6_stilska Restauracija u Italiji

7/23/2019 6_stilska Restauracija u Italiji

1/33

VI. predavanje:

STILSKA RESTAURACIJA U ITALIJI

akademska godina 2014./2015.

Arhitektonski fakultet Sveuilita u ZagrebuKabinet za povijest arhitekture i zatitu graditeljskog naslijea

ZATITA I OBNOVA GRADITELJSKOG NASLIJEA


2/33

III. PREDAVANJE:

zatita antikog naslijea u Rimu u doba klasicizma: Flavijski amfiteatar i Titovov slavoluk


3/33

USTROJ SLUBI ZATITE GRADITELJSKOG NASLIJEA U ITALIJI

- do 1902. godine ne postoji jedinstveno zakonodavstvo zatite i obnovegraditeljskog naslijea; temelji se na zakonima drava do ujedinjenja Italije1861. (primjerice u Rimu na temelju zakona Papinske draveiz 1474. godine)

- primjenjuju se iskustva obnove antikih kulturnih dobara u Italiji, legislativafrancuske uprave na sjeveru zemlje te iskustva engleskog Gothic Revivala i

njemakogRomantizma

- Direkcija za starine i lijepe umjetnosti (Consiglio superiore delle Antichit e

Belle Arti) utemeljena 1872. god; dunostprvog Direktora vriGiuseppe Fiorelli

- od 1882. godine Direkcija izdaje privremene smjernice za zatitu i obnovukulturnih dobara

- Regionalni uredi za konzervaciju spomenika osnovani 1891. godine

- registar kulturnih dobara uspostavljen 1902. godine, istodobno sa usvajanjem

zakona o zatitikulturnih dobara


4/33

Unutranjost bazilike San Paolo fuori le mura, Giovanni Battista Piranesi, 1749.

REKONSTRUKCIJA SV. PAVLA IZVAN ZIDINA, RIM

4.-5. st.


5/33

Ruevine bazilike San Paolo fuori le mura, Luigi Rossini, 1823.


4.-5. st.


6/33

tlocrt i popreni presjek bazilike prije poara 1823. godine


4.-5. st.


7/33

projekt rekonstrukcije bazilike, Giuseppe Valadier, 1823.

Javna je odluka

Rimljana i stranaca da

se crkva uredi kakva je

i bila: inae se vie ne

bi prepoznao onaj

slavni sv. Pavao. Lijepistupovi mogu se

nadomjestiti manje

obojenim mramorom iz

Carrare, kao i njihove

baze i kapiteli. Ima li

veeg nereda ili veeg

nepotovanja prematako uvenome

svetitu od elje da ga

se skrati i svede na

grkikri?

Carlo Fea, 1824.


4.-5. st.


8/33


4.-5. st. 1831.-1869.

Pasquale Belli (-1833.), Luigi Poletti (1833.-)


9/33

RESTAURACIJA ZAPADNOG PROELJA SANTA CROCE, FIRENCA

oko 1295.-1442.

atr. Arnolfo di Cambio

1857.-1868.

Nicolo Matas


10/33

RESTAURACIJA ZAPADNOG PROELJA SANTA MARIA DEL FIOREFIRENCA

1296.-1436.

Arnolfo di Cambio, Francesco Talenti, Filippo Brunelleschi

1871.-1887.

Emilio de Fabris

izvedeni dio proelja Arnolfo di Cambia, crte Bernandina Poccettija, 1587.


11/33


1296.-1436.


1871.-1887.

Emilio de Fabris

W. Petersen V. Funghini

E. Alvino C. Ceppi

C. BoitoL. Massardi

1867.

1862.

1864.

tri arhitektonska natjeaja provedena za zapadno proelje crkve, 1862.-1867.

Alla giustizia si

renda omaggio

E. de Fabris

E. de Fabris


12/33

EMILIOD

EFABR

IS


1871.-1887.

Emilio de Fabris

1843. 1867.1864.

NICOL

OM

ATAS

1843.

1296.-1436.


tri prijedloga E. de Fabrisa za zapadno proelje crkve


13/33

oslikano proelje izvedeno 1688.


1871.-1887.

Emilio de Fabris

1296.-1436.



14/33

REKONSTRUKCIJA POVIJESNE JEZGRE FIRENCE

grafika rekonstrukcija rimske Florentiae

DECUMANUS

CAR

DO

FORUM


15/33


ulica prije i nakon proirenja

1841.-1844.Via dei Calzaioli


16/33


Plan proirenja Firence (Pianta Poggi), Giuseppe Poggi, 1877.

1861.

ujedinjenje Italije

1864.

Firenca postajeprijestolnica Italije

------------------------

1865.

1. plan proirenja

------------------------1870.

Rim postaje

prijestolnica Italije

------------------------

1877.

2. plan proirenja

1877.


17/33


plan rekonstrukcije, 1886.arhitektonski snimak postojeeg stanja, 1888.

1888.-1890.Piazza di Mercato Vecchio


18/33


1888.-1890.

prije 1888. (gore) i nakon 1890. oko 1888. (gore) i otvorenje trga 1890.

Piazza di Mercato Vecchio


19/33

REKONSTRUKCIJA POVIJESNE JEZGRE RIMA

Plan regulacije i proirenja grada Rima, Alessandro Viviani, 1883.

1861.

ujedinjenje Italije

1870.

Rim postajeprijestolnica Italije

------------------------

1873.

1. regulatorni plan

------------------------1883.

2. regulatorni plan

------------------------

1886.

2. varijanta

regulatornog plana


20/33


plan regulacije Corso Vittorio Emanuele II, 1880.-1930.

isjeak Pianta grande di Roma, Giambattista Nolli, 1748.


21/33


Plan ureenja podruja spomenika u Rimu, Posebna kr. komisija za rimsku komunu, 1877.

plan Giardini del Campidoglio, Louis-Martin Bethault, 1813.


22/33

RESTAURACIJA PANTEONA, RIM

papa Urban VIII. Barberini nareuje skidanje bronanogpodgleda trijema za potrebe izrade baldahina bazilike sv.

Petra i topova Aneosketvrave- Quod non fecerunt barbarifecerunt Barberini

izvedba dva tornja sjevernog proelja

Piazza della Rotonda, grafika Giovanni Battista Falde, 1665.

1625.

1626.-1632.

oko 126. 1626.-1632.

Gianlorenzo Bernini ili Carlo Maderno i Francesco Borromini (nova atr.)


23/33

RESTAURACIJA PANTEONA, RIM

ureenje unutranjosti stuccoreljefom (neizvedeno)

restauracija trijema nadomjetanjemdva stupa i tri kapitela

ruenje prigraenih kua

regulacija trga

sniavanje kote trga

projekt mauzoleja pape Aleksandra VII. Chigija

1662.

Gianlorenzo Bernini

oko 126.


24/33

RESTAURACIJA PANTEONA , RIM

restauracija interijera po projektu Luigi Vanvitellija

prijedlog uklanjanja tornjeva sjevernog proelja Martial Daruakojeg podravaL'Accademia di San Luca

projekt regulacije trga G. Valadiera i G. Camporesea

fotografija Panteona i Piazza della Rotonda, prije i nakon restauracije 1893.

1747.

1811.

1812.

1893.oko 126.


25/33

JOHN RUSKIN (1819.-1900.)

- knjievniki likovni kritiar

- u vienavrata putuje Francuskom i sjevernom Italijom biljeeistanje kulturnihdobara (1835, '40.-42, '44, '45, '48, '49, '58, '68, '69, '70, '72, '74, '88.)

- zaetnikproturestauratorskog pokreta i rasprave o konzervatorskim naelima:stilska restauracija je sredstvo destrukcije autentinostipovijesnih spomenika

- izvorni spomenik, a ne njegova replika, predstavlja stvarno naslijee

- povijesna graevina je jedinstvena tvorevina obrtnika ili umjetnika uspecifinomvremenskom kontekstu (anticipacija stavova Aloisa Riegla)

- Ruskin naglaava vanost kontinuiranog odravanjapovijesnih spomenika

ZNAAJNADJELA:

The Seven Lamps of Architecture, 1849.

The Stones of Venice, 1851.-53. (3 sveska)


26/33

JOHN RUSKIN (1819.-1900.)

Ni javnost ni oni koji su zadueniza spomenike ne razumiju pravo znaenje

rijei restauracija. Ona znai najvee unitenje koje neka graevina moepretrpjeti, nakon kojega se ne mogu sakupiti nikakvi ostaci, koje prati laan

opis onoga toje unitenoRestauracija je laodpoetkado kraja.

Mi nemamo nikakvo pravo da ih diramo. Oni nisu nai. Dijelom pripadaju

onima koji su ih sagradili, a dijelom generacijama koje euslijediti (...) Brinite

se kako valja o vaimspomenicima i neeteih trebati restaurirati.

Neka vode najveu moguu brigu o svemu to imaju, a kada briga vie ne

bude dovoljna, raeneka nestane dio po dio, nego da se popravlja.

The Seven Lamps of Architecture, 1849.

Ostavite izvorni fragment i postojeu graevinu neoteenim Oblikujte ili

podignite model izvornika u nekom drugom dijelu grada, ali ne dirajte samu

graevinu,osim ako ju nije nunopoduprijeti, zatititi.

The Opening of the Crystal Palace (...), 1854.


27/33

CAMILO BOITO (1836.-1914.)

- kulturno dobro kao stratifikacija izvornika i jednakovrijednih dogradnji narednih

stilskih razdoblja svi slojevi doprinose umjetnikoj i povijesnoj vrijednostikulturnog dobra

- Prijedlog o zatiti i obnovi kulturnih dobara u 7. toaka,1883. 1. talijanskapovelja o zatitii obnovi kulturnih dobara

- restauratorski pristup ovisi o vremenu nastanka graevine:

antika - arheolokavrijednost arheolokarestauracijasrednji vijek - ambijentalna vrijednost ambijentalna restauracijamoderna (od renesanse) - arhitektonska vrijednost arhitektonska restauracija

- Boito se kritiki odnosi prema restauracijama:

dopustive su jedino u sluaju postojanja izvornedokumentacije o graevini. Svaka improvizacija iliimaginacija je neprimjerena.

- kritika Ruskina i Viollet-le-Duca

- Luca Beltrami(1854.-1933.), Boitov uenik


28/33

14.07.1902.

REKONSTRUKCIJA ZVONIKA BAZILIKE SV. MARKA, VENECIJA

9.-12. st.; 1512.-1513.

nepoznati graditelji; Bartolomeo Bon

1903.-1912.

Luca Beltrami, Gaetano Moretti (1903.-)


29/33

14.07.1902.


9.-12. st.; 1512.-1513.


1903.-1912.



30/33

14.07.1902.


9.-12. st.; 1512.-1513.


1903.-1912.



31/33

dovera e comeranatjeaj milanske Accademie di Belli Arti


9.-12. st.; 1512.-1513.


1903.-1912.



32/33

1911.

poetak radova: 25.04.1903. (svetkovina sv. Marka); zavretak 25.04.1912.

1907.

1904.


9.-12. st.; 1512.-1513.


1903.-1912.



33/33


9.-12. st.; 1512.-1513.


1903.-1912.


Documents

6_stilska Restauracija u Italiji