7 SLOBODNO VRIJEME SLOBODNO VRIJEME - unizg.hr · dokolica/slobodno vrijeme postaje sve manje masovna, a sve više individualna, odnosno organizirana u okviru manjih skupina. Također,

7

Studenti s invaliditetom

7Urednik: Damir Miholić

Autori:Roman Baštijan, Romana Đuričić,Damir Miholić, Zrinka Udiljak-Bugarinovski

SLOBODNOVRIJEME


Ovaj projekt financira se uz potporu Europske komisije. Ova publikacija odražava stajališta autora, te stoga Europska komisija ne snosiodgovornost za bilo kakvo korištenje informacija sadržanih u publikaciji.

This project has been funded with support from the EuropeanCommission. This publication reflects the views only of the author, and the Commission cannot be held responsible for any use which may be made of the information contained therein.

Popis članova projektnog konzorcija 1. Hrvatski partneri: Sveučilište u Dubrovniku, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Splitu, Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski studentski zbor, Institut za razvoj obrazovanja2. EU partneri: Sveučilište Aarhus (Danska), Sveučilište Göteborg (Švedska), Sveučilište Masaryk (Češka), Sveučilište Strathclyde (Velika Britanija)

158757-TEMPUS-1-2009-1-HR-TEMPUS-JPGR.

www.eduquality-hr.com

1 OPĆE SMJERNICE

2 PROSTORNA PRISTUPAČNOST

3 PRISTUP INFORMACIJAMA I USLUGAMA

4 IZVOĐENJE NASTAVE I ISHODI UČENJA

5 MENTORSTVO I KONZULTACIJE

6 MEĐUNARODNA MOBILNOST STUDENATA

7 SLOBODNO VRIJEME

8 PSIHOSOCIJALNE POTREBE STUDENATA

Stu

den

ti s

inva

lidite

tom

SLOBODNOVRIJEME


Urednik:Damir Miholić

Autori:Roman Baštijan, Romana Đuričić,Damir Miholić, Zrinka Udiljak-Bugarinovski

7

Knjiga-7_Fin1.qxd:Layout 1 3/21/12 7:20 PM Page 1

Izdavač: Sveučilište u Zagrebu

Urednica zbirke priručnika “Studenti s invaliditetom”: Lelia Kiš-Glavaš

Urednik: Damir Miholić

Lektura: Vlatka Kranželić

Grafička priprema: ABS95 d.o.o.

Tisak: Offset NPGTO d.o.o.

Naklada: 1100 kom.

CIP zapis dostupan u računalnome katalogu

Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 802702

ISBN 978-953-6002-63-4 (cjelina)

ISBN 978-953-6002-61-0 (7)

∂ Sva prava pridržana.

Cjelokupnom izvedbom (sadržajem i strukturom sadržaja, grafičkom pripremom, tiskom iopremom) ova je serija priručnika prilagođena za korištenje osobama s invaliditetom.Naslovi priručnika prepisani su na hrvatsku brajicu, a brajični taktemi standardnih suMarburg Medium dimenzija.Pojmovi koji se koriste u ovome priručniku, a koji imaju rodni značaj, bez obzira na to koristeli se u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod.

Knjiga-7_Fin1.qxd:Layout 1 3/28/12 8:12 AM Page 2


SLOBODNOVRIJEME

O priručnicima

Ovaj je priručnik dio zbirke priručnika nadnaslova“Studenti s invaliditetom” koja je nastala u okviruTempus projekta (u kategoriji združenih projekata)“Education for Equal opportunities at CroatianUniversities − EduQuality” (Nr: 158757-TEMPUS-1-2009-1-HR-TEMPUS-JPGR) nositelja Sveučilišta uZagrebu.

Svrha priručnika je doprinos izjednačavanjupristupa visokom obrazovanju studentima sinvaliditetom informiranjem, educiranjem isenzibiliziranjem sveučilišnih nastavnika, stručnog iadministrativnog osoblja na rektoratima,fakultetima i akademijama o specifičnimpotrebama studenata s invaliditetom u sustavuvisokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj.

Studentima s invaliditetom smatramo studente soštećenjima vida i sluha, motoričkimporemećajima, kroničnim bolestima, specifičnimteškoćama učenja (disleksija i ADHD) te studente sapsihičkim bolestima i poremećajima. Svrstavajućiove studente u skupinu studenata s invaliditetomnikako nam nije bila namjera stigmatizirati ih ilietiketirati, nego ukazati na potrebu prilagodbeakademskih sadržaja njihovim mogućnostima iprezentirati neke primjere takvih prilagodbi.

U izradi priručnika sudjelovali su predstavnici svihpartnerskih institucija u Projektu: akademsko,stručno i administrativno osoblje sa Sveučilišta u


Zagrebu, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera uOsijeku, Sveučilišta u Rijeci, Sveučilišta u Zadru,Sveučilišta u Splitu i Sveučilišta u Dubrovniku,predstavnici studenata sa i bez invaliditetaHrvatskoga studentskog zbora, predstavnik Institutaza razvoj obrazovanja te svojim velikim iskustvomu pružanju potpore studentima s invaliditetom, ali ikonkretnim smjernicama i savjetima, stručnjaci snaših inozemnih partnerskih institucija: AarhusUniversity, Masaryk University, University ofStrathclyde i University of Gothenburg.

Pojedinačno priručnici uglavnom pokrivaju važnapodručja svakodnevnog akademskog životastudenata definirajući ih i ukazujući na njihovuvažnost u stjecanju potrebnih profesionalnihkompetencija. Istovremeno, oni svojim sadržajemukazuju na prepreke koje mogu postojati u odnosuna dostupnost studentima s invaliditetom, ali inastoje definirati preduvjete kojima bi se preprekešto jednostavnije prevladale, pazeći pritom da sene kompromitiraju definirani akademski standardi.Ukazujući na prava svih studenata na jednakpristup obrazovanju i predlažući mjere kojima ječesto na vrlo jednostavan način i bez dodatnihfinancijskih sredstava moguće izjednačitimogućnosti studentima s invaliditetom u visokomobrazovanju, približavamo se i nastojanjima da sedefiniraju jasni standardi pristupačnosti za ovuskupinu studenata na nacionalnoj razini.

Koristim ovu priliku kako bih zahvalila svima kojisu sudjelovali u izradi ovih priručnika, direktno iliindirektno, a posebice bivšim, sadašnjim, ali i


budućim studentima s invaliditetom koji su, i kojiće, svojom upornošću, hrabrošću, strpljivošću ivelikom motivacijom, ali i ukazujući na potrebe inajjednostavnije načine zadovoljenja tih potreba,graditi toliko potreban sustav potpore studentima sinvaliditetom u visokom obrazovanju u RepubliciHrvatskoj. Ipak, njihovi bi napori bili uzaludni bezčitavog niza sveučilišnih nastavnika, stručnjaka izaposlenika u administraciji koji su bez postojanjajasnih smjernica, ali vodeći se empatijom i željomza unapređenjem sustava, omogućili da potporastudentima s invaliditetom zaživi u praksi. Vjerujemda će im ovi priručnici omogućiti jasnije i sustavnobuduće djelovanje.

Lelia Kiš-Glavaš, voditeljica projekta


SLOBODNOVRIJEME


Urednik

Autori

Recenzenti

Urednik

mr. sc. Damir Miholić ∑ predavač na Odsjeku zamotoričke poremećaje, kronične bolesti i artterapije Edukacijsko-rehabilitacijskog fakultetaSveučilišta u Zagrebu

Autori

Roman Baštijan, dipl. oecc ∑ studentposlijediplomskog studija Ekonomskog fakultetaSveučilišta u Zagrebu

Romana Đuričić, dipl. soc. radnik ∑ referent uStudentskoj referadi Akademije likovnih umjetnostiSveučilišta u Zagrebu

mr. sc. Damir Miholić ∑ predavač na Odsjeku zamotoričke poremećaje, kronične bolesti i artterapije Edukacijsko-rehabilitacijskog fakultetaSveučilišta u Zagrebu

Zrinka Udiljak-Bugarinovski, prof./dipl. knjiž. ∑voditeljica Knjižnično dokumentacijskog centraEkonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu



SLOBODNOVRIJEME

Recenzenti

prof. dr. sc. Nataša Jokić-Begić, redovitaprofesorica na Odsjeku za psihologiju, Filozofskifakultet, Sveučilište u Zagrebu

prof. dr. sc. Lelia Kiš-Glavaš, redovita profesoricana Odsjeku za inkluzivnu edukaciju irehabilitaciju, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet,Sveučilište u Zagrebu

doc. dr. sc. Valentina Kranželić, docentica naOdsjeku za poremećaje u ponašanju, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Sveučilište u Zagrebu


Predgovor

Predgovor

Sadržaj ovog priručnika obuhvaća područjeslobodnog vremena kao važnog područja u životusvake osobe, tako i u životu studenata sinvaliditetom. Studentske obveze obuhvaćaju velikidio svakodnevice studenata, ali u cjelini osobnostistudenata čine tek jedan dio, vezan uzprofesionalnu edukaciju, usmjerenost premabudućem zanimanju i aktivnom sudjelovanju natržištu rada. Drugi dio osobnosti odnosi se naemocionalne i socijalne aspekte, koji općenito zaosobe s invaliditetom predstavljaju značajnopodručje u kontekstu njihove integracije i aktivnogsudjelovanja u životu zajednice. Naravno da nepostoji jasno određena granica izmeđuprofesionalnog i privatnog (emocionalnog,socijalnog) područja života, ali neupitno je da seova područja međusobno prožimaju i djeluju jednona drugo, izmjenjujući se po razini dominantnosti urazličitim razdobljima života, ali uvijek sudjelujućiu uspostavljanju harmonije života osobe.

U uvodnom dijelu priručnika analiziran je pojamslobodnog vremena iz gledišta nekih sociološkihteorija i razmatrana je njegova općenita uloga uživotu osobe. Nadalje, opisani su rezultati jednogpilot-istraživanja koje je za potrebe priručnikaprovedeno na uzorku od 19 studenata sinvaliditetom registriranih na sastavnicamaSveučilišta u Zagrebu, s ciljem prikupljanja nekihinformacija o načinima provođenja slobodnogvremena studenata Sveučilišta u Zagrebu.


Kultura i umjetnost obuhvaćeni su kroz nekolikopoglavlja u kojima su razmatrani pojediniumjetnički mediji (likovnost, glazba, ples,kazalište). Opisane su neke antropološkekarakteristike ovih medija, njihovo povijesnoutemeljenje, kao i utjecaj koji imaju na osobu kaobio-psiho-socijalnu strukturu, odnosno na njezinefizičke, psiho-emocionalne i socijalne aspekte.Naglašena je važnost umjetnosti kao načinaprovođenja slobodnog vremena studenata sinvaliditetom, bilo kao promatrača, publike ili kaoaktivnih sudionika, odnosno umjetnika/stvaratelja.Također su opisani neki projekti u kojima osobe sinvaliditetom kroz umjetnički izričaj progovaraju ovlastitom identitetu i traže jednakost, ravnopravnosti mjesto suživota s osobama bez invaliditeta. Danisu neki primjeri umjetnika s invaliditetom, kao ipreporuke koje mogu na razini visokoškolskihustanova, umjetničkih i drugih institucija biti nitvodilja u potpori studentima s invaliditetom injihovim inicijativama prema organiziranjuslobodnog vremena.

U poglavlju o športu razmatrana je njegova uloga ivažnost u očuvanju mentalnog i fizičkog zdravljasvake osobe, kao i dodatni aspekti (rehabilitacijski isocijalizacijski) koje športska aktivnost nudiosobama s invaliditetom. Navedeni su primjeristudenata s invaliditetom koji u športskimaktivnostima nalaze bitan dio samorealizacije, kaoi neki projekti koji podupiru sudjelovanjestudenata s invaliditetom u športsko-rekreacijskimaktivnostima.


SLOBODNOVRIJEME


U zasebnim poglavljima, kao načini provođenjaslobodnog vremena razmatrane su aktivnostivolontiranja te mogućnosti sudjelovanja uaktivnostima studentskih i drugih udruga. Dani suprimjeri iskustava studenata s invaliditetom kaovolontera te su navedene preporuke institucijama iorganizacijama u cilju jačanja potpore studentima sinvaliditetom u realizaciji njihove uloge volonteraili člana udruge ili organizacije.

Za sve razmatrane načine provođenja slobodnogvremena naglašena je potreba osiguravanjapreduvjeta za njihovu realizaciju. S jedne strane, toje inicijativa studenata, a s druge osiguravanjeprostorne pristupačnosti, pristupačnosti informacijai razumijevanje problematike invaliditeta i težnjeovih osoba za jednakim mogućnostima u svimaspektima života. U tom je smislu i cilj ovogpriručnika da, iz gledišta provođenja slobodnogvremena, pruži prilog ideji poboljšanja kvaliteteživota studenata s invaliditetom.

Damir Miholić


13

19

29

61

73

77

83

93

96

97

Sadržaj

UVOD

ISTRAŽIVANJE O PROVOĐENJU SLOBODNOGVREMENA STUDENATA S INVALIDITETOM NASVEUČILIŠTU U ZAGREBU

KULTURA I UMJETNOST

ŠPORT I REKREACIJA

PUTOVANJA

VOLONTIRANJE

AKTIVNOSTI UDRUGA

ZAKLJUČAK

POJMOVNIK

LITERATURA



UVOD



15


SLOBODNOVRIJEME

O slobodnom se vremenu uglavnom govori ukontekstu rada, a slobodno vrijeme kao područjeistraživanja i promišljanja dio je i različitih novijihsocioloških teorija. Termin koji se koristi kaosinonim slobodnog vremena jest dokolica. StanleyParker, jedan od prvih teoretičara u ovomepodručju (prema Haralambos i Holborn, 2002),definira dokolicu kao ostatak vremena koji jepreostao nakon ispunjavanja vremena za rad iradne obveze (što se odnosi na plaćeno zaposlenje,ali uključuje i dodatne aktivnosti vezane uz njegakao primjerice putovanje do radnog mjesta),neradne obveze (kućanski poslovi i briga očlanovima obitelji) i zadovoljavanje fiziološkihpotreba kao što su hrana, spavanje i dr. Načinprovođenja slobodnog vremena/dokolice, premaistome teoretičaru, može se izabrati prema načeluproširenja rada (razvoj ličnosti, znanja, kao recimočitanje literature), neutralnosti (obiteljski život,rekreacija) ili prema načelu suprotnosti (druženje sprijateljima).

Teorije dokolice/slobodnog vremena povezuju se is pitanjem “slobode“. Ken Roberts, primjerice, spojmom dokolice povezuje samo ono vrijeme kojeosoba provodi u aktivnostima koje je samostalnoizabrala i u kojima ne postoji element obveze.Također, ove modernističke teorije, koje promatrajuslobodno vrijeme/dokolicu u kontekstu razvijenihkapitalističkih društava, ovu mogućnost izbora vežuuz faktore osobnog svjetonazora, životnog stila,spola i društvene skupine kojoj osoba pripada, kaoi relativnu organiziranost i usmjerenost sadržajaslobodnog vremena (Haralambos i Holborn, 2002).


16

UVOD

Postmodernističke teorije, pak, kao ona SheileScraton i Petera Bramhama, smatraju dadokolica/slobodno vrijeme postaje sve manjemasovna, a sve više individualna, odnosnoorganizirana u okviru manjih skupina. Također,dokolica je sve više komercijalizirana i usmjerenana uživanje, kao i na izražavanje osobnogidentiteta. Dokolica je ujedno sve više vezana uz“… poželjan oblik tijela“, kao i uz fenomensimulirane stvarnosti (videoigre, virtualna stvarnost)i snažnog utjecaja medija (Haralambos i Holborn,2002).

Sociološke teorije promatraju slobodnovrijeme/dokolicu i u globalnom kontekstu upovezanosti s političkim i ekonomskimčimbenicima koji oblikuju konkretno društvo, atakođer i kao fenomen koji se tiče svakodnevnoga,konkretnog života pojedinca. Prema Driveru(Wehmeyer i sur, 1992), slobodno vrijeme zapojedinca od osobite je važnosti kroz najmanje šestaspekata: a) fiziološki aspekti (smanjenjeincidencija bolesti i osjećaj poboljšanjazdravstvenog stanja); b) psihofiziološki aspekti(smanjenje napetosti i tjeskobe, rast osjećajadobrobiti); c) psihološki aspekti (rast osjećajasamopouzdanja, slobode i nezavisnosti, poboljšanapercepcija kvalitete života); d) sociokulturni aspekti(sudjelovanje u kulturnim događanjima uzajednici); e) aspekti zaštite okoliša (svijest opotrebi zaštite okoliša, te kulturne i povijesnebaštine) i f) ekonomski aspekti (povećanjemogućnost zapošljavanja).


17


SLOBODNOVRIJEME

BilješkeSlobodno se vrijeme spominje i u članku 24.Deklaracije Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima(UN, 1948) prema kojem: “Svatko ima pravo naodmor i slobodno vrijeme…“. U kontekstu politikeprema osobama s invaliditetom i strategijama kojesu sadržane u različitim aktima, slobodno sevrijeme također navodi kao važan aspekt životaosoba s invaliditetom i sastavni su dio smjernica ipreporuka u nacionalnim strategijama rehabilitacijei integracije osoba s invaliditetom (PovjerenstvoVlade RH za osobe s invaliditetom i Ministarstvoobitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti,2008 (današnje Ministarstvo socijalne politike imladih)). Ove smjernice odnose se naizjednačavanje prava osoba s invaliditetom umogućnostima provođenja slobodnog vremena,poticanje integracije i sudjelovanja osoba sinvaliditetom u športskim i kulturnim događanjimate pristupačnost sadržaja (prostorna i tehničkapristupačnost).

U kontekstu u kojem se slobodno vrijeme promatrakao dio života populacije studenata s invaliditetom,radne se obveze mogu promatrati kao dio vremenavezan uz obveze koje zahtijeva studiranje, odnosnokao dio vremena koji se provodi na predavanjima,seminarima, vježbama i praktikumima, a također ikao vrijeme za učenje sadržaja koje zahtijevastudij. Ostali dio vremena može se smatratislobodnim vremenom koje, između ostalog, mogučiniti i aktivnosti koje imaju karakteristike rada(volontiranje, povremeni plaćeni poslovi), ali seodvijaju izvan perioda akademskih, studijskihaktivnosti.



ISTRAŽIVANJE

O PROVOĐENJU

SLOBODNOG

VREMENA

STUDENATA

S INVALIDITETOM

NA SVEUČILIŠTU

U ZAGREBU



21


SLOBODNOVRIJEME

Vrsta i stupanj oštećenja Broj studenata

Sljepoća, 100% 1Nagluhost, 70% 2Paraplegija, 100% 3Tetraplegia, 100% 1Parapareza, 80% 1Cerebralna paraliza, 80% 1Spastična tetrapareza, 90-100% 3Mišićna distrofija, 100% 1Disleksija i disgrafija 2Tjelesni invaliditet 90-100% 3Tumor, epilepsija, tjelesna oštećenja 60% 1

Tablica 1. Broj studenata u uzorku s obzirom na vrstu istupanj oštećenja

U cilju dobivanja nekih informacija o načinimaprovođenja slobodnog vremena studenataSveučilišta u Zagrebu, provedeno je istraživanjekoje je obuhvatilo uzorak od 19 studenata sinvaliditetom registriranih na sastavnicamaSveučilišta u Zagrebu. Uzorak je činilo 8 studenticai 11 studenata, kronološke dobi između 21 i 35godina. U Tablici 1. prikazan je broj studenata uuzorku s obzirom na vrstu i stupanj oštećenja.

Oblikovan je anketni upitnik koji je sadržavao 19pitanja koja su se odnosila na: a) mjesto i načinprovođenja slobodnog vremena; b) druženje ili ne-druženje s drugima tijekom slobodnog vremena; c)razinu zadovoljstva provođenjem slobodnogvremena; d) korištenje usluga osobnog asistenta; e)korištenje usluga Studentskog servisa; f)sudjelovanje na studentskim događanjima iputovanjima; g) dodatne edukacije; h) procjenu


22

razlika između slobodnog vremena studenata sa ibez invaliditeta; i) podatke o ispitaniku (spol,godina rođenja, godina prvog upisa, stupanjoštećenja/invaliditeta). Ispunjavanje upitnika bilo jeanonimno.

Rezultati ankete pokazali su da najveći brojstudenata s invaliditetom slobodno vrijeme provodiu studentskoj sobi (14) u kafićima i klubovima (7),na fakultetu (6), na koncertima i u prirodi (5), uknjižnici (3), dok tek manji broj studenata sinvaliditetom (2) slobodno vrijeme provodi uprostorima studentskog doma, galerijama,športskim dvoranama (Slika 1.).

ISTRAŽIVANJE O PROVOĐENJUSLOBODNOG VREMENA STUDENATA S INVALIDITETOMNA SVEUČILIŠTU U ZAGREBU

Slika 1. Rezultati ispitanika na anketnom pitanju: “Gdjenajčešće provodite svoje slobodno vrijeme?“

Zanimljiv je podatak da nijedan student nijeodabrao kazalište kao mjesto za provođenjeslobodnog vremena. Također, 16 studenata ne treba


23


SLOBODNOVRIJEME

Bilješke

Na anketno pitanje “Provodite li slobodno vrijemečešće sami ili u društvu drugih osoba?“, relativnovelik broj studenata s invaliditetom (9) odgovorio jeda slobodno vrijeme provode sami, bez društva, štou usporedbi s podatkom da ih najveći broj provodiu studentskoj sobi i to za računalom ili uzteleviziju, ukazuje na potrebu poticanjaizvannastavnih aktivnosti studenata s invaliditetom.Sudjelovanje u tim aktivnostima može utjecati nastupanj socijalizacije, unapređenje komunikacije,stvaranje određene forme ponašanja itd. Najveći

Slika 2. Rezultati ispitanika na anketnom pitanju: “Kakoprovodite slobodno vrijeme?“

posebno mjesto za provođenje svoga slobodnogvremena.

Izbor aktivnosti u slobodnom vremenu (Slika 2.)komplementaran je s mjestom provođenjaslobodnog vremena, na što ukazuju i podaci danajveći dio studenata provodi vrijeme zaračunalom (17), izlazeći s prijateljima (11) igledajući televiziju (10).


24

broj studenata s invaliditetom (Slika 3.) provodivrijeme s bliskim prijateljima (11), s drugimstudentima (4), a podjednak ih se broj izjasnio daslobodno vrijeme provodi s drugim studentima sinvaliditetom i članovima obitelji (2). Nijedan sestudent nije izjasnio da slobodno vrijeme provodi sdrugim osobama s invaliditetom, što može otvoritinova područja za istraživanje, kao što je npr.ponuda i prilagođenost objekata i sadržajaosobama s invaliditetom u udrugama, savezimaitd., koji nisu orijentirani isključivo na osobe sinvaliditetom

Na anketno pitanje “Postoje li moguće prepreke iliteškoće u organiziranju slobodnog vremena?“, 12studenata s invaliditetom odgovorilo je da preprekeili teškoće ne postoje. Ostalih 7 studenata kaoglavne prepreke navodi organizaciju prijevoza,udaljenost mjesta gdje se želi provesti slobodnovrijeme, prostornu nepristupačnost (mnogo stuba,udaljenost sanitarnih prostora, nepostojanje


Slika 3. Rezultati ispitanika na anketnom pitanju: “S kojimosobama najčešće provodite slobodno vrijeme?“


25


SLOBODNOVRIJEME

Bilješke

Pomoć osobnog asistenta ili druge osobe koristi 7studenata. Kao područja u kojima im asistent ilidruga osoba pomaže, studenti navode medicinskupomoć, pomoć pri osobnoj higijeni, korištenjujavnog prijevoza, pomoć u kućanskim poslovima(pospremanje sobe, odlazak u trgovinu) iasistenciju na fakultetu (vođenje bilješki) istudentskim obvezama koje se obavljaju kod kuće(crtanje).

Slika 4. Rezultati ispitanika na anketnom pitanju: “Koliko stezadovoljni provođenjem slobodnog vremena?“

parkirnih mjesta za vozače s invaliditetom), potrebuza fizičkom pomoći (asistenta) i općenitonedostatak slobodnog vremena zbog obveza nafakultetu.

Svoje zadovoljstvo provođenjem slobodnogvremena 11 studenata ocijenilo je ocjenom vrlodobro, 5 dobrim, a 2 odličnim. Jedan je studentrelativno nezadovoljan provođenjem svogslobodnog vremena (Slika 4.).


26

Rezultati anketnih pitanja koja su se odnosila naneke konkretne slobodne aktivnosti vezane uzstudentsko razdoblje života bili su sljedeći: nabrucošijadi je sudjelovalo 10 studenata; naapsolventsko putovanje planira ići 8, a uslugeStudentskog servisa koristilo je 12 studenata.Studenti koji nisu sudjelovali u brucošijadi kaoglavne razloge navode nezainteresiranost,nedostatak društva s kojim bi išli na brucošijadu,bolest, lošu atmosferu i strah za vlastitu sigurnost(razbijene čaše), istovremeno odvijanje drugeaktivnosti i neprilagođenost prostora. Kao razlogodustajanja od apsolventskog putovanja najčešće sunavedeni nedostatak financijskih sredstava, a slijedenezainteresiranost, bolest, moguće komplikacijezbog invaliditeta i planiranje drugih obveza u istovrijeme. Uz posredovanje Studentskog servisa,studenti su većim dijelom obavljali poslove koji nisuvezani uz njihovu buduću struku. U anketnompitanju o zadovoljstvu i prijedlozima zaunapređenje rada Studentskog servisa, većinastudenata koji koriste te usluge izrazila jezadovoljstvo, ali i potrebu za proširenjem ponudeposlova za studente s invaliditetom, internetskiminformiranjem studenata o poslovima i boljomprostornom pristupačnošću Servisa.

Kao oblik dodatne edukacije, 8 anketiranihstudenata pohađalo je u posljednje vrijeme nekitečaj. Tečajevi su se uglavnom odnosili na učenjestranih jezika i stjecanje informatičkih znanja,odnosno, stjecanje zvanja ECDL-operatera (ECDL -European Computer Driving Licence). U jednom



27


SLOBODNOVRIJEME

Bilješkeslučaju bila je riječ o pohađanju autoškole. U usporedbi sa studentima bez invaliditeta, 9anketiranih studenata smatra da postoje razlike uprovođenju slobodnog vremena između njih ikolega bez invaliditeta. Glavne razlike koje navodeimaju svoj uzrok u problemima pristupačnosti iprijevoza, manjku slobodnog vremena iusklađivanju tog vremena sa studijskim obvezama irehabilitacijskim tretmanima te obilježjimavezanim uz oštećenje (manjak energije, snage iizdržljivosti).

Rezultati ovog istraživanja daju okvirnu sliku onačinima i aspektima provođenja slobodnogvremena studenata s invaliditetom. Takođerocrtavaju neke probleme s kojima se studentisusreću i koji mogu postati baza za razvijanjetematskih diskusija i istraživanja o sadržajima kojistudentima s invaliditetom omogućuju kvalitetnijeprovođenje slobodnog vremena. U ispitivanjetakvih potreba nužno je uključiti studente sinvaliditetom, koji su praktički prvi izvorinformacija za definiranje potreba, a na temeljukojih se razvijaju različite vrste aktivnosti uslobodno vrijeme. Ovakvi bi programi trebali bitidio općeg plana obrazovnih institucija i sveučilišta.



KULTURA

I UMJETNOST



31


SLOBODNOVRIJEME

Kultura (lat. colere - nastanjivati, uzgajati, štititi,štovati) se odnosi na cjelokupno društveno nasljeđegrupe ljudi koje uključuje naučene obrascemišljenja, simbola, osjećanja i djelovanja nekegrupe, zajednice ili društva, kao i na izraze tihobrazaca u materijalnim objektima. Onapredstavlja nadogradnju čovjekove tjelesne,biološke prirode i spoj te bazične prirode individues društvom i duhovnošću u najširem smislu. U tomkontekstu čovjek je i biće slobode koje, uokolnostima determiniranosti svojom biološkomprirodom, pripadnošću određenom vremenu,prostoru i skupini, odnosno određenoj kulturi, imamogućnost oblikovati svoju individualnost i život.Osnovni smisao kulture uvijek je bio “…održanje ihumaniziranje čovjekovih prirodnih datosti,oplemenjivanje i napredak ljudskog opstanka“(Skledar, 2001). Ova težnja, povijesno gledano, bilaje i jest sastavni dio svih kulturnih epoha, od“primitivnih“ do suvremenih, i ona je određivala, iodređuje, djelatnost čovjeka koji teži zadovoljenjuosnovnih životnih potreba, ali i oblikovanju svogodnosa prema svijetu u kojem živi i prema njegovutumačenju. Bitno je razumijevanje povijesnog isocijalnog određenja kulture i izbjegavanjeklasifikacija na “dobre“ i “loše“ kulture, “elitne“ i“ne-elitne“, “primitivne“ i “visokorazvijene“, jersvaka je od tih kultura kulturna na svoj način iupravo u toj različitosti leži i slikovitost razvojaljudske vrste, odnosno kako navodi Skledar (2001)“…iako je čovjekov svijet i život oduvijek biosložen, upitan i neizvjestan, a njegovo kretanje upovijesti ne samo napredovanje… nego i zastoji,spoticanja, pa i nazadovanja, čovjek je u tom


32

svijetu ipak, često i na dramatske načine opstao,snalazio se, otkrivao ga i kulturom, stvaralaštvom,svladavao“. Postojanje stvaralačkog duha upovezanosti sa svrsishodnim radom proizvodikulturna dobra i vrijednosti (kako materijalna, takoi nematerijalna), a također omogućuje nadilaženjezadanih odrednica života kroz, primjerice,filozofiju ili umjetnost.

Umjetnost je ljudska djelatnost estetskogoblikovanja govornom i pisanom riječju, zvukom,glasom, bojom, plastičnim oblikom, pokretom…Ona uključuje i znanje o umjetnosti, o njezinojpovijesti, njezinu jeziku i aktualnim kretanjima, asve to uz pomoć različitih kulturno-umjetničkih, alii znanstvenih institucija (muzeji, galerije, knjižnice,izdavači, umjetnička kritika, koncertne dvorane,fakulteti, instituti…). Tradicionalno se umjetnošćusmatra književno stvaranje (proza, lirika i drama),glazba (pjevanje i sviranje - tradicionalne, klasične,jazz, rock… glazbe), likovno stvaranje (slikarstvo,kiparstvo, fotografija, arhitektura), te predstavljačkostvaranje (kazalište, ples, film, video…).

Umjetničko stvaranje posredovano je inspiracijom,stvaralačkim zanosom i stvaralačkim procesom “…koji jedino sam umjetnik može pratiti u potpunosti,ali je on njime toliko zaokupljen da mu je teškoobjasniti ga.“ (Janson, 1989). Stvoreno djeloumjetničkim čini originalnost i ono, nastalo izmašte, osjećaja i ruku umjetnika djeluje i na misli,osjećaje i maštu promatrača, odnosno, publike.Spoznaje o utjecaju umjetničkih medija na psihičke,fiziološke, imaginativne, kognitivne i socijalne

KULTURAI UMJETNOST


33


SLOBODNOVRIJEME

Bilješkemehanizme čovjeka znanstveno su utemeljene, kaoi njihova važnost u poticanju kvalitete života. Iakoapstraktna, umjetnost nudi mogućnost iznanstvenog promišljanja jer ona se zajedno saznanošću, kako to navodi Prstačić (1999), nalazi “…na istom putu u otkrivanju razvojnog potencijalaživota,… samo se koristi drukčijim jezikom,metodama istraživanja i izražavanja.“ U svakomslučaju, govoreći o umjetnosti i čovjeku, uvijek segovori o estetici kao dimenziji čovjekova iskustva injezinoj egzistencijalnoj ulozi u doživljavanjulijepog-ružnog, užitka-boli, ljubavi-mržnje itd.(Prstačić, 2002).

Anketa, navedena u prvom poglavlju ovogpriručnika, pokazala je da 7 studenata sinvaliditetom slobodno vrijeme najčešće provodiposjećujući kulturne ustanove i manifestacije. Napitanje “Kako provodite slobodno vrijeme?“ njih 4odgovorilo je da slobodno vrijeme provodi pratećineke kulturne sadržaje. U kontekstu uloge kojugeneralno kultura i umjetnost imaju (ili bi mogleimati) u životu čovjeka, kao oblik provođenjaslobodnog vremena, ali i kao profesija, mogućnostiza uključivanje nude postojeći kulturno-umjetničkisadržaji, ali postoji i velik broj potencijalnihmogućnosti za realizaciju sadržaja vezanih zaispunjavanje slobodnog vremena studenata sinvaliditetom. S jedne strane može se govoriti osudjelovanju u umjetničkim događanjima izpozicije promatrača, publike, a s druge strane kaoaktivnog sudionika umjetničkog stvaranja krozsamostalni angažman ili kroz organizirane obliketečajeva i radionica.


34

Likovne umjetnosti

Osjećaje i razmišljanja moguće je, kroz kreativničin i zaobilazeći verbalnu eksploraciju, simboličkipredočiti nekom od tehnika likovnih umjetnosti iliprepoznati te osjećaje i misli, simbolizirane unekom, već oblikovanom, likovnom djelu. Idejaovakve simboličke reprezentacije datira iz vremenacrteža u špiljama, koji su bili izraz duboke potrebedrevnog čovjeka da zabilježi svoju svakodnevicu(lov, borbu…) ili da kroz oslikavanja tijela iupotrebu maske ritualni ples učini “učinkovitijim“.Likovno umjetničko oblikovanje (slike, crteža,grafike, skulpture…) predstavlja komunikacijuunutarnjih predodžbi osobe i materijala kojim seoblikuje djelo. Svaki element djela (korištene boje,teksture, materijali, oblici…) te međusobnaorganizacija (kompozicija) elementa, postupnograde simboličku cjelinu punu značenja, nezanemarujući pritom proces koji se odvija tijekomstvaranja. Autor ima mogućnost promatratimaterijalizaciju svoje unutrašnje vizije iz različitihperspektiva, promišljati je, razvijati i mijenjati.

U kontekstu likovnog stvaranja osoba sinvaliditetom, osnovna intencija stvaralaštvajednaka je kao i kod osoba bez invaliditeta. Kaoprimjer navedena su razmišljanja studenta sinvaliditetom o osobnom značenju umjetničkogstvaranja:

KULTURAI UMJETNOST

Likovne umjetnosti


35


SLOBODNOVRIJEME

Bilješke...iz života

Umjetnost ∑ životni senzibilitetVolim misliti, no imat ću pravo ako kažem da ječovjek kreacija i dio velike umjetnosti zvane život.Čovjek sam bira svoj put, a vrijeme piše stihove.Moj je život također velika umjetnost. Oddjetinjstva pa do današnjih dana, svaka mojamisao, osjećaj, koji proizlaze iz senzibilnog dijelasvakog od nas, pripadaju svim smjerovimadefinirane umjetnosti.

Likovna umjetnost, čime se službeno bavim,oplemenila je u mnogočemu moj život. Nastavilame je oblikovati i pripomagati u stvaranjukvalitetnih temelja za prosperitetan život. Život ukojem leži ljepota, smisao, razumijevanje iambicija. Život bez smisla, bez kreacije duha biobi, ne samo meni nego i drugima, uistinutjeskoban.

Prilikom zdravstvenih teškoća i činjenice damehanički mnogo toga nisam mogao obavljati,ispunjavala me je, primjerice, glazbena umjetnost.Odvraćala mi je pozornost s problema kao što,vjerujem, i mnogim drugima također pomaže.

Krivo je doživljavati kreaciju samo kao profesiju,ustaljenu naviku koja nam omogućava financijskunezavisnost ili kakav slijed okolnosti, nego shvatitida sva ljepota formi i ideja dolaze upravo iz nas.Mi stvaramo umjetnost koja oplemenjuje našeživote ako smo dovoljno plemeniti shvatiti svoje


36

ambicije kako bismo živjeli jedan sretan i konačnozdrav, potpun život.Ivan Fodor apsolvent preddiplomskoga sveučilišnog studijaAnimirani film i novi mediji na Akademiji likovnihumjetnosti Sveučilišta u Zagrebu

Dobra praksa

Udruga za kulturu osoba oštećena sluha Hrvatske“Svijet tišine“ kao cilj svojih aktivnosti postavila jepromicanje umjetnosti gluhih osoba kao i poticanjeintegracije osoba s invaliditetom kroz umjetnost. Ujesen 2011. godine udruga je u Splitu organiziralaMeđunarodnu izložbu gluhih umjetnika podnazivom “Tišina u zagrljaju jadranskog vala“, a nizgodina članovi udruge postižu zapažene rezultate iosvajaju nagrade na međunarodnim slikarskimnatjecanjima umjetnika s oštećenjima sluha(www.svijet-tisine.hr).

Potrebno je naglasiti da i postojeća javna galerijskaaktivnost nudi mogućnosti koje studenti s invaliditetommogu iskoristiti u provođenju svoga slobodnogvremena. Kao primjeri mogu se navesti neke muzejskeinstitucije u Zagrebu - Muzej suvremene umjetnosti,Moderna galerija i Tiflološki muzej.

Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu pružaedukacijske programe pod nazivom “Pristup“,namijenjene osobama s oštećenjima sluha, vida ili

KULTURAI UMJETNOST

Likovne umjetnosti


37


SLOBODNOVRIJEME

Bilješke

Slika 5. Slika prikazuje taktilne dijagrame skulpture Pasautora Branimira Deškovića i Portreta sa psom autoraMiroslava Kraljevića (Mrežni izvor: http://www.moderna-galerija.hr/Izlo%C5%BEbe/Detalji/tabid/2041/ItemID/325/View/Details/Default.aspx

nekim drugim oblikom invaliditeta. U okviru ovogprograma posjetitelji se mogu upoznati s radovimaumjetnika uz stručno vodstvo i prevođenje nahrvatski znakovni jezik (www.msu.hr).

Moderna galerija u Zagrebu u svojoj Taktilnojgaleriji, uz pomoć audiovodiča, taktilnih dijagramai legendi na Brailleovu pismu, slijepoj islabovidnoj publici predstavlja neka važna djelahrvatske likovne umjetnosti 19. i 20. stoljeća. Ovagalerija, prva takve vrste u Hrvatskoj i ovom dijeluEurope, otvorena je 2009. godine prikazom djelaBranimira Deškovića, Miroslava Kraljevića i AntunaDominika Fernkorna (Slika 5.). Postav galerijekontinuirano se nadopunjava (www.moderna-galerija.hr).


38

KULTURAI UMJETNOST

Likovne umjetnosti

Tiflološki muzej u Zagrebu jedan je od rijetkihspecijaliziranih muzeja u Europi koji se baviproblematikom osoba s oštećenjima vida, upoznajejavnost s njihovim načinom života i stvaralaštvom.Kroz prezentirane likovne radove, koji ispunjavajusve umjetničke kriterije, uklanjaju se predrasudeprema slijepima i slabovidnima i njihovimmogućnostima likovnog izražavanja, a s drugestrane, “… sposobnost predstavljenih autora da uskulpturi ovladaju cjelovitošću koja nastaje na putuod ideje do ruku i djela, ohrabruje i videće i slijepeda se sami okušaju u toj vrsti stvaralaštava“(www.tifloloskimuzej.hr). Kao dio muzeja postoji iTaktilna galerija u kojoj su priliku za prezentacijusvojih likovnih radova dobili i slijepi likovniamateri. Također, kroz ideju pristupačnostimuzejskih eksponata slijepim i slabovidnimosobama, ova galerija naglašava važnost taktila,kao umjetničkog djela u formi sitne plastike, reljefa

Slika 6. Slika prikazuje skulpturu-taktil Želimira Janeša“Forma ribljeg pokreta“ (Mršić, 1996)


39


SLOBODNOVRIJEME

Bilješkeili medalje, koje svojim dimenzijama, masom,volumenom i materijalom odgovara ruci, dlanu iprstima kao sredstvima percipiranja djela (Mršić,1995). Primjer umjetnika koji oblikuje taktile jeŽelimir Janeš, kipar i medaljar, koji je svojim malimtaktilnim skulpturama, primjerice “Forma ribljegpokreta” (Slika 6.) “i Jedno ∑ cvijet - ptica slijepomdječaku Draženu”, ponudio “unutrašnjem oku“osoba oštećena vida otkriće nedohvatljivog životapokreta ribe u vodi i ptičjeg leta te je time potvrdioopravdanost taktilnog stvaralaštva (Bratulić, 1992).

Korisni savjeti

Mogućnost polaženja likovnih tečajeva i radionicanudi niz institucija kao što su centri za kulturu,pučka otvorena učilišta, knjižnice, muzeji, udruge,profesionalni umjetnici… Informacije omogućnostima uključivanja studenata u ovakvetečajeve i radionice mogu biti pružene na info-pultovima na fakultetima. Bitno je naglasiti da će unekim slučajevima uključivanja studenata sinvaliditetom u navedenim institucijama bitipotrebno osigurati preduvjete koji se odnose naadekvatnu prostornu pristupačnost (više o tome upriručniku Prostorna pristupačnost), kao i naprimjenu pomoćne tehnologije (Slika 7.).

Studenti s oštećenjima vida također se moguuključiti u različite aktivnosti koje su vezane zalikovni izričaj. U komunikaciji sa studentima s


40

oštećenjima vida, uobičajeno i poželjno koristitiriječi kao što su gledaj i vidi, razgovarati o bojama isl. Poželjno je da se likovna djela opisuju, a da seneposredno iskustvo omogući prilagodbomlikovnih djela i njihovim taktilnim prikazom.Oštećenje vida nije razlog za izdvajanje studenata soštećenjima vida iz bilo koje aktivnosti koja jevezana za likovnu umjetnost.Fakultetske ustanove mogu u svojim prostorimaorganizirati likovne radionice, akcije i projekte i nataj način približiti likovno stvaralaštvo svimstudentima, tako i studentima s invaliditetom. Velikihodnici i zidovi fakulteta/akademija mogu seiskoristiti kao galerijski prostor za izlaganje likovnihradova umjetnika, ali i studenata. Kao primjer zaovo može se navesti galerija na Akademiji likovnihumjetnosti Sveučilišta u Zagrebu gdje se održavaju

KULTURAI UMJETNOST

Likovne umjetnosti

Glazba

Slika 7. Slika prikazuje osobu s cerebralnom paralizom kojaslika glavom uz pomoć kista učvršćenog na kacigi. (Mrežniizvor: http://articles.sfgate.com/2005-12-07/bay-area/17405531_1_art-center-quilt-paintings)


41


SLOBODNOVRIJEME

Bilješkeizložbe studenata Akademije, studenata nameđusveučilišnoj i međunarodnoj razmjeni,profesora te izložbe vezane za građu iz fundusa iarhiva Akademije. Također, moguće je organiziratimeđufakultetsku suradnju, za koju je dobar primjergostovanje izložbi studenata Akademije likovnihumjetnosti na Ekonomskom fakultetu. Ove suizložbe otvorene za široku javnost, što je prilika zasuradnju s cjelokupnom zajednicom i izgrađivanjupozitivnog javnog mišljenja, međusobne potpore ipovezivanja. Također, mogućnost izlaganja možebiti dodatni motiv i poticaj likovnom stvaralaštvustudenata s invaliditetom, kao oblikom provođenjaslobodnog vremena, ali i istraživanja i izražavanjavlastitih razmišljanja i osjećaja.

Glazba

Psihološki utjecaj glazbe na osobu je funkcijamogućnosti osobe za komunikaciju i identifikacijus glazbom, odnosno njezinim individualnimznačajkama. Ova komunikacija i identifikacijaomogućuje asociranje, maštanje, samoizražavanje isamospoznaju. Također, mnogobrojna istraživanjapotvrdila su utjecaj glazbe na fiziološke mehanizmeorganizma, kao primjerice krvni tlak, puls, protokkrvi, sekreciju znojnih žlijezda i disanje. Ovisno ovrsti glazbe i njezinu značenju za osobu, doći će dopromjena ovih parametara, pa tako primjerice kodslušanja umirujuće glazbe može doći dousporavanja srčanog ritma, produbljivanja disanja i


42

snižavanja krvnog tlaka (Rojko, 2002). Reakcija naglazbene ritmove vrlo je važna za opuštanje iuspostavljanje ritmičkih fizioloških pokreta unutartijela. Postoji prirodna predispozicija ljudskog tijelai njegovih fizioloških procesa da odgovore isinkroniziraju unutarnju i vanjsku okolinu. Uzglazbene podražaje, živčani sustav omogućujeinterakciju auditivne okoline i kortikalnih središta sautonomnim živčanim putovima (Bertirotti,Cobianchi, 2007). Na ovaj način glazba možeutjecati i na smanjenje stresne reakcije organizma,djelujući preko centralnog živčanog sustava nasmanjenje lučenja “stresnih hormona“ (kortizola,adrenalina…) i istovremeno poticanje lučenjaprirodnih opioida (endorfina, enkefalina…) kojiimaju važnu ulogu u uspostavljanju osjećaja ugode,generalnom smanjuju stresne reakcije te smanjujuboli. Isto tako potaknuto je lučenje imunoglobulina(IgA), koji sudjeluje u poticanju snažnijeimunološke reakcije (Krout, 2007). Slika 8.

KULTURAI UMJETNOST

Glazba

Slika 8. Srčana frekvencija (PF) i mišićna kontrakcija (EMG)dok osoba sluša: (1) Wiegenlied Johannesa Brahmsa, (2)vatrogasnu sirenu, (3) zvuk piljenja, (4) Concertino in A flatmajor Giovani Battiste Pergolesija, (5) Kalinku, (6) TelemusicKarlheinza Stockhausena, (7) Tocatu u D∑molu JohnaSebastiana Bacha, (8) Dixieland jazz, (9) verbalno rješavanjematematičkog zadatka (10) kašalj, (11) osoba je opuštena(Bertirotti, Cobianchi, 2007)


43


SLOBODNOVRIJEME

Bilješkeprikazuje primjer uspostavljanja rezonancijeizmeđu glazbe/zvuka i fizioloških odgovoraorganizma (srčane frekvencije i mišićne kontrakcije)pri različitim slušnim podražajima.Kroz svladavanje vještine sviranja instrumenta ilipjevanja (individualno ili zborsko) može se pojačatiosjećaj osobne kompetencije, a šire upoznavanje sfenomenom glazbe (povijest, teorija…) iupoznavanje sa značenjima tekstova pjesama možepotaknuti razmišljanje, empatiju i samopouzdanje(Magill i sur., 2008). U slučaju osoba sinvaliditetom aktivno bavljenje glazbom može,osim navedenog, također potaknuti društvenuintegraciju i smanjiti osjećaj izolacije. Ovisno ovrsti invaliditeta, bavljenje glazbom zahtijevat ćemožda određene prilagodbe. Za osobe s tjelesnimoštećenjima supstitucijsko korištenje dijelova tijela(primjer je kineski pijanist Liu Wei - Slika 9.) ilipomoć adaptirane kompjuterske i pomoćnetehnologije može omogućiti stvaranje glazbe.

Jedan od uobičajenih mitova vezanih za populacijuosoba s oštećenjima vida, posebice slijepih osoba,jest da imaju istančaniji sluh, bolje auditivnesposobnosti te da imaju više talenta za glazbu.Činjenica je da se osobe s oštećenjima vida posvojim sposobnostima u području glazbe ne razlikujuod drugih osoba, nego se bolje korištenje sluhapripisuje većoj upućenosti na primanje i tumačenjeinformacija prikupljenih sluhom. Ova prednost možebiti poticaj za lakše i češće afirmiranje osoba, tako istudenata, s oštećenjima vida u ovome području.


44

KULTURAI UMJETNOST

Glazba

Slika 9. Fotografija prikazuje kineskog pijanista Liu Weija,koji zbog urođene malformacije gornjih ekstremiteta klavirsvira nožnim prstimaMrežni izvor: http://lifeisreallybeautiful.com/wp-content/uploads/2010/09/liu-wei.jpg

Slika 10. Fotografija prikazuje koncert Egipatskog komornogorkestra slijepih djevojaka - Al Nour Wal Amal. (Mrežniizvor: http://www.agefotostock.com/en/Stock-Images/Rights-Managed/XU2-852172)


45


SLOBODNOVRIJEME

Bilješke

Slika 11. Fotografija prikazuje poznatu udaraljkašicu soštećenjem sluha Evelyn Glennie tijekom nastupa (Mrežniizvor: http://www.umass.edu/fac/centerwide/pressRoom/pr_images/Trondheim9.jpg)

Neki od primjera poznatih glazbenika sinvaliditetom su i Egipatski komorni orkestarslijepih djevojaka - Al Nour Wal Amal (Slika 10.) iškotska udaraljkašica s oštećenjem sluha EvelynGlennie (Slika 11.)

Korisni savjeti

Fakultet može inicirati formiranje studentskogafakultetskog zbora i/ili vokalno-instrumentalneskupine te uz minimalne troškove (ustupanjeprostora za pokuse u nekoj od prostorija fakulteta,kupnja instrumenata) osigurati kvalitetnozajedničko provođenje vremena studenata sa i bezinvaliditeta. Na info-pultu i oglasnim pločama


46

fakulteta mogu se nalaziti informacije o koncertnimdogađanjima, kao i tečajevima i glazbenimradionicama za javnost te informacije o audicijamanekih od amaterskih pjevačkih zborova. UHrvatskoj postoji niz akademskih i drugih zborova,od kojih neki već niz godina postižu značajnapostignuća, kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu(kao primjer može se spomenuti Akademski zbor“Ivan Goran Kovačić“ koji djeluje pri istoimenomakademskom kulturno-umjetničkom društvu ∑www.igk.hr).

Ples

Ples kao umjetnost i kao socijalna aktivnost svojepočetke bilježi u ritualnim obredima drevnihnaroda i u bliskoj je vezi s glazbom, odnosnoritmom i emotivnom energijom koju glazbaasocira. Ritualni je ples imao strogo određenukoreografiju pokreta, glazbe, zvuka i kostimografijei kroz takvo je simboličko, pojačano, značenjeimao funkciju osnaživanja, liječenja i okupljanječlanova zajednice kroz iskonsku potrebu za(samo)spoznajom, kreacijom i transcendencijom(Miholić i sur., 2009). I danas ples ima identičnefunkcije, a utjecaj plesa na čovjeka, njegovorganizam, psihu i socijalizaciju predmet su iznanstvenih istraživanja. Tako, primjerice,istraživanja potvrđuju da je ples korisna aktivnostkoja podupire cjelovit životni potencijal osobe, rastsamopouzdanja i smanjenje anksioznosti.

KULTURAI UMJETNOST

Ples


47


SLOBODNOVRIJEME

BilješkeIstraživanja kemijskih promjena tijekom plesa,također su pokazala povećanje razine nekihhormona i neuroprijenosnika, kao primjericeendorfina (“hormona sreće“) koji smanjujudepresiju, agresivnost i anksioznost, snižavajurazinu boli i potiču pozitivne emocionalnereakcije. Ples se može upotrebljavati u rehabilitacijiosoba s invaliditetom radi poboljšavanja fizičkih ipsiholoških funkcija. Njime se poboljšavamobilnost i kondicija mišića te se smanjuje mišićnanapetost. Čovjek uz ples poboljšava sliku o sebi ipovećava osjećaj samopouzdanja. Plešući, družimose s ljudima, postajemo spontaniji i kreativniji(Livnjak, 2008; Miholić i sur., 2007).

... iz života

“Za mene je ples nešto posebno, strastveno,nedodirljivo, nedokučivo, uzbuđujuće, a opetobično. Plesom sam se počeo baviti za vrijemeosnovnoškolskog obrazovanja. Plesanje je našerođenjem stečeno pravo. Plešući postajemospontaniji, kreativniji, učimo se kretati, povezujemose s drugim ljudima i samim sobom. Ples jeuniverzalni, neverbalni jezik koji ne poznaje rasnediskriminacije, invaliditet, kulturalne razlike...Plesom mogu biti ono što želim: seksipilan, a opetu jednu ruku agresivan i ekspresivan. Moždanekomu to zvuči smiješno, ali kroz ples, pokret iglazbu pokazujem svoje osjećaje, razmišljanja,stanje u kojem se nalazim... Činjenica je da postoje


48

interindividualne razlike među ljudima i njihovimdoživljavanjem plesa, glazbe i ritma. Moje osobnoiskustvo govori: kada se osjećam bespomoćnim, uzpomoć plesa i glazbe vidim nadu i to mi pomaževjerovati u bolje sutra. Ples mi daje ljubav da opetvjerujem. Život nam donosi tugu i bol, ali čarolijomplesa sve se to odagna. Plesom dobivam osjećaj dasve mogu prevladati i postići. Znao sam biti na dnui slomljen, ali uvijek sam se uzdignuo i krenuodalje zahvaljujući plesu i njegovoj moći.“Slađan Livnjak, student s paraplegijom

Korisni savjeti

Kroz inicijativu studenata i/ili fakulteta može sepokrenuti aktivnost fakultetske plesne grupe ilitečaja društvenih plesova, kroz ustupanje prostoraza pokuse i pokrivanje troškova opreme plesnepredstave. Članove grupe mogu činiti svizainteresirani studenti, tako i studenti sinvaliditetom, a koreografije se mogu izvoditi zaširu javnost u okviru suradnje s nekim kazalištem,centrom za kulturu ili u okviru festivala. Također nainfo-pultovima na fakultetima mogu biti istaknuteinformacije o repertoarnim profesionalnim plesnimpredstavama i tečajevima društvenih plesova. Možese pretpostaviti da će tečajevi biti prilagođeniobilježjima oštećenja. Tako se, primjerice, studentis oštećenjima vida jednostavno uključuju u plesneaktivnosti. Poučavanje različitih pokreta i korakamoguće je jednostavnom promjenom metode

KULTURAI UMJETNOST

Ples

Kazalište


49


SLOBODNOVRIJEME

Bilješkepoučavanja, gdje je student s oštećenjem vidamodel na kojem se demonstrira određeni pokret.Uz spomenuto, poželjno je dopustiti studentu dataktilnim putem prikupi dodatne informacije opoložaju pojedinog dijela tijela ili pokretu u dijelupojedine figure.

Kazalište

Dramsko doživljavanje svijeta jedna je od urođenihčovjekovih značajki, odnosno kako to slikovitoobjašnjava Robinson (prema Krušić, 1992) “Miraspolažemo temeljnom sposobnošćudramatiziranja koja nam je prirođena kao jezik igesta… Ova sposobnost javlja se u ranomdjetinjstvu kao simbolička igra i traje sve do zrelostite nakon nje kao sposobnost preuzimanja uloga…“.Povijesno, kazalište je izniklo iz rituala koji jezadovoljavao potrebu zajednice za“kolektivizacijom“ pojedinačnog iskustva i“individualizacijom“ kolektivnog iskustva. Kazališterazličita kolektivna i individualna iskustva,simbolički rečeno, promatra kao pod povećalom tesudjelujući u kazališnom događanju “… ljudskobiće, promatrajući sebe, zapaža ono što jest,otkriva ono što nije i zamišlja što bi moglo postati”(Boal, 1995). Kroz akciju, odnosno izražavanje udramskoj radnji koja se odvija u zamišljenu,dramskom svijetu, oblikuje se iskustvo i spoznajakoja sadrži sve komponente čovjekove ličnosti:kognitivnu, emocionalnu, fizičku i socijalnu.


50

Stvaranje dramskog svijeta, odnosno kazališnepredstave, realizira se redanjem znakova zaprostore, osobe ili emocije. Ti znakovi postajusimboli i imaju značenje koje glumac predstavlja, agledatelj iščitava. Simboli omogućuju poniranje udublja značenja osobne egzistencije, odnosnospoznaju koja se odnosi na svakodnevni životosobe i mogućnost promjene. Aristotel je ovupromjenu nazvao katarza (gr. kathairo ∑ čistim)(Klaić, 1966) i tako označio snažan doživljaj kojipublika proživljava identificirajući se s likom napozornici u trenucima kada tragedija (ili komedija)dostiže kulminaciju ili obrat. Psihološki mehanizamidentifikacije omogućuje da, iako postoji fizičkaodvojenost od događanja na sceni, postoji i nekavrsta sudjelovanja i doživljaj tih događanja. I uslučaju gledanja predstave, a osobito u slučajuaktivnog sudjelovanja u dramskoj (scenskoj) radnji,unutarnji svijet sudionika (glumaca i publike) izvirena površinu i moguće ga je promatrati, doživljavati,razvijati i mijenjati.Aktivnost amaterske dramske skupine ispunjava svekriterije koje kazalište nudi pojedincu koji se njimeželi baviti. Osim sudjelovanja u realizacijipredstave kao finalne estetski oblikovane cjeline,dramska/kazališna aktivnost (“gluma“) kroz aktivnosudjelovanje u zamišljenim dramskim/scenskimsituacijama u vidu monologa, dijaloga ili grupnihscena, omogućuje oslobađanje od treme - straha odjavnog nastupa, vježbanje opuštena, spontana ikreativna ponašanja, poticanje samopouzdanja,izražavanje osjećaja i razmišljanje o sebi i drugima.U slučaju osoba s oštećenjima vida, kroz glumu idruge glumačke aktivnosti one mogu dodatno

KULTURAI UMJETNOST

Kazalište


51


SLOBODNOVRIJEME

Bilješkeuvježbavati vještine koje se usvajaju u sklopuspecifičnih rehabilitacijskih programa za osobe soštećenjima vida: socijalne i komunikacijskevještine, vještine orijentacije i kretanja i dr.Općenito, kroz proces rada dramske skupinerazvijaju se komunikacijske vještine koje supotrebne u svakodnevnom, ali i u profesionalnomživotu.

Dobra praksa

Kao primjer kazališta u kojem sudjeluju osobe sinvaliditetom može se navesti Kazalište slijepih islabovidnih “Novi život“ iz Zagreba.

Slika 12. Slika prikazuje scenu s muškarcem i dvije žene, izpredstave “Balada o pingvinu“ Kazališta “Novi život“(Mrežni izvor: www.novizivot.hr)


52

KULTURAI UMJETNOST

Kazalište

Kazalište slijepih i slabovidnih “Novi život“(www.novizivot.hr) osnovano je 1948. godine. Kaoamaterska kazališna skupina surađivali su s nizompoznatih profesionalnih hrvatskih kazališnihredatelja, scenografa, kostimografa i koreografa.Uprizorili su velik broj kazališnih komada, (slika12.) sudjelovali na nizu kazališnih festivala idobitnici su mnogih festivalskih nagrada. Danasovo kazalište ima profesionalni status i organizatorje festivala BIT (Blind in Theatre), jedinog festivalakazališta slijepih u svijetu, koji se održava svakedvije godine i na čijem su programu kazališnepredstave slijepih iz više zemalja svijeta, kao ibrojne radionice, forumi i okrugli stolovi.

Udruga “Kazalište, vizualne umjetnosti i kulturagluhih DLAN“ djeluje od 2001. godine s osnovnimciljem promoviranja kulture, kazališne i vizualneumjetnosti gluhih u Hrvatskoj i inozemstvu,omogućavanja veće dostupnosti umjetničkih ikulturnih događaja zajednici gluhih i nagluhih teprihvaćanja gluhih kao manjinske kulturalne grupe.Svojom predstavom, “Planet tišine“ udruga je poprvi put u Hrvatskoj na pozornici predstavilakazališno djelo na hrvatskome znakovnom jeziku itako se uključila u svjetske trendove oblikovanja ipromoviranja kulture gluhih kroz kazališnuumjetnost, koji su započeli 60-ih godina prošlogstoljeća (Bradarić-Jončić i Naumovski, 2009). Isvojim sljedećim predstavama i performansima(“Ruke koje plaču“, “Muke i jadi gluhihpreprodavača privjesaka“, “Ruke koje plaču II - BitiGluh ili gluh, koga briga!?“, “Podvodno odmorišteza jezik“ (slika 13.) te prvom znakovno-plesnom


53


SLOBODNOVRIJEME

Bilješke

predstavom u Hrvatskoj “Ritam, Znakovi i Rap“,Udruga bilježi interes publike i nastupa nafestivalima u Hrvatskoj i inozemstvu.

TEST!Od 2000. godine u Hrvatskoj se održavameđunarodni Festival studentskog kazališta TEST! ∑Teatar studentima. Okupljajući hrvatske i europskesveučilišne kazališne, plesne i performans skupine,TEST! promovira nekompetitivno stvaralaštvomladih, suradničke projekte i susrete(http://http://testzg.weebly.com/index.html).

Slika 13. Slika prikazuje ronioca u bazenu koji komuniciraznakovnim jezikom, iz performansa “Podvodno odmorišteza jezik“ Udruge “DLAN” (Mrežni izvor: http://kontejner.org/underwater-rest-stop-for-language)


54

Korisni savjeti

Mogućnost bavljenja glumom i kazalištem zastudente s invaliditetom nudi niz dramskih studija iamaterskih kazališnih skupina. Informacije omogućnostima uključivanja studenata mogu bitipružene na info-pultovima na fakultetima. Krozinicijativu studenata i/ili fakulteta može sepokrenuti aktivnost fakultetske dramske grupe, krozustupanje prostora za pokuse i pokrivanje troškovaopreme predstava. Članove grupe mogu činiti istudenti s invaliditetom, a predstava se možeizvoditi za širu javnost u okviru suradnje s nekimkazalištem, centrom za kulturu ili u okviru festivalakazališnih amatera.

Također, na info-pultovima mogu se oglasitirepertoari kazališta. Praksa je kazališnih kuća dapružaju studentima popuste na cijenu ulaznica, štokazališne predstave čini pristupačnije studentskomstandardu.

Knjižnice

Knjižnice imaju važnu ulogu u osiguravanjupristupa informacijama u tiskanim i elektroničkimoblicima. Da bi knjižnice bile dostupne i korisnestudentima s invaliditetom, potrebno ih jedizajnirati na način da budu prostorno pristupačne,a da dostupna literatura i informacije budu

KULTURAI UMJETNOST

Knjižnice


55


SLOBODNOVRIJEME

Bilješkeorganizirane na način koji uključuje širok rasponsposobnosti i ograničenja, odnosno da buduprilagođene svim studentima bez obzira na vrstuoštećenja. Osim dostupne tiskane i elektroničkegrađe u različitim formatima, važno je da knjižnicastudentima s invaliditetom omogući hardversku isoftversku potporu s adekvatnom pomoćnomtehnologijom (više o tome u priručniku Pristupinformacijama). Jedan od projekata u koji jeuključeno Hrvatsko knjižničarsko društvo(http://www.hkdrustvo.hr) jest prilagodbaknjižnične građe prema “Smjernicama za građulaganu za čitanje“ (HKD, 2011). Cilj je smjernicapribližiti knjižničnu građu djeci, mladima iodraslim čitateljima i to onima s teškoćama i onimas nedostatnim jezičnim vještinama. Prilagodbe zakoje se zalažu odnose se na jezik, sadržaj,ilustracije, oblikovanje i prijelom tekstova te sadržedefiniciju “građe lagane za čitanje“, opise obilježjaciljane skupine čitatelja, preporuke urednicima,nakladničkim kućama i drugim institucijama kojepružaju potporu osobama s teškoćama čitanja.

Knjižnice mogu biti i mjesta organizacije i drugihdogađanja kao što su izložbe, promocije,prezentacije i drugo. Vrlo je važno pri organizacijiovih kulturnih događanja pod pokroviteljstvomknjižnice, voditi računa o dobrodošlici studentimas invaliditetom, koja između ostalog uključujeosiguravanje prostorne pristupačnosti, primjericeosobama koje se kreću uz pomoć invalidskihkolica, izradu promotivnih materijala o događanjuu formatima prilagođenim osobama s oštećenjimavida i disleksijom i uključenost osoblja knjižnice u


56

KULTURAI UMJETNOST

Knjižnice

Drugi kulturno-umjetnički projekti

pružanje pomoći studentima s invaliditetom okonjihova smještaja u prostoru i spremnosti daodgovore na njihove upite u vezi s događanjima.


U cilju propagiranja jednakih mogućnosti iuključivanja osoba s invaliditetom u društvenuzajednicu pokreće se niz projekata čiji je cilj, krozkulturno-umjetnički angažman, informirati isenzibilizirati javnost te ukazati na problemneprihvaćanja invaliditeta i različitosti.

Dobra praksa

Umjetnički događaj kao što je “Festival umjetnostiinvaliditeta: Ekstravagantna tijela“, festivalumjetnosti osoba s invaliditetom bavi se temominvaliditeta kao važnim problemom suvremenogdruštva. Organizator festivala je udruga Kontejner(www.kontejner.org). Neki od partnera suMinistarstvo kulture Republike Hrvatske, Studentskicentar Sveučilišta u Zagrebu, Europska kulturnafondacija i dr. Umjetnici koji sudjeluju na festivalusu osobe s invaliditetom koje koriste svoja tijela uperformansima (Slika 14.), na fotografijama (Slika15.) i filmu te govore o svojim tjelesnimpotrebama, a različitost stavljaju u središte pažnje


57


SLOBODNOVRIJEME

Bilješke

Slika 14. Bill Shannon:“Projektni nacrt za eteričnozdanje” ∑ slika prikazujemuškarca sa štakama kakose vozi na skateboardu(Mrežni izvor:http://kontejner.org/extravagant-bodies)

bez straha od društvene osude. Idejna nit vodiljafestivala može se sažeti kroz navod iz brošurefestivala: “Antičke skulpture danas nalazimo upravohendikepirane ∑ bez ruku, nogu, čak i glave. Nodok one izazivaju divljenje i utjelovljuju klasičnekanone ljepote, stvarna tijela bez udova izazivajujezu , smatraju se nedostatnima i ne-lijepima -traumatičnima. Činjenica da postoji drukčije idrugo, što se prvenstveno odnosi na tijelo, izazivanegativnu identifikaciju, društveno odstranjivanje,strah i mržnju.“ Iz te perspektive ovi umjetnicikritički propituju socijalne, političke, kulturološkepozicije i identitet osoba s invaliditetom (Kontejner,2007).


58

Višeosjetilni park za osobe s invaliditetom uZagrebu, koji se nalazi na južnoj strani Velikogajarunskog jezera prilagođen je i dostupanpotrebama slijepih i slabovidnih osoba te osoba sinvaliditetom, ali i svim građanima koji se želebolje upoznati s problemima osoba s oštećenjimavida. Oblikovan je na otvorenom prostoru bezprostornih prepreka i s hortikulturalnim sadržajimaobogaćenim interaktivnim skulpturama koje suoblikovali umjetnici i osobe s invaliditetom,štićenici Dnevnog centra za rehabilitaciju “Malidom ∑ Zagreb“ (Slike 16 - 18.). Sadržaj je osjetilnousklađen tako da interaktivno djeluje na petosnovnih ljudskih osjetila: osjetila dodira, mirisa,okusa, vida i sluha. Kroz ovaj su projekt po prvi putu našem okruženju osobe s invaliditetom dobilepriliku za postavljanje svojih kreacija u javniprostor grada i tako postale “vidljive“, pionirskiotvarajući prostor za komunikaciju između svjetovasa i bez teškoća.

KULTURAI UMJETNOST

Prava osoba s invaliditetom

Slika 15. Alison Lapper: “Grimizne ruke”. Slika prikazuje trifotografije žene bez ruku (Mrežni izvor: http://kontejner.org/extravagant-bodies)


59


SLOBODNOVRIJEME

Bilješke

Slika 16. Višeosjetilni park ∑ slika prikazuje višeosjetilnipark sa skulpturama (Izvor: autori projekta)

Slika 17. Skulptura “Zemlja grli Zemlju” u Višeosjetilnomparku ∑ slika prikazuje skulpturu planeta Zemlje s reljefnoizraženim raznobojnim prikazom kontinenata (Izvor: autoriprojekta)


60

KULTURAI UMJETNOST


Slika 18. Skulptura “Abakus” u Višeosjetilnom parku ∑ slikaprikazuje uvećani abakus s metalnim okvirom iraznobojnim elementima (Izvor: autori projekta)


ŠPORT

I REKREACIJA



63


SLOBODNOVRIJEME

Prema definiciji Vijeća Europe, pojmom športoznačavaju se “...svi oblici tjelesne aktivnosti koji,kroz slučajno ili organizirano sudjelovanje, ciljajuprema izražavanju i poboljšanju tjelesnespremnosti i mentalnog blagostanja, stvaranjudruštvenih odnosa i postizanju rezultata unatjecanjima na svim razinama“ (Bijela knjiga ošportu, 2007). Drugim riječima, šport uključujefizičke aktivnosti koje se izvode u cilju zabave,razvijanja tijela, zadovoljenja natjecateljskog duhasudionika, poboljšanja psihofizičkih sposobnostiosobe, osiguravanja egzistencije i dr. Bavljenješportom može biti rekreacijsko, amatersko iprofesionalno, a športske aktivnosti mogu bitipojedinačne i grupne te natjecateljskog ilislobodnog karaktera.

Općenito je poznato da bavljenje športompoboljšava opće zdravstveno stanje osobe, odnosnopozitivno djeluje na sve organske sustave čovjeka(npr. smanjenje tjelesne težine, smanjenje razinekolesterola i krvnog tlaka; poboljšavanje apsorpcijekisika pri disanju, korigira se postura i dr.).Preduvjet za ostvarivanje ovih učinaka jest redovitatjelesna aktivnost. Svjetska zdravstvena organizacija(WHO) preporučuje najmanje 30 minuta umjerenetjelesne aktivnosti na dan za odrasle (športske idruge tjelesne aktivnosti) i 60 minuta ovakvihaktivnosti za djecu. Šport ima pozitivne učinke i naemocionalni razvoj i razvoj osobnosti. Mladi ljudikroz šport stvaraju prijateljstva, druže se svršnjacima, identificiraju se s trenerima ivoditeljima te stječu nova iskustva. Šport djeluje nazajednički osjećaj pripadanja nekoj skupini i


64

olakšava socijalnu integraciju. Športom se razvijajupozitivne vrijednosti poput timske suradnje,interkulturalnog dijaloga, solidarnosti i tolerancije(Bijela knjiga o športu, 2007).

Studenti s invaliditetom koji se u svoje slobodnovrijeme bave športom ili športskom rekreacijomimaju višestruku korist, osobito kod razvijanja iodržavanja funkcija organizma, kao što sumotoričke sposobnosti, a blagodati koje dobivajukroz zajedničke aktivnosti i druženje odneprocjenjive su vrijednosti za psihičko zdravlje iravnopravno uključivanje u zajednicu. Osobe soštećenjima vida mogu aktivno sudjelovati urazličitim športovima: alpsko i nordijsko skijanje,plivanje, veslanje, streličarstvo, streljaštvo, futsal(mali nogomet za slijepe i slabovidne), goalball(timska igra zvučnom loptom), kuglanje, dizanjautega, biciklizam u tandemu, atletika, judo.

Zakonska regulativa

Pitanja iz područja športa, kao i definicija športaosoba s invaliditetom uređena su Zakonom o športu(NN, 71/06,150/08,124/10). Uredbe zakonanaglašavaju da se šport treba temeljiti na načeludobrovoljnosti i da mora biti jednako dostupansvima bez obzira na dob, rasu, spol, seksualnuorijentaciju, vjeru, nacionalnost, društveni položaj,političko ili drugo uvjerenje. Nacionalnimprogramom športa utvrđuju se ciljevi i zadaće

ŠPORTI REKREACIJA

Zakonska regulativa


65


SLOBODNOVRIJEME

Bilješkerazvoja športa, aktivnosti potrebne za provedbu tihciljeva i zadaća te nositelji razvoja i mjere kontrolenjegove provedbe (tijela jedinica lokalne ipodručne samouprave, Hrvatski olimpijski iparaolimpijski odbor, Hrvatski športski savezgluhih, nacionalni športski savezi...).

Neka prava prema Zakonu o športu RepublikeHrvatske (NN 71/06,150/08,124/10 ): Kategorizirani športaš ima pravo na športskustipendiju. Stipendije kategoriziranih športašaisplaćuje Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatskiparaolimpijski odbor i Hrvatski športski savezgluhih (koji ujedno imaju javnu ovlast utvrđivanjakategorija športaša), županijske i gradske športskezajednice te športski klubovi. Kategorizirani športašmože upisati, pohađati i završiti osnovno isrednjoškolsko obrazovanje prema posebnimuvjetima koje pravilnikom propisuje ministar, avisokoškolsko obrazovanje samo ako to nijeprotivno načelima autonomije sveučilišta. Športaškoji je nastupajući za Republiku Hrvatsku osvojiomedalju na Olimpijskim igrama, Paraolimpijskimigrama i Olimpijskim igrama gluhih ima pravo nasubvenciju školarine za studij na visokom učilištu.Sredstva za školarine osiguravaju se u državnomproračunu Republike Hrvatske.

Neki oblici udruživanja prema Zakonu o športuRepublike Hrvatske vezani uz osobe sinvaliditetom: Radi provođenja natjecanja i športsko-rekreativnihaktivnosti, osobe s invaliditetom mogu osnovatisvoje športske udruge i športska društva osoba s


66

invaliditetom i to po športovima i vrstamainvaliditeta koje utvrđuju Hrvatski paraolimpijskiodbor i Hrvatski športski savez gluhih. Športskeudruge i športska društva osoba s invaliditetomudružuju se u športske saveze osoba s invaliditetomna razini gradova, županija i Grada Zagreba te unacionalne športske saveze osoba s invaliditetom.Športski savezi osoba s invaliditetom organiziraju iprovode natjecanja osoba s invaliditetom, uređujupitanja koja se odnose na registraciju športaša--osoba s invaliditetom, status športaša i drugihšportskih djelatnika te stegovnu odgovornostšportaša i športskih djelatnika, promiču stručni radu športu i skrbe o kategoriziranim športašima sinvaliditetom. Hrvatski paraolimpijski odbor iHrvatski športski savez gluhih općim aktomutvrđuju kategorizaciju športaša s invaliditetom,sustav, uvjete i organizaciju športskih natjecanjaosoba s invaliditetom u skladu s pravilima športa inormama međunarodnih športskih udruženja osobas invaliditetom. Radi obavljanja športske djelatnostina visokim učilištima osnivaju se studentskešportske udruge. One za obavljanje svojihaktivnosti koriste prostor visokih učilišta i imajuprioritet u njihovu korištenju u odnosu na vanjskekorisnike. Studentske športske udruge koje djelujupri jednome visokom učilištu udružuju se ustudentski športski savez koji uspostavlja i vodisustav športskih natjecanja u sklopu visokih učilištai skrbi o statusu studenata športaša te se udružuju uHrvatski sveučilišni športski savez(http://www.zakon.hr/z/300/Zakon-o-športu).

ŠPORTI REKREACIJA

Zakonska regulativa

Dobra praksa


67


SLOBODNOVRIJEME

BilješkeDobra praksa

Izvrstan je primjer športskih aktivnosti studenata sinvaliditetom projekt “Fitness za sve“ koji jepokrenula udruga “Sizif“ u suradnji sa Studentskimcentrom Sveučilišta u Zagrebu i fitness-centromstudentskog doma “Cvjetno naselje“. Ovaj jeprojekt otvorio mogućnost organiziranog treniranjastudenata s invaliditetom, uz stručno vodstvo i

Slika 19. Projekt udrugeSIZIF “Fitness za sve“ ∑ slikaprikazuje studente sinvaliditetom prilikomvježbanja s utezima ispravama


68

asistiranje diplomiranog trenera športske rekreacijepri izvođenju vježbi (Slika 19.). Iako postojeodređene teškoće u realizaciji aktivnosti, vezane uzprostorni kapacitet centra i neprilagođenost nekihfitness-sprava funkcionalnim mogućnostimastudenata s invaliditetom, ovaj projekt nudijednakopravnu mogućnost i prihvaćanje za sve tepotpunu integraciju studenata s invaliditetom uopću studentsku populacije kroz zajednički interesvezan uz šport i rekreaciju.

... iz života

“Svakomu pojedinom studentu s invaliditetompristupa se individualno, prilagođava se i dogovaraprogram športsko-rekreativnih aktivnosti u ciljuodržavanja motoričkih sposobnosti, a moguća su ipoboljšanja sposobnosti ovisno o volji i motivacijite upornosti studenta. Asistencija i pomoćosiguravaju se prilikom zagrijavanja (npr. nabiciklu), kod razgibavanja mišićnih skupina, kodvježbi za snagu tijela (korištenje utega). Slijepimstudentima pri izvođenju vježbi osigurano je stalnaprisutnost trenera. Osim savjeta o načinu izvođenjavježbi i njihovoj korisnosti, studentima se daju isavjeti o pravilnoj prehrani. U navedene aktivnostifitness-centra uključena je većina studenata sinvaliditetom koji su smješteni u studentski dom ukojem se fitness-centar nalazi, ali dolaze i studentis invaliditetom koji su smješteni izvan studentskogdoma. Za sve studente fitness je besplatan.“

ŠPORTI REKREACIJA

Dobra praksa


69


SLOBODNOVRIJEME

BilješkeMarko Škundrić, dipl. viši trener športskerekreacije-specijalist, fitness-centar “Cvjetnonaselje“ ∑ projekt “Fitness za sve“.

“Osim zadovoljstva koje fitness donosi utječući namoje fizičko i psihičko zdravlje i opuštanje odstresa, zadovoljstvo nudi i druženje s drugimstudenima uključenim u fitness aktivnosti.“ Student s invaliditetom ∑ projekt “Fitness za sve“

Jedan od dobrih primjera jest i student treće godineEkonomskog fakulteta koji se bavi šahom od svoječetvrte godine života. Danas je osmi na svijetu ukonkurenciji osoba s invaliditetom, tj. pripada 1.kategoriji vrhunskih športaša, što mu omogućujestipendiju Hrvatskog olimpijskog odbora. ZaEkonomski fakultet nastupa ekipno (četiri studenta)već tri godine.

... iz života

“Šah, ekipa i nastupanje za fakultet znače mi puno,primarno radi socijalizacije. Šport mi omogućujedruženje s osobama bez invaliditeta. Mislim da samna fakultetu jedini student s invaliditetom koji sebavi športom. Potporu dobivam od svih s Katedre zatjelesnu i zdravstvenu kulturu, iako mi je najboljapotpora prijatelj Nikola.“Student 3. godine Ekonomskog fakulteta, vrhunskišahist


70

Svoja iskustva navodi i studentica s oštećenjemvida:

... iz života

“Športom, konkretno veslanjem, počela sam sebaviti u srednjoj školi. Nakon nekoliko godina,sestra Ivana, koja je trenirala atletiku, nagovorilame da se i ja okušam u atletici. Danas vrlo aktivnotreniram, moje discipline su trčanje na 200, 400 i800 metara, ali razmišljam da se okušam i ubacanju koplja. Treniram u atletskom klubu“Agram“, koji surađuje s atletskim klubom“Dinamo Zrinjevac“, iz kojeg dolazi moj trener. Naeuropskom atletskom prvenstvu za osobe sinvaliditetom 2010. godine na otoku Rodosu uGrčkoj, osvojila sam 4. mjesto u utrci na 200metara. A zašto sam se počela baviti športom? Usrednjoj školi to je bio izgovor da katkad izostanems nastave, a danas mi šport omogućuje da budem ukontaktu s ljudima koji nemaju oštećenja.Interesantno je gledati kako se odnose prema meni.U većini slučajeva odnos je pozitivan. Treniram sljudima koji nemaju oštećenja i oni me prihvaćaju ipotiču. Kada trčim utrku s preprekama, pomažu mida preskočim prepreku. Bitan mi je i natjecateljskidio športa. I ja želim pokazati nešto, postići nešto.Sada ne mogu bez športa, bez obzira na obvezeodem na trening dva do tri puta u tjednu.“Jasmina Matošević, studentica Zdravstvenogveleučilišta, 20% ostatak vida

ŠPORTI REKREACIJA

Dobra praksa


71


SLOBODNOVRIJEME

BilješkeKao jedan od primjera krovne institucije koja sebavi športskim aktivnostima osoba s invaliditetomjest Hrvatski športski savez gluhih.

Hrvatski športski savez gluhih okuplja sve gluhešportaše iz cijele Hrvatske u svim športskimdisciplinama za domaća i međunarodnanatjecanja. Savez je član Europske športskeorganizacije gluhih (European Deaf SportsOrganization ∑ EDSO), Međunarodnog odbora zašport gluhih (International Committee of Sports forDeaf - ICSD), Međunarodnog odbora za šah gluhih(International Committee of Silent Chess ∑ ICSC) iMeđunarodnog olimpijskog odbora gluhih(International Deaflympic Committee - IDC). GesloSaveza jest “Jednaki kroz šport” (Equal throughSport), kroz koje se izražava težnja gluhih športašaza ravnopravnošću. U skladu s time, ciljevi idjelatnosti Saveza odnose se na promicanje i briguo športskim aktivnostima gluhih na svim razinamafinanciranja, zakonskih regulativa, organizacijenatjecanja te brige, kategorizacije i edukacijegluhih športaša (http://hssg.hr).

Može se navesti i inicijativa ronilačkih klubova“Geronimo“ iz Zagreba i “Mornar“ iz Splita uorganizaciji ronjenja za osobe s invaliditetom.Doživljaj ronjenja i terapijski učinci vode kodosoba s invaliditetom mogu pozitivno djelovati narazvoj svih aspekata bića, od bioloških(lokomotorni, kardiovaskularni, živčani sustavi...),preko psiholoških, sve do socijalnih - krozdruženje, putovanja i upoznavanje novih ljudi(Kljajić, 2006).


72

ŠPORTI REKREACIJA

Dobra praksa

Preporuke

Manifestacija “Studentski dan športa“ također jedobar primjer promocije studentskog športa, odvrhunskog do rekreativnog, kao sastavnog dijelaakademskog života kojim se podiže kvalitetastudiranja i življenja. Manifestaciju organiziraSveučilište u Zagrebu (www.unizg.hr) i Hrvatskisveučilišni športski savez(www.studentskisport.com) u suradnji saZagrebačkim sveučilišnim športskim savezom(www.zsss.hr), a osim športskog programa ima iinformativnu ulogu jer je moguće doznatiinformacije kao što su uspjesi studenata nadomaćim i međunarodnim športskim natjecanjima.

Korisni savjeti

Mogućnosti sudjelovanja studenata s invaliditetomu športskim aktivnostima na fakultetima nudestudentske športske udruge koje postoje gotovo nasvakom fakultetu i okupljaju velik broj studenata urazličitim disciplinama športskih natjecanja.Osnovu organizacije čine voditelji kolegija tjelesnei zdravstvene kulture na matičnom fakultetu, kojistudentima mogu ponuditi sve potrebne informacije(koju športsku disciplinu odabrati, vrijemetreninga...) i praktično organizirati aktivnosti.


PUTOVANJA



75


SLOBODNOVRIJEME

Putovanja koja se organiziraju u svrhu zabave,odnosno upotpunjavanja slobodnog vremena,obično su turističkog karaktera. Postoje različitioblici turizma (npr. agroturizam ili ruralni turizam,ekoturizam...). Za sve oblike turističkih putovanjavećina putničkih agencija predviđa organiziraniprijevoz i smještaj za osobe s invaliditetom. Uznavedene oblike turizma, važno je spomenuti iorganizirana studentska putovanja, odnosnoapsolventska putovanja i izlete. Bit je ovakvihputovanja upoznavanje različitih destinacija,kultura i običaja, ali i druženje, bolje međusobnoupoznavanje itd. Organizacijom ovakvih putovanjana visokoobrazovnim institucijama bave seuglavnom studentske udruge, odnosno studentskizborovi. Izbor destinacija, kao i putničkih agencijakoje se bave organizacijom studentskih putovanjavrlo je razgranat i bogat ponudama. Ovdje sunavedene neke informacije vezane uz putovanjaosoba s invaliditetom: • na osnovi Zakona o povlasticama u unutarnjem

putničkom prometu (2000) studenti i osobe sinvaliditetom imaju pravo na povlasticu od 20-75% od redovne cijene vozne karte

• prilikom organiziranja studentskih putovanjatreba provjeriti potrebe studenata s invaliditetomkako bi se osigurao pristupačan smještaj iadekvatna prijevozna sredstva (uključujućiprijevoz unutar odabrane destinacije, npr. odabirprilagođenih autobusa koji sadrže barem podiznuplatformu za podizanje kolica i prilagođenitoalet)

• potrebno je voditi računa i o mogućoj pratnjistudentu s invaliditetom (osobni asistent)



VOLONTIRANJE



79


SLOBODNOVRIJEME

BilješkeU svojoj osnovnoj ideji, volontiranje predstavlja činsamoaktualizacije pojedinca, koji kroz neprofitnu ineplaćenu aktivnost pridonose dobrobiti svojezajednice, a time posredno i dobrobiti cijelog društva.Prema Općoj deklaraciji o volontiranju, volonterstvoomogućuje podupiranje i ostvarivanje ljudskih vrije -dnosti, zajedništva, skrbi i pomoći pojedincu, kaočlanu zajednice koji cijelog života uči i razvija se,pruža mogućnost ostvarivanja prava i odgovornosti terealizaciju svojih potencijala; omogućujepremošćivanje razlika koje nas dijele suživotom uzdravim i zadovoljavajućim zajednicama (Jurić,2007). Neki od razloga volontiranja jesu: pomoćidrugima, osjećati se korisnima, potrebnima i važnima,podupirati i biti dio nečega u što vjeruju, baviti sedruštvenim problemima čije je rješavanje hitno ivažno, učiti i stjecati osobna i profesionalna iskustva iiskoristiti ih za dobrobit društva, razvijati i istraživativlastite snage i dr.

... iz života

“Počela sam volontirati 2008. godine u projektuVolonterskog centra - Briga o beskućnicima. Otadasam volontirala u više organizacija i projekata(Festival Novog Cirkusa, humanitarna akcija “RTLpomaže djeci“, “Terry Fox Run“, “Djeca prva“ i uCentru Slava Raškaj). Sada volontiram na Plavomtelefonu u projektu “Velika sestra - Veliki brat“ ipovremeno u Udruzi “Novi dan“. Na Plavomtelefonu ja sam “Velika sestra“ jednoj 13-godišnjoj


80

djevojčici. Družim se s njom, idemo u šetnje, ukino, muzeje…

Kroz volontiranje se jednostavno osjećamispunjeno, znam da tako pridonosim društvu. Danmi je u potpunosti ispunjen, volim biti u pokretu ine sjediti doma i gledati televiziju. Sviđa mi se dasu organizacije u kojima sam volontirala fleksibilneu organizaciji i realizaciji volontiranja, tako da sammogla uskladiti volontiranje s drugim obvezama.“Ivana Matošević, studentica Učilišta “Expert“ ∑smjer voditelj u elektroničkim medijima, 10%ostatak vida

... iz života

“Moja sestra Ivana i ja rijetke smo, ako ne i jedine,studentice s invaliditetom koje volontiraju uZagrebu. Zašto više studenata s invaliditetom nevolontira? Mislim da s jedne strane, postoji punoprepreka od strane organizatora volontiranja,otprilike: Vi imate invaliditet, morate biti podnadzorom. Na taj su način vrata organizacijazatvorena i studenti su obeshrabreni. S drugestrane, studenti s invaliditetom sami su sebiprepreka ∑ mnogi misle da je njihov invaliditetprepreka ∑ kako ću ja takav volontirati? I odustaju.

Volontirala sam u Centru Slava Raškaj. Nakonsrednje škole nisam odmah upisala studij radneterapije koji sam željela, imala sam višak vremena i

VOLONTIRANJE


81


SLOBODNOVRIJEME

Bilješkedošla sam u Centar. Pomagala sam učenicimaCentra u učenju, igrala se s njima, išli smo ukazališta i drugamo, pomagala sam u pripremanjuobroka. Bilo je to lijepo iskustvo, kroz koje sam itestirala sebe i svoje sposobnosti za rad s djecom iljudima općenito. Djelatnici Centra dobro su meprihvatili i to je bio motiv za daljnja volontiranja.Znala sam da sam nešto postigla. Nakon togavolontirala sam u udruzi “Novi dan“, a sada samdobila u istoj udruzi i honorarni plaćeni posao.“Jasmina Matošević, studentica Zdravstvenogveleučilišta, 20% ostatak vida

Dobra praksa

Već nekoliko godina postoji inicijativa Zagrebačkogvolonterskog centra da se, u suradnji s fakultetimaSveučilišta u Zagrebu, strukturiranije organiziravolontiranje studenata. Na nekim je fakultetimavolonterski rad ušao u korpus izbornih kolegija,oblikovali su se katalozi volonterskih pozicija iorganizirane su edukacije studenata i nastavnikavezane uz formalno-pravne aspekte volontiranja,odnosno Zakon o volonterstvu koji od 2007.godine postoji kao pravni akt Republike Hrvatske ikojim se uređuju, između ostalog, osnovni pojmovivezani za volontiranje, temeljna načelavolontiranja, uvjeti volontiranja te prava i duž nostivolontera i organizatora volontiranja (Zakon ovolonterstvu, 2007).


82

Prema informacijama Volonterskog centra,volontira relativno malen broj studenata sinvaliditetom, a neki od razloga su nepostojanjeadekvatnih volonterskih pozicija, kao i određenepredrasude potencijalnih poslodavaca (organizatoravolontiranja) prema osobama s invaliditetomopćenito. Opće informiranje javnosti o fenomenuinvaliditeta i mogućnostima osoba s invaliditetommože utjecati i na smanjenje predrasuda i otvaranjejednakih mogućnosti za volontiranje. Naravno daje potrebno obratiti pažnju na prirodu invaliditeta iosigurati preduvjete kao što su prostornapristupačnost i potrebne adaptacije radnog mjesta.

Na fakultetima izvor informacija o volontiranjumogu biti kolegiji Volonterski rad, info-pultovivolonterskih centara, kao i potpora i pomoćkoordinatora za studente s invaliditetom i Ureda zastudente s invaliditetom na razini sveučilišta.

VOLONTIRANJE


AKTIVNOST

UDRUGA



85


SLOBODNOVRIJEME

Povećanjem broja studenata s invaliditetom na svimobrazovnim razinama povećava se i važnostdostupnih izvannastavnih studentskih sadržajaunutar visokoobrazovnih institucija, prvenstvenostudentskih organizacija/udruga. Kao i svi studenti,članstvom u raznim udrugama studenti sinvaliditetom mogu samo profitirati. Postoji višenačina definiranja udruga, a ovdje će bitianalizirane dvije podskupine koje se dijelom ipreklapaju: studentske udruge i udruge/saveziudruga osoba ili za osobe s invaliditetom. Svaka odnjih ima svoje područje djelovanja, internustrukturu, razinu stručnosti ili opremljenosti, kao irazličiti stupanj suradnje s ostalim udrugama iinstitucijama.

Udruge studenata

Na svim visokoobrazovnim ustanovama uRepublici Hrvatskoj pravo je studenata da seorganiziraju u strukovne, športske i drugenepolitičke i neprofitabilne udruge (Zakon oStudentskom zboru i drugim studentskimorganizacijama, 2007). Na hrvatskim sveučilištimatrenutačno djeluje više od sto studentskihorganizacija (udruga, saveza, klubova itd.) kojepokrivaju širok spektar najrazličitijih potrebastudenata. Moguće je razlikovati studentske udrugei klubove koji su orijentirani prema jednom ili višeciljeva kao, primjerice, športske i umjetničkeudruge s jedne strane te zavičajne udruge, udruge


86

studenata određenog studija, humanitarne udruge iudruge studenata s invaliditetom na drugoj strani.Članstvo u studentskoj udruzi podrazumijevasudjelovanje u provedbi aktivnosti, koje suoblikovane na osnovi inicijative samih članova iupravnih tijela udruge. Jedan od problemastudentskih udruga proizlazi iz ograničenaslobodnog vremena njihovih članova zbogopsežnih kontinuiranih studentskih obveza. Drugimogući problem jest stalna fluktuacija članstva jerzavršetkom studiranja prestaje i članstvo u udruzi.Bez obzira na eventualne probleme, članstvo ustudentskim organizacijama može donijeti svimstudentima, tako i studentima s invaliditetom, nizpogodnosti. Socijalizacija s kolegama, pristupstručnim znanjima, razvoj komunikacijskih vještinai timskog rada, pomaganje kolegama sa i bezinvaliditeta samo su neke pogodnosti koje članstvodonosi. Učlanjenje u udrugu, bilo strukovnu,umjetničku, športsku ili udrugu osoba sinvaliditetom, odraz je navika ili potreba te sečlanstvom u njima mogu potaknuti već postojećepozitivne aspiracije prema napredovanju urazličitim aspektima života.

Tako se, primjerice, strukovne studentske udrugemogu usporediti s poligonom za usavršavanjeznanja stečenih tijekom studija, provedbu znanja upraksi te mogu služiti poslodavcima kao preporukau izboru novih kadrova. Uz organizaciju raznihradionica, seminara ili projekata iz područjadjelatnosti, studentske udruge često dogovarajustudentsku praksu s brojnim poduzećima uHrvatskoj i izvan nje. Na taj način, kroz kontakt

AKTIVNOSTUDRUGA

Udruge studenata

Udruge studenatas invaliditetom


87


SLOBODNOVRIJEME

Bilješkeudruge i poduzeća, može se riješiti problemsuženog izbora prilagođenih institucija ilipoduzeća, u kojima studenti s invaliditetom moguobavljati studentsku praksu određenu silabusomstudija. Također, dobra je praksa ovih organizacijaposredovanje u međunarodnim razmjenamastudenata. (Više o tome u priručniku Međunarodnamobilnost studenata).

Udruge studenata s invaliditetom

Udruge studenata s invaliditetom kroz svojeaktivnosti pokrivaju dijelom studiranje ovihstudenata, a dijelom i druge aspekte njihova života.Cilj njihova djelovanja usmjeren je poboljšavanjuprotoka informacija, pružanju vršnjačke i stručnepotpore, promicanjem studiranja među mladima sinvaliditetom, pružaju tehničku pomoć poputorganiziranja prijevoza, prilagodbe literature zaslijepe te koordiniraju rad volontera u pružanjuraznih oblika pomoći. One, uz aktivnostiusmjerene prema samim studentima sinvaliditetom, povremeno organiziraju i edukacijeza nastavnike i nenastavno osoblje, ukazuju nateškoće u prilagodbi visokih učilišta, surađuju upripremi i provedbi novih programa ili aktivnostiusmjerenih prema studentima s invaliditetom.Također, članovi udruga studenata s invaliditetomredovito sudjeluju u realizaciji nastave koja se baviosobama s invaliditetom. Postoje udruge studenatas invaliditetom koje se ograničavaju na određenu


88

vrstu invaliditeta, one koje su geografskipozicionirane te one koje nemaju takve kriterije začlanstvo.

Savezi udruga osoba s invaliditetom

Tradicionalno postoje savezi udruga usmjereniprema osobama s određenim oblicima invaliditeta,uz koje se sve više pojavljuju specijalizirane udrugeosoba s invaliditetom. Najčešće raspolažu većimfinancijskim sredstvima nego studentske udrugezbog redovite suradnje s lokalnim ili državniminstitucijama, kao i zbog tradicije i većeg članstva.Uz veća financijska sredstva udruge i saveziprovode dugotrajnije projekte i programe, imajustalnije članstvo te su im aktivnosti često usmjerenezadovoljavanju osnovnih potreba osoba sinvaliditetom poput organiziranja prijevoza,osobnih asistenata, humanitarnih akcija usmjerenihimovinski najugroženijim članovima i dr. Uzsuradnju s lokalnom zajednicom i državniminstitucijama udruge i savezi često su uključeni upripremu zakona i pravilnika.

U Hrvatskoj, slično kao i u mnogim drugimdržavama, djeluju razne humanitarne neprofitneudruge koje se bave osmišljavanjem životaosobama s invaliditetom, odnosno koje im pomažuu socijalizaciji te ih osposobljavaju za život uzajednici. Takve udruge okupljaju osobe sa i bezinvaliditeta bez obzira na spol, dob, vjeroispovijed

AKTIVNOSTUDRUGA

Udruge studenatas invaliditetom

Savezi udrugaosoba s invaliditetom


89


SLOBODNOVRIJEME

Bilješkei nacionalnost, a u njima rade uglavnom volonteri.Aktivnosti su im usmjerene na organizaciju susretas mladima iz cijelog svijeta, susreta i posjetaosobama s invaliditetom, organizaciju tematskihpredavanja, tribina, radionica, hodočašća,putovanja i sl. Često djeluju u suradnji s Caritasomi crkvenim institucijama.

Manji je broj udruga usmjeren osiguravanju iomogućavanju dodatnih aktivnosti za osobe sinvaliditetom u slobodno vrijeme. Najčešće su toorganizirana druženja članova u određenimprigodama, kreativne, plesne i dramske radionice,izleti i slično. Uz takve aktivnosti, u suradnji saspecijaliziranim institucijama, udruge povremenoorganiziraju tečajeve rada na računalima, tečajevestranih jezika i druge tečajeve s ciljem dodatneedukacije studenata za tržište rada. Članstvo uudrugama osoba s invaliditetom najčešće nepodrazumijeva sudjelovanje u provedbi aktivnosti,nego samo pasivno korištenje usluga, no aktivnosudjelovanje u njihovu radu može znatnopridonijeti razvoju socijalnih i stručnih vještina.Uz aktivnosti studenata kroz organizacije/udruge,dobro je istaknuti pozitivnu praksuvisokoobrazovnih institucija koje njeguju odnose sastudentima pomažući im u donošenjima odluka uvezi s razvojem njihove karijere. Takve se aktivnostiobično provode kroz različite urede ili organizacijeza profesionalno usmjeravanje, a nerijetko sedogađa da i studentske organizacije pridonesusvojim angažmanom (npr. Dan karijera). Svrhatakvih organizacija trebala bi biti usmjeravanjestudenata na područja rada koja najbolje


90

AKTIVNOSTUDRUGA

Savezi udrugaosoba s invaliditetom

odgovaraju njihovim intelektualnim iprofesionalnim interesima, a u slučaju studenata sinvaliditetom postoji praksa u kojoj se u suradnji sastručnim osobama procjenjuje njihova radnasposobnost, odnosno utvrđivanje poslova kojestudent može obavljati s obzirom na zdravstvenostanje i profesionalnu motivaciju. U okviru ovihaktivnosti moguće je razvijati odnose sposlodavcima koji zapošljavaju osobe sinvaliditetom i na taj način omogućiti studentuhonorarni ili stalni posao.

Korisni savjeti

Prema Zakonu o Studentskom zboru i drugimstudentskim organizacijama (2007) visoka suučilišta “dužna Studentskom zboru i studentskompravobranitelju osigurati prostor za rad,sufinancirati njihovu djelatnost te im pružatiadministrativno-tehničku pomoć“, a također su“dužna, sukladno svojim mogućnostima, podupiratirad drugih studentskih organizacija“.

Da bi studentske organizacije/udruge, kao i udrugeopćenito, bile dostupne svima, tako i studentima sinvaliditetom, važno je u strukturiranju njihovihaktivnosti primijeniti načela univerzalnog dizajnapo pitanju prostorne pristupačnosti, dostupnostiinformacija i jednakosti u mogućnostimasudjelovanja u svim aktivnostima udruge. Ovo biuključivalo, primjerice, prilagođen način


91


SLOBODNOVRIJEME

Bilješkekomuniciranja sa studentima s oštećenjima sluha igovora, dostupnost tiskanih materijala na brajici -pismu za slijepe, vremensku prilagodljivostrasporeda mogućnostima studenata s invaliditetom,uključivanje osobnih asistenata, senzibiliziranjedrugih članova udruge na fenomen invaliditeta iuključivanje studenata s invaliditetom u radStudentskog zbora i rad udruga na svim razinama.



ZAKLJUČAK



95


SLOBODNOVRIJEME

Postoji širok spektar mogućnosti za studente sinvaliditetom u kvalitetnom ispunjavanju svogaslobodnog vremena. Svaki će student izabrati načinkoji odgovara njegovoj osobnosti i osobniminteresima i sklonostima. Čak i ako student sinvaliditetom odluči kreativno provoditi svojeslobodno vrijeme te izađe iz svoje studentske sobe,može naići na prostorne prepreke, nedostupnostinformacija, ali i na predrasude dijela javnosti onemogućnostima, odnosno smanjenimmogućnostima funkcioniranja osoba sinvaliditetom.

Zadatak je šire zajednice, kao i raznih državnih idrugih institucija, tako i visokoškolskih, da u štovećoj mjeri realiziraju ideju inkluzije i jednakihmogućnosti za sve u svim problematičnimpodručjima (prostorna pristupačnost, pristupačnostinformacija i dr.). Promjene na globalnom planusigurno će se odraziti i na kvalitetu provođenjaslobodnog vremena. S druge strane, potrebna je iinicijativa studenata s invaliditetom da iskažu svojepotrebe i aktivno se uključe u ostvarivanje ovihprocesa.


96

Pojmovnik

Cerebralna paraliza - najučestalija posljedicaoštećenja središnjeg živčanog sustava, karakteriziraje otežan razvoj i funkcioniranje neuromišićnog imišićno-koštanog sustava.

Disgrafija - stabilne i ozbiljne teškoće uovladavanju vještinom pisanja koje nisu povezane snepoznavanjem pravopisa.

Disleksija - specifična teškoća u učenjukonstitucionalnog porijekla. Obilježena jeteškoćama u točnom i/ili tečnom prepoznavanjuriječi, dekodiranju i pisanju.

Epilepsija - povremeni, ali kronični poremećajživčanog sustava koji karakterizira prekomjerno inepravilno izbijanje živčanih impulsa u mozgu, aposljedice se mogu manifestirati u osjetnim,motoričkim, doživljajnim i vegetativnim sustavimauz česte gubitke ili poremećaje svijesti.

Mišićna distrofija - kronično progresivno oboljenjemišićnog sustava koje karakterizira postupnafunkcionalna slabost pojedinih mišića i mišićnihskupina i koja progredira do potpunenepokretljivosti.

Parapareza - djelomična oduzetost obje noge.

Paraplegija - potpuna oduzetost obje noge.


97


SLOBODNOVRIJEME

BilješkePomoćna tehnologija - pomoćna adaptivna irehabilitacijska pomagala koja koriste osobe sinvaliditetom.

Spastična tetrapareza - djelomična oduzetostekstremiteta uz naglašeno grčenje mišića (spazmi).

Tetraplegija - potpuna oduzetost nogu i ruku.

Tjelesni invaliditet - kao funkcionalni invaliditetmože nastati kao posljedica oštećenjalokomotoričkog aparata; oštećenja središnjegživčanog sustava; oštećenja perifernoga živčanogsustava te kao posljedica kroničnih bolesti ostalihorganskih sustava.

Literatura

Bertirotti, A., Cobianchi, S. (2007), Music in pain treatment:society, medicine and neurosciences. FirenzeUniversity Press

Boal, A. (1995). The rainbow of desire. London: Routledge.

Bradarić-Jončić, S., Naumovski, A. (2009). Znakovni jezik ikultura gluhih. U Radovi s međunarodnih simpozija“Umjetnost i znanost u razvoju životnog potencijalaIII » - Hvar, Pula/Brioni i Svjetskog kongresa oumjetnosti, znanosti i komunikaciji ∑ Oxford (Ur. M.Prstačić). Zagreb: HUPO, SofArtCro i ERF


98

Bratulić, J. (1992). Želimir Janeš (monografija). Zagreb:Grafički zavod Hrvatske & Nacionalna i sveučilišnabiblioteka.

Burgstahler, S.[s.a.] Equal Access: Universal Design ofLibraries. Dostupno na:http://www.washington.edu/doit/Brochures/Academics/equal_access_lib.html

Galić, R., ur. (2009). Mladi i sigurnost ∑ osjećaju li se mladisigurno u Gradu Zagrebu: Rezultati istraživanja.Zagreb: Grad Zagreb, Gradski ured za socijalnu zaštitui osobe s invaliditetom.

Haralambos, M., Holborn, M. (2002). Sociologija: Teme iperpektive. Zagreb: Golden marketing. 755-772

HKD ∑ Hrvatsko knjižničarsko društvo (2011). Smjernice zagrađu laganu za čitanje - drugo prerađeno hrvatskoizdanje. (Gl. ur. Ana Barbarić). Dostupno na:http://www.hkdrustvo.hr/hkdnovosti/clanak/380

http://http://testzg.weebly.com/index.html

http://hssg.hr/index.php

http://kontejner.org/extravagant-bodies

http://www.ljudskaprava-vladarh.hr/fgs.axd?id=1254

http://www.zakon.hr/z/300/Zakon-o-športu

Janson, H.W. (1989). Istorija umjetnosti. Beograd: IROProsveta.

Jurić, D. (2007). Volonterski menadžment. Zagreb:Volonterski centar.


99


SLOBODNOVRIJEME

BilješkeKlaić, V. (1966). Veliki rječnik stranih riječi. Zagreb: Zora.

Kljaić, I. (2006). Autonomno ronjenje u radu s osobama sposebnim potrebama. Diplomski rad. Zagreb:Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet.

Kontejner (2007). Festival umjetnosti invaliditeta:Ekstravagantna tijela. 12.-15 prosinca 2007. Zagreb.

Krout, R.(2007). Music listening to facilitate relaxation andpromote wellness: Integrated aspects of ourneurophysiological responses to music, The Arts inPsychotherapy (34). 134∑141

Krušić, V. (1992). Dramska nadarenost i njezinoprovjeravanje. Zagreb: Umjetnost i dijete. Vol. XXIV,No.5

Krznarić, Z., Horak, I. i Jovičić, N. (2008). Slijedi me!Informativni vodič za osobe s invaliditetom. Zagreb: R.E. CENTAR; Inkubator znanja.

Livnjak, S. (2008) Ples u rehabilitaciji osoba s tjelesniminvaliditetom. Diplomski rad. Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet.

Magill, L., Levin, T., Spodek, L. (2008). One-Session MusicTherapy and CBT for Critically Ill Cancer Patient.Psychiatric Services, Vol. 59, No.10

Miholić, D., Breitenfeld, D., Prstačić, M., Validžić, A.,Bonevski, A. (2007). Neka problemska područja umedicinskoj psihologiji plesača. Tonovi,Vol.22, Br.1,str.127-133


100

Miholić, D., Vidmar, M., Hanić, A. (2009). “Splav meduze“i “Eppur si muove, Galileo“: likovni, dramski i plesnielementi u Ex-Gen kreativnoj terapiji. U Radovi smeđunarodnih simpozija “Umjetnost i znanost urazvoju životnog potencijala III » - Hvar, Pula/Brioni iSvjetskog kongresa o umjetnosti, znanosti ikomunikaciji ∑ Oxford (Ur. M. Prstačić). Zagreb:HUPO, SofArtCro i ERF

Mršić, V. (1995). Taktilna galerija. Zagreb: Tiflološki muzej.

Mršić, V. (1996). 105 godina Tiflološkog muzeja. Zagreb:Tiflološki muzej, str. 95

Povjerenstvo Vlade RH za osobe s invaliditetom iMinistarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijskesolidarnosti (2008). Rehabilitacija i integracija osoba sinvaliditetom: politika i zakonodavstvo - IzvješćeOdbora za rehabilitaciju i integraciju osoba sinvaliditetom (Parcijalni sporazum CD-P-PR),7.izdanje

Prstačić, M. (1999). Homo Scientificus i razvoj životnogpotencijala. U “Umjetnost i znanost u razvojuživotnog potencijala“ (ur. M. Prstačić). Zagreb: ERF iHUPO.

Rojko, P. (2002). Glazbenoteorijska i psihološka uporištaglazboterapije. U “umjetnost i znanost u razvojuživotnog potencijala ii“ (ur. M. Prstačić). Zagreb: ERF iHUPO.

Skledar, N. (2001). Čovjek i kultura. Uvod u socio-kulturnuantropologiju. Zagreb: Societas.

UN - Ujedinjeni narodi (1948). Opća deklaracija o ljudskimpravima. Dostupno na: http://www.ffzg.unizg.hr/hre-edc/Deklaracijaljp.pdf


101


SLOBODNOVRIJEME

BilješkeUniversity of Washington, DO-IT. [s. a.] Resources forStudent Services Staff. Dostupno na: http://www.washington.edu/doit/Conf/staff_resources.html

Wehmeyer, M.L., Smith, S.J., Palmer, S.B., Davies, D.K.(2004). Technology Use by Students with IntellectualDisabilities: An Overview. Journal of Special EducationTechnology, Vol.19, No..4, str. 7-22.

Zakon o povlasticama u unutarnjem putničkom prometu(2000). Narodne novine 97/00, 101/00

Zakon o Studentskom zboru i drugim studentskimorganizacijama (2007). Narodne novine 71/07

Zakon o volonterstvu (2007). Narodne novine 58/2007



...iz života

Korisni savjeti

Više o tome

Dodatne informacije

Etički izazovi

Dobra praksa

Pojmovnik

Literatura



Documents

7 SLOBODNO VRIJEME SLOBODNO VRIJEME - unizg.hr · dokolica/slobodno vrijeme postaje sve manje masovna, a sve više individualna, odnosno organizirana u okviru manjih skupina. Također,