74604148 Zbornik Radova Islamskog Pedagoškog Fakulteta u Zenici 7 2009

ZBORNIK RADOVA ISLAMSKOG PEDAGOKOG FAKULTETA

U ZENICI

I L U M

ZBORNIK RADOVA ISLAMSKOG PEDAGOKOG FAKULTETA U ZENICI ISSN 1840-4448 UDK/UDC 2 UDK/UDC 3 UDK/UDC 8 Godite 7, br. 7, Zenica, decembar 2009. Izdava: Islamski pedagoki fakultet Univerziteta u Zenici Urednik: Mejra Softi Ureivaki kolegij: Mujo Slatina, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu Mawil Yousif Izzi Dien, University of Wales United Kingdom Esam Al-Ghareb, Kuwait University Kuwait efik Kurdi, Islamski pedagoki fakultet u Zenici ukrija Rami, Islamski pedagoki fakultet u Zenici Edina Vejo, Islamski pedagoki fakultet u Zenici Nusret Isanovi, Islamski pedagoki fakultet u Zenici Lektor: Hazema Nitovi (bosanski) Prijevod: Emina Mandra (engleski) Zuhdija Adilovi (arapski) DTP: Izet Pehli Adresa Redakcije: Juraja Neidharta 15, 72000 Zenica, Bosna i Hercegovina Tel/fax: 00387 32 402-919 e-mail: [email protected] www.ipf.unze.ba Zbornik izlazi godinje tampa: "BEMUST" Sarajevo

ISLAMSKI PEDAGOKI FAKULTET UNIVERZITETA U ZENICI

ZBORNIK RADOVA ISLAMSKOG PEDAGOKOG FAKULTETA U ZENICI

Zenica, decembar 2009.

SADRAJ

RIJE UREDNIKA.................................................................... 15 SOCIJALNA ISTRAIVANJA Mujo Slatina ODGOJ KAO FAKTOR PREVENIRANJA GENOCIDNOG PONAANJA ............................................................................ 21

Edina Vejo & Nataa Mirolovi-Vlah MORALNA UVJERENJA I STAVOVI PREMA OBRASCIMA RJEAVANJA SUKOBA U SVJETLU TEORIJE DRUTVENOG KAPITALA..................................................... 45

Elvir izmi & Izet Pehli INTERPERSONALNI ASPEKTI REFERENTNE MOI I EMOCIONALNE INTELIGENCIJE MENADERA KAO PREDUVJET EFEKTIVNOG VOENJA ORGANIZACIJE..... 65

Anela Hasanagi PROGNOSTIKA VALJANOST INSTRUMENTARIJA KORITENOG NA PRIJEMNOM ISPITU ZA UPIS NA ODSJEK ZA SOCIJALNU PEDAGOGIJU ISLAMSKOG PEDAGOKOG FAKULTETA U ZENICI........................................................... 85 Amina Isanovi UENJE I POUAVANJE U MODELU BRAIN-BASED LEARNING ............................................................................. 107

Ahmed Buljubai BIOLOKI UTEMELJENI OBLICI POUAVANJA I UENJA U NASTAVI ................................................................................ 121 VJERSKE ZNANOSTI ukrija Rami ISLAMSKI FONDOVI I MIKROFINANSIRANJE U SLUBI REALIZACIJE SOCIJALNE DIMENZIJE ISLAMSKOG BANKARSTVA....................................................................... 139 efik Kurdi REFORMISTI I NJIHOVA PERCEPCIJA SUNNETA............ 159

Safvet Halilovi EJH SE'ID HAVVA, VJEROUITELJ I MUFESSIR ............179 Bilal Hasanovi MISAONA PORUKA NEKIH AJETA KOJI SADRE IZVEDENICE IZRAZA ZVATI, POZIVATI, TRAITI..........197

Mensur Valjevac NEKE PREVODILAKE DILEME .........................................209

Halil Mehti ZASTUPLJENOST POEZIJE U HANDIEVOM KOMENTARISANJU KURANA............................................225 Zuhdija Adilovi ODNOS SVOJSTAVA ALLAHA, D.., S NJEGOVIM BIEM (ALAKATU SIFATILLAHI TEALA BI ZATIHI)...................237

Esmir M. Halilovi KURANSKO-HADISKA ISHODITA HADISKIH ZNANOSTI ..............................................................................255 Amel Sarajli HISTORIJSKI PRIKAZ POJAVE SLJEDBI I RASKOLA U ISLAMU...................................................................................271 JEZIK I KNJIEVNOST Mejra Softi KARAKTERISTIKE LEKSIKOLOKIH ISTRAIVANJA KOD ARAPA HISTORIJSKA PERSPEKTIVA I SAVREMENI ARAPSKI JEZIK......................................................................293

Amina Pehli OSNOVNA AKCENATSKA OBILJEJA GOVORA DONJEG KAMIKA ...............................................................................311 ISLAMSKA MISAO I CIVILIZACIJA Elvir Duranovi ISLAM I PREDISLAMSKI OBIAJI ARAPA KUR'ANSKO-SUNNETSKA ANALIZA ........................................................327

Sedad Dizdarevi DUHOVNI I INTELEKTUALNI BACKGROUND ILHAMIJE EPAKA................................................................................345

MENADMENT KVALITETA U RELIGIJSKOJ EDUKACIJI Nezir Halilovi PROGRAMIRANJE SAMOVREDNOVANJA U KOLI........ 367

Zuki Melisa VANOST POZNAVANJA SIRE U FORMIRANJU ODGOJNOG UZORA.............................................................. 395

CONTENS PREFACE...................................................................................16 SOCIAL RESEARCH Mujo Slatina UPBRINGING AS A FACTOR IN PREVENTING GENOCIDAL BEHAVIOR FAKTOR ...............................................................21 Edina Vejo & Nataa Mirolovi-Vlah MORAL BELIEFS AND ATTITUDES TOWARDS PATTERNS OF RESOLVING CONFLICTS IN THE LIGHT OF SOCIAL CAPITAL THEORY...................................................................45 Elvir izmi & Izet Pehli INTERPERSONAL ASPECTS OF REFERENTIAL POWER AND EMOTIONAL INTELIGENCE OF A MANAGER AS A PREREQUISITES FOR EFFECTIVE ORGANIZATION MANAGEMENT........................................................................65

Anela Hasanagi PROGNOSTIC APPROPRIATENESS OF THE SET OF INSTRUMENTS APPLIED AT THE ENTRANCE EXAM AT THE SOCIAL PEDAGOGY DEPARTMENT AT THE ISLAMIC PEDAGOGICAL FACULTY OF ZENICA ................................85 Amina Isanovi LEARNING AND TEACHING BRAIN-BASED LEARNING MODEL....................................................................................107

Ahmed Buljubai BIOLOGICALLY BASED FORMS OF TEACHING AND LEARNING IN EDUCATIONAL PRACTICE.........................121 RELIGIOUS SCIENCES ukrija Rami ISLAMIC FUNDS AND MICRO-FINANCING AS MEANS OF REALIZING THE SOCIAL DIMENSION OF ISLAMIC BANKING................................................................................139

efik Kurdi REFORMERS AND THEIR PERCEPTION OF THE SUNNA.................................................................................... 159

Safvet Halilovi SHAIH SE'ID HAVVA, RELIGIOUS TEACHER AND MUFESSIR .............................................................................. 179 Bilal Hasanovi MESSAGE CONVEYED THROUGH SOME AYATS THAT INCLUDE DERIVED FORMS OF THE TERMS CALL, INVITE, REQUEST................................................................................ 197 Mensur Valjevac SOME DILEMMAS OVER TRANSLATION ......................... 209 Halil Mehti POETRY IN HANDIS INTERPRETATION OF THE QURAN.................................................................................. 225

Zuhdija Adilovi RELATION BETWEEN ALLAHS ATTRIBUTES AND HIS SUPREME BEING (ALAKATU SIFATILLAHI TEALA BI ZATIHI)................................................................................... 237

Esmir M. Halilovi QURANIC-HADITH ORIGINS OF HADITH SCIENCES..... 255

Amel Sarajli HISTORIC STUDY OF THE ORIGIN OF SECTS AND SCHISM IN ISLAM................................................................................ 271 LANGUAGE AND LITERATURE Mejra Softi CHARACTERISTICS OF ARABIC LEXICOLOGICAL RESEARCH HISTORICAL PERSPECTIVE AND MODERN ARABIC LANGUAGE ............................................................ 293 Amina Pehli MAIN ACCENT FEATURES OF DONJI KAMIAK DIALECT ................................................................................ 311

ISLAMIC THOUGHT AND CIVILIZATION Elvir Duranovi ISLAM AND PRE-ISLAMIC TRADITION OF ARABS A QUR'ANIC-SUNNA ANALYSIS.............................................327 Sedad Dizdarevi ILHAMIJA EPAK'S SPIRITUAL AND INTELECTUAL BACKGROUND ......................................................................345 MANAGMENT OF QUALITY IN RELIGIOUS EDUCATION Nezir Halilovi PROGRAMMING OF SELF-EVALUATION AT SCHOOL....367

Zuki Melisa IMPORTANCE OF THE KNOWLEDGE OF SIRA IN CREATING AN UPBRINGING ROLE MODEL .....................395

71............................................................................

/

12................................

&

54.............................................................................................

56......

58.........................................................................

701...................................gninraeL desaB-niarB

121.......................................................................

931...................................................................

951............................................................

971............................................................

791........ :

902......................................................................

522.......................................

/ 732.................................................................

552....................................................

172....................................

392........................................................................................

113...................." "

723...................

/ 543........................

763.................................................................

593................................................

15

RIJE UREDNIKA

Potovani itaoci,

sa zadovoljstvom vam predstavljamo sedmi broj Zbornika radova nastavnika i saradnika Islamskog pedagokog fakulteta Univerziteta u Zenici. Po svojoj prirodi, Zbornik radova prezentira rezultate nauno-istraivakog i strunog rada na Fakultetu. Redakcija Zbornika, ve od prvog broja publicirog 2003. godine, pred autore radova postavlja zahtjeve svojstvene serijskim univerzitetskim publikacijama.

U nastojanju da kvalitet objavljenih radova bude prepoznat u irokoj akademskoj zajednici, te da oni budu dostupni i meunarodnoj naunoj javnosti, Redakcija Zbornika je odluila da u ovom broju pokrene proces standardizacije Zbornika radova s ciljem indeksiranja i uvrtavanja u bibliografsku bazu podataka EBSCO Publising Business Source Complete. U odnosu na prethodna izdanja, ovaj broj ima nastojanje da dosegne standarde propisane procesom evaluacije, te su u njegovom ureenju uvedene i odreene strukturalne inovacije bitne za referiranje Zbornika unutar EBSCO baze. Time je unaprijeen i kvalitet publiciranih radova.

U sedmom broju Zbornika radova objavljujemo 21 rad i to: 11 izvornih naunih radova, 9 strunih radova i 1 izlaganje sa naunog skupa. Svi radovi su situirani u sljedeim nauno-istraivakim oblastima: socijalna istraivanja (radovi iz oblasti odgojnih i edukacijskih znanosti), vjerske znanosti, jezik i knjievnost, islamska misao i civilizacija i menadment kvaliteta u religijskoj edukaciji. Uraena je i nova univerzalna decimalna klasifikacija (UDK), koja je strukturirana tako da pokriva: a) UDK 2 oblast religije i teologije, b) UDK3 drutvene nauke i c)UDK 8 lingvistiku, jezik i knjievnost.

Nadamo se da e ovo izdanje, ureeno prema propisanim savremenim izdavakim standardima, Zborniku radova otvoriti vrata uspjene evaluacije i tako opravdati naa nastojanja.

Zahvaljujemo se autorima radova, recenzentima, Redakciji Zbornika i svim drugim saradnicima koji su svojim predanim i odgovornim radom pomogli pojavljivanju ovog inoviranog broja Zbornika radova, koji e, nadamo se, opravdati svoje mjesto i biti prihvaen od strane italaca i u naunoj javnosti.

Urednica Doc.dr. Mejra Softi

16

PREFACE

We are pleased to present the seventh issue of the Proceedings

of the Islamic Pedagogical Faculty of the University of Zenica. The Proceedings presents the results of scientific-research and professional work at the Faculty. Since the first issue in 2003, the Editorial Board has imposed requirements for authors in accordance with serial university publication.

In an effort to make the quality of published works recognizable to a broad academic community and to make them available to international scientific community, the Editorial Board has decided to launch the process of standardization of the Proceedings to ensure indexation and entering the bibliography database - EBSCO Publising Business Source Complete. Unlike the other issues, this one aims to achieve standards set in the evaluation process, so we introduced certain structural inovations crucial for refering the Proceeding inside EBSCO database. This way the quality of the published works is increased.

The seventh issue of the aproceedings includes 21 paper: 11 original scientific papers, 9 professional papers and 1 scientific-conference paper. All the papers cover the following scientific-research fields: social research (educational sciences papers), religious sciences, language and literature, Islamic thought and civilization, and religious-education quality management. New universal decimal clasification (UDK) is incorporated. It includes: a) UDK 2 the field of religion and theology, b) UDK 3 social studies (humanities) and c)UDK 8 linguistics, language and literature.

We sincerely hope that this edition, organized according to the contemporary editorial standards, will be the beginning of successful evaluation of the Proceedings and so meet our expectations.

We want to express our gratitude the authors, reviewers, Editorial Board and all the other associates whose dedicated work enabled the publication of this improved issue of the Proceedings for which we hope to be recognized and accepted by readers and scientific community.

Editor Mejra Softi, Ph.D.

71

.

. . .

OCSBE . etelpmoC ecruoS ssenisuB gnisilbuP

. OCSBE

: .

: .

. KDU

.

.

SOCIJALNA ISTRAIVANJA

Zbornik radova Islamskog pedagokog fakulteta u Zenici br. 7/2009.

21

Izvorni nauni rad Mujo Slatina1

ODGOJ KAO FAKTOR PREVENIRANJA GENOCIDNOG PONAANJA

Ako rat zapoinje u glavama ljudi, i mir tu moe nai svoj poetak.

Saetak

Dananji dugaki niz napada na ljudski ivot (muenja, ubijanja, smaknua, terorizam, zloini, ratovi, genocidi) ponitavaju rezultate znanstvenog i tehnolokog napretka. Zahvaljujui uenju/poduavanju ovjek kao pojedinac i cio ljudski rod mogu nai izlaz iz ovakve situacije. Odgoj/obrazovanje ne samo da prua sve mogue humanistike alternative, ve predstavlja najkrai put ovjekovog uzdizanja do humaniteta. Zato ovaj rad autor pie sa eljom da se obnovi i osnai vjera u obrazovanje kao vaan instrument borobe za mir i sigurnost. U radu su iznesene neke pretpostavke i okolnosti u kojima obrazovnje moe imati snagu preveniranja genocidnog ponaanja. Kljune rijei: generator genocidnog ponaanja/ etnocentrizam/ odgoj/obrazovanje/ preveniranje genocidnog ponaanja/ pedagogija mira/ kultura mira/ kultura pravednosti i odgovornosti.

Postavljamo li prava pitanja? Zato ovjekova historija nije historija mira ve historija

ratova? Moe li postojati svijet bez nasilja? Zato ljudi i najobiniji i besmislen konflikt esto ne znaju rijeiti bez sukoba? Zato ovjek ispoljava genocidno ponaanje? Ne moemo rei da ovjek u svojoj povijesti nije sebi postavio ova i njima slina pitnja. A da li su ovo prava pitanja? Ako su prava pitanja, zato ovjek nije pronaao odgovore na njih? Zato ovjek sebi ee ne postavlja pitanja iz grupe kojoj, pimjerice, pripadaju ova pitanja: Kako bi

1 Redovni profesor, Filozofski fakultet u Sarajevu, [email protected]

Socijalna istraivanja

22

svijet izgledao i kako bi se ovjek ponaao da novac koji ulae u naoruanje ulae u vlastitu dobrobit? Zato ovjek vie novca ulae u svoje vlastito unitavanje, ili npr. u kozmetiku, u ishranu svojih kunih ljubimca, u industriju potronje, nego li u prouavanje ljudskog ponaanja, nego li u odgoj/obrazovanje ili zatitu zdravlja i okloa, primjerice? Ukoliko je bilo teko dati odgovore na prvu grupu pitanja, na drugu grupu pitanja mogli su se dati valjani odgovori. Tamo gdje je, iz bilo kojih razloga, onemogueno funkcioniranje saznajnog, moramo dopustiti da funkcionira moralni um. Ako ne moemo (sa)znati ZLO, moemo ga pre-po-znati. Da li mi mlade uimo ovom prepoznavanju? Kako da pronalazimo naine preveniranja genocidnog ponanja

Genocidno ponaanje ne ide slijedom jednog motiva Ne postoje nikakvi logiki razlozi ili znanstveni dokazi da se

u traganju za pojavom genocidnog ponaanja ide slijedom jednog motiva. Svako izdvajanje i naglaavanje samo jednog motivacionog izvora ne moe da pretenduje na potpuno objanjenje genocidnog ponaanja. Dobar dio genocidnog ponaanja nalazi svoje leite i svoje stanite u oblasti antropologije i ljudske psihologije. Da bismo lake pronalazili razliite oblike preveniranja genocidnog ponaanja neophodno je dublje zaviriti u proces njegovog nastajanja, u proces antagonistike akulturacije.

Antagonistika akulturacija generator genocidnog ponaanja U proizvoenju svijesti koja pristaje na genocidno ponaanje

bitno utjee proces antagonistike akulturacije. Ovaj proces lake emo shvatiti ukoliko se prisjetimo pojma akulturacija. Akulturaciju ine sve pojave koje su rezultat direktnog susreta, dodira i meudjelovanja razliitih grupa ili pojedinaca. Ovo meudjelovanje uzrokuje preoblikovanje izvornih kulturnih modela (patterns). Neke etnike grupe estoko se opiru ovom meudjelovanju.2 Kako je akulturacija nuan historijski i

2 Postoje razliiti sociopsiholoki vidovi ovog otpora. Kada bi se sainio iscrpan spisak otpora, nepristajanja i odbijanja akulturacije, on bi se itekako poklapao sa sadrajima etnocentrizma i ogranienosti svake etnike grupe. Naime, svi porivi, iluzije, fantazmi, netrpeljivosti i mrnje koji se pojavljuju u etnocentristikoj svijesti poklapali bi se sa oblicima otpora i odbijanja procesa akulturacije.


23

civilizacijski proces,3 to je otpor prema njoj ili njeno odbijanje isto to i pristajanje na suprotni proces, tj. na antagonistiku akulturaciju. Otpor i suprotstavljanje akulturaciji ne samo da tvori etniku samodovoljnost nego nuno dovodi do etnocentrizma. Etnocentrizam je opi stav koji pretpostavlja predispoziciju da pojedinac odbaci pripadnike grupa koje nisu njegove, da velia svoju etniku i nacionalnu grupu i da trai prevlast svog etnosa nad drugim etnosom (v. Kre, Krafild, Balaki, 1972). Zato antagonistika akulturacija tvori slab osjeaj za mijeanu zajednicu, nekontrolirano glorificiranje vlastite historije, etnografije, knjievnosti, umjetnosti itd. i uobrazilju etnike superiornosti. Antagonistika akulturacija gradi etniki identitet na suprotnosti prema drugom i drugaijem etnosu, na suprotnosti, a ne na kontrastnosti razliitih ili slinih kultura.

Otpor i suprotstavljanje procesu akulturacije teti ne samo kulturnom nego i etnikom i osobnom identitetu. Dugorona izloenost antagonistikoj akulturaciji ne tvori u ovjeku samo slab osjeaj za mijeanu zajednicu nego i netrpeljivost, netoleranciju, kulturnu tjeskobu, osjeaj ugroenosti, rivalstvo, zavist, sujetu, mrnju i druge karakteristike agresivne ljudske prirode (v. Adler, 1989). Antagonistikom akulturacijom nudi se lanac socijaliziranja koji bi se mogao ovako predoiti: rivalstvo zavist sujeta surevnjivost pretjerana osjetljivost mrnja osveta unitavanje. Kako se ovo praktiki realizira?

Antagonistika akulturacija se sprovodi pomou tri razliite tehnike: regresijom, ostentativnom (samohvalisavom) diferencijacijom i negacijom. Prva tehnika omoguava vraanje na modele ponaanja koji su vaili prije dodira sa drugaijom kulturom (ovim postupkom se stvara nad-prolost); drugom tehnikom se stvaraju negativni oblici ponaanja; treom se stvaraju obiaji kojima se eli kontrirati obiajima drugih skupina (v. Deverux, 1990). Pomou ovih tehnika stvara se akumulirana i uskladitena energija negativizma i agresivnosti. Kako?

Prvo, antagonistika akulturacija je nosei proces krivog oblikovanja svijesti od povrinskih slojeva kulture. Dakle, osnovni materijal za ovo oblikovanje su mitovi. Oni su viestruko pogodni za krivo oblikovanje svijesti. Mitovi lahko omoguavaju uskladitenje razliitih fantazmi, iluzija, predrasuda, zabluda itd. u

3 Na ovu injenicu ovjeka podsjea i religija: ... Na narode i plemena vas dijelimo da biste se upoznali. (Kuran, 49:13).


24

ljudsku svijest. Naime, proces antagonistike akulturacije omoguava da mit i mitotvorstvo budu sredinje mjesto kulture. Poto se mit ne moe olahko uklopiti u suvremenost, on postaje i ostaje strano tijelo u drutvenoj strukturi, pa time i u svijesti pojedinaca. Kada se pomou antagonistike akulturacije u socijalno tkivo ubrizgaju velike koliine mitskog materijala i kada se u ljudskoj svijesti stvore velike koliine etnocentristikih naslaga, onda se poinju javljati i ratniki impulsi etnosa. Zato nije nikakvo udo to se razliite etnocentristike naslage nakon dosezanja kolektivno-psihikog praga izdrljivosti i, dakako, u pogodnim drutvenim uvjetima, pretvaraju u vulkansku erupciju.

Drugo, u antagonistinoj akulturaciji koristi se tzv. automatski pripisana mistika. Mogue je da neka grupa spartanski mit o nepobjedivosti, primjerice, automatski pripie sebi. Vjerovatno postoji malo automodela etnike linosti koji ne ukljuuju samopripisivanje hrabrosti, ali je oigledno da nisu sve etnije u jednakoj mjeri ratnike (Deverux, 1990:301). Ovo samopripisivanje po Deveruxu daje iskvaren etniki identitet.

Tree, antagonistika akulturacija dovodi u pitanje i objektivno vaee vrednote i opu ljudsku prirodu, a to raa moralnu retardiranost, moralnu tupost i sljepilo za bilo koju univerzalnu vrednotu. Time to se suprotstavlja univerzalno vaeim vrednotama, antagonistika akulturacija omogue nesmetano funkcioniranje principa: Ako nema nita sveto, sve je doputeno, to je rak-rana za ljudsko ponaanje.

etvrto, procesom antagonistike akulturacije osujeena su dva osnovna mehanizma drutvene prilagodbe - introjekcija i identifikacija. Ovi psiholoki mehanizmi u antagonistikoj akulturaciji slue za zatvaranje u vlastitu etniku skupinu. ovjek izloen antagonistinoj akulturaciji ne samo da postaje nesposobnim za zajedniki ivot, nego pokazuje elju da neto drugom oduzme, da drugog zakine ili omete u njegovim pravima. Svoju nesposobnost za suivot zamjenjuje svojom borbenou. Antagonistika akulturacija, ustvari, produkuje borbeno nastrojene ljude. Psihologija govori da se kod ovih ljudi esto nalaze crte mrnje. Naime, slab osjeaj za zajedniki ivot dovodi do ovjekove udnje za nadmonou. Slab osjeaj za suivot je taka oslonca za nepodnoljivost i neprijateljstvo. Ako je slab osjeaj za zajednicu oslonac neprijateljstvu, neprijateljstvo je oslonac destruktivnom ponaanju.


25

Peto, na proces akulturacije se gleda kao na jednodimenzionalan i jednosmjeran proces u kojem su samo jedni primorani da gube, da prihvataju elemente druge i drugaije kulture. Na ovaj nain se u ljudsku svijest utiskuju strah i strepnja od gubljenja etnikog identiteta, tj. razvija se opi osjeaj ugroenosti. Zato se drugaija kultura, drugaiji obiaji i tradicija, drugaija vjera i drugaiji svjetonazor doivljavaju kao prijetnja, kao nasilje. S druge strane, permanentni osjeaj ugroenosti trai stalnu potrebu da se od nekog brani etniki i osobni identitet. Umjesto da se akulturacijom tvori kulturni identitet, otporom prema njoj tvori se kulturna tjeskoba, sueno i osakaeno jedinstvo etnosa. To je zato to proces akulturacije trai jedne, a proces antagonistine akulturacije druge forme funkcioniranja ljudskog duha.

esto, ako se ljudima sugerira da im prijeti opasnost da izgube svoju osobnost i samosvojnost, onda valja pronai izlaz iz te sitaucije. Antagonistika akulturacija izlaz iz ove situacije omoguava svojom tvorbom osjeaja superiornosti. Njome se, dakle, uporedo razvija osjeaj ugroenosti i osjeaj superiornosti. Mjeavina ovih osjeaja je izuzetno eksplozivna mjeavina. Sociolog Ervin traub smatra da egoistini kulturni koncept naroda uveliko utie na potrebu za zatitom kolektivnog psiholokog egoa. Osjeaj superiornosti, osjeaj da si bolji od drugih i da ima pravo da njima vlada, intenzivira tu potrebu i stvara predispoziciju itave grupe za upotrebu nasilja. Suprotan osjeaj, koji moe koegzistirati sa osjeajem superiornosti, je kolektivna sumnja u sebe jo jedan motiv, dakle, za samoodbranu. A kada se osjeaj superiornosti kombinuje sa naglaenom sumnjom u sebe, njihov doprinos mogunosti pojave genocida i masovnih ubistava moe biti izuzetno velik (Citirano prema: Cigar, N, 1998:96/7).

Do osjeaja superiornosti nije teko doi jer se vas/pitanjem4podrava ovjekova tenja za moi (Adler). Svaki ovjek ima ovu tenju. Antagonistika akulturacija, meutim, ovu tenju vodi krivim putem. Naime, njome se tenja za nadmonou

4 (Vas)pitanje je mitomanijski odgoj. To je odgoj kojim se pripitomljava nasilje tako to se djeca i mladi (na)pitaju mitovima i mitomanijom, maijama i maijanjem; to je mitovima i mitomanijom zagaen odgoj. Osnovna pedagoka svrha vas/pitnja je udnja za osvetom bez milosti. U njemu lektira nasilja prethodi stvarnom nasilju i zloinu.


26

usmjerava prema etnocentrizmu kao posebnoj formi tenje za moi, tvorei tako autoritarnu linost (Adorno i saradnici, 1950). Nikad se ne smije zaboraviti na potencijalnu mogunost uplitanja etnocentrizma u teoriju i praksu odgoja tim prije to je autoritarnost oduvijek predstavljala jedan od najosnovnijih problema ljudskog drutva. U svom najspektakularnijem obliku ona se vidi u politikoj diktaturi, ali ona se moe sresti u manje dramatinom i esto lukavijem obliku u skoro svakom vidu meuljudskih odnosa i drutvenih organizacija (Kre-Krafild, 1973:637; vidi i: Arent, 1998 i Hajzinha,1996).

Sedmo, u sam proces antagonistike akulturacije, naalost, ukljuuje se odgovarajua knjievna, umjetnika, historijska, etnografska, filmska produkcija sa temama paenitva, progona, seoba, patnji, nesrea i drugih dramskih prizora koji se, pomou kolske lektire, razliitih agensa socijaliziranja i (vas)pitanja ugrauju u svijest ljudi. Ako elimo saznati kako se proces antagonistike akulturacije odvija u koli i u tzv. paralelnoj koli, dovoljno je zaviriti u kolsku lektiru i za ovu svrhu naruene didaktike materijale.5 5 Ovdje emo podsjetiti na jedan primjer kojeg smo i ranije navodili a koji zorno ilustrira antagonistiku akulturaciju (Petar Petrovi Njego (1989), Gorski vijenac Sarajevo, Biblioteka izabranih djela, str. 45, 56 i 71):

Nekru se gore usmrdee; Oda rie na ravnom Cetinju Vrana vrani oi ne izvadi Brat je Turin svud jedan drugome Nego udri dokle mahat moe. A ne ali nita na svijetu. Sve je polo avolijem tragom Zaudara zemlja Muhamedom. No lomite munar i damiju.

Ovo je tivo lektire za mlade rednjokolce koji nisu kadri sa punim studijem pronii u ovakve i sline knjievne tvorevine. Ovaj uzrast ne moe Gorski vijenac drugaije doivjeti nego kao ideologizirani ep pomou kojeg se etniki individualitet gradi na suprotnostima prema drugima i drugaijem. Gorski vijenac se tako promie kao paradigma antagonistike akultuiracije. Ova paradigma se podrava naruenim knjigama i drugim didaktikim materijalom. Tako primjerice Predrag Miloevi u knjizi Sveti ratnici, Gornji Milanovac i Pritina, Djeije novine (pod. M.S.) i Jedinstvo, 1989, na strani 164 pie: Njegoev osjeaj za pravdu i pravednost bio je visoko razvijen(kako) samo moe biti kod pravoslavnog vladara. Tako, on moe likvidirati bez milosti Turke, otjelotvorenje zla i nepravde. Njega i njegove podanike te glave (muslimana) podsjeaju svakodnevno da se moe i mora boriti protiv zla i da je to najvea kranska i ljudska dunost. Borba protiv zla bila je Njegoeva


27

Preveniranje genocidnog ponaanja nije mogue ukoliko se ne prekine lanac socijalizirnja antagonistike akulturacije, tj. ukoliko se ne uklanjaju sadraji kojima se promie etnocentrizam i velia nasilje i rat, kojima se podstie nesnoljivost i mrnja, kojima se negiraju vrijednosti drugih i opravdava diskriminacija po osnovi etniciteta, vjere, spola i sl. Jedan od efikasnih naina ovog prekidanja je uspostava konfluentnog obrazovanja, prije svega, procesa enkulturacije i akulturacije (v. Slatina, 2005). Teorija konfluentnog obrazovanja uspostavlja potreban kontakt s dijalokom filozofijom i tako tvori dijaloku pedagogiju i/ili meukulturalnu pedagogiju. Na ovaj nain omoguen je slobodan protok meukulturalnih vrednota i znaenja koja prolaze kroz grupe, skupine i narode. Dijaloka paradigmatinost ove teorije omoguavaju da prevazilazimo antagonistiku akulturaciju, a uspostvljamo interkulturalni dijalog (v. Slatina, 2008). Nema meusobne tolerancije, potivanja i razumijevanja bez spremnosti da uimo jedni od drugih. Otuda nacije, kulture i religije prvo moraju stupiti u pedagoki dijalog da bi mogli sudjelovati u politikom, interkulturalnom i religijskom dijalogu. Pedagoki dijalog direktno vodi u pedagogiju mira i gradi dijaloku zajedinicu kultura.

Pedagogija mira od znanja o miru do kulture mira U preambuli Ustava UNESCO-a iz 1945. godine zapisano je:

S obzirom na to da rat poinje u glavama ljudi, upravo tamo moramo da obezbijedimo mir. Ova tvrdnja ima svoj korijen u pretpostavci da ljudi mogu nauiti kako se mirno ivi sa svojim susjedima, sa drugim i drugaijim. To dalje znai da odgoj/obrazovanje ima snagu predupreivanja6 pojava stereotipa i predrasuda, netolerancije i netrpeljivosti, surevnjivosti i mrnje,

obaveza prema Bogu. On je udio za osvetom, osvetom bez milosti za Njegoa, osveta je bila sveto, boansko djelo! Da, on je bio za mir i ljubav meu ljudima, ali samo meu ljudima; to se nije odnosilo na zvijeri sa ljudskim licima. Citirano prema: Norman Cigar, Genocid u Bosni (1998), Sarajevo, Institut za istraivanje zloina protiv ovjenosti i meunarodnog prava, str. 54/5. 6 Odgojem/obrazovanjem nije mogue eliminirati ovjekovo genocidno ponaanje, zato kaemo predupreivanja, a ne eliminiranja. Ono to se odgojem/obrazovanjem nije stvorilo, ne moe se njime ni otkloniti. A kakvo bi to bilo obrazovanje koje sudjeluje u proizvoenju zla? To nije obraz/ovanje nego indoktrinacija i manipulacija ljudima.


28

osvete i nasilja. Iako nije jedini, odgoj/obrazovanje je jedan od najvanijih faktora preveniranja genocidnog ponaanja. Zato?

Ljudska priroda je tako ustrojena da se moe razvijati u razliitim pravcima. Zahvaljujui uenju ovjek se moe voditi putevima stvaralatva, ali i stranputicama destruktivnosti, stazama istine, ali i provalijama zablude; zahvaljujui uenju ovjek se moe razvijati u okrilju dobra, ali i u okruju zla.7 ovjek je bie koje ui. Zahvaljujui uenju sirova graa koju on (ovjek, dod. M. S.) nasljeuje, moe se oblikovati na bezbroj naina (Olport, 1981:82). Prema tome, moglo bi se rei da ljudska priroda nije zatiena od oblikovanja koje moe da udaljava ovjeka od njegove ljudske biti. Upravo zato mu je neophodan odgoj/obrazovanje. Ako ovjek svojim roenjem donosi ulnost i strasti, odgojem on postaje duhovno i moralno bie. ovjek je na putu od ulnosti do duhovnosti (Kant), na putu je od individue do linosti (Slatina 2005). Zhvaljujui odgoju/obrazovanju ovjeku su pruene sve humanistike mogunosti. Odgoj je najkrai put ovjekovog uzidizanja do humaniteta (Slatina, 2000). Uinak odgoja/obrazovanja u procesu preveniranja genocidnog ponaanja ljudi ne moe se nadomjesti uinkom nekog drugog preventivnog faktora. Ovo preveniranje ide od znanja o miru do kulture mira.

Mir je opeljudska vrijednost i uzvieni cilj kojem ovjek tei bez obzira to je nasilje ljudska svakodnevnica. U religiji se mir pojavljuje kao vrijednost kojom se ljudi svakodnevno pozdravljaju. Svaki nain kojim ovjek eli dosezati mir kao ljudsku vrijednost poinje uenjem i poduavanjem. Mir kao ope i neotuivo pravo svakog ovjeka, kao opeljudska vrijednost moe i treba biti obrazovno dobro. Svijest o znaaju mira kao vrijednosti koja je pretpostavka razvoja i dobrobiti, kako pojedinca, naroda tako i ovjeanstva u cjelini, dobar je faktor preveniranja genocidnog ponaanja. Danas se obrazovanje za mir tretira kao posebno podruje teorije i prakse obrazovanja. Postoje mnoge mirovne kole i programi u kojima se poinje njegovati kultura mira i nenasilja. Obrazovanje za mir pojavljuje se pod razliitim nazivima, kao to su: obrazovanje za nenasilje, obrazovanje za nenasilno rjeavanje sukoba, obrazovanje za konstruktivno upravljanje sukobima, obrazovanje za snoljivost, mirovna pedagogija, obrazovanje za mir i razoruanje, mirovni studiji, 7 Ovo je taka u kojoj treba praviti razliku izmeu obraz/ovanja i uenja uope, uenja u najirem smislu rijei.


29

studije mira i sukoba, obrazovanje za pomirenje itd. (v. Spaji Vrka, 2004). Njime se nastoje prevazilaziti konflikti, graditi kooperativnost meu ljudima i potivati ljudsko dostojanstvo te preuzimanje odgovornosti za mir. Najvaniji cilj pedagogije mira je mirno i nenasilno ponaanje. Institut za pedagogiju mira u Tbingen-u svoj rad zasniva na ideji ovjek je bie koje ui. Na ovom institutu rade Gnther Gugel i Uli Jager (1997) koji svojim radom daju vidne doprinose pedagogiji mira i/ili kulturi mira. Potreba za obrazovanjem za mir proizilazi iz meuzavisnosti zemalja i naroda, ali i iz same ljudske prirode.

Gradnja kulture mira je delikatna i sloena drutvena zadaa. Ona poiva na odgoju/obrazovanju koji se temelji na objektivno vaeim vrijednostima. Kultura mira potrebuje da se u ueem drutvu svakodnevno promiu vrijednosti ivota (sloboda, pravda, demokracija, tolerancija, solidarnost, ljudska prava, aktivan otpor prema nasilju i etika odgovornosti.8 S druge strane, kultura mira pretpostavlja i razvoj umijea i vjetina nenasilnog rjeavanja konflikata i sukoba, razvoj sposobnosti komuniciranja i suradnje te prihvatanje kulturalnih razlika kao vrijednosti i jaanje osjeaja solidarnosti kod mladih. Primjena nauenog u svakodnevnom ponaanju i ivotu omoguava uspostavu kulture mira i kulture dijaloga.

Posebna podrka tvorenju kulure mira predstavlja Program kulture mira (UNESCO, 1994.). Cilj ovog Programa je da se velianje fizikog i simbolikog nasilja zamijeni kulturom mira (tenja jednakosti, dijalogu i potivanju drugoga). Postoji i niz drugih programa poduavanja nenasilju. Ideja o pouavanju nenasilju je vrijedna hvale, kae Delors. Tim prije to nam iskustvo pokazuje kako nije dovoljno organizirati kontakte i komunikacije izmeu lanova razliitih skupina (primjerice u kolama koju pohaaju pripadnici nekoliko etnikih skupina ili vjera) (Delors, 1998: 103). Humana geografija, etnologija, strani jezici i knjievnost su predmeti pogodni za realizaciju spomenute ideje. Dakako, uvid u vrijednosti i obrasce kulturalnog ponaanja drugih etnikih i vjerskih skupina podrazumijeva da poznajemo sami sebe. elimo li razumjeti druge, moramo poznavati sebe. Da bi djeci i mladei prikazalo tanu sliku svijeta, obrazovanje (u obitelji, zajednici ili koli) mora im najprije pomoi otkriti ko su 8 Za razvoj kulture mira i kulture dijaloga sve vie postaje aktualna etika odgovornosti (Jonas, 1990).


30

oni. Tek e tada biti u stanju uivjeti se u tuu situaciju i shvatiti tue reakcije (Delors, 1998:104). Prema tome, nema tvorenja kulture mira bez odgoja/obrazovanja za vrijednosti. U sistemima formalnog obrazovanja nisu samo zanemarivane vrijednosti drugaijih kultura nego i vrijednosti uope. Otuda potreba da se odgoj za vrijednosti stavi u sredite formalnog obrazovnog sistema (Spaji-Vrka i dr. 2004).

Sutina krize odgoja/obrazovanja uope, nije u tome to ne osposobljava radnu snagu za potrebe razvoja trine ekonomije, ili to ne prirpema ljude za potrebe razvoja demokratskih drutva, ili to stvara klasne razlike, sutina krize je u propadanju pojma (obraz)ovanje. Sve vie se iz znaenja rijei obrazovanje istiskuje smisao rijei obraz. Njeno mjesto preuzima rije kola. kolovanje potiskuje (obraz)ovanje. Da bi kolovanje bilo faktor preveniranja ovjekovog genocidnog ponaanja ono mora biti (obraz)ovanje. kolovanje samo po sebi ne odgaja ljude. Ono ih nuno ne ini humanijim, moralnijim, plemenitijim, pravednijim. Napotiv, kolovani ljudi mogu posluiti zlu i to mnogo efikasnije od neobrazovanih. ovjek je kolovanjem usavrio svoju destruktivnost (v. Fromm, 1989). Meutim, mi ne smijemo zaboraviti da odgoj i obrazovanje poinju tamo gdje ZNATI postaje moralnom odlukom (znanje u srcu - internalizacija). Znanje bi trebalo etiki misliti ako elimo da ima snagu preveniranja genocidnog ponaanja. Uenost moe biti steena na utrb moralnog znanja. Danas, vie nego ikada ranije, moramo imati na umu Fihteovu misao kojom se ukazuje da svako bira onakvu filozofiju kakav je ovjek, a ne kakav je strunjak.

Liavanje obrazovanja temeljnih ljudskih vrijednosti, njegova instrumentalizacija i svoenje na pojam kolovanja injeno je pod izgovorom da se kolski sistem treba osloboditi konzervativizma i tradicionalizma. Tako i NE UBIJ u kognitivnoj koli nije bilo u duhu vremena, nije bilo savremeno. S druge strane, pod utjecajem sekularizma (antireligioznosti) potpuno se izgubila ravnotea izmeu onog to se oznaava terminima javno i privatno. Tako je i NE UBIJ svedeno na puku privatnost (nebi trebalo ovom poduavati javno i otvoreno nego kriom, u potaji, ili ak i ne moramo ovom uope poduavati mlade). Nestao je javni ovjek (Senet, 1989). Tako i ne htijui ovjek je iz potaje promovirao princip: Sve ima cijenu, nita nema vrijednost. Ako nema nita sveto, sve je doputeno, pa i zloin genocida. Odgoj/obrzovanje ini da religijski zahtjev NE UBIJ (zatita ivota i zdravlja kao


31

univerzalnih vrijednosti) postane NEU I NE MOGU UBITI. Internalizacija ove zapovjedi nije niti e ikad postati konzervativnom i pukom privatnou (v. Slatina, 2000). Moralne crte kao to su pravednost, nepristrasnost, moralna hrabrost, suosjeanje, potenje, dostojanstvo i druge crte koje nadilaze i vremenske razlike, rezultat su uvida u objektivno vaee vrijednosti. Srce odgoja za vrijednosti jeste obrazovanje za pravednost. Ovim obrazovanjem gradi se kultura pravednosti i odgovornosti.

Kultura pravednosti i odgovornosti Razlika izmeu prava i pravde sugerira nam da ne govorimo

o kulturi prava nego o kulturi pravednosti i odgovornosti. Kultura pravednosti i odgovornosti je u neraskidivoj vezi s kulturom mira. Prva uvjetuje drugu i obratno. To je odatle to obje pronose i prenose pravdu i uzajamno potivanje meu ljudima. Obje kulture nisu sile kojima se zaustavljaju nasilje, sukobi i/ili rat, nego faktor njihovog boljeg razumijevanja i preveniranja onog to dovodi, ili moe da dovodi, do naruavanja mira i sigurnosti. Obje kulture doprinose da se sukobi rjeavaju mirnim i nenasilnim putem jer uklanjaju prepreke koje osujeuju samo njihovo egzistiranje. Kultura mira nije samo pruanje otpora nasilju nego prakticiranje kulture pravednosti i odgovornosti. I jednom i drugom kulturom njeguje se dostojanstvo ovjeka i potuju ljudska prava.

Kultura pravednosti i odgovornosti pretpostavlja nekoliko naela:

oivotvoriti pravo na obrazovanje (IMATI prava); sticati znanja o inividualnim pravima (POZNAVATI

prava); osjetiti njihovu praktinu vrijednost i korisnost

(KORISTITI prava); povezivati prava i dunosti (JAATI prava za dobrobit

svih); afirmiranje razlika kao drutvene vrijednosti, usklaivanje

individualnih i kolektivnih, trenutnih i dugoronijih interesa (TITI prava kao prava svih).

Kultura pravednosti i odgovornosti ima svoje polazite u maksimi: Od prava na obrazovanje do obrazovanja za ljudska prava.


32

Pravo na obrazovanje U pravom smislu rijei nije mogue govoriti o obrazovanju za

ljudska prava ukoliko prava na obrazovanje liavamo ogromni dio ljudske populacije.9 Svaki ovjek (dijete) ima prirodno pravo na odgoj i obrazovanje. Kao to ovjek ima pravo na ivot, zdravlje, tjelesni integritet, pravo na slobodu, ast i ugled, pravo na ime i lini identitet, tako ima i pravo na odgoj i obrazovanje. Zato je pitanje Kako svima omoguiti pristup znanju - univezalna zadaa ovjeanstva, pa time i demokratije. Zato nije sluajnost to se u deklaracijama i konvencijama pravo na obrazovanje tretira kao polazna pretpostavka osiguranja globalnog mira, sigurnosti i razvoja. Svako sprjeavanje pojedinaca ili gupa u ravnopravnom korienju postojeih obrazovnih resursa, na ovaj ili onaj nain, bi remetilo historijsku i drutvenu egzistenciju mira i sigurnosti.

1945.

1974.

1995.

2000.

obrazovanje za mir i sigurnostobrazovanje za meunarodno razumijevanje

obrazovanje za meunarodno razumijevanje i suradnju

obrazovanje za meunarodno razumijevanje, suradnju imir te potivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda

obrazovanje za razoruanje

kultura miraobrazovanje za snoljivost

obrazovanje za mir, ljudska prava i demokracijuobrazovanje za ljudska prava/kultura ljudskih prava

Prikaz 1. Promjene naziva UNESCO-vih obrazovnih programa

1945.

1974.

1995.

2000.

obrazovanje za mir i sigurnostobrazovanje za meunarodno razumijevanje

obrazovanje za meunarodno razumijevanje i suradnju

obrazovanje za meunarodno razumijevanje, suradnju imir te potivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda

obrazovanje za razoruanje

kultura miraobrazovanje za snoljivost

obrazovanje za mir, ljudska prava i demokracijuobrazovanje za ljudska prava/kultura ljudskih prava

Prikaz 1. Promjene naziva UNESCO-vih obrazovnih programa

Iako je vie desetljea prisutna borba za mir i sigurnost,

dijalog i demokratiju, uinci ove borbe nisu zadovoljavajui. Objanjenja ovog obino se svode na preuske programe i neadekvatne nazive tih programa. Dakako da promjene naziva UNESCO-ovih obrazovnih programa ne mogu obrazovanje uiniti prevenirajuim faktorom genocidnog ponaanja (v. Prikaz 1. preuzeto: Spaji-Vrka i dr., 2004). Vano je da novi programi i izrada preporuka za rad na ovom izuzetno sloenom zadatku ulijevaju nadu. Novi program, smatra Spaji-Vrka, treba da vie istakne temeljne vrijednosti ovjeanstva, osobito dostojanstvo

9 U 21. stoljee uli smo s prtljagom od skoro milijardu nepismenih ljudi na planeti Zemlji


33

pojedinca i otvorenost prema drugim kulturama. Obrazovanje koje promie ove dvije vrijednosti moe dati svoje uinke na planu preveniranja nasilja i sukoba pa time i genocidnog ponaanja ljudi. Dostojanstvo daje plemenitost svim ljudskim tenjama i htijenjima, svakom ljudskom ponaanju i djelanju. Nita tako ne uzdie ovjeka kao dostojanstvo, nita tako ne omoguava dijalog kao otvorenost prema drugim kulturama (interkulturalni odgoj). Graani pluralnog drutva i multikulturalnog svijeta trebali bi biti spremni prihvatiti injenicu da je njihovo tumaenje nekog dogaaja i problema ukorijenjeno u njihovim osobnim ivotima, u povijesti njihova drutva i njihovim kulturnim tradicijama te da stoga niti jedna osoba ili grupa ne posjeduje jedan jedini odgovor na probleme; da za svaki problem moe postojati vie od jednog rjeenja. U skladu s tim, ljudi bi trebali razumjeti i potivati jedni druge te ravnopravno pregovarati kako bi zajedniki doli do rjeenja. Obrazovanje, dakle, mora jaati osobni identitet i ohrabrivati meusobno pribliavanje ideja i rjeenja to uvruju mir, prijateljstvo i solidarnost meu pojedincima i narodima (Cjeloviti okvir djelovanja u obrazovanju za mir, ljudska prava i demokraciju (UNESCO, 1995, prema: Spaji-Vrka i dr., 2004).

Treba istai da je 1974. godine prihvaena Preporuka o obrazovanju za meunarodno razumijevanje, suradnju i mir te potivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda kao prva sveobuhvatna strategija razvoja obrazovanja kojim se promiu meunarodni ciljevi, zbog ega mnogi u istom znaenju radije koriste krai naziv meunarodno obrazovanje (Spaji-Vrka i dr. 2004). Meutim, zacrtani zadaci u njoj jo uvijek su daleko od oekivanih rezultata.

Preporuka o obrazovanju za meunarodno razumijevanje, suradnju i mir te potivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda Temeljne zadae obrazovanja: uvoenje meunarodne dimenzije i globalne perspektive u

cjelokupno obrazovanje; unaprjeenje razumijevanja i potivanja svih naroda, njihovih

kultura, civilizacija, vrednota i naina ivota, uz razvoj vjetina komuniciranja s drugima;

razvijanje svijesti o sve veoj ovisnosti meu narodima i dravama te o potrebi izgradnje trajnog mira;

razvijanje otvorenosti, kritike svijesti i drutvene odgovornosti;


34

razvijanje svijesti o pravima i uzajamnim odgovornostima pojedinaca, drutvenih grupa i naroda;

razvijanje spremnosti za uklanjanje predrasuda, nejednakosti i nepravde;

promicanje meunarodne solidarnosti i suradnje; pripremanje pojedinca da sudjeluje u rjeavanju problema svoje

zajednice, drave i svijeta u cjelini, uz koritenje demokratskih postupaka i institucija.

Obrazovanje osjeaja i smisla za pravednost Da bi obrazovanje uope, dakle bez obzira na njegovu formu,

imalo snagu preveniranja genocidnog ponanja ono mora da sadri supstancu PRAVEDNOSTI. Zajednica kao pravnomoralni red (up. Canivez, 1999) predstavlja okruje u kojem moe obrazovanje za ljudska prava poprimiti snagu preveniranja genocidnog ponaanja. O pravdi kao moralnoj sri dravne zajednice svojevremeno je govorio Kerentajner (1939). Po njegovom miljenju svaki pojedinani lan zajednice ima dvostruku zadau: a) da u srazmjeri sopstvene djelatne sposobnosti u odreenom radnom pozivu da svoj dio za odranje cjeline i b) u srazmjeri sa individualnom obdarenou posredno ili neposredno sarauje na moraliziranju zajednice. Za ove dvije funkcije ljudi se moraju pouavati i vjebati i zato je Kerentajner govorio o dravnograanskom odgoju. 10 Ovo je posebna vrsta odgoja koja omoguava da ljudi sebe prepoznaju u ivotu drave kao zajednice vrijednosti. To je onaj odgoj kojim se omoguava da se drava kao zajednica vrijednosti izlije u moralno dravno osjeanje ljudi.11 "Jer dravnograansko obrazovanje nije nita drugo nego razvitak moralnog dravnog osjeanja." (Kerentajner, 1939:220). Ovo osjeanje moe se postii ako dravna ideja vai kao puna vrijednost, ako konkretna drava u kojoj se ivi za svakoga bude istinsko dobro i, dakako, ukoliko se njene vrijednosti edukacijski promiu. Ponovna aktualizacija razvoja moralnog dravnog

10 Danas bismo upotrijebili drugi termin, npr. obrazovanje za demokracijsko graanstvo. 11 Ovo se jo nije dogodilo nekim naim politiarima. Njihovo moralno dravno osjeanje vezano je za rezervnu dravu a ne za dravu kojom upravljaju Bosnu i Hercegovinu. Ovo, naalost, razvijaju i u mladima o emu nam lijepo svjedoe masmediji, i slikom i rijeju. Ovo nije nita drugo do nastojanje da se uspostavi antagonistika akulturacija.


35

osjeanja itekako bi koristila Bosni i Hercegovini.12 Ovo bi moglo imati trosturki znaaj: (a) uspostava drave BiH kao zajednice vrijednosti, kao drutva s pravnomoralnim redom, (b) povratak zajednikom ivotu i (c) spreavanje diskrimiancije velikog dijela stanovnita.

Odgoj za pravednost je u prisnoj sprezi s odgojem za toleranciju. Njime se smanjuju napetosti i konflikti unutar jednog pluralistikog drutva. Tamo gdje se ljudi mire s konkurencijom i konkurentnim nainima ivota, tamo se u njima obrazuje/formira tolerancija. Meutim, pluralistika drutva ne nalaze svoj izlaz samo u toleranciji nego, prije svega, u odgoju za pravednost. Naime, pluralistika drutva ne samo da toleriu konkurentne naine humanog ivota, moralnog i pristojnog ponaanja nego i samo njihovo postojanje smatraju vanom vrijednou. Karakteristika tolerantnog drutva je trpeljivost iz razloga razboritosti a ne iz principa. Tolerancija je samo dovoljan uvjet za tolerantno drutvo. Ja mogu da priznam vrijednost nekog konkurentog modela ivota, a da to ne bude ivotni model koji bih usvojio ili poelio da usvoje moja djeca. Pravo na izbor i samoopredjeljenje za neku vrijednost ne poivaju na toleranciji. Ja mogu tolerirati neki ivotni model, a da ga ne smatram vrijednou. Otuda tolerantno drutvo ne moe biti zamjenska vrijednost pluralistikom drutvu.

Prema tome, uenje i vjebanje, kojem su svrhe potivanje zakona i pravila kojima se pojedinci humaniziraju i stiu sposobnost da grade dravu kao zajednicu vrijednosti koja je utemeljena na odbijanju nasilja i samovolje i na slobodi koja se pravno priznaje i garantira svakome graaninu, moemo nazvati odgojem za pravednost. Krae kazano, odgoj za pravednost mogli bismo pojmiti kao uenje i vjebanje kojima mladi stiu osjeaj i smisao za pravdu. To je, dakle, odgoj koji mladi dobijaju u svakodnevnom ivotu. To znai da se mora organizirati i realizirati po logici ueeg dutva i/ili uee organizacije (v. npr. Senge, 1990 i Delors i dr., 1998). Ovo e biti mogue ukoliko stvaramo okruje koje moemo nazavati dijaloka zajednica kultura.

12 Za Bh-trokut (naa zastava) vai teorema bh-nacije, zato se moe unitavati nacionalizom neovisno s koje stranice ovog trokuta dolazi. Dravnograanski odgoj je zasnovan na teoremi kojom se potuje svaka stranica ovog trokuta.


36

Gradnja dijaloke zajednice Najvanija zadaa pedagogije mira i interkulturalnog

obrazovanja treba da bude gradnja dijaloke zajednice kultura.13 Da bi ljudi mogli sudjelovati u politikom, interkulturalnom i religijskom dijalogu, prvo moraju stupiti u pedagoki dijalog (dijalog kao obrazovna vijednost i kao metoda uenja/poduavnja, razvoj dijaloke i/ili meukulturalne pedagogije). Pojedinci, nacije, kulturalne i religijske zajednice moraju se osposobiti u voenju dijaloga. Nema sumnje, kultura dijaloga moe dati impulse, motive, inicijative, intelektualne snage za rjeavanja mnogih drutvenih konflikata i problema. Sueljavanjem razliitih gledita pojedinac moe izbjei skuenost vlastitog miljenja i pristupiti realistinoj i konkretnoj koncepciji cjeline problema i interesa zajednice. Dijaloka zajednica trai obrazovanje kao uzajamnu zavisnost naroda.14 Teorijom konfluentnog obrazovanja hoe se obrazovanje koje e biti u funkciji uzajamne zavisnosti naroda. Njome se eli nacionalna samodovoljnost zamijeniti svestranom uzajamnom zavisnou naroda. Interkulturalni dijalog je vaan nain preveniranja genocidnog ponaanja.

Nema dijaloke zajednice i interkulturalnog dijaloga bez obrazovanja kojim se nudi vie od samog znanja. Teorija konfluentnog obrazovanja nudi vie od samog znanja. Pojam konfluentno obrazovanje dolazi od latinske rijei confluere (konfluencija: 1. stjecanje, stjecite, sjedinjenje, spajanje, spoj). Uee drutvo je mrea konfluentnih procesa koji su satkani od est oblika uenja. Geometriju dijaloke zajednice i interkulturalnog dijaloga ini est dimenzija uenja: uiti znati, uiti initi, uiti

13 Bez ove gradnje (pretvaranja svijeta u dijaloku zajednicu vrijednosti) proces globalizacije ii e krivim putem. S duge strane, demokracija nema nikakovg izgleda na uspjeh ukoliko se ne razvija unutar dijaloke zajednice kultura. Izvan dijaloke zajednice, izvan interkulturalnog dijaloga i obrazovanja, bez dijaloke i/ili meukulturalne pedagogije demokracija je sumorna i bezizgledna (Christopher Lasch, 1995). 14 Ne bi se moglo sa sigurnou ustvrditi da proces globalizacije koji zapljuskuje dananje obrazovanje ovo potuje. Interkulturalni odgoj i kao religijska i kao nauna ideja moe biti satrt grubim procesom globalizacije koji, da ovdje uzgred konstatiramo, nije ponikao u krilu odgoja/obrazovanja ve u krilu politike, to nije bezbaajno. Iako se u strukturi obrazovnih sistema deavaju mnoge promjene kako bi se shvatile kulturoloke, etnike i dr. razlike, ipak se one deavaju pod tekim ideologijskim i politikim pritiscima asimiliranja, podcjenjivanja, omalovaavanja mnogih kultura i naroda.


37

ivjeti s drugima i za druge, uiti biti, uiti vrednovati i uiti vjerovati. Ovo je srce dijaloke paradigmatinosti teorije konfluentnog obrazovanja. Svaki od ovih oblika uenja ima osnovu u nekom programu ljudske prirode. (up.: Gardner, 1993, Goleman, 1995, Howe, 1999). Ovdje je posebno znaajno ono uenje koje treba da proizvede naine ponaanja koji su smisleni za odranje ljudskog roda i koje je znaajno za razvoj ovjekovog individualiteta i/ili linosti.

Dijaloka zajednica kultura je drutvo koje promie procese konfluencije. Za interkulturalni dijalog od posebne vanosti su proces enkulturacija/akulturacija i socijalizacija/internalizacija. Koncepcija interkulturalnog obrazovanja, naprimjer, poiva na akulturaciji koja prihvata razlike kao prednosti razvoja linosti, koja uva identitet i samopotovanje i istodobno izgrauje osjeaj pripadnosti zajednici u kojoj ivi vie kultura (v. Peroti, 1995). U kulturalnom pluralizmu, u istinskoj dijalokoj zajednici kultura nesmetano i bez nametanja moe da funkcionira kulturni i etniki identitet zato to se promie ideja pravednosti. U ovom promicanju moe i treba sudjelovati odgoj/obrazovanje. Da bi odgoj/obrazovanje nosilo supstancu pravednosti, mora da izrasta iz okruja kojeg moemo nazvati dijaloka zajednica kultura (vidi Prikaz 2.).

Prikaz 2: Pravda kao moralna sr drutvne zajednice i

obrazovanja za ljudska prava

Dijaloka zajednica kultura

Obrazovanje osjeaja i smisla za

pravednost

Pravda kao moralna srzajednice

Dijaloka zajednica kultura

Obrazovanje osjeaja i smisla za

pravednost

Pravda kao moralna srzajednice


38

Sve istine koje se preute postaju otrovne (Umjesto zakljuka)

U mnogim kolama i na univerzitetima izuava se zloin genocida. On je dio obaveznog programa. Ovo izuavanje ne pripada samo pedagogiji mira nego i pedagogiji morala. Govor o zloinu genocida je povratak etici miljenja. Ukoliko pronevjerimo pravdu, tj. ukoliko zloin ostane nekanjen i ukoliko utimo ili zabranjujemo govor o njemu, mi time sugeriramo da svijet bude neljudski, nehuman. utnja o zloinu genocida dovodi do mijeanja zla i dobra. Ova mjeavina je otrov za humanizam i svako ljudsko dobro. utnja ili bilo koji drugi oblik prikirivanja zloina genocida je isto to i kap fekalija u istoj ai vode. Sve istine koje se preute postaju otrovne, upozoravao je Nie. utnja o genocidu je znak pristajanja na bilo koji zloin i znak sudjelovanja u bilo kojem zlu. Prema tome, utnjom o genocidu postepeno bismo unitavali humanistiku svijest ljudi i uinili bismo svaku etiku miljenja nepotrebnom i besmislenom. Tako mnogi utljivci, i ne htijuu, ne ue svoje graane miru nego ih od njega (od)uavaju. Na taj nain oni se pridruuju onima koji nastoje lopatama lai sahraniti istinu o zloinu genocida u Bosni i Hercegovini i onima koji (zlo)upotrebljavaju svoju politiku mo.

Neshvatljivo je da se i nakon holokausta zloin genocida u Bosni i Hercegovini tretira po principu: "Ako ubijemo jednog ovjeka, onda je to zloin, ako ubijemo hiljade ljudi, onda je to samo brojka" (Spenser). Neshvatljivo je da se genocid nad Bonjacima tretira kao nesrea, kao prirodna nepogoda. Neshvatljivo je da i svjedoci zloina nastoje lopatama lai sahraniti istinu o genocidu samo zbog toga to naspram zida plaa mora da stoji zid srama.15 Neshvatljivo je kako ne vide da nije mogue proizvesti dovoljan broj tih lopata da bi se sahranila ova istina. Neshavtljivo je da ne vide da je negiranje jednog zloina genocida, negiranje bilo kojeg koji se u ljudskoj historiji dogodio.

Jo su aktivni strunjaci za stvaranje isk(r)varene geografije. Oni pomou rata dozivaju mir. Njima milozvuke alje Rat(ko) a ne Mir(ko). Oni u svojoj paralelnoj koli ue i poduavaju da je mir opasniji od rata. Ako se u miru gubi ono to se ratom dobilo, onda se sam mir ljudima predoava kao vea

15 Lektiru za njegovo razumijevanje napisao je Karl Japers, primjerom pokazao Vili Brant.


39

opasnost od rata.16 U ovoj koli se nudi ovaj nain preveniranja genocidnog ponaanja. Bez obzira na izmjetanje masovnih grobnica zloina genocida radi njegova prikrivanja, bez obzira na postojanje isk(r)varenog prostora po kojem se vide otisci zloina postoji kola koja nudi mir kojem je neophodan pancir. Ova kola ima svoje paie. U njoj je najbolji ak, koji i ne htijui, sam sebi dade nadimak davljenije. On je najbolji ak u ovoj koli, ali i najbolji uitelj za poduavanje isk(r)varenoj geografiji i za (od)uavanje od geografije koju oznaavamo trokutom.

Da bi mir uinili opasnijim od rata ovi strunjaci svoje oduavanje od mira podravaju izmiljanjem tradicije (Hobsbom E. i Rejnder T., 2002) kako bi izmislili neprijatelje. U svojoj paralelnoj koli oni, ne samo da demonstriraju loe itanje tradicije, nego drugima pokazuju da vole nacionalistiku mantru vie nego bh-himnu, nude mladima ne samo model sporstkog navijanja nego i jasan stav da Bonajci ne mogu biti sudije itd., pokazujui da mogu imati svaki drugi identitet samo ne bh-idnetitet. Ovi turbopolitiari su sa obje ruke prihvatili poklon Rat(ka) Mladia koji im ga predade ista - osloboenog od Turaka. Oni nisu jo pogledali u svoje ruke. Da jesu ne bi uporno prskali neke bh-dijelove mirisom koji ih razdvaja od drugih. Oni ne samo da uvaju ISK(R)VARENI PROSTOR, nego u svojim kolama vre pripremu za stvaranje novih mitskih prostora (v. urak, 2002). Nema granica koje ne moe prekoraiti mitskoprostorno miljenje samo da bi ispunilo svoje drevne zadatake. Nema istinskog preveniranja genocidnog ponaanja sve dotle dok se generira mitskoprostorno miljenje, dok se u svijesti ljudi stvara simbioza geografskog prostora i mitova, dok se mitovima uz pomo antagonistike akulturacije tetovira svijest i ivot ljudi (up. Sloterdajk, 1991), dok se stvara rat(o)mir/sko okruje u kojem se ratom doziva mir. U ovakvom okruju obrazovanje za ljudska prava ne moe poprimiti snagu preveniranja. Drugim rijeima, doklegod je na djelu mitskoprostorno miljenje i antagonistika akulturacija kao osnovna matrica uenja/poduavanja, nee prestati opasnost po sigurnost i mir bez obzira koje mirovne programe obrazovanja mi nudili. U ovakom okruju odgoj ne moe funkcionirati jer protivrjei njegovoj biti. Zato bi trebalo posatviti ispravno je

16 Jedno takvo ogledno predvanje odrano je nedavno u Banja Luci.


40

pitanje: Kako zatvoriti bukvar: U MIRU SE GUBI ONO TO SE RATOM STEKLO a otvoriti poetnicu: Ako rat zapoinje u glavama ljudi, i mir tu moe nai svoj poetak.

LITERATURA Adler, A. (1989), Poznavanje ovjeka, Novi Sad, Matica srpska. Adorno i saradnici (1950), The authoritarian personality, New

York: Harper. Arent, H. (1998), Izvori totalitarizma, Beograd, Feminstika

izdavaka kua 94. Banks, (1988), Multiethnic education - theory and practice,

Boston, allyun & bacon. Camilleri, C.(1985), Anthropologie culturelle et education,

lausanne: delachaux & niestle, and unseco, paris: puf. Canivez, P.(1999), Odgojiti graanina, Zagreb, Durieux. Cigar, N. (1998), Genocid u Bosni, Sarajevo, Institut za

istraivanje zloina protiv ovjenosti i meunarodnog prava.

urak, N. (2002), Geopolitika kao sudbina (Sluaj Bosna: Postmodernistiki ogled o perifernoj zemlji), Sarajevo, Fakultet politikih nauka.

Delors, i drugi (1998), Uenje blago u nama, Zagreb, Educa. Deverux (1990), Komplementaristika etnopsihoanaliza, Zagreb,

August Cesarec. Fromm (1989), Anatomija ljudske destruktivnosti, knjiga I i II,

Zagreb, Naprijed. Gardner, (1993), Multiple intelligences: The theory in practice,

New York, basic books Goleman, (1998), Emocionalna inteligencija, Beograd,

Geopoetika Gugel, G. Jger, U. (1997), Gewalt muss nicht sein. Eine

Einfhrung in friedenspdagogisches Denken und Handeln. 3. Aufl., Tbingen; Internetversion: http://www.friedenspaedagogik.de/themen/f_erzieh/fe3.htm]

Hajzinha (1996), Nacionalizam i patriotizam u Evropi na kraju xx veka, Prometej, Novi Sad tersit, Beograd.

Hobsbom, E. i Rejnder, T. (ur. 2002), Izmiljanje tradicije, Biblioteka XX vek, Beograd,.

Jaspers, K. (1999), Pitanje krivice, Beograd, Samizdat free b 92, .


41

Jonas, H. (1990), Princip odgovornosti-pokuaj jedne etike za tehnoloku civilizaciju, Sarajevo, Veselin Maslea.

Kant, I. (1991), Kritika moi suenja, Beograd, BIGZ. Kerentajner, G. (1939), Teorija obrazovanja, Beograd, Geca

Kon a.d.. Kre, D., Krafild, R. i Balaki (1972), Pojedinac u drutvu,

Beograd. Kre, D. i, Krafild, R. (1972), Elementi psihologije, Beograd. Lasch, C. (1995), The revolt of the elites and the betrayal of

democracy, New York. Olport, G. (1991), Sklop i razvoj linosti, Bugojno. Perotti, A. (1995), Pledoaje za interkulturalni odgoj i obrazovanje,

Zagreb, "Educa". Peter Sengi, Peta disciplina Umijee i praksa organizacije koja

ui, Novi Sad, 2003. Senet, R. (1989), Nestanak javnog ovjeka, Zagreb, Naprijed Slatina, M. (1997), Obrazovanje u Bosni i Hercegovini izmeu

razliitih politikih htijenja i zahtjeva budunosti, u: Obrazovanje u Bosni i Hercegovini (1997), Sarajevo, Meunarodni okrugli stol, Zbornik radova

Slatina, M. (2000), Odgoj - najkrai put ovjekovog uzdiznja do humaniteta, Sarajevo, Radovi, Knjiga, XII, Filozofski fakultet u Sarajevu, str. 365-384.

Slatina, M. (2005), Od individue do linosti Uvoenje u teoriju konfluentnog obrazovanja, Zenica, Dom tampe

Slatina, M. (20008), Konfluentno obtrazovanje geometrija dijaloke zajednice i interkulturalnog dijaloga. Pregled, XLXI (11), 111-132, Sarajevo.

Sloterdajk, P. (1991), Tetovirani ivot, Gornji Milanovac, Deje novine

Spaji-Vrka i dr.(2004), Pouavati prava i slobode-prirunik za uitelje osnovne kole, Zagreb, Istraivako obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko graanstvo.


42

UPBRINGING AS A FACTOR IN PREVENTING GENOCIDAL BEHAVIOR FAKTOR

Mujo Slatina, Ph.D.

If war begins in human minds

then peace can be found there as well.

Summary Contemporary long line of attacks on human life (torture,

killing, execution, terorism, crimes, wars, genocides) annuls the results of scientific and technological development. Thanks to learning/teaching a man as an individual as well as the entire human rase can find a solution to the situation. Upbringing/education not only provides all possible humanistic alternatives but also represents the shortest way to a person's rising to humanity. Writing this paper the author aspires to renew and strenghten a belief in educetion as an important instrument in fighting for peace and security. Some hypotheses and circumstances in which can have the power of preventing genocidal behaviour are presented in this paper. Key word: genocidal behavior generator, ethnocentrism, upbringing/education, prevention of genocidal behavior, peace pedagogy, peace culture, juctice and responsibility culture.

.9002/7 .rb icineZ u atetlukaf gokogadep goksmalsI avodar kinrobZ

34

"

/

)

( .

. / .

.

. / :


44


45

Izvorni nauni rad Edina Vejo1 Nataa Mirolovi-Vlah2

MORALNA UVJERENJA I STAVOVI PREMA OBRASCIMA RJEAVANJA SUKOBA U SVJETLU

TEORIJE DRUTVENOG KAPITALA

Saetak

Svrha rada je davanje doprinosa razumijevanju teorijskog konstrukta drutvenog kapitala. Drutveni se kapital pri tome razumijeva kao jedan od relevantnih prognostikih konstrukata za ishod tranzicijskih, ali i integrativnih procesa u naim drutvima Uz ocjenu da je prostor u kojem ivimo evidentan i po procesu (re)aktiviranog religioznog interesa ija je temeljna intencija odgoj moralnosti, pokuali smo takve procese dovesti u relaciju s jednim od bazinih parametara drutvenog kapitala - prirodom rjeavanja socijalnih sukoba. Rad prezentira rezultate komparativnog istraivanja stavova studenata iz Zenice i Rijeke prema moralnim uvjerenjima i obrascima rjeavanja socijalnih sukoba. Prvi cilj istraivanja bio je utvrivanje postojanja razlika izmeu rijekih i zenikih studenata u iskazivanju stavova prema moralnim uvjerenjima proizalim iz religijskih koncepata i u iskazivanju stavova prema obrascima rjeavanja socijalnih sukoba. Drugi je cilj bio utvrditi postoji li kod studenata pojedinog grada povezanost izmeu moralnih uvjerenja proizalih iz religijskih koncepata i naina iskazivanja stavova prema obrascima rjeavanja socijalnih sukoba. Mjerni instrumenti koriteni u istraivanju bili su Stavovi prema obrascima rjeavanja socijalnih sukoba, adaptiran prema Uzelac i akman (2000) i Upitnik moralnih uvjerenja, adaptiran prema Pajevi, i Hasanovi (2007). Za testiranje hipoteza koriten je t-test, diskriminacijska analiza i Pearsonova korelacijska analiza. Rezultati istraivanja su interpretirani u kontekstu Kohlbergove teorije moralnog razvoja i

1 Vanredni profesor, Islamski pedagoki fakultet Univerziteta Zenici, [email protected] 2 Diplomirani socijalni pedagog, Rijeka Republika Hrvatska, [email protected]


46

koncepta suvremene teorije rjeavanja sukoba gdje su razlike poeljna stanja u drutvu. Kljune rijei: drutveni kapital, obrasci rjeavanja sukoba, moralna uvjerenja, studenti, multikulturalnost, razlike

1. Uvod Obrasci rjeavanja sukoba su teorijski konstrukti za opis

najee primjenjivanih ponaanja u socijalnim sukobima. Kod nas je poznat teorijski koncept prema kojemu su obrasci rjeavanja socijalnih sukoba klasificirani sukcesivno prema razinama korisnosti za dugorone odnose sudionika u sukobu (Weeks, 2000). Prema njemu, najvia razina ili suradnja je dosegnuta kad obje strane u sukobu da nau rjeenje u kojem se susreu neke individualne i zajednike potrebe, to rezultira u zajednikoj koristi i zacrtava daljnje odnose. Srednja razina je dosegnuta kada strane u sukobu dou do zajednikih prihvatljivih sporazuma koji rjeavaju pojedinani sukob za odreeno vrijeme i malo poboljavaju trenutane brige. U ovu se razinu ubrajaju prilagodba i kompromis. Najnia razina se dostie kada jedna strana pokori drugu, kada se jedna strana podredi zahtjevima druge strane ili kada se odnosi prekinu na zajedniku tetu. Obrasci izbjegavanja i nadmetanja karakteristini su za ovu razinu rjeavanja sukoba. Koritenjem obrazaca na najnioj razini ugroavaju se budui odnosi meu sudionicima u sukobu i smatra se da je u tom smislu nuno osvjetavanje naina kako se ponaamo u sukobima. Zato se smatra da je u demokratskim drutvima nuno uenje takvih socijalnih i komunikacijskih vjetina koje doprinose konstruktivnim izborima u sukobima (Weeks, 2000; Wilmot i Hocker, 1998; Rijevec i Miljkovi, 2002) .

Kao jedan od bitnih elemenata za razumijevanje i uspjeno upravljanje sukobima zadnjih se godina u svijetu sve vie panje poklanja istraivanjima sociodemografskih i kulturalnih razlika i specifinosti (Brigg, 2003; Holman, 2002).

Multikultularnost u globalizacijskim uvjetima zahtijeva paljivo uoavanje faktora etniciteta i socijalnih sistema vrijednosti u razliitim regijama i na razliitim kontinentima. Istraivanjem Polkinghorna i Byrnea (2001) na uzorku studenata, provedenom dok su trajali etniki sukobi u njihovim regijama, ukazuje se na specifinosti stavova i ponaanja u socijalnim sukobima vezano uz razliite kulture. Ispitanici su bili studenti i studentice, starosti


47

izmeu 18 i 30 godina (95%), iz June Afrike (N=99), Izraela (N=123), Bosne i Hercegovine (N=89) i Sjeverne Irske (N=73). Studenti su ispitivani o tome kako oni sagledavaju nasilje, sukob i stvaranje mira kao svoj osobni stil ponaanja u sukobu. Koristila se modificirana verzija upitnika (Lieber's, 1994, prema Polkinghorn i Byrne, 2001) "Sukob, nasilje i stvaranje mira: koje je tvoje miljenje" (Conflict, Violence and Peacemaking: What's Your Opinion) s petostupnjevanom Likertovom skalom opredjeljivanja izmeu slaganja i neslaganja na 24 estice. Promatrano je pet stilova ponaanja u sukobima: izbjegavajui, prilagoavajui, kontrolirajui, kompromitirajui i suradniki (avoidance, accommodator, controller, compromiser i collaborator). Rezultati su ukazali na postojanje statistiki znaajnih razlika meu preferiranim stilovima ponaanja u sukobu u odnosu na religijsku pripadnost. Naprimjer, muslimani su ee preferirali izbjegavanje od katolika i protestanata, za prilagodbu su bili spremniji katolici i protestanti u Sjevernoj Irskoj nego drugi. Uoena je znaajna razlika kod obrasca kontroliranja, kod kojeg najvie rezultate imaju muslimanski studenti, dok su manje tome skloni protestanti i idovi. Suradnja u sukobima (koja je u najviem postotku kod svih pozitivno vrednovana, a najvie kod muslimana) statistiki je znaajno zastupljenija u stavovima irskih protestanata nego katolika. Autori u diskusiji, uz zakljuak da religija bitno utjee na izbor osobnog stila rjeavanja sukoba u okruenju nasilja, naglaavaju da je kulturoloki kontekst vezan i za druge faktore koji nisu uzeti u obzir u istraivanju.

Teorija drutvenog kapitala (social capital) pojavljuje se meu najutjecajnijim i veoma popularnim konceptualnim uobliavanjima proisteklim iz drutvenih znanosti (Coleman, 1998, Putnam,1993, Woolcock, 1998, Fukuyama, 2000, Adler i Kwon, 2002, prema tulhofer,2003). Drutveni se kapital sastoji od tri dimenzije: povjerenja koje prelazi okvir obiteljskih i prijateljskih veza, spremnosti na udruivanje i zajedniko djelovanje s drugima, te od potivanja normi (tulhofer,2003:79). Dakle, kulturni sistem, specifine norme i navike odreene zajednice mogu biti prepreka ili generator njenog razvoja. Oito, socijalni kontekst moe imati pozitivan/negativan utjecaj na djelotvornost zajednice. Drutvene vrijednosti i norme koje se oslanjaju na kulturnu tradiciju su temelj socijalnog konteksta. Procesi razumijevanja tradicije iz koje se kontinuirano razvijamo i naini na koje interpretiramo norme pod direktnim su utjecajem socijalizacijskih


48

procesa, izmeu ostalih i odgoja i obrazovanja. Socijalizacijskim procesima je uspostavljena direktna relacija izmeu prirode moralnosti i socijalnog kapitala jedne zajednice. Paradigmatski model za razvijanje ovakve interpretacijske parabole je Kohlbergova teorija moralnog razvoja (Terhart, 2001:179). Pojedinac i drutvo se, u procesima organiziranja razvoja moralnosti, odreuju pozicijom preuzimanja odgovornosti moralnog prosuivanja. Na taj nain, u fokus interesa dolazi priroda araniranog iskustva, u smislu odgojnog uplitanja u drutveni razvoj, u procesima moralnog rasuivanja, dakle, nain moralnog prosuivanja (razliiti naini pronalaenja odgovora na etika pitanja o Dobrom).

2. Svrha rada U kontekstu naglaavanja vanosti drutvenog kapitala kao

prognostiki, moda i najrelevantnijeg konstrukta za ishod tranzicijskih procesa u naim drutvima, pokuale smo ponuditi istraivaki prilog potpunijem razumijevanju ovog konstrukta. Ako je prostor u kojem ivimo evidentan i po procesu (re)aktiviranog religioznog interesa ija je temeljna namjera odgoj moralnosti, vano je takve procese dovesti u relaciju s jednim od bazinih parametara drutvenog kapitala - prirodom rjeavanja socijalnih sukoba.

3. Ciljevi i hipoteze Prvi je cilj utvrditi postoje li razlike izmeu rijekih i

zenikih studenata u iskazivanju stavova prema moralnim uvjerenjima proizalim iz religijskih koncepata i u iskazivanju stavova prema obrascima rjeavanja socijalnih sukoba.

Drugi je cilj utvrditi postoji li povezanost izmeu moralnih uvjerenja proizalih iz religijskih koncepata i stavova prema obrascima rjeavanja socijalnih sukoba kod studenata pojedinog grada.

Prema ciljevima istraivanja postavljamo tri hipoteze istraivanja kako slijedi.

H1 Postoje razlike izmeu rijekih i zenikih studenata u iskazivanju stavova prema moralnim uvjerenjima proizalim iz religijskih koncepata i u iskazivanju stavova prema obrascima rjeavanja socijalnih sukoba.


49

H2 Postoji povezanost izmeu moralnih uvjerenja proizalih iz religijskih koncepata i stavova prema obrascima rjeavanja socijalnih sukoba kod rijekih studenata

H3 Postoji povezanost izmeu moralnih uvjerenja proizalih iz religijskih koncepata i stavova prema obrascima rjeavanja socijalnih sukoba kod zenikih studenata.

4. Metoda istraivanja

4.1. Nain prikupljanja podataka. Podaci su prikupljani u decembru 2007. godine dobrovoljnim

grupnim i anonimnim ispunjavanjem jedinstvenog upitnika Upitnik za studente drutveno razvojne, etike i meuljudske relacije3. Prije iskazivanja stavova o moralnim uvjerenjima, u upitniku se studentima pismeno uvodno reklo da se ovdje radi o 10 moralnih principa, odnosno kognitivno-biheivioralnih obrazaca koji se mogu nai iskazani kroz razliite forme i u najstarijim pisanim spomenicima ljudske povijesti kao to su Deset Boijih zapovijesti, Propovijedi na Gori Bojeg poslanika Isusa, Hadisi Bojeg poslanika Muhammeda a.s.. Svaki ovjek, bio on religiozan ili ne ima neki svoj stav prema svakoj od ovih tema. Mi ovdje ne elimo prosuivati koji je stav ispravan a koji nije. Molimo Vas da se prema vlastitom intimnom uvjerenju pismeno opredijelite za jednu od ponuenih pet opcija. Takoer je, prije iskazivanja stavova o obrascima rjeavanja sukoba studentima uvodno pismeno reeno kako se sljedea pitanja odnose na konflikte (sukobe) meu ljudima u kojima se inae svaki ovjek ponekad nae. Sukobi mogu biti razliiti npr. jedan ovjek protiv drugoga, jedan ovjek protiv skupine ljudi, ili pak jedna skupina ljudi protiv druge skupine. Razliiti ljudi nastoje sukobe rijeiti na razliite naine. Izgleda ipak da se ovjek s vremenom navikne ponaati po nekoj svojoj stalnoj shemi, u nekom svome stilu, pa se gotovo na isti nain ponaa u svim sukobima bez obzira na to s kime je u sukobu, gdje, zbog ega i tako dalje te da istraivae zanima kakvo je njihovo iskustvo i to misle o svemu tome.

3 Radi se o projektu Drutveno- razvojne, etike i meuljudske relacije studenata iji su segmenti vezani uz odrivi razvoj autorice ovog rada prezentirale na sljedeim znanstvenim skupovima: Cjeloivotno uenje za odrivi razvoj, Plitvice, maj, 2008 (Zbornik radova) i Kvalitet 2009, juni,2009, Neum (Zbornik radova)


50

4.2. Mjerni instrumenti Prvi mjerni instrument je preuzeta i adaptirana skala stavova

Stavovi prema obrascima rjeavanja socijalnih sukoba SOS originalnih autora Uzelac i akman (2000). Autori su skalu formirali prema teorijskom konceptu D. Weeksa (2000). Ovu skalu saininjava ukupno 5 stavova prema pet obrazaca rjeavanja socijalnih sukoba. Studentima su postavljana pitanja kako slijedi:

Pitanje u upitniku: Obrazac: Je li dobro bilo kako zakrpati, tj. izgladiti sukob? PRILAGODBA Je li dobro ekati da vrijeme uini svoje, pa da se sukob pomalo zaboravi?

IZBJEGAVANJE

Je li dobro pogaati se sa suparnikom u sukobu, tj. traiti neko srednje rjeenje (kompromis) u kojemu e svaka strana morati malo popustiti?

KOMPROMIS

Je li dobro nastojati do kraja pobijediti (porazitisuparnika u sukobu?

NADMETANJE

Je li dobro zalagati se da iz jednog (istog) sukoba obje strane iziu zadovoljne?

SURADNJA

Ponueni su im sljedei odgovori: A to je uvijek jako dobro, B to je gotovo uvijek dobro, C to je ponekad dobro, a ponekad loe, D to je gotovo uvijek loe, E to je uvijek jako loe. U obradi rezultata su afirmativni odgovori prema kompromisu i suradnji te negacijski odgovori prema izbjegavanju, prilagodbi i nadmetanju vrednovani pozitivno.

Drugi mjerni instrument je Upitnik moralnih uvjerenja UMU autora Pajevi i Hasanovi (2007). ini ga set od 10 estica varijabli kojima se mjere stavovi prema kognitivno-bihevioralnim obrascima moralnih uvjerenja proizalih iz triju svjetskih religija,. Rijeki su studenti iskazivali svoje stavove prema jezino adaptiranoj varijanti upitnika na esticama UMU5, UMU7 i UMU 8, ali je smjer vrednovanja odgovora ostao isti kao i kod originalnog upitnika. Radi se o sljedeim esticama: UMU1-Ispravno vjerovanje u Jednog Boga predstavlja najveu

vrijednost koju ovjek moe imati UMU2-Roditelje treba potovati, paziti i pomagati


51

UMU3-Umjetni prekid trudnoe (abortus) bez opravdanog medicinskog razloga nije daleko od ubojstva bespomone i nevine osobe

UMU4-Seksualno zadovoljstvo treba traiti iskljuivo u zakonskoj branoj zajednici mukarca i ene

UMU5-Zapravo je pametno biti iskren i inzistirati na istini i pravdi UMU6-ovjek se treba koristiti iskljuivo zaradom steenom

vlastitim trudom UMU7-Zakonom propisana smrtna kazna i nije ak ni u nekim

sluajevima opravdana UMU8-Civiliziranom drutvu jest primjereno ograniavanje

seksualne slobode UMU9-U lai su kratke noge UMU10- Uvijek se treba kloniti opojnih sredstava (alkohola,

droge) Ponueni su odgovori: 1. nikako se ne slaem, 2. ne slaem

se, 3. ne mogu se odluiti, 4., slaem se, 5. potpuno se slaem. Vii stupanj slaganja je u obradi zastupljen veim vrijednostima.

4.3.Nain obrade podataka Za testiranje hipoteza su koriteni t-testovi, dvije

diskriminacijske analize i Pearsonove dvosmjerne korelacijske analize.

5. Istraivaki uzorak Studenti su podijeljeni u dva, prema spolu statistiki znaajno

izjednaena, subuzorka. U prvom je 100 studenata i 100 studentica druge godine studija Univerziteta u Zenici. Drugi ine po 25 studenta i 25 studentica prve, druge, tree i etvrte godine studija Sveuilita u Rijeci. Tablica 1: Dobne relacije izmeu rijekih i zenikih studenata

Grad M SD t-test Sg Rijeka (N=200) 5,31? 1,41 35,28 0,00 Zenica (N=200) 4,92? 1,10 Legenda: M= aritmetika sredina, SD= standardna devijacija, t-test= test znaajnosti razlikovanja aritmetikih sredina dobi, Sg= statistika znaajnost dobne razlike izmeu rijekih i zenikih studenata

Prema tablici 1 postoji statistiki znaajna razlika izmeu studenata dva grada na nain da su rijeki studenti stariji.


52

Interpretacija rezultata je ograniena injenicom vie razine dobne, a implikativno i socijalne zrelosti rijekih studenata.

6. Rezultati istraivanja

6.1. Razlike izmeu rijekih i zenikih studenata

6.1.1. Manifestne razlike Tablica 2: Razlike aritmetikih sredina manifestnih varijabli upitnika SOS i UMU izmeu rijekih i zenikih studenata

manifestne R I Z E t-test Sg varijable M SD M SD

PRILAGODBA 2,49 ,91 2,67 ,93 -2,007 ,045 IZBJEGAVANJE 3,15 ,87 3,24 ,88 -1,033 ,302 KOMPROMIS 3,82 ,99 4,11 ,90 -3,120 ,002 NADMETANJE 3,31 1,00 3,37 1,08 -,672 ,502 SURADNJA 3,96 1,14 4,23 ,99 -2,485 ,013 UMU1 3,23 1,41 4,60 ,85 -11,724 ,000 UMU2 4,72 ,48 4,88 ,35 -3,798 ,000 UMU3 3,10 1,40 4,19 1,16 -8,425 ,000 UMU4 2,17 1,19 3,89 1,33 -13,586 ,000 UMU5 3,99 ,95 3,79 1,14 1,908 ,057 UMU6 4,02 ,99 4,33 ,77 -3,352 ,001 UMU7 3,13 1,17 2,64 1,36 3,874 ,000 UMU8 2,56 1,05 3,21 1,29 -5,609 ,000 UMU9 3,86 1,26 4,47 ,72 -6,343 ,000 UMU10 3,41 1,26 4,50 ,87 -10,116 ,000

Legenda: RI= rijeki studenti, ZE= zeniki studenti, M= aritmetika sredina, SD= srednje rasprenje rezultata, t-test= test znaajnosti razlikovanja aritmetikih sredina na manifestnoj razini, Sg= statistika znaajnost t-testa

Prema tablici 2 je vidljivo da je t-test na promatranim varijablama rijekih i zenikih studenata statistiki znaajan kod dva stava o obrascima rjeavanja sukoba i kod devet stavova o moralnim uvjerenjima. Prema dobivenim statistiki znaajnim razlikama zeniki studenti ee odbacuju prilagodbu, ali i ee nego rijeki zastupaju kompromis i suradnju. to se tie izbjegavanja i nadmetanja u sukobima, nisu dobivene statistiki znaajne razlike na manifestnoj razini. Dalje, dobiveno je da


53

zeniki studenti ee nego rijeki zastupaju gotove sve stavove iz seta varijabli o religijskim uvjerenjima osim jednoga gdje nema razlika i jednoga gdje rijeki studenti imaju vii rezultat. Rijeani statistiki ee zastupaju jedino stav prema kojemu ni u kom sluaju ne opravdavaju zakonsko propisivanje smrtne kazne. Nai se studenti iz dva grada ne razlikuju u stavovima o pitanju zastupanja iskrenosti, istinitosti i pravednosti. Trebalo bi rei i da su gotovo sve prosjene vrijednosti na pozitivnom polu slaganja sa tvrdnjama.

Dakle, rezultati na manifestnoj razini upuuju da zeniki studenti ee nego rijeki iskazuju prihvaanje normi proizalih iz religijskih koncepata, te da imaju drutveno i teorijski poeljnije stavove prema ponaanjima u sukobima nego rijeki.

6.1.2. Latentne razlike Tabica 3: Temeljni rezultati diskriminativne analize rijekih i zenikih studenata u odnosu na promatrani manifestni prostor varijabli SOS

DF % r Wilks l. Hi df p RI ZE 1 100 ,214 ,954 18,606 5 ,002 -,219 ,219

Legenda: r=koeficijent kanonike korelacije, Wilks l.= test znaajnosti kanonike diskriminacije pomou Wilksove lambde, Hi= hi-kvadrat test, df= stupanj slobode, RI= centroid za rijeke studente, ZE= centroid za zenike studente

Iz tablice 3 je vidljivo da je diskriminativnom analizom u skupu varijabli stavova prema obrascima rjeavanja socijalnih sukoba s obzirom na rijeke i zenike studente izluena jedna statistiki znaajna diskriminativna funkcija. Iz koeficijenta diskriminacije se moe uoiti da promatrane varijable ovog prostora mogu s gotovo 5 % vjerovatnosti diferencirati ispitanike prema gradu u kojem ive i studiraju.

Tabica 4: Diskriminativni koeficijenti i korelacije varijabli SOS s diskriminativnom funkcijom koeficijenti korelacije KOMPROMIS ,671 ,713 SURADNJA ,350 ,568 PRILAGODBA ,616 ,458 IZBJEGAVANJE ,139 ,236 NADMETANJE ,049 ,154


54

Prema korelacijama varijabli s diskriminativnom funkcijom i diskriminativnim koeficijentima (tablica 4) se moe vidjeti da u strukturi diskriminativne funkcije sudjeluju slijedee varijable: kompromis i suradnja. Rije je o teorijski i drutveno poeljnim stavovima o sukobima prema kojima se studenti dva grada razlikuju. Ovu smo funkciju nazvali funkcija poeljnog ponaanja u sukobima.

Prema poloaju grupnih centroida (tablica 3) je uoljivo da su Zeniani u pozitivnom odnosu s funkcijom poeljnog ponaanja u sukobima, dok su Rijeani u negativnom odnosu s tom funkcijom, premda su razlike toliko male da se ne bi moglo rei da Rijeani imaju negativne stavove prema poeljnom ponaanju u sukobima.

Dakle, kada usporeujemo studente ova dva grada, zeniki studenti iskazuju statistiki znaajno pozitivnije stavove prema poeljnom ponaanju u sukobima dok rijeki studenti imaju statistiki znaajno negativnije stavove prema takvom ponaanju, premda su razlike veoma male.

Tablica 5: Prikaz temeljnih rezultata razlikovanja rijekih i zenikih studenata na latentnoj razini razlikovanja u odnosu na promatrani manifestni prostor varijabli UMU

DF % r Wilks l. HI. df p RI ZE 1 100 ,652 ,574 217,929 10 ,000 -,859 ,859

Legenda: r=koeficijent kanonike korelacije, Wilks l.= test znaajnosti kanonike diskriminacije pomou Wilksove lambde, Hi= hi-kvadrat test, df= stupanj slobode, RI= centroid za rijeke studente, ZE centroid za zenike studente

Iz tablice 5 je vidljivo da je diskriminativnom analizom u skupu varijabli stavova prema moralnim uvjerenjima s obzirom na rijeke i zenike studente izluena jedna statistiki znaajna diskriminativna funkcija. Iz koeficijenta diskriminacije se moe uoiti da promatrane varijable ovog prostora mogu s 43% vjerojatnosti diferencirati ispitanike prema gradu u kojem ive i studiraju.

Prema korelacijama varijabli s diskriminativnom funkcijom i diskriminativnim koeficijentima (tablica 6) se moe vidjeti da u strukturi diskriminativne funkcije sudjeluju slijedee varijable: UMU4, UMU1 i UMU10. Rije je o stavovima moralnog uvjerenja proizalih iz dominantnih religijskih koncepata prema kojima se studenti iz dva grada najvie razlikuju. Ovu smo funkciju nazvali funkcija predane duhovne i fizike samokontrole.


55

Tablica 6: Diskriminativni koeficijenti i korelacije varijabli UMU s diskriminativnom funkcijom koeficijenti korelacije UMU4 ,537 ,791 UMU1 ,418 ,683 UMU10 ,219 ,589 UMU3 ,077 ,491 UMU9 ,183 ,369 UMU8 -,032 ,327 UMU7 -,213 -,226 UMU2 ,025 ,221 UMU6 -,080 ,195 UMU5 -,250 -,111

Prema poloaju grupnih centroida (tablica 5) je uoljivo da su

Zeniani u pozitivnom odnosu s funkcijom predane duhovne i fizike samokontrole, dok su Rijeani u negativnom odnosu s tom funkcijom. U ovom su sluaju razlike dovoljno velike da bi se moglo govoriti o latentnim razlikama izmeu studenata u Zenici i Rijeci na nain da su prvi skloni predanosti u smislu duhovne i fizike samokontrole dok drugi nisu.

Dakle, Zeniani su, statistiki ee ispoljavali stavove prema kojima seksualno zadovoljstvo treba traiti iskljuivo u zakonskoj branoj zajednici mukarca i ene, ispravno vjerovanje u jednog Boga predstavlja najveu vrijednost koju ovjek moe imati i da se uvijek trebalo kloniti opojnih sredstava (alkohola, droge) dok su stavovi Rijeana prema istome bitno suprotni od navedenih.

6.2. Povezanost obrazaca rjeavanja sukoba i moralnih normi kod rijekih i zenikih studenata Talica 7: Relacije izmeu stavova o obrascima rjeavanja sukoba i stavova o moralnim uvjerenjima kod rijekih studenata (N=200)

UMU1 UMU2 UMU3 UMU4 UMU5 UMU6 UMU7 UMU8 UMU9 UMU10 P r

p -,106 ,135

-,038 ,592

,005 ,943

-,065 ,364

-,08 ,250

,009 ,903

-,041 ,568

-,025 ,722

-,057 ,423

-,112 ,113

I r p

-,086 ,229

-,089 ,210

-,037 ,602

-,005 ,948

,039 ,587

,036 ,610

-,019 ,785

,096 ,177

,039 ,580

,040 ,547

K r p

-,005 ,940

-,069 ,334

,006 ,931

-,072 ,311

,041 ,564

,030 ,672

,226 ,001

,070 ,322

,114 ,109

,037 ,603

N r p

,124 ,081

,097 ,172

,103 ,147

,071 ,317

,088 ,216

,243 ,001

,078 ,275

,177 ,012

,152 ,032

,270 ,000

S r p

-,016 ,820

-,039 ,582

,081 ,253

-,006 ,930

,000 ,996

,125 ,078

,019 ,788

,023 ,747

,076 ,287

,149 ,036


56

Legenda: P= prilagodba, I= izbjegavanje, K= kompromis, N= nadmetanje, S= suradnja; r= dvosmjerne pearsonove korelacije, p=statistika znaajnosti korelacija, uz p>0,05

Prema tablici 7 postoje est statistiki znaajnih korelacija

izmeu stavova prema obrascima rjeavanja sukoba i stavova moralnih uvjerenja.

Prema dobivenim rezultatima utvrujemo sljedee relacije 1) Stav da je dobro pogaati se sa suparnikom u sukobu, tj.

traiti neko srednje rjeenje (kompromis) u kojemu e svaka strana morati malo popustiti je u pozitivnoj korelaciji sa stavom da zakonom propisana smrtna kazna nije ak u nekim sluajevima opravdana

2) Stav

Documents

74604148 Zbornik Radova Islamskog Pedagoškog Fakulteta u Zenici 7 2009