182,2 milijarde € Manje razvijene regije

63,4 milijarde €Kohezijski fond

54,3 milijarde € Razvijenije regije

35,4 milijarde €Tranzicijske regije

1,5 milijardi €Posebna sredstva za najudaljenija i rijetko naseljena područja

1,2 milijarde €Tehnička pomoć

3,2 milijarde €Inicijativa za zapošljavanje mladih (dodatna sredstva)

10,2 milijarde € Europska teritorijalna suradnja

Prekogranični, transnacionalni i međuregionalni programi dobivaju sredstva iz ERDF-a. Oni koji žive izvan granica EU-a također mogu postati korisnici putem pretpristupnih programa za pre-kograničnu suradnju.

Međunarodna suradnja moguća je i kroz „makro-regionalnu strategiju“, integrirani okvir za rješa-vanje zajedničkih izazova s kojima su suočena definirana geografska područja u kojima se nalaze države članice i treće zemlje. Trenutno postoje dvije makroregionalne strategije: Strate-gija EU-a za područje Baltičkog mora te Strate-gija EU-a za područje Podunavlja; treća treba biti usvojena do kraja 2014. (Strategija EU-a za jadransko-jonsku regiju), a četvrta do kraja 2015. godine (Strategija EU-a za alpsku regiju).

Kohezijska politika EU-a na internetuEurope Direct

Europe Direct mreža je informacijskih i dokumentacijskih centara o EU-u u svim državama članicama, a služi i kao središnja informacijska služba.

➔ Da biste pronašli najbliži lokalni informacijski

centar, posjetite stranicu: europedirect.europa.eu

➔ Da biste se obratili središnjoj informacijskoj službi:

Nazovite Europe Direct besplatno na broj 00 800 6 7 8 9 10 11 na bilo kojem službenom jeziku Pošaljite pitanje e-poštom na http://europa.eu/europedirect/write_to_us/index_hr.htm Započnite web-razgovor na http://europa.eu/europedirect/web_assistance/index_hr.htm

Upravljačka tijela

Na web stranicama Inforegio i ESF-a naći ćete podatke za kontakt državnih tijela odgovornih za upravljanje financiranjem u sklopu kohezijske politike u vašoj regiji. Upravljačka tijela imaju i vlastite internetske stranice na kojima su dostupne detaljne informacije o projek-tima u vašoj regiji te postupku prijave za financiranje.

Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj Ulica Augusta Cesarca 410 000 ZagrebTelefon: +385 1 4681 300E-pošta: comm-rep-zag@ec.europa.euhttp://ec.europa.eu/croatia/index_hr.htm

➔ Posjetite: ec.europa.eu/represent_en.htm

➔ Gdje mogu pronaći dodatne informacije?

http://ec.europa.eu/esf/

https://twitter.com/@EU_Regionalhttps://twitter.com/EU_social

www.facebook.com/socialeurope

www.flickr.com/euregional

http://ec.europa.eu/regional_policy

www.yammer.com/regionetworkPlatforma za suradnju na Regionalnoj politici

Web stranica Inforegio

KN-0

4-14

-378

-HR-

C

© E

urop

ska

unija

/ G

etty

Imag

es /

Shut

ters

tock

Uvod u kohezijsku politiku EU-aza razdoblje 2014.–2020.Lipanj 2014.

Kohezijska politika

UKUPNI PRORAČUN EU-A ZA RAZDOBLJE 2014.-2020.UKUPNO: 1 082 milijarde €

67,5 %Ostale politike EU-a: poljoprivreda, istraživanje, vanjska politika itd. 730,2 milijarde €

32,5 %financiranje Kohezijske politike351,8 milijardi €

Kohezijska politika glavna je investicijska politika EU-a Usmjerena je na poticanje otvaranja radnih mjesta, poslovne konkurentnosti, gospodarskog rasta, održivog razvoja te poboljšanja kvalitete života građana svih regija i gradova Europske unije.

Postavljanje pravih ciljevaEuropska komisija surađuje s državama članicama i regijama na nacrtu partnerskih ugovora i operativnih programa kojima se naznačuju investicijski prioriteti i razvojne potrebe. Programima upravljaju te pojedinačne projekte odabiru upravljačka tijela država članica.

FINANCIRANJE KOHEZIJSKE POLITIKE ZA RAZDOBLJE 2014.-2012.(351,8 milijardi €)

Cover poster_140714.indd 114/07/14 16:32

Otvaranje radnih mjesta i poticanje rasta

‣ Povećao se prihod najsiromašnijih regija EU-a uz porast BDP-a po stanovniku sa 60,5 % pro-sjeka EU-a u 2007. na 62,7 % u 2010. godini.

‣ Procjenjuje se da je od 2007. do 2012. godine otvoreno 594 000 novih radnih mjesta.

Ulaganje u ljude

‣ Svake godine u tisućama projekata sufinan-ciranih iz Europskog socijalnog fonda (ESF-a) u cijelom EU-u sudjeluje 15 milijuna ljudi.

‣ 2,4 milijuna sudionika u akcijama ESF-a za poboljšanje pristupa zapošljavanju pronašlo je poslove unutar 6 mjeseci (2007.-2010.).

Podrška poduzećima

‣ Izravnu investicijsku pomoć primilo je 198 000 malih i srednjih poduzeća.

‣ Podržano je 77 800 start-up tvrtki. ‣ U malim i srednjim poduzećima otvorene su 262 000 radnih mjesta.

Osnaživanje istraživanja i inovacija

‣ Podržana je 61 000 istraživačkih projekata. ‣ Širokopojasnom vezom pokriveno je dodat-nih 5 milijuna stanovnika EU-a.

‣ Otvorena je 21 000 novih, dugoročnih istra-živačkih radnih mjesta.

Poboljšanje okoliša

‣ Modernizirani su sustavi za opskrbu vodom na korist 3,2 milijuna građana.

‣ Pokrenuto je 9 400 projekata za poboljšanje održivosti i atraktivnosti gradova.

Moderniziranje transporta

‣ 1 200 kilometara cesta i 1 500 kilometra željeznice pridonijelo je uspostavi učinkovite transeuropske transportne mreže (TEN-T-a).

* Podaci se odnose na razdoblje od 2007. do 2012., osim ako se ne navodi drugačije.

Kohezijska politika ima snažan utjecaj na mnogim poljima

Investicije pridonose ostvarenju mnogih drugih ciljeva politika EU-a. Kohezijska politika dopunjuje druge politike EU-a, npr. one koje se bave obrazovanjem, zapošljavanjem, energijom, okolišem, jedinstvenim trži-štem, istraživanjem i inovacijama. Kohezijska politika poglavito osigu-rava neophodan investicijski i strateški okvir za ispunjavanje dogovorenih ciljeva rasta (strategija Europa 2020. – ec.europa.eu/eu2020).

EU do 2020. godine planira ostvariti pet konkretnih ciljeva: one vezane uz zapošljavanje, inovacije, obrazovanje, socijalno uključivanje te klimu/energiju. Svaka država članica usvojila je vlastite nacionalne ciljeve za ta područja.

Kako bi se ti ciljevi ostvarili te kako bi se odgovorilo na raznovrsne razvojne potrebe svih regija EU-a, za kohezijsku politiku za razdoblje 2014.-2020. odvojeno je 351,8 milijardi eura, što predstavlja gotovo trećinu ukupnog proračuna EU-a.

Kohezijska politika podupire europsku solidarnost

Većina sredstava kohezijske politike koncentrira se na manje razvijene europske države i regije kako bi im se pomoglo da uhvate korak te da se umanje ekonomske, socijalne i teritorijalne nejednakosti koje još uvi-jek postoje unutar EU-a.

Ukupni financijski učinak

Kohezijska politika katalizator je za daljnje javno i privatno financiranje ne samo stoga što obvezuje države članice na sufinanciranje iz nacio-nalnih proračuna, nego i stoga što stvara povjerenje ulagača.

Uzimajući u obzir nacionalne doprinose i druga privatna ulaganja, očekuje se da će učinak kohezijske politike za razdoblje 2014.-2020. iznositi oko 450 milijardi eura.

Kako se provodi financiranje

Kohezijska politika provodi se u okviru tri osnovna fonda.

‣ Europski fond za regionalni razvoj (ERDF): usmjeren je na jačanje regionalne gospodarske i socijalne kohezije putem ulaganja u sektore koji potiču rast kako bi se poboljšala konkuren-tnost te otvorila nova radna mjesta. ERDF financira i projekte prekogranične suradnje.

‣ Europski socijalni fond (ESF): ulaže u ljude, a posebno je usmjeren na poboljšanje moguć-nosti zapošljavanja i obrazovanja Usmjeren je i na pomoć ljudima u nepovoljnom položaju koji su u opasnosti od siromaštva ili društve-nog isključenja.

‣ Kohezijski fond: ulaže u zeleni rast i održivi razvoj te poboljšava povezivost u državama članicama s BDP-om nižim od 90 % prosjeka 27 država članica EU-a.

Zajedno s Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj (EAFRD-om) i Europskim fon-dom za pomorstvo i ribarstvo ti fondovi čine Europske strukturne i investicijske (ESI) fondove (ec.europa.eu/esif).

Usmjeravanje sredstava

‣ Pojedinačne projekte odabiru upravljačka tijela. Ako mu ukupna vrijednost premašuje 50 milijuna eura, projekt mora odobriti Europ-ska komisija.

‣ Kako bi države mogle započeti s ulaganjem u projekte, Komisija sredstva stavlja na ras-polaganje početkom svake godine.

‣ Ona isplaćuje izdatak koji su ovjerila državna tijela.

‣ Programi su pod stalnim nadzorom. To uklju-čuje izravne revizije i provjere koje provode Komisija i država članica. Obje moraju podno-siti izvješća tijekom cijelog sedmogodišnjeg proračunskog razdoblja.

Novosti u razdoblju od 2014. do 2020.

‣ Veća usmjerenost na rezultate: jasniji i mjerljivi ciljevi za postizanje većeg stupnja odgovornosti.

‣ Pojednostavnjenje: jedan skup pravila za pet fondova.

‣ Uvjeti: uvođenje konkretnih preduvjeta za usmjeravanje financiranja.

‣ Pojačana urbana dimenzija i borba za društ-venu uključenost: rezerviran minimalni iznos sredstava ERDF-a za integrirane projekte u gra-dovima te ESF-a za podršku marginaliziranim zajednicama.

‣ Poveznica s gospodarskom reformom: Komisija može obustaviti financiranje za državu članicu koja se ne pridržava gospodarskih pravila EU-a.

1. Jačanje istraživanja, tehnološ-kog razvoja i inovacija

2. Poboljšanje pristupa informacij-skim i komunikacijskim tehnologi-jama te njihova korištenja i kvalitete

3. Poboljšanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća

4. Podržavanje prijelaza na gos-podarstvo s malim udjelom ugljika

5. Promicanje prilagodbe na kli-matske promjene, prevencije opa-snosti i upravljanja

6. Očuvanje i zaštita okoliša i pro-micanje učinkovitosti resursa

7. Promicanje održivog prometa i poboljšanje mrežnih infrastruktura

8. Promicanje održivog i kvalitet-nog zapošljavanja i podržavanje mobilnosti radne snage

9. Promicanje društvene uključe-nosti te borba protiv siromaštva i diskriminacije

10. Ulaganje u obrazovanje, ospo-sobljavanje i cjeloživotno učenje

11. Poboljšanje učinkovitosti javne uprave

● 1957. Prvi spomen regionalnih razlika u Rimskom ugovoru.

● 1958. Osnovan Europski socijalni fond.

● 1975. Stvaranje Europskog fonda za regionalni razvoj.

● 1986. U Jedinstvenom europskom aktu postavljen pravni temelj „regionalne politike“.

● 1988. Zbog prilagodbe pristupanju Grčke (1981.), Španjolske i Portugala (1986.), struk-turni fondovi integrirani su u sveobuhvatnu „kohezijsku politiku“. Proračun: 64 milijarde europskih valutnih jedinica.

● 1993. Ugovorom iz Maastrichta uvode se Kohezijski fond, Odbor regija i načelo supsidijarnosti.

● 1994.-1999. Udvostručenje sredstava za fondove na iznos od trećine proračuna EU-a.

● 1995. Dodan poseban cilj za potporu rijetko naseljenim područjima Finske i Švedske.

● 2000. „Lisabonska strategija“ pomiče prioritete EU-a prema poticanju rasta, ino-vacija i otvaranja radnih mjesta.

● 2000.-2006. Prioriteti za ovo raz-doblje postavljeni su na način da odražavaju ciljeve Lisabonske strategije. Pretpristupni instrumenti čine financiranje te znanje i isku-stvo dostupnima državama koje čekaju na pridruživanje EU-u.

● 2004. Pridružuje se deset novih država, čime se broj stanovnika EU-a povećava za 20 %, ali BDP za samo 5 %. Poseban proračun osiguran za nove države članice (2004.-2006.).

● 2007.-2013. za okolišnu infrastruk-turu i mjere za borbu protiv klimatskih pro-mjena izdvojeno 30 %, a za istraživanje i inovacije 25 % posto proračuna.

● 2014.-2020. Novo programsko raz-doblje uvodi pojednostavnjena zajednička pravila te pridaje više pažnje ishodima i rezultatima. Proračun od 351,8 milijardi eura posebno se usredotočuje na 11 temat-skih ciljeva za pomoć ispunjavanju ciljeva strategije Europa 2020.

Od kohezijske politike koristi imaju sve regije EU-a. Razina ulaganja odražava razvojne potrebe država članica. S obzirom na iznos svog bruto domaćeg proizvoda (BDP-a), regije se kategoriziraju kao razvijene, tranzicijske i manje razvijene. Ovisno o kategoriji, fondovi mogu pokriti između 50 % i 85 % ukupnih sredstava projekta. Ostatak sredstava može biti pokriven iz javnih (nacionalnih ili regionalnih) ili privatnih izvora. Sveobuhvatni je cilj kohezijske politike učiniti europske regije i gradove konkurentnijima poticanjem rasta i otvaranjem radnih mjesta.

Tko se može prijaviti?

Potencijalni korisnici uključuju javna tijela, podu-zeća (posebice mala i srednja), sveučilišta, udruge te nevladine i volonterske organizacije.

Prijave za financiranje potrebno je predati nacio-nalnom ili regionalnom tijelu koje upravlja rele-vantnim programom.

Europska teritorijalna suradnja

Kohezijska politika potiče regije i gradove različi-tih država članica EU-a na suradnju i međusobno učenje kroz zajedničke programe, projekte i mreže s konkretnim učincima na sve aspekte gospodar-skog života, uključujući inovacije, dostupnost, obrazovanje, poslovanje, zapošljavanje te okoliš.

➔ Kako to funkcionira?

Kohezijska politika postavila je 11 tematskih ciljeva za poticanje rasta u razdoblju 2014.-2020.

➔ Investicije iz ERDF-a podržavat će svih 11 ciljeva, ali prva četiri cilja smatraju se glavnim prioritetima za ulaganja.

➔ Glavni prioriteti za ESF ciljevi su od 8 do 11, iako taj fond podržava i ciljeve od 1. do 4.

➔ Kohezijski fond podržava ciljeve od 4. do 7. te 11. cilj.

➔ Poboljšanje učinkovitosti javne uprave ➔ Kohezijska politika kroz vrijeme

➔ Što je kohezijska politika? ➔ Koja su ključna postignuća*?

➔ Koji su prioriteti?

Krizna potpora

Kohezijska je politika brzo i učinkovito odgovorila na krizu neophodnim stupnjem fleksibilnosti - preusmjeravanjem sredstava tamo gdje su najpotrebnija i ulaganjem u ključne sektore za poticanje rasta i otvaranje radnih mjesta. Uz to, ciljana smanjenja zahtjeva za nacionalnim sufinanciranjem i početnih troškova dodjele sredstava državama članicama u krizi rezultirala su prijeko potrebnom likvidnošću u vrijeme ogra-ničenja proračuna.

U slučaju velike prirodne nepogode države čla-nice mogu se prijaviti za pomoć putem Fonda solidarnosti Europske unije (EUSF-a), a moguće je mobilizirati sredstva do maksimalnog godiš-njeg iznosa od 500 milijuna eura.

TRANSITION REGIONS

0,4 milijarde €Urbane inovativne akcije

182,2 milijarde € Manje razvijene regije

63,4 milijarde €Kohezijski fond

54,3 milijarde € Razvijenije regije

35,4 milijarde €Tranzicijske regije

1,5 milijardi €Posebna sredstva za najudaljenija i rijetko naseljena područja

1,2 milijarde €Tehnička pomoć

3,2 milijarde €Inicijativa za zapošljavanje mladih (dodatna sredstva)

10,2 milijarde € Europska teritorijalna suradnja

Prekogranični, transnacionalni i međuregionalni programi dobivaju sredstva iz ERDF-a. Oni koji žive izvan granica EU-a također mogu postati korisnici putem pretpristupnih programa za pre-kograničnu suradnju.

Međunarodna suradnja moguća je i kroz „makro-regionalnu strategiju“, integrirani okvir za rješa-vanje zajedničkih izazova s kojima su suočena definirana geografska područja u kojima se nalaze države članice i treće zemlje. Trenutno postoje dvije makroregionalne strategije: Strate-gija EU-a za područje Baltičkog mora te Strate-gija EU-a za područje Podunavlja; treća treba biti usvojena do kraja 2014. (Strategija EU-a za jadransko-jonsku regiju), a četvrta do kraja 2015. godine (Strategija EU-a za alpsku regiju).

Kohezijska politika EU-a na internetuEurope Direct

Europe Direct mreža je informacijskih i dokumentacijskih centara o EU-u u svim državama članicama, a služi i kao središnja informacijska služba.

➔ Da biste pronašli najbliži lokalni informacijski

centar, posjetite stranicu: europedirect.europa.eu

➔ Da biste se obratili središnjoj informacijskoj službi:

Nazovite Europe Direct besplatno na broj 00 800 6 7 8 9 10 11 na bilo kojem službenom jeziku Pošaljite pitanje e-poštom na http://europa.eu/europedirect/write_to_us/index_hr.htm Započnite web-razgovor na http://europa.eu/europedirect/web_assistance/index_hr.htm

Upravljačka tijela

Na web stranicama Inforegio i ESF-a naći ćete podatke za kontakt državnih tijela odgovornih za upravljanje financiranjem u sklopu kohezijske politike u vašoj regiji. Upravljačka tijela imaju i vlastite internetske stranice na kojima su dostupne detaljne informacije o projek-tima u vašoj regiji te postupku prijave za financiranje.

Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj Ulica Augusta Cesarca 410 000 ZagrebTelefon: +385 1 4681 300E-pošta: comm-rep-zag@ec.europa.euhttp://ec.europa.eu/croatia/index_hr.htm

➔ Posjetite: ec.europa.eu/represent_en.htm

➔ Gdje mogu pronaći dodatne informacije?

http://ec.europa.eu/esf/

https://twitter.com/@EU_Regionalhttps://twitter.com/EU_social

www.facebook.com/socialeurope

www.flickr.com/euregional

http://ec.europa.eu/regional_policy

www.yammer.com/regionetworkPlatforma za suradnju na Regionalnoj politici

Web stranica Inforegio

KN-0

4-14

-378

-HR-

C

© E

urop

ska

unija

/ G

etty

Imag

es /

Shut

ters

tock

Uvod u kohezijsku politiku EU-aza razdoblje 2014.–2020.Lipanj 2014.

Kohezijska politika

UKUPNI PRORAČUN EU-A ZA RAZDOBLJE 2014.-2020.UKUPNO: 1 082 milijarde €

67,5 %Ostale politike EU-a: poljoprivreda, istraživanje, vanjska politika itd. 730,2 milijarde €

32,5 %financiranje Kohezijske politike351,8 milijardi €

Kohezijska politika glavna je investicijska politika EU-a Usmjerena je na poticanje otvaranja radnih mjesta, poslovne konkurentnosti, gospodarskog rasta, održivog razvoja te poboljšanja kvalitete života građana svih regija i gradova Europske unije.

Postavljanje pravih ciljevaEuropska komisija surađuje s državama članicama i regijama na nacrtu partnerskih ugovora i operativnih programa kojima se naznačuju investicijski prioriteti i razvojne potrebe. Programima upravljaju te pojedinačne projekte odabiru upravljačka tijela država članica.

FINANCIRANJE KOHEZIJSKE POLITIKE ZA RAZDOBLJE 2014.-2012.(351,8 milijardi €)

Cover poster_140714.indd 114/07/14 16:32

Otvaranje radnih mjesta i poticanje rasta

‣ Povećao se prihod najsiromašnijih regija EU-a uz porast BDP-a po stanovniku sa 60,5 % pro-sjeka EU-a u 2007. na 62,7 % u 2010. godini.

‣ Procjenjuje se da je od 2007. do 2012. godine otvoreno 594 000 novih radnih mjesta.

Ulaganje u ljude

‣ Svake godine u tisućama projekata sufinan-ciranih iz Europskog socijalnog fonda (ESF-a) u cijelom EU-u sudjeluje 15 milijuna ljudi.

‣ 2,4 milijuna sudionika u akcijama ESF-a za poboljšanje pristupa zapošljavanju pronašlo je poslove unutar 6 mjeseci (2007.-2010.).

Podrška poduzećima

‣ Izravnu investicijsku pomoć primilo je 198 000 malih i srednjih poduzeća.

‣ Podržano je 77 800 start-up tvrtki. ‣ U malim i srednjim poduzećima otvorene su 262 000 radnih mjesta.

Osnaživanje istraživanja i inovacija

‣ Podržana je 61 000 istraživačkih projekata. ‣ Širokopojasnom vezom pokriveno je dodat-nih 5 milijuna stanovnika EU-a.

‣ Otvorena je 21 000 novih, dugoročnih istra-živačkih radnih mjesta.

Poboljšanje okoliša

‣ Modernizirani su sustavi za opskrbu vodom na korist 3,2 milijuna građana.

‣ Pokrenuto je 9 400 projekata za poboljšanje održivosti i atraktivnosti gradova.

Moderniziranje transporta

‣ 1 200 kilometara cesta i 1 500 kilometra željeznice pridonijelo je uspostavi učinkovite transeuropske transportne mreže (TEN-T-a).

* Podaci se odnose na razdoblje od 2007. do 2012., osim ako se ne navodi drugačije.

Kohezijska politika ima snažan utjecaj na mnogim poljima

Investicije pridonose ostvarenju mnogih drugih ciljeva politika EU-a. Kohezijska politika dopunjuje druge politike EU-a, npr. one koje se bave obrazovanjem, zapošljavanjem, energijom, okolišem, jedinstvenim trži-štem, istraživanjem i inovacijama. Kohezijska politika poglavito osigu-rava neophodan investicijski i strateški okvir za ispunjavanje dogovorenih ciljeva rasta (strategija Europa 2020. – ec.europa.eu/eu2020).

EU do 2020. godine planira ostvariti pet konkretnih ciljeva: one vezane uz zapošljavanje, inovacije, obrazovanje, socijalno uključivanje te klimu/energiju. Svaka država članica usvojila je vlastite nacionalne ciljeve za ta područja.

Kako bi se ti ciljevi ostvarili te kako bi se odgovorilo na raznovrsne razvojne potrebe svih regija EU-a, za kohezijsku politiku za razdoblje 2014.-2020. odvojeno je 351,8 milijardi eura, što predstavlja gotovo trećinu ukupnog proračuna EU-a.

Kohezijska politika podupire europsku solidarnost

Većina sredstava kohezijske politike koncentrira se na manje razvijene europske države i regije kako bi im se pomoglo da uhvate korak te da se umanje ekonomske, socijalne i teritorijalne nejednakosti koje još uvi-jek postoje unutar EU-a.

Ukupni financijski učinak

Kohezijska politika katalizator je za daljnje javno i privatno financiranje ne samo stoga što obvezuje države članice na sufinanciranje iz nacio-nalnih proračuna, nego i stoga što stvara povjerenje ulagača.

Uzimajući u obzir nacionalne doprinose i druga privatna ulaganja, očekuje se da će učinak kohezijske politike za razdoblje 2014.-2020. iznositi oko 450 milijardi eura.

Kako se provodi financiranje

Kohezijska politika provodi se u okviru tri osnovna fonda.

‣ Europski fond za regionalni razvoj (ERDF): usmjeren je na jačanje regionalne gospodarske i socijalne kohezije putem ulaganja u sektore koji potiču rast kako bi se poboljšala konkuren-tnost te otvorila nova radna mjesta. ERDF financira i projekte prekogranične suradnje.

‣ Europski socijalni fond (ESF): ulaže u ljude, a posebno je usmjeren na poboljšanje moguć-nosti zapošljavanja i obrazovanja Usmjeren je i na pomoć ljudima u nepovoljnom položaju koji su u opasnosti od siromaštva ili društve-nog isključenja.

‣ Kohezijski fond: ulaže u zeleni rast i održivi razvoj te poboljšava povezivost u državama članicama s BDP-om nižim od 90 % prosjeka 27 država članica EU-a.

Zajedno s Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj (EAFRD-om) i Europskim fon-dom za pomorstvo i ribarstvo ti fondovi čine Europske strukturne i investicijske (ESI) fondove (ec.europa.eu/esif).

Usmjeravanje sredstava

‣ Pojedinačne projekte odabiru upravljačka tijela. Ako mu ukupna vrijednost premašuje 50 milijuna eura, projekt mora odobriti Europ-ska komisija.

‣ Kako bi države mogle započeti s ulaganjem u projekte, Komisija sredstva stavlja na ras-polaganje početkom svake godine.

‣ Ona isplaćuje izdatak koji su ovjerila državna tijela.

‣ Programi su pod stalnim nadzorom. To uklju-čuje izravne revizije i provjere koje provode Komisija i država članica. Obje moraju podno-siti izvješća tijekom cijelog sedmogodišnjeg proračunskog razdoblja.

Novosti u razdoblju od 2014. do 2020.

‣ Veća usmjerenost na rezultate: jasniji i mjerljivi ciljevi za postizanje većeg stupnja odgovornosti.

‣ Pojednostavnjenje: jedan skup pravila za pet fondova.

‣ Uvjeti: uvođenje konkretnih preduvjeta za usmjeravanje financiranja.

‣ Pojačana urbana dimenzija i borba za društ-venu uključenost: rezerviran minimalni iznos sredstava ERDF-a za integrirane projekte u gra-dovima te ESF-a za podršku marginaliziranim zajednicama.

‣ Poveznica s gospodarskom reformom: Komisija može obustaviti financiranje za državu članicu koja se ne pridržava gospodarskih pravila EU-a.

1. Jačanje istraživanja, tehnološ-kog razvoja i inovacija

2. Poboljšanje pristupa informacij-skim i komunikacijskim tehnologi-jama te njihova korištenja i kvalitete

3. Poboljšanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća

4. Podržavanje prijelaza na gos-podarstvo s malim udjelom ugljika

5. Promicanje prilagodbe na kli-matske promjene, prevencije opa-snosti i upravljanja

6. Očuvanje i zaštita okoliša i pro-micanje učinkovitosti resursa

7. Promicanje održivog prometa i poboljšanje mrežnih infrastruktura

8. Promicanje održivog i kvalitet-nog zapošljavanja i podržavanje mobilnosti radne snage

9. Promicanje društvene uključe-nosti te borba protiv siromaštva i diskriminacije

10. Ulaganje u obrazovanje, ospo-sobljavanje i cjeloživotno učenje

11. Poboljšanje učinkovitosti javne uprave

● 1957. Prvi spomen regionalnih razlika u Rimskom ugovoru.

● 1958. Osnovan Europski socijalni fond.

● 1975. Stvaranje Europskog fonda za regionalni razvoj.

● 1986. U Jedinstvenom europskom aktu postavljen pravni temelj „regionalne politike“.

● 1988. Zbog prilagodbe pristupanju Grčke (1981.), Španjolske i Portugala (1986.), struk-turni fondovi integrirani su u sveobuhvatnu „kohezijsku politiku“. Proračun: 64 milijarde europskih valutnih jedinica.

● 1993. Ugovorom iz Maastrichta uvode se Kohezijski fond, Odbor regija i načelo supsidijarnosti.

● 1994.-1999. Udvostručenje sredstava za fondove na iznos od trećine proračuna EU-a.

● 1995. Dodan poseban cilj za potporu rijetko naseljenim područjima Finske i Švedske.

● 2000. „Lisabonska strategija“ pomiče prioritete EU-a prema poticanju rasta, ino-vacija i otvaranja radnih mjesta.

● 2000.-2006. Prioriteti za ovo raz-doblje postavljeni su na način da odražavaju ciljeve Lisabonske strategije. Pretpristupni instrumenti čine financiranje te znanje i isku-stvo dostupnima državama koje čekaju na pridruživanje EU-u.

● 2004. Pridružuje se deset novih država, čime se broj stanovnika EU-a povećava za 20 %, ali BDP za samo 5 %. Poseban proračun osiguran za nove države članice (2004.-2006.).

● 2007.-2013. za okolišnu infrastruk-turu i mjere za borbu protiv klimatskih pro-mjena izdvojeno 30 %, a za istraživanje i inovacije 25 % posto proračuna.

● 2014.-2020. Novo programsko raz-doblje uvodi pojednostavnjena zajednička pravila te pridaje više pažnje ishodima i rezultatima. Proračun od 351,8 milijardi eura posebno se usredotočuje na 11 temat-skih ciljeva za pomoć ispunjavanju ciljeva strategije Europa 2020.

Od kohezijske politike koristi imaju sve regije EU-a. Razina ulaganja odražava razvojne potrebe država članica. S obzirom na iznos svog bruto domaćeg proizvoda (BDP-a), regije se kategoriziraju kao razvijene, tranzicijske i manje razvijene. Ovisno o kategoriji, fondovi mogu pokriti između 50 % i 85 % ukupnih sredstava projekta. Ostatak sredstava može biti pokriven iz javnih (nacionalnih ili regionalnih) ili privatnih izvora. Sveobuhvatni je cilj kohezijske politike učiniti europske regije i gradove konkurentnijima poticanjem rasta i otvaranjem radnih mjesta.

Tko se može prijaviti?

Potencijalni korisnici uključuju javna tijela, podu-zeća (posebice mala i srednja), sveučilišta, udruge te nevladine i volonterske organizacije.

Prijave za financiranje potrebno je predati nacio-nalnom ili regionalnom tijelu koje upravlja rele-vantnim programom.

Europska teritorijalna suradnja

Kohezijska politika potiče regije i gradove različi-tih država članica EU-a na suradnju i međusobno učenje kroz zajedničke programe, projekte i mreže s konkretnim učincima na sve aspekte gospodar-skog života, uključujući inovacije, dostupnost, obrazovanje, poslovanje, zapošljavanje te okoliš.

➔ Kako to funkcionira?

Kohezijska politika postavila je 11 tematskih ciljeva za poticanje rasta u razdoblju 2014.-2020.

➔ Investicije iz ERDF-a podržavat će svih 11 ciljeva, ali prva četiri cilja smatraju se glavnim prioritetima za ulaganja.

➔ Glavni prioriteti za ESF ciljevi su od 8 do 11, iako taj fond podržava i ciljeve od 1. do 4.

➔ Kohezijski fond podržava ciljeve od 4. do 7. te 11. cilj.

➔ Poboljšanje učinkovitosti javne uprave ➔ Kohezijska politika kroz vrijeme

➔ Što je kohezijska politika? ➔ Koja su ključna postignuća*?

➔ Koji su prioriteti?

Krizna potpora

Kohezijska je politika brzo i učinkovito odgovorila na krizu neophodnim stupnjem fleksibilnosti - preusmjeravanjem sredstava tamo gdje su najpotrebnija i ulaganjem u ključne sektore za poticanje rasta i otvaranje radnih mjesta. Uz to, ciljana smanjenja zahtjeva za nacionalnim sufinanciranjem i početnih troškova dodjele sredstava državama članicama u krizi rezultirala su prijeko potrebnom likvidnošću u vrijeme ogra-ničenja proračuna.

U slučaju velike prirodne nepogode države čla-nice mogu se prijaviti za pomoć putem Fonda solidarnosti Europske unije (EUSF-a), a moguće je mobilizirati sredstva do maksimalnog godiš-njeg iznosa od 500 milijuna eura.

TRANSITION REGIONS

0,4 milijarde €Urbane inovativne akcije

182,2 milijarde € Manje razvijene regije

63,4 milijarde €Kohezijski fond

54,3 milijarde € Razvijenije regije

35,4 milijarde €Tranzicijske regije

1,5 milijardi €Posebna sredstva za najudaljenija i rijetko naseljena područja

1,2 milijarde €Tehnička pomoć

3,2 milijarde €Inicijativa za zapošljavanje mladih (dodatna sredstva)

10,2 milijarde € Europska teritorijalna suradnja

Prekogranični, transnacionalni i međuregionalni programi dobivaju sredstva iz ERDF-a. Oni koji žive izvan granica EU-a također mogu postati korisnici putem pretpristupnih programa za pre-kograničnu suradnju.

Međunarodna suradnja moguća je i kroz „makro-regionalnu strategiju“, integrirani okvir za rješa-vanje zajedničkih izazova s kojima su suočena definirana geografska područja u kojima se nalaze države članice i treće zemlje. Trenutno postoje dvije makroregionalne strategije: Strate-gija EU-a za područje Baltičkog mora te Strate-gija EU-a za područje Podunavlja; treća treba biti usvojena do kraja 2014. (Strategija EU-a za jadransko-jonsku regiju), a četvrta do kraja 2015. godine (Strategija EU-a za alpsku regiju).

Kohezijska politika EU-a na internetuEurope Direct

Europe Direct mreža je informacijskih i dokumentacijskih centara o EU-u u svim državama članicama, a služi i kao središnja informacijska služba.

➔ Da biste pronašli najbliži lokalni informacijski

centar, posjetite stranicu: europedirect.europa.eu

➔ Da biste se obratili središnjoj informacijskoj službi:

Nazovite Europe Direct besplatno na broj 00 800 6 7 8 9 10 11 na bilo kojem službenom jeziku Pošaljite pitanje e-poštom na http://europa.eu/europedirect/write_to_us/index_hr.htm Započnite web-razgovor na http://europa.eu/europedirect/web_assistance/index_hr.htm

Upravljačka tijela

Na web stranicama Inforegio i ESF-a naći ćete podatke za kontakt državnih tijela odgovornih za upravljanje financiranjem u sklopu kohezijske politike u vašoj regiji. Upravljačka tijela imaju i vlastite internetske stranice na kojima su dostupne detaljne informacije o projek-tima u vašoj regiji te postupku prijave za financiranje.

Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj Ulica Augusta Cesarca 410 000 ZagrebTelefon: +385 1 4681 300E-pošta: comm-rep-zag@ec.europa.euhttp://ec.europa.eu/croatia/index_hr.htm

➔ Posjetite: ec.europa.eu/represent_en.htm

➔ Gdje mogu pronaći dodatne informacije?

http://ec.europa.eu/esf/

https://twitter.com/@EU_Regionalhttps://twitter.com/EU_social

www.facebook.com/socialeurope

www.flickr.com/euregional

http://ec.europa.eu/regional_policy

www.yammer.com/regionetworkPlatforma za suradnju na Regionalnoj politici

Web stranica Inforegio

KN-0

4-14

-378

-HR-

C

© E

urop

ska

unija

/ G

etty

Imag

es /

Shut

ters

tock

Uvod u kohezijsku politiku EU-aza razdoblje 2014.–2020.Lipanj 2014.

Kohezijska politika

UKUPNI PRORAČUN EU-A ZA RAZDOBLJE 2014.-2020.UKUPNO: 1 082 milijarde €

67,5 %Ostale politike EU-a: poljoprivreda, istraživanje, vanjska politika itd. 730,2 milijarde €

32,5 %financiranje Kohezijske politike351,8 milijardi €

Kohezijska politika glavna je investicijska politika EU-a Usmjerena je na poticanje otvaranja radnih mjesta, poslovne konkurentnosti, gospodarskog rasta, održivog razvoja te poboljšanja kvalitete života građana svih regija i gradova Europske unije.

Postavljanje pravih ciljevaEuropska komisija surađuje s državama članicama i regijama na nacrtu partnerskih ugovora i operativnih programa kojima se naznačuju investicijski prioriteti i razvojne potrebe. Programima upravljaju te pojedinačne projekte odabiru upravljačka tijela država članica.

FINANCIRANJE KOHEZIJSKE POLITIKE ZA RAZDOBLJE 2014.-2012.(351,8 milijardi €)

Cover poster_140714.indd 114/07/14 16:32

Otvaranje radnih mjesta i poticanje rasta

‣ Povećao se prihod najsiromašnijih regija EU-a uz porast BDP-a po stanovniku sa 60,5 % pro-sjeka EU-a u 2007. na 62,7 % u 2010. godini.

‣ Procjenjuje se da je od 2007. do 2012. godine otvoreno 594 000 novih radnih mjesta.

Ulaganje u ljude

‣ Svake godine u tisućama projekata sufinan-ciranih iz Europskog socijalnog fonda (ESF-a) u cijelom EU-u sudjeluje 15 milijuna ljudi.

‣ 2,4 milijuna sudionika u akcijama ESF-a za poboljšanje pristupa zapošljavanju pronašlo je poslove unutar 6 mjeseci (2007.-2010.).

Podrška poduzećima

‣ Izravnu investicijsku pomoć primilo je 198 000 malih i srednjih poduzeća.

‣ Podržano je 77 800 start-up tvrtki. ‣ U malim i srednjim poduzećima otvorene su 262 000 radnih mjesta.

Osnaživanje istraživanja i inovacija

‣ Podržana je 61 000 istraživačkih projekata. ‣ Širokopojasnom vezom pokriveno je dodat-nih 5 milijuna stanovnika EU-a.

‣ Otvorena je 21 000 novih, dugoročnih istra-živačkih radnih mjesta.

Poboljšanje okoliša

‣ Modernizirani su sustavi za opskrbu vodom na korist 3,2 milijuna građana.

‣ Pokrenuto je 9 400 projekata za poboljšanje održivosti i atraktivnosti gradova.

Moderniziranje transporta

‣ 1 200 kilometara cesta i 1 500 kilometra željeznice pridonijelo je uspostavi učinkovite transeuropske transportne mreže (TEN-T-a).

* Podaci se odnose na razdoblje od 2007. do 2012., osim ako se ne navodi drugačije.

Kohezijska politika ima snažan utjecaj na mnogim poljima

Investicije pridonose ostvarenju mnogih drugih ciljeva politika EU-a. Kohezijska politika dopunjuje druge politike EU-a, npr. one koje se bave obrazovanjem, zapošljavanjem, energijom, okolišem, jedinstvenim trži-štem, istraživanjem i inovacijama. Kohezijska politika poglavito osigu-rava neophodan investicijski i strateški okvir za ispunjavanje dogovorenih ciljeva rasta (strategija Europa 2020. – ec.europa.eu/eu2020).

EU do 2020. godine planira ostvariti pet konkretnih ciljeva: one vezane uz zapošljavanje, inovacije, obrazovanje, socijalno uključivanje te klimu/energiju. Svaka država članica usvojila je vlastite nacionalne ciljeve za ta područja.

Kako bi se ti ciljevi ostvarili te kako bi se odgovorilo na raznovrsne razvojne potrebe svih regija EU-a, za kohezijsku politiku za razdoblje 2014.-2020. odvojeno je 351,8 milijardi eura, što predstavlja gotovo trećinu ukupnog proračuna EU-a.

Kohezijska politika podupire europsku solidarnost

Većina sredstava kohezijske politike koncentrira se na manje razvijene europske države i regije kako bi im se pomoglo da uhvate korak te da se umanje ekonomske, socijalne i teritorijalne nejednakosti koje još uvi-jek postoje unutar EU-a.

Ukupni financijski učinak

Kohezijska politika katalizator je za daljnje javno i privatno financiranje ne samo stoga što obvezuje države članice na sufinanciranje iz nacio-nalnih proračuna, nego i stoga što stvara povjerenje ulagača.

Uzimajući u obzir nacionalne doprinose i druga privatna ulaganja, očekuje se da će učinak kohezijske politike za razdoblje 2014.-2020. iznositi oko 450 milijardi eura.

Kako se provodi financiranje

Kohezijska politika provodi se u okviru tri osnovna fonda.

‣ Europski fond za regionalni razvoj (ERDF): usmjeren je na jačanje regionalne gospodarske i socijalne kohezije putem ulaganja u sektore koji potiču rast kako bi se poboljšala konkuren-tnost te otvorila nova radna mjesta. ERDF financira i projekte prekogranične suradnje.

‣ Europski socijalni fond (ESF): ulaže u ljude, a posebno je usmjeren na poboljšanje moguć-nosti zapošljavanja i obrazovanja Usmjeren je i na pomoć ljudima u nepovoljnom položaju koji su u opasnosti od siromaštva ili društve-nog isključenja.

‣ Kohezijski fond: ulaže u zeleni rast i održivi razvoj te poboljšava povezivost u državama članicama s BDP-om nižim od 90 % prosjeka 27 država članica EU-a.

Zajedno s Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj (EAFRD-om) i Europskim fon-dom za pomorstvo i ribarstvo ti fondovi čine Europske strukturne i investicijske (ESI) fondove (ec.europa.eu/esif).

Usmjeravanje sredstava

‣ Pojedinačne projekte odabiru upravljačka tijela. Ako mu ukupna vrijednost premašuje 50 milijuna eura, projekt mora odobriti Europ-ska komisija.

‣ Kako bi države mogle započeti s ulaganjem u projekte, Komisija sredstva stavlja na ras-polaganje početkom svake godine.

‣ Ona isplaćuje izdatak koji su ovjerila državna tijela.

‣ Programi su pod stalnim nadzorom. To uklju-čuje izravne revizije i provjere koje provode Komisija i država članica. Obje moraju podno-siti izvješća tijekom cijelog sedmogodišnjeg proračunskog razdoblja.

Novosti u razdoblju od 2014. do 2020.

‣ Veća usmjerenost na rezultate: jasniji i mjerljivi ciljevi za postizanje većeg stupnja odgovornosti.

‣ Pojednostavnjenje: jedan skup pravila za pet fondova.

‣ Uvjeti: uvođenje konkretnih preduvjeta za usmjeravanje financiranja.

‣ Pojačana urbana dimenzija i borba za društ-venu uključenost: rezerviran minimalni iznos sredstava ERDF-a za integrirane projekte u gra-dovima te ESF-a za podršku marginaliziranim zajednicama.

‣ Poveznica s gospodarskom reformom: Komisija može obustaviti financiranje za državu članicu koja se ne pridržava gospodarskih pravila EU-a.

1. Jačanje istraživanja, tehnološ-kog razvoja i inovacija

2. Poboljšanje pristupa informacij-skim i komunikacijskim tehnologi-jama te njihova korištenja i kvalitete

3. Poboljšanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća

4. Podržavanje prijelaza na gos-podarstvo s malim udjelom ugljika

5. Promicanje prilagodbe na kli-matske promjene, prevencije opa-snosti i upravljanja

6. Očuvanje i zaštita okoliša i pro-micanje učinkovitosti resursa

7. Promicanje održivog prometa i poboljšanje mrežnih infrastruktura

8. Promicanje održivog i kvalitet-nog zapošljavanja i podržavanje mobilnosti radne snage

9. Promicanje društvene uključe-nosti te borba protiv siromaštva i diskriminacije

10. Ulaganje u obrazovanje, ospo-sobljavanje i cjeloživotno učenje

11. Poboljšanje učinkovitosti javne uprave

● 1957. Prvi spomen regionalnih razlika u Rimskom ugovoru.

● 1958. Osnovan Europski socijalni fond.

● 1975. Stvaranje Europskog fonda za regionalni razvoj.

● 1986. U Jedinstvenom europskom aktu postavljen pravni temelj „regionalne politike“.

● 1988. Zbog prilagodbe pristupanju Grčke (1981.), Španjolske i Portugala (1986.), struk-turni fondovi integrirani su u sveobuhvatnu „kohezijsku politiku“. Proračun: 64 milijarde europskih valutnih jedinica.

● 1993. Ugovorom iz Maastrichta uvode se Kohezijski fond, Odbor regija i načelo supsidijarnosti.

● 1994.-1999. Udvostručenje sredstava za fondove na iznos od trećine proračuna EU-a.

● 1995. Dodan poseban cilj za potporu rijetko naseljenim područjima Finske i Švedske.

● 2000. „Lisabonska strategija“ pomiče prioritete EU-a prema poticanju rasta, ino-vacija i otvaranja radnih mjesta.

● 2000.-2006. Prioriteti za ovo raz-doblje postavljeni su na način da odražavaju ciljeve Lisabonske strategije. Pretpristupni instrumenti čine financiranje te znanje i isku-stvo dostupnima državama koje čekaju na pridruživanje EU-u.

● 2004. Pridružuje se deset novih država, čime se broj stanovnika EU-a povećava za 20 %, ali BDP za samo 5 %. Poseban proračun osiguran za nove države članice (2004.-2006.).

● 2007.-2013. za okolišnu infrastruk-turu i mjere za borbu protiv klimatskih pro-mjena izdvojeno 30 %, a za istraživanje i inovacije 25 % posto proračuna.

● 2014.-2020. Novo programsko raz-doblje uvodi pojednostavnjena zajednička pravila te pridaje više pažnje ishodima i rezultatima. Proračun od 351,8 milijardi eura posebno se usredotočuje na 11 temat-skih ciljeva za pomoć ispunjavanju ciljeva strategije Europa 2020.

Od kohezijske politike koristi imaju sve regije EU-a. Razina ulaganja odražava razvojne potrebe država članica. S obzirom na iznos svog bruto domaćeg proizvoda (BDP-a), regije se kategoriziraju kao razvijene, tranzicijske i manje razvijene. Ovisno o kategoriji, fondovi mogu pokriti između 50 % i 85 % ukupnih sredstava projekta. Ostatak sredstava može biti pokriven iz javnih (nacionalnih ili regionalnih) ili privatnih izvora. Sveobuhvatni je cilj kohezijske politike učiniti europske regije i gradove konkurentnijima poticanjem rasta i otvaranjem radnih mjesta.

Tko se može prijaviti?

Potencijalni korisnici uključuju javna tijela, podu-zeća (posebice mala i srednja), sveučilišta, udruge te nevladine i volonterske organizacije.

Prijave za financiranje potrebno je predati nacio-nalnom ili regionalnom tijelu koje upravlja rele-vantnim programom.

Europska teritorijalna suradnja

Kohezijska politika potiče regije i gradove različi-tih država članica EU-a na suradnju i međusobno učenje kroz zajedničke programe, projekte i mreže s konkretnim učincima na sve aspekte gospodar-skog života, uključujući inovacije, dostupnost, obrazovanje, poslovanje, zapošljavanje te okoliš.

➔ Kako to funkcionira?

Kohezijska politika postavila je 11 tematskih ciljeva za poticanje rasta u razdoblju 2014.-2020.

➔ Investicije iz ERDF-a podržavat će svih 11 ciljeva, ali prva četiri cilja smatraju se glavnim prioritetima za ulaganja.

➔ Glavni prioriteti za ESF ciljevi su od 8 do 11, iako taj fond podržava i ciljeve od 1. do 4.

➔ Kohezijski fond podržava ciljeve od 4. do 7. te 11. cilj.

➔ Poboljšanje učinkovitosti javne uprave ➔ Kohezijska politika kroz vrijeme

➔ Što je kohezijska politika? ➔ Koja su ključna postignuća*?

➔ Koji su prioriteti?

Krizna potpora

Kohezijska je politika brzo i učinkovito odgovorila na krizu neophodnim stupnjem fleksibilnosti - preusmjeravanjem sredstava tamo gdje su najpotrebnija i ulaganjem u ključne sektore za poticanje rasta i otvaranje radnih mjesta. Uz to, ciljana smanjenja zahtjeva za nacionalnim sufinanciranjem i početnih troškova dodjele sredstava državama članicama u krizi rezultirala su prijeko potrebnom likvidnošću u vrijeme ogra-ničenja proračuna.

U slučaju velike prirodne nepogode države čla-nice mogu se prijaviti za pomoć putem Fonda solidarnosti Europske unije (EUSF-a), a moguće je mobilizirati sredstva do maksimalnog godiš-njeg iznosa od 500 milijuna eura.

TRANSITION REGIONS

0,4 milijarde €Urbane inovativne akcije

182,2 milijarde € Manje razvijene regije

63,4 milijarde €Kohezijski fond

54,3 milijarde € Razvijenije regije

35,4 milijarde €Tranzicijske regije

1,5 milijardi €Posebna sredstva za najudaljenija i rijetko naseljena područja

1,2 milijarde €Tehnička pomoć

3,2 milijarde €Inicijativa za zapošljavanje mladih (dodatna sredstva)

10,2 milijarde € Europska teritorijalna suradnja

Prekogranični, transnacionalni i međuregionalni programi dobivaju sredstva iz ERDF-a. Oni koji žive izvan granica EU-a također mogu postati korisnici putem pretpristupnih programa za pre-kograničnu suradnju.

Međunarodna suradnja moguća je i kroz „makro-regionalnu strategiju“, integrirani okvir za rješa-vanje zajedničkih izazova s kojima su suočena definirana geografska područja u kojima se nalaze države članice i treće zemlje. Trenutno postoje dvije makroregionalne strategije: Strate-gija EU-a za područje Baltičkog mora te Strate-gija EU-a za područje Podunavlja; treća treba biti usvojena do kraja 2014. (Strategija EU-a za jadransko-jonsku regiju), a četvrta do kraja 2015. godine (Strategija EU-a za alpsku regiju).

Kohezijska politika EU-a na internetuEurope Direct

Europe Direct mreža je informacijskih i dokumentacijskih centara o EU-u u svim državama članicama, a služi i kao središnja informacijska služba.

➔ Da biste pronašli najbliži lokalni informacijski

centar, posjetite stranicu: europedirect.europa.eu

➔ Da biste se obratili središnjoj informacijskoj službi:

Nazovite Europe Direct besplatno na broj 00 800 6 7 8 9 10 11 na bilo kojem službenom jeziku Pošaljite pitanje e-poštom na http://europa.eu/europedirect/write_to_us/index_hr.htm Započnite web-razgovor na http://europa.eu/europedirect/web_assistance/index_hr.htm

Upravljačka tijela

Na web stranicama Inforegio i ESF-a naći ćete podatke za kontakt državnih tijela odgovornih za upravljanje financiranjem u sklopu kohezijske politike u vašoj regiji. Upravljačka tijela imaju i vlastite internetske stranice na kojima su dostupne detaljne informacije o projek-tima u vašoj regiji te postupku prijave za financiranje.

Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj Ulica Augusta Cesarca 410 000 ZagrebTelefon: +385 1 4681 300E-pošta: comm-rep-zag@ec.europa.euhttp://ec.europa.eu/croatia/index_hr.htm

➔ Posjetite: ec.europa.eu/represent_en.htm

➔ Gdje mogu pronaći dodatne informacije?

http://ec.europa.eu/esf/

https://twitter.com/@EU_Regionalhttps://twitter.com/EU_social

www.facebook.com/socialeurope

www.flickr.com/euregional

http://ec.europa.eu/regional_policy

www.yammer.com/regionetworkPlatforma za suradnju na Regionalnoj politici

Web stranica Inforegio

KN-0

4-14

-378

-HR-

C

© E

urop

ska

unija

/ G

etty

Imag

es /

Shut

ters

tock

Uvod u kohezijsku politiku EU-aza razdoblje 2014.–2020.Lipanj 2014.

Kohezijska politika

UKUPNI PRORAČUN EU-A ZA RAZDOBLJE 2014.-2020.UKUPNO: 1 082 milijarde €

67,5 %Ostale politike EU-a: poljoprivreda, istraživanje, vanjska politika itd. 730,2 milijarde €

32,5 % financiranje Kohezijske politike351,8 milijardi €

Kohezijska politika glavna je investicijska politika EU-a Usmjerena je na poticanje otvaranja radnih mjesta, poslovne konkurentnosti, gospodarskog rasta, održivog razvoja te poboljšanja kvalitete života građana svih regija i gradova Europske unije.

Postavljanje pravih ciljevaEuropska komisija surađuje s državama članicama i regijama na nacrtu partnerskih ugovora i operativnih programa kojima se naznačuju investicijski prioriteti i razvojne potrebe. Programima upravljaju te pojedinačne projekte odabiru upravljačka tijela država članica.

FINANCIRANJE KOHEZIJSKE POLITIKE ZA RAZDOBLJE 2014.-2012.(351,8 milijardi €)

Cover poster_140714.indd 1 14/07/14 16:32

Otvaranje radnih mjesta i poticanje rasta

‣Povećao se prihod najsiromašnijih regija EU-a uz porast BDP-a po stanovniku sa 60,5 % pro-sjeka EU-a u 2007. na 62,7 % u 2010. godini.

‣Procjenjuje se da je od 2007. do 2012. godine otvoreno 594 000 novih radnih mjesta.

Ulaganje u ljude

‣Svake godine u tisućama projekata sufinan-ciranih iz Europskog socijalnog fonda (ESF-a) u cijelom EU-u sudjeluje 15 milijuna ljudi.

‣2,4 milijuna sudionika u akcijama ESF-a za poboljšanje pristupa zapošljavanju pronašlo je poslove unutar 6 mjeseci (2007.-2010.).

Podrška poduzećima

‣Izravnu investicijsku pomoć primilo je 198 000 malih i srednjih poduzeća.

‣Podržano je 77 800 start-up tvrtki. ‣U malim i srednjim poduzećima otvorene su 262 000 radnih mjesta.

Osnaživanje istraživanja i inovacija

‣Podržana je 61 000 istraživačkih projekata. ‣Širokopojasnom vezom pokriveno je dodat-nih 5 milijuna stanovnika EU-a.

‣Otvorena je 21 000 novih, dugoročnih istra-živačkih radnih mjesta.

Poboljšanje okoliša

‣Modernizirani su sustavi za opskrbu vodom na korist 3,2 milijuna građana.

‣Pokrenuto je 9 400 projekata za poboljšanje održivosti i atraktivnosti gradova.

Moderniziranje transporta

‣1 200 kilometara cesta i 1 500 kilometra željeznice pridonijelo je uspostavi učinkovite transeuropske transportne mreže (TEN-T-a).

* Podaci se odnose na razdoblje od 2007. do 2012., osim ako se ne navodi drugačije.

Kohezijska politika ima snažan utjecaj na mnogim poljima

Investicije pridonose ostvarenju mnogih drugih ciljeva politika EU-a. Kohezijska politika dopunjuje druge politike EU-a, npr. one koje se bave obrazovanjem, zapošljavanjem, energijom, okolišem, jedinstvenim trži-štem, istraživanjem i inovacijama. Kohezijska politika poglavito osigu-rava neophodan investicijski i strateški okvir za ispunjavanje dogovorenih ciljeva rasta (strategija Europa 2020. – ec.europa.eu/eu2020).

EU do 2020. godine planira ostvariti pet konkretnih ciljeva: one vezane uz zapošljavanje, inovacije, obrazovanje, socijalno uključivanje te klimu/energiju. Svaka država članica usvojila je vlastite nacionalne ciljeve za ta područja.

Kako bi se ti ciljevi ostvarili te kako bi se odgovorilo na raznovrsne razvojne potrebe svih regija EU-a, za kohezijsku politiku za razdoblje 2014.-2020. odvojeno je 351,8 milijardi eura, što predstavlja gotovo trećinu ukupnog proračuna EU-a.

Kohezijska politika podupire europsku solidarnost

Većina sredstava kohezijske politike koncentrira se na manje razvijene europske države i regije kako bi im se pomoglo da uhvate korak te da se umanje ekonomske, socijalne i teritorijalne nejednakosti koje još uvi-jek postoje unutar EU-a.

Ukupni financijski učinak

Kohezijska politika katalizator je za daljnje javno i privatno financiranje ne samo stoga što obvezuje države članice na sufinanciranje iz nacio-nalnih proračuna, nego i stoga što stvara povjerenje ulagača.

Uzimajući u obzir nacionalne doprinose i druga privatna ulaganja, očekuje se da će učinak kohezijske politike za razdoblje 2014.-2020. iznositi oko 450 milijardi eura.

Kako se provodi financiranje

Kohezijska politika provodi se u okviru tri osnovna fonda.

‣Europski fond za regionalni razvoj (ERDF): usmjeren je na jačanje regionalne gospodarske i socijalne kohezije putem ulaganja u sektore koji potiču rast kako bi se poboljšala konkuren-tnost te otvorila nova radna mjesta. ERDF financira i projekte prekogranične suradnje.

‣Europski socijalni fond (ESF): ulaže u ljude, a posebno je usmjeren na poboljšanje moguć-nosti zapošljavanja i obrazovanja Usmjeren je i na pomoć ljudima u nepovoljnom položaju koji su u opasnosti od siromaštva ili društve-nog isključenja.

‣Kohezijski fond: ulaže u zeleni rast i održivi razvoj te poboljšava povezivost u državama članicama s BDP-om nižim od 90 % prosjeka 27 država članica EU-a.

Zajedno s Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj (EAFRD-om) i Europskim fon-dom za pomorstvo i ribarstvo ti fondovi čine Europske strukturne i investicijske (ESI) fondove (ec.europa.eu/esif).

Usmjeravanje sredstava

‣Pojedinačne projekte odabiru upravljačka tijela. Ako mu ukupna vrijednost premašuje 50 milijuna eura, projekt mora odobriti Europ-ska komisija.

‣Kako bi države mogle započeti s ulaganjem u projekte, Komisija sredstva stavlja na ras-polaganje početkom svake godine.

‣Ona isplaćuje izdatak koji su ovjerila državna tijela.

‣Programi su pod stalnim nadzorom. To uklju-čuje izravne revizije i provjere koje provode Komisija i država članica. Obje moraju podno-siti izvješća tijekom cijelog sedmogodišnjeg proračunskog razdoblja.

Novosti u razdoblju od 2014. do 2020.

‣Veća usmjerenost na rezultate: jasniji i mjerljivi ciljevi za postizanje većeg stupnja odgovornosti.

‣Pojednostavnjenje: jedan skup pravila za pet fondova.

‣Uvjeti: uvođenje konkretnih preduvjeta za usmjeravanje financiranja.

‣Pojačana urbana dimenzija i borba za društ-venu uključenost: rezerviran minimalni iznos sredstava ERDF-a za integrirane projekte u gra-dovima te ESF-a za podršku marginaliziranim zajednicama.

‣Poveznica s gospodarskom reformom: Komisija može obustaviti financiranje za državu članicu koja se ne pridržava gospodarskih pravila EU-a.

1. Jačanje istraživanja, tehnološ-kog razvoja i inovacija

2. Poboljšanje pristupa informacij-skim i komunikacijskim tehnologi-jama te njihova korištenja i kvalitete

3. Poboljšanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća

4. Podržavanje prijelaza na gos-podarstvo s malim udjelom ugljika

5. Promicanje prilagodbe na kli-matske promjene, prevencije opa-snosti i upravljanja

6. Očuvanje i zaštita okoliša i pro-micanje učinkovitosti resursa

7. Promicanje održivog prometa i poboljšanje mrežnih infrastruktura

8. Promicanje održivog i kvalitet-nog zapošljavanja i podržavanje mobilnosti radne snage

9. Promicanje društvene uključe-nosti te borba protiv siromaštva i diskriminacije

10. Ulaganje u obrazovanje, ospo-sobljavanje i cjeloživotno učenje

11. Poboljšanje učinkovitosti javne uprave

● 1957. Prvi spomen regionalnih razlika u Rimskom ugovoru.

● 1958. Osnovan Europski socijalni fond.

● 1975. Stvaranje Europskog fonda za regionalni razvoj.

● 1986. U Jedinstvenom europskom aktu postavljen pravni temelj „regionalne politike“.

● 1988. Zbog prilagodbe pristupanju Grčke (1981.), Španjolske i Portugala (1986.), struk-turni fondovi integrirani su u sveobuhvatnu „kohezijsku politiku“. Proračun: 64 milijarde europskih valutnih jedinica.

● 1993. Ugovorom iz Maastrichta uvode se Kohezijski fond, Odbor regija i načelo supsidijarnosti.

● 1994.-1999. Udvostručenje sredstava za fondove na iznos od trećine proračuna EU-a.

● 1995. Dodan poseban cilj za potporu rijetko naseljenim područjima Finske i Švedske.

● 2000. „Lisabonska strategija“ pomiče prioritete EU-a prema poticanju rasta, ino-vacija i otvaranja radnih mjesta.

● 2000.-2006. Prioriteti za ovo raz-doblje postavljeni su na način da odražavaju ciljeve Lisabonske strategije. Pretpristupni instrumenti čine financiranje te znanje i isku-stvo dostupnima državama koje čekaju na pridruživanje EU-u.

● 2004. Pridružuje se deset novih država, čime se broj stanovnika EU-a povećava za 20 %, ali BDP za samo 5 %. Poseban proračun osiguran za nove države članice (2004.-2006.).

● 2007.-2013. za okolišnu infrastruk-turu i mjere za borbu protiv klimatskih pro-mjena izdvojeno 30 %, a za istraživanje i inovacije 25 % posto proračuna.

● 2014.-2020. Novo programsko raz-doblje uvodi pojednostavnjena zajednička pravila te pridaje više pažnje ishodima i rezultatima. Proračun od 351,8 milijardi eura posebno se usredotočuje na 11 temat-skih ciljeva za pomoć ispunjavanju ciljeva strategije Europa 2020.

Od kohezijske politike koristi imaju sve regije EU-a. Razina ulaganja odražava razvojne potrebe država članica. S obzirom na iznos svog bruto domaćeg proizvoda (BDP-a), regije se kategoriziraju kao razvijene, tranzicijske i manje razvijene. Ovisno o kategoriji, fondovi mogu pokriti između 50 % i 85 % ukupnih sredstava projekta. Ostatak sredstava može biti pokriven iz javnih (nacionalnih ili regionalnih) ili privatnih izvora. Sveobuhvatni je cilj kohezijske politike učiniti europske regije i gradove konkurentnijima poticanjem rasta i otvaranjem radnih mjesta.

Tko se može prijaviti?

Potencijalni korisnici uključuju javna tijela, podu-zeća (posebice mala i srednja), sveučilišta, udruge te nevladine i volonterske organizacije.

Prijave za financiranje potrebno je predati nacio-nalnom ili regionalnom tijelu koje upravlja rele-vantnim programom.

Europska teritorijalna suradnja

Kohezijska politika potiče regije i gradove različi-tih država članica EU-a na suradnju i međusobno učenje kroz zajedničke programe, projekte i mreže s konkretnim učincima na sve aspekte gospodar-skog života, uključujući inovacije, dostupnost, obrazovanje, poslovanje, zapošljavanje te okoliš.

➔ Kako to funkcionira?

Kohezijska politika postavila je 11 tematskih ciljeva za poticanje rasta u razdoblju 2014.-2020.

➔ Investicije iz ERDF-a podržavat će svih 11 ciljeva, ali prva četiri cilja smatraju se glavnim prioritetima za ulaganja.

➔ Glavni prioriteti za ESF ciljevi su od 8 do 11, iako taj fond podržava i ciljeve od 1. do 4.

➔ Kohezijski fond podržava ciljeve od 4. do 7. te 11. cilj.

➔ Poboljšanje učinkovitosti javne uprave ➔ Kohezijska politika kroz vrijeme

➔ Što je kohezijska politika?➔ Koja su ključna postignuća*?

➔ Koji su prioriteti?

Krizna potpora

Kohezijska je politika brzo i učinkovito odgovorila na krizu neophodnim stupnjem fleksibilnosti - preusmjeravanjem sredstava tamo gdje su najpotrebnija i ulaganjem u ključne sektore za poticanje rasta i otvaranje radnih mjesta. Uz to, ciljana smanjenja zahtjeva za nacionalnim sufinanciranjem i početnih troškova dodjele sredstava državama članicama u krizi rezultirala su prijeko potrebnom likvidnošću u vrijeme ogra-ničenja proračuna.

U slučaju velike prirodne nepogode države čla-nice mogu se prijaviti za pomoć putem Fonda solidarnosti Europske unije (EUSF-a), a moguće je mobilizirati sredstva do maksimalnog godiš-njeg iznosa od 500 milijuna eura.

TRANSITION REGIONS

0,4 milijarde €Urbane inovativne akcije

182,2 milijarde € Manje razvijene regije

63,4 milijarde €Kohezijski fond

54,3 milijarde € Razvijenije regije

35,4 milijarde €Tranzicijske regije

1,5 milijardi €Posebna sredstva za najudaljenija i rijetko naseljena područja

1,2 milijarde €Tehnička pomoć

3,2 milijarde €Inicijativa za zapošljavanje mladih (dodatna sredstva)

10,2 milijarde € Europska teritorijalna suradnja

Prekogranični, transnacionalni i međuregionalni programi dobivaju sredstva iz ERDF-a. Oni koji žive izvan granica EU-a također mogu postati korisnici putem pretpristupnih programa za pre-kograničnu suradnju.

Međunarodna suradnja moguća je i kroz „makro-regionalnu strategiju“, integrirani okvir za rješa-vanje zajedničkih izazova s kojima su suočena definirana geografska područja u kojima se nalaze države članice i treće zemlje. Trenutno postoje dvije makroregionalne strategije: Strate-gija EU-a za područje Baltičkog mora te Strate-gija EU-a za područje Podunavlja; treća treba biti usvojena do kraja 2014. (Strategija EU-a za jadransko-jonsku regiju), a četvrta do kraja 2015. godine (Strategija EU-a za alpsku regiju).

Kohezijska politika EU-a na internetu Europe Direct

Europe Direct mreža je informacijskih i dokumentacijskih centara o EU-u u svim državama članicama, a služi i kao središnja informacijska služba.

➔ Da biste pronašli najbliži lokalni informacijski

centar, posjetite stranicu: europedirect.europa.eu

➔ Da biste se obratili središnjoj informacijskoj službi:

Nazovite Europe Direct besplatno na broj 00 800 6 7 8 9 10 11 na bilo kojem službenom jeziku Pošaljite pitanje e-poštom na http://europa.eu/europedirect/write_to_us/index_hr.htm Započnite web-razgovor na http://europa.eu/europedirect/web_assistance/index_hr.htm

Upravljačka tijela

Na web stranicama Inforegio i ESF-a naći ćete podatke za kontakt državnih tijela odgovornih za upravljanje financiranjem u sklopu kohezijske politike u vašoj regiji. Upravljačka tijela imaju i vlastite internetske stranice na kojima su dostupne detaljne informacije o projek-tima u vašoj regiji te postupku prijave za financiranje.

Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj Ulica Augusta Cesarca 410 000 ZagrebTelefon: +385 1 4681 300E-pošta: comm-rep-zag@ec.europa.euhttp://ec.europa.eu/croatia/index_hr.htm

➔ Posjetite: ec.europa.eu/represent_en.htm

➔ Gdje mogu pronaći dodatne informacije?

http://ec.europa.eu/esf/

https://twitter.com/@EU_Regionalhttps://twitter.com/EU_social

www.facebook.com/socialeurope

www.flickr.com/euregional

http://ec.europa.eu/regional_policy

www.yammer.com/regionetworkPlatforma za suradnju na Regionalnoj politici

Web stranica Inforegio

KN-04-14-378-H

R-C

© Europska unija / G

etty Images / Shutterstock

Uvod u kohezijsku politiku EU-aza razdoblje 2014.–2020.

Lipanj 2014.

Kohezijska politika