77928247 Evropska Funkcionalna Arhitektura ITS a Fakultet Za Saobraćaj i Komunikacije Alisa Sefer

8/11/2019 77928247 Evropska Funkcionalna Arhitektura ITS a Fakultet Za Saobraaj i Komunikacije Alisa Sefer

1/25

Evropska funkcionalna arhitektura ITS-a

Sadraj:

Sadraj: ....................................................................................................................................... 2

UVOD .........................................................................................................................................2Arhitektura ITS-a ........................................................................................................................3

3.1.Razine ITS arhitekture .......................................................................................................................... ........ ..54.!"i#ka $ %unk&i!na'ana( arhitektura ITS-a .............................................................................)5.*ur!+,ka %unk&i!na'na arhitektura ITS-a ................................................................................

5.1.unk&i!na'na +!dru#ja e/r!+,ke !k/irne arhitekture ITS-a ...................................................................... ...1)).0ak'ju#ak: .............................................................................................................................. 25.iteratura: ............................................................................................................................... 2)

2.UVOD

Arhitektura +red,ta/'ja tee'jnu !r"aniza&iju inte'i"entn!" tran,+!rtn!" ,u,ta/a k!ji,adri k'ju#ne k!+!nente njih!/e !dn!,e i /eze +rea !k!'ini te na#e'a njih!/adizajniranja i raz/!ja +r!atrajui &ije'i i/!tni &ik'u, ,u,ta/a.

ITS arhitektura +red,ta/'ja +riarni zahtje/ i e'eent ITS +'aniranja i u,k'aen!"raz/!ja r!jnih ITS a+'ika&ija. Arhitektura ,+e&i%i&ira kak! ,u raz'i#ite k!+!nente uinterak&iji tak! da ,e rje6a/aju k!nkretni tran,+!rtni i +r!etni +r!'ei u !dreen!k!ntek,tu. Arhitektura daje !+i +red'!ak $General Framework( +rea k!jeu ,e

+'aniraju dizajniraju i +!,ta/'jaju inte"rirani ,u,ta/i u !dreen!

Fakultet za saobraaj i komunikacije Page 2


2/25


+r!,t!rn!- /reen,k! !uh/atu. Raz'i#ite dizajner,ke a'ternati/e !"u ,e raz/ijati !k! i,tearhitekture.

U,+je6an raz/!j i "radnja k!+'ek,nih ,u,ta/a +!+ut ITS-a ne !e ,e tee'jiti nak'a,i#n! raz/!jn! &ik'u,u k!ji +ret+!,ta/'ja da ,u u'azni zahtje/i d!r! de%inirani i da ,e

tehn!'!"ija nee itn! +r!ijeniti t!k! raz/!jn!" &ik'u,a. 7a! d!kaz te t/rdnje !"u+!,'uiti r!jni +r!jekti k!+'ek,nih ,i,tea ka! i +!#etni ITS +r!jekti k!ji ,u rea'izirani uraz/ijeni ze'jaa. 7!ri,ni&i ne !"u ja,n! izraziti zahtje/e niti ,+!znati !"uei+'ika&ije n!/ih tehni#k! tehn!'!6kih rje6enja. Dinai#an raz/!j in%!ra&ij,k!k!unika&ij,kih tehn!'!"ija ,ta'n! +r!6iruje +r!,t!r !"uih rje6enja ,/e d! razine,/e+ri,utn!" ra#una',t/a !dn!,n! aijenta'ne inte'i"en&ije.

7a! +!,ean +r!'e k!d iz"radnje inte'i"entnih tran,+!rnih ,i,tea je !"un!,tk!ri6tenja nekih !d +!,t!jeih re,ur,a iz"raenih u !k/iria k'a,i#ne &e,t!/ne +r!etnein%ra,trukture. O/aj +ri,tu+ nudi #ita/ niz !"uih u6teda a'i i +!ten&ija'nih

!+a,n!,ti za ne%unk&i!na'na udua rje6enja. U t! ,i,'u +!tren! je +a'ji/!raz!triti !"un!,ti +!,t!jeih dije'!/a ,i,tea u +red/id'ji/! i/!tn! &ik'u,u

udue" inte'i"entn!" tran,+!rtn!" ,u,ta/a.

3.Arhitektura ITS-a

Arhitektura +red,ta/'ja tee'jnu !r"aniza&iju inte'i"entn!" tran,+!rtn!" ,u,ta/a k!ji,adri k'ju#ne k!+!nente njih!/e !dn!,e i /eze +rea !k!'ini te na#e'a njih!/adizajniranja i raz/!ja +r!atrajui &ije'i i/!tni &ik'u, ,u,ta/a. 8a ,'i&i 1. +rikazani ,utee'jni a,+ekti rea'iza&ije jedn!" ITS rje6enja.



3/25


S'ika 1. O,n!/n! "'edi6te na arhitekturu ITS-a

9!#etni k!rak u raz/!ju ITS arhitekture je d!/!'jn! ja,n! i jedn!zna#n! de%iniranje+!trea !dn!,n! zahtje/a k!ri,nika $intere,nih ,ku+ina(. 8ak!n t!"a ,'ijedi i,trai/anje%unk&i!na'n!" a,+ekta k!ji ,e de%iniraju %unk&ije $/i6e i nie razine( ne!+h!dne zazad!/!'jenje zahtje/a i !,t/ari/anje ,u#e'ja , /anj,ki ,/ijet! +rek! terinat!ra i'i aktera.unk&i!na'ni t!k!/i +!dataka !"u ,e +r!atrati ka! za,ena arhitektura i'i ka! di!%unk&i!na'ne $'!"i#ke arhitekture(.

ITS arhitektura +red,ta/'ja +riarni zahtje/ i e'eent ITS +'aniranja i u,k'aen!"

raz/!ja r!jnih ITS a+'ika&ija. Arhitektura ,+e&i%i&ira kak! ,u raz'i#ite k!+!nente uinterak&iji tak! da ,e rje6a/aju k!nkretni tran,+!rtni i +r!etni +r!'ei u !dreen!k!ntek,tu. Arhitektura daje !+i +red'!ak $General Framework( +rea k!jeu ,e

+'aniraju dizajniraju i +!,ta/'jaju inte"rirani ,u,ta/i u !dreen!+r!,t!rn!- /reen,k! !uh/atu. Raz'i#ite dizajner,ke a'ternati/e !"u ,e raz/ijati !k! i,tearhitekture.

U,+je6an raz/!j i "radnja k!+'ek,nih ,u,ta/a +!+ut ITS-a ne !e ,e tee'jiti nak'a,i#n! raz/!jn! &ik'u,u k!ji +ret+!,ta/'ja da ,u u'azni zahtje/i d!r! de%inirani i da ,etehn!'!"ija nee itn! +r!ijeniti t!k! raz/!jn!" &ik'u,a. 7a! d!kaz te t/rdnje !"u

+!,'uiti r!jni +r!jekti k!+'ek,nih ,i,tea ka! i +!#etni ITS +r!jekti k!ji ,u rea'izirani u

raz/ijeni ze'jaa. 7!ri,ni&i ne !"u ja,n! izraziti zahtje/e niti ,+!znati !"uei+'ika&ije n!/ih tehni#k! tehn!'!6kih rje6enja. Dinai#an raz/!j in%!ra&ij,k!k!unika&ij,kih tehn!'!"ija ,ta'n! +r!6iruje +r!,t!r !"uih rje6enja ,/e d! razine,/e+ri,utn!" ra#una',t/a !dn!,n! aijenta'ne inte'i"en&ije.7a! +!,ean +r!'e k!d iz"radnje inte'i"entnih tran,+!rnih ,i,tea je !"un!,tk!ri6tenja nekih !d +!,t!jeih re,ur,a iz"raenih u !k/iria k'a,i#ne &e,t!/ne +r!etnein%ra,trukture. O/aj +ri,tu+ nudi #ita/ niz !"uih u6teda a'i i +!ten&ija'nih!+a,n!,ti za ne%unk&i!na'na udua rje6enja. U t! ,i,'u +!tren! je +a'ji/!raz!triti !"un!,ti +!,t!jeih dije'!/a ,i,tea u +red/id'ji/! i/!tn! &ik'u,u

udue" inte'i"entn!" tran,+!rtn!" ,u,ta/a.

S/rha arhitekture ,u,ta/a ITS-a je da +rui ,tai'an i !t/!ren !k/ir za raz/!j ,u,ta/a nierazine k!ji e iti :



4/25


- k!nzi,tentni- k!+atii'ni- inter!+erai'ni

3.1. Razine ITS arhitekture

9r!jekt O8V*R;* de%inira! je #etiri razine +ri #eu razina < za+ra/! nije di! arhitekturejer ,e !dn!,i na dizajn k!+!nenata i !/i,i ! izaran!j tehn!'!"iji.9!'azei !d ,+e&i%i#nih zahtje/a ITS-a !e ,e de%inirati /i6erazin,ki !de' ka! 6t! je

+rikazan! u tae'i.

Tabela 1.Razine arhitekture ITS-a

Razine 123 ,u ne!/i,ne ! izaran!j tehn!'!"iji i ,tai'ne ,u u ,i,'u ITS u,'u"a i %unk&ija.

Razina 0ti+i#n! ,e !dn!,i na d!a/'ja#e k!ji raz/ijaju +!jedine k!+!nente i'i +!d,u,ta/e

+rea %ik,irani &i'je/ia i ,tandardni raz/!jni +r!&eduraa.U raz/!ju ,udje'uju u"'a/n! di,&i+'inarni ,tru#nja&i $jedn! +!dru#je-di,&i+'ina( i k!ri,te ,e6ir!k!d!,tu+na ,tandardna $+!dru#n! ,+e&i%i#na( +!a"a'a.

Na razini 1de%inira ,e ,truktura ,u,ta/a te re'a&ije izeu +!d,u,ta/a. Oi#n! ,e ,a,t!ji !dnek!'ik! +!,enih arhitektura:- '!"i#ke i'i %unk&i!na'ne arhitekture k!ja !+i,uje %unk&ije ITS-a t!k!/e +!dataka izeunjih i "'a/ne aze +!dataka- %izi#ka arhitektura k!ja !+i,uje "ru+iranja %unk&ija i +!d%unk&ija u %izi#ke +!djedini&e tek!unika&ij,ke /eze izeu njih

- k!unika&ij,ka arhitektura k!ja !+i,uje t!k!/e +!dataka i zahtje/ne karakteri,tike+rijen!,nih edija

Razina 2arhitekture de%inira ,/!j,t/a i inte"ra&iju ,u,ta/a k!ji dje'uje unutar jedne!r"aniza&ije $,in"'e a"en&= 'e/e'(. 0ahtije/aju ,e u'tidi,&i+'inarna znanja i +rijenjujuraz'i#ite ne,tandardne +r!&edure. Ta razina !i#n! je +red,ta/'jena , jedni i'i /i6ere%erentnih !du'a u k!jia ,u identi%i&irani "'a/ni in%!ra&ij,ki i u+ra/'ja#ki t!k!/i.

Na razini 3u/aa/aju ,e rea'na !"rani#enja i dje'!/anja +rea dru"i !r"aniza&ijaa.S+e&i%i&ira ,e zahtije/ana razina eu,!n!" +!/ezi/anja i inter!+erai'n!,ti a'i ,e iz!rtehn!'!"ije +re+u6ta dizajneria +!d,u,ta/a. >!"u ,e zahtije/ati !di%ika&ije !r"aniza&ijekak! i ,e u#ink!/itije +rui'e ITS u,'u"e. 0a eu,!ne eu!r"aniza&ij,ke k!unika&ije

+!nekad je d!/!'jn! jedn!,ta/na te'e%!n,ka 'inija i'i +ak unaj'jeni /!d!/i /e'ike rzine za



5/25


+rijen!, u'tiedij,kih +!ruka.

4. Logika ( u!k"io!a#a!a$ arhitektura ITS-a

!"i#ka ITS arhitektura de%inira unutarnju '!"iku !dn!,a +!jedinih entiteta.!"i#ka arhitektura je +red,ta/'jena nazi/! tee'jne %unk&ije , in%!ra&ij,ki in+utia$iz/!ria( i !dredi6tia.

!"i#ka i'i %unk&ij,ka arhitektura:? +rikazuje +!trene %unk&ij,ke +r!&e,e i t!k!/e +!dataka k!ji ,u +!treni da ,e

zad!/!'je zahtje/i k!ri,nika !dn!,n! u,'u"e? ne!/i,na je ! tehni#k!-tehn!'!6k!j i+'eenta&iji $!+rei(? !,n!/a je za de%iniranje %izi#ke arhitekture? in%!ra&ij,ka arhitektura $ka! di! '!"i#ke( !+i,uje +!datke +!trene za ITS %unk&ije.

T!k raz/!ja arhitekture ,a +rikaz! !,n!/nih zna#ajki i !dn!,a '!"i#ke i %izi#ke arhitektureITS-a je +rikazan na ,'i&i.

S'ika 2. 9rijer '!"i#ke $%unk&i!na'ne( arhitekture

!"i#ka $%unk&i!na'na( arhitektura iz/!di ,e iz ,+e&i%i&iranih k!ri,ni#kih zahtje/a i ,'uiza izradu %izi#ke arhitekture !dn!,n! +rijera ITS ,u,ta/a $e@a+'e ,=,te,(.

8ak!n zad!/!'ja/ajue" de%iniranja k!ri,ni#kih zahtje/a +ri,tu+a ,e raz/!ju '!"i#ke$%unk&i!na'ne( arhitekture +ri #eu je +!#etni k!rak de%iniranje "rani&a i dija"raak!ntek,ta $Ar&hite&ture !nte@t Dia"ra( k!ji je +rikazan na ,'i&i.

Fakultet za saobraaj i komunikacije Page )


6/25


S'ika 3. Dija"ra k!ntek,ta

!"i#ka arhitektura je na naj/i6!j razini +red,ta/'jena nazi/! tee'jne %unk&ije ,in%!ra&ij,ki in+utia $iz/!ria( i !dredi6tia.

%. &uro'ka u!k"io!a#!a arhitektura ITS-a

U kreiranju eur!+,ke %unk&i!na'ne arhitekture k!ri6ten je +r!&e,n! !rijentirani+ri,tu+. 9!'azei !d k!ri,ni#kih zahtje/a %unk&i!na'na arhitektura je !+i,ana ka! niz%unk&i!na'nih +!dru#ja k!ja ,adre %unk&ije i aze +!dataka k!ji ,u +!/ezani ,aterinat!ria +ute t!ka +!dataka.

9!#etni k!rak u raz/!ju ITS arhitekture je d!/!'jn! ja,n! i jedn!zna#n! de%iniranje +!trea!dn!,n! zahtje/a k!ri,nika $intere,nih ,ku+ina(. 8ak!n t!"a ,'ijedi i,trai/anje

Fakultet za saobraaj i komunikacije Page


7/25


%unk&i!na'n!" a,+ekta k!ji ,e de%iniraju %unk&ije $/i6e i nie razine( ne!+h!dne zazad!/!'jenje zahtje/a i !,t/ari/anje ,u#e'ja , /anj,ki ,/ijet! +rek! terinat!ra i'i aktera.

9ri raz"rani#enju eur!+,ke !k/irne arhitekture ITS-a ,a !k!'in! de%inirani ,uterinat!ri +ute k!jih ITS dje'uje ,a !k!'in! /r6ei razjenu +!dataka.

Terinat!r je /eza izeu !k/irne arhitekture i /anj,k!" ,/ijeta. Terinat!r !e iti'jud,ki entitet ,u,ta/ i'i %izi#ki entitet iz k!je" ,e !"u +riku+'jati +!da&i +!+utat!,%ere i'i

+!/r6ine &e,te. jud,ki %akt!r i ,u,ta/i !"u iti di! !r"aniza&ija i'i ja/nih /'a,ti k!je naneki na#in d!+rin!,e rea'iziranju ITS u,'u"a. Ri"!r!zna de%ini&ija data je za ,/aki terinat!rkak! i terinat!ri i,+uni'i u'!"e k!je ,u ia najenjene. U eur!+,k!j ITS arhitekturi jede%iniran! 2< terinat!ra. U ,'jede!j ta'i&i je dat +re"e'ed terinat!ra eur!+,ke%unk&i!na'ne arhitekture ITS-a.

Ta'i&a 2. De%ini&ije terinat!ra e/r!+,ke !k/irne arhitekture ITS-a

Fakultet za saobraaj i komunikacije Page


8/25


Fakultet za saobraaj i komunikacije Page B


9/25




10/25




11/25




12/25


;!rnja tae'a je /ana jer de%inira %unk&i!na'n!,t ,/ak!" !d terinat!ra i +!,ta/'ja "rani&e,u,ta/a. O/e "rani&e +!kazuju 6ta je unutar a 6ta /an ,u,ta/a. 9!,ta/'jene ,u tak! da ,e ,/e,t/ari k!je ,u,ta/ trea da daje ITS u,'u"e k!je treaju k!ri,niku na'aze unutar ,u,ta/a. Tak!na+rijer detekt!ri /!zi'a i dru"i &e,t!/ni ureaji je,u unutar ,u,ta/a. 7ad je u +itanju/!zi'! ,a! !ni ureaji k!ji ,u +!treni za i+'eenta&ijuITS u,'u"a na'aze ,e unutar,u,ta/a.

Terinat!ri ,u +!dije'jeni u #etiri ,ku+ine :- %izi#ki entiteti $!k!'ina +!/r6ina &e,te i dr.(- 'jud,ki entiteti $!+erater /!za# +utnik i dr.(- !+erati/ni ,u,ta/i $urne ,'ue ,u,ta/i za nadz!r /reen,kih +ri'ika i dr.(- !r"aniza&ije $u+ra/e za tran,+!rt %inan&ij,ke in,titu&ije i dr.(

9!,t!jed/a !,n!/na et!d!'!6ka +ri,tu+a raz/!ju ITS arhitekture i k!nkretnih ITSa+'ika&ija:

1. %unk&ij,ki i'i +r!&e,n! !rijentirani +ri,tu+2. !jektn! !rijentirani +ri,tu+

9r!&e,n! !rijentirani +ri,tu+ k!ri,te ,!%t/er,ki inenjeri te niz dru"ih ,truka tak! da je+!,ta! "!t!/! +rir!dan na#in ana'ize i ,inteze in%!ra&ij,ki intenzi/nih ,u,ta/a. 8izraz/ijenih et!da i a'ata k!ri6tenih u +!jedini %azaa i/!tn!" &ik'u,a ,u,ta/a iz/eden je iz%unk&ij,k!" i'i +r!&e,n!" +ri,tu+a.

U ari6tu +r!&e,n!" +ri,tu+a ,u :- de%iniranje +r!&e,a- %unk&i!na'na dek!+!zi&ija- t!k!/i +!dataka

9!,t!jei ,tandardi u+ute i tehnike +!,tizanja ,i"urn!,ti ,u u !,n!/i +r!&e,n! !rijentirane.T! daje +redn!,t t! +ri,tu+u i !ja6nja/a nje"!/! da'jnje k!ri6tenje.9!ja/a i dinai#an raz/!j !jektn! !rijentiran!" $OO( +ri,tu+a et!da i a'ata rezu'tat jedinai#n!" raz/!ja di"ita'nih ra#una'a i ateati#k!'!"i#kih di,&i+'ina tijek! +!,'jednjihde,et'jea.

Ojektn! !rijentirane et!de iz/!rn! ,u /ezane za in%!ra&ij,ke ,u,ta/e !dn!,n!,!%t/er,ke ,u,ta/e "dje ,e ,'i#ni +r!&e,i iz/!de na raz'i#iti ti+!/ia +!dataka.0ani'ji/! je da je +r/a u+!raa OO +ri,tu+a k!ja uk'ju#uje rea'ne $!+i+'ji/e( !jekte i'a/ezana za ,iu'a&ije kretanja /!zi'a i +r!etnih ,/jeta'a.

Dinai#an raz/!j di,triuiranih aza +!dataka "ra%ike ,u#e'ja i ,u#e'ja +rijate'j,kihk!ri,niku +!"!d!/a! je +rih/aanju !jektn! !rijentirane +aradi"e k!ja je +!,ta'a



13/25


d!inantna. 7'ju#ni +r!'e !jektn! !rijentirane +aradi"e /ezan je za +r!'ee uk!ri6tenju de,kri+ti/n! !+i,anih k!ri,ni#kih zahtje/a te u +r!'eu ,i"urn!,ti. 7!ri6tenjeOO +aradi"e , +ri+adajui +r!"ra,ki jezik! CC u /i6e +rijera nije i'! u,+je6n!iak! je !+i trend +rea OO +ri,tu+u neu+itan.

Tee'jni +r!'e +rijene !jektn! !rijentiran!" +ri,tu+a je t! da je ,+e&i%ika&ija zahtje/a/ezana +r/en,t/en! uz %unk&i!na'nu +r!&e,nu +aradi"u tak! da !jektn! !rijentirana

+aradi"a ia !zi'jne +r!'ee , tek,tua'n! %!ru'irani zahtje/ia.O+i,n! +re/!enje $rije#ia( u inenjer,ke zahtje/e /e!a je te6k!. Dija"ra,k!izraa/anje zahtije/a i raz/!j a'ternati/nih ,&enarija , raz'i#iti ,'u#aje/ia k!ri6tenja $U>u,e &a,e( !e dije'! ,anjiti aktua'ne +r!'ee.

!"i#ka arhitektura ITS je !,n!/a za de%iniranje %izi#ke arhitekture i !na je ne!/i,na !%izi#ki zahtje/ia. !"i#ki !de' ITS de%inira %unk&ije $+r!&e,e( k!je je +!tren!

+!dra/ati da i ,e rea'izira'e ITS k!ri,ni#ke u,'u"e te !,i"ura'a razjena+!datakain%!ra&ija izeu tih %unk&ija.

9r!etni +r!&e,i i t!k!/i +!dataka ,u "ru+irani u !'iku za,enih tran,+!rtnih u+ra/'ja#kih%unk&ija i !ni ,e "ra%i#ki +rikazuju ,a dija"raia +!dataka.



14/25


S'ika 4. unk&ija u+ra/'janja in&identia

8a ,'i&i 4. ka! +rijer +rikazana je %unk&ija u+ra/'janja in&identia. O/! je %unk&ija /i,!kerazine u +!dru#ju u+ra/'janja +r!et! k!j! ,e !,i"ura/a u+ra/'janje in&identia.

unk&ija u+ra/'janja in&identia je +!dije'jena na ,'jedeih +et %unk&ija nie razine:1. Detek&ija in&identa2. Identi%ika&ija i k'a,i%ika&ija in&identa3. 9r!&jena in&identa i !drei/anje !d"!/!ra na in&ident

4. U+ra/'janje +!dat&ia ! in&identu5. O,i"uranje inter%ej,a !+erat!ru k!ji u+ra/'ja in&identia



15/25


unk&i!na'n! "'edi6te de%inira i !+i,uje 6ta je +!tren! za %unk&i!na'n!,t da i 'ia uk'ju#enau ,u,ta/ k!ji !e i,+uniti zahtje/e */r!+,ke ITS arhitekture +rea +!treaa k!ri,nika.

unk&i!na'n! "'edi6te ,t!"a izraa/a ,u,ta/ u %unk&i!na'n! ,i,'u. Ona tak!er +!kazujekak! ,e njezina %unk&i!na'n!,t /ee , /anj,ki ,/ijet! a +!,en! k!ri,ni&i ,u,ta/a i

+!dataka k!ji ,e k!ri,te unutar ,u,ta/a. O+i, +!dataka +!nekad je uk'ju#en u !d/!jeniin%!ra&ij,ki ,taja'i6tia a'i za e/r!+,ke ITS !k/ire arhitekture t! je +!d/e,ti u%unk&i!na'ni "'edi6tia. unk&i!na'n! "'edi6te je ,a,ta/ni di! !k/ira e/r!+,ke arhitekture i ,t!"a dije'i ,/!je karakteri,tike.

9r!&e,n! !rijentirani +ri,tu+ je +r!/eden u raz/!ju auriranju i !dra/anju e/r!+,k!" ITS!k/ira arhitekture. Ona dije'i %unk&i!na'n! ,taja'i6te u niz %unk&i!na'nih +!dru#ja. S/aka !d!/ih %unk&ija ,adri %unk&i!na'n!,ti +!trene za i,+unja/anje +!trea k!ri,nika. Oni tak!er!"u ,adra/ati +!hranji/anje +!dataka k!ji dre +!datke za u+treu %unk&ije. Oje %unk&ijei +!hranji/anje +!dataka ,u eu,!n! +!/ezane i terinat!ri +red,ta/'jaju /anj,ki ,/ijet ,%unk&i!na'ni +r!t!k! +!dataka. S'jedei !dje'j&i daju deta'jnije !+i,e za ,/aku !d tih

,ujekata.

unk&i!na'n!,ti u ,/i arhitekturaa ,i,tea !raju ,e !dn!,iti na niz +!treak!ri,nika. Ti +!treaa de%iniraju ,e u,'u"e k!je k!ri,ni&i ,u,ta/a zahtije/aju. 9!treek!ri,nika #ine tee'j na k!je je iz"raena arhitektura ,u,ta/a.

5.1. Funkcionalna podruja evropske okvirne arhitektureITS-a

unk&i!na'na arhitektura je +!dje'jena na %unk&i!na'nih +!dru#ja. Ona ,adre%unk&ije t!k!/e +!dataka i aze +!dataka k!ja ,u eu,!n! 'i,k! +!/ezana i di! ,u,u,ta/a. Er!j ie i %unk&i!na'n!,t uk'ju#ena je u ,/ak! !d +!dru#ja i de%inirana u ,'jede!jtae'i. S/aka de%ini&ija na+i,ana je u FG,ha''GG jeziku kak! i ,e +!t/rdi'! da +!dru#je daje%unk&i!na'n!,t k!ju arhitektura trea.

9rijer !+i,a +!kazuje +rijer na ,'jede!j ,'i&i :

S'ika 5. 9rijer !+i, %unk&i!na'n!" +!dru#ja

Fakultet za saobraaj i komunikacije Page 1)


16/25


Tablica 3.De%iniranje %unk&i!na'nih +!dru#ja



17/25


S/a +!dru#ja ,e dije'e na ,ku+!/e %unk&ija aza +!dataka i t!k!/ia +!datakaizeu njih. 7!unika&ija izeu %unk&i!na'nih +!dru#ja je data kr!z +!datke k!ji tekuizeu njih k!ji ,u +rikazani dija"raia t!k!/a +!dataka DD $Data '!H Dia"ra(.

Podruje 1: Elektronika plaanja

unk&i!na'n!,t u +!dru#ju 1 ia +riarnu !d"!/!rn!,t za +riku+'janje e'ektr!n,kih u+'ata za,er/i,e ITS-a. O/e u+'ate ,u azirane na u"!/!ria k!ji ,u +reth!dn! u,+!,ta/'jeni k!ri,tei%unk&i!na'n!,t unutar +!dru#ja.

8a naj/i6!j razini %unk&i!na'n! +!dru#je 1 je +!dije'jena na 6e,t %unk&ija /i,!kerazine: 1.1: Sk'a+anje u"!/!ra 1.2: U+ra/'janje k!ri,ni#ki ra#un!

1.3: S+r!/!enje tran,ak&ije e'ektr!ni#ke u+'ate 1.4: U+ra/'janje +rih!dia !+erat!ra



18/25


1.5: 7!ntr!'iranje tran,ak&ija i ,+re#a/anje z'!u+!trea 1.): U+ra/'janje tari%aa i +ra/ia +ri,tu+a

unk&ije daju ,red,t/a za ,+r!/!enje e'ektr!n,kih u+'ata /ezan! za raz'i#ite u,'u"e ITS-a.>a'i r!j t!k!/a +!dataka izeu %unk&ija !!"ua/a da eu,!n! k!uni&iraju.

Tak!er +!,t!ji /e'iki r!j t!k!/a +!dataka k!ji !!"ua/aju da %unk&ije razjenjuju+!datke ,a dru"i +!dru#jia i ,a terinat!ria.

Podruje 2: Siurno!t i djelo"anje #urni$ !lu#bi

9!dru#ja !d"!/!rn!,ti k!je +!kri/a !/! +!dru#je je u+ra/'janje !d"!/!ria ,u,ta/a u hitni,itua&ijaa te !a/je6tenja ! ukradeni /!zi'ia i ,'i#n!.

8a naj/i6!j razini %unk&i!na'n! +!dru#je 2 je +!dije'jena na 2 %unk&ija /i,!ke razine: 2.1: U+ra/'janje iznenadni d!"aajia

2.2: U+ra/'janje !a/ije6tenjia ! ukradeni /!zi'ia

8e +!,t!je t!k!/i +!dataka izeu !/ih %unk&ija. 9!,t!je +ak n!"i t!k!/i k!ji!!"ua/aju da !/e %unk&ije razjenjuju +!datke ,a dru"i +!dru#jia i ,aterinat!ria.

Podruje 3: %pra"ljanje pro&eto&

7ak! ,a! ie i+'i&ira !/! +!dru#je je !d"!/!rn! za u+ra/'janje +r!etnit!k!na +r!etn!j rei. unk&i!na'n!,t k!ju ,adri +!dru#je e !!"uiti da ,e

+r!etni t!k! u+ra/'ja na na#in k!ji +!ti#e e%ika,nu u+!treu ra,+!'!i/ih ka+a&itetaree i iniizira utje&aj /!zi'a na !k!'i6. 8a !/!e ,e radi k!ntinuiran! ,/aki dan ez!zira na ni/! i '!ka&iju +r!eta u rei. 7ada ,e de,e +'anirani i'i ne+'anirani in&identi

+!,t!ji !"un!,t da ,e njih!/ utje&aj na &e,t!/nu reu inia'izira.

8a naj/i6!j razini %unk&i!na'n! +!dru#je 3 je +!dije'jena na 5 %unk&ija /i,!ke razine: 3.1: U+ra/'janje +r!et! 3.2: U+ra/'janje in&identia 3.3: U+ra/'janje zahtije/ia 3.4: Da/anje in%!ra&ija ! !k!'i6u

3.5: U+ra/'janje !dra/anjeIzeu ,/ake !d !/ih %unk&ija +!,t!je t!k!/i +!dataka. 8eki !d njih !!"uujurazjenu +!dataka. I+ak na !/! ni/!u /e'ika /eina t!k!/a !!"ua/a da%unk&ije razjenjuju +!datke ,a dru"i +!dru#jia i ,a terinat!ria.

Podruje ': %pra"ljanje operacija&a ja"no tran!porta

7ak! ,a! ie kae !/! +!dru#je je !d"!/!rn! za u+ra/'janje !+era&ijaa u,'u"a ja/n!"tran,+!rta u "e!"ra%,k! +!dru#ju u k!je ,e na'azi ,u,ta/. unk&ije k!je ,adri !/!

+!dru#je daju !"un!,ti da ,e u,'u"e ja/n!" tran,+!rta +'aniraju i rade na na#in k!ji

Fakultet za saobraaj i komunikacije Page 1B


19/25


!!"ua/a i,k!ri6tenje /!zn!" +arka ja/n!" +re/!za "rad,ke i eu"rad,ke &e,t!/ne reena naje%ika,niji na#in.

8a naj/i6!j razini %unk&i!na'n! +!dru#je 4 je +!dije'jena na 4 %unk&ija /i,!ke razine: 4.1: 8adziranje /!zn!" +arka ja/n!" +re/!za

4.2: 9'aniranje u,'u"a ja/n!" +rije/!za 4.3: U+ra/'janja ja/ni tran,+!rt! 4.4: U+ra/'janje /!zn!" +arka ja/n!" +rije/!za

Izeu ,/ake !d !/ih %unk&ija +!,t!je t!k!/i +!dataka. 8eki !d njih !!"ua/aju razjenu+!dataka. I+ak na !/! ni/!u /e'ika /eina t!k!/a !!"ua/a da %unk&ije razjenjuju+!datke ,a dru"i +!dru#jia i ,a terinat!ria.

Podruje (: Napredni !u!ta"i po&oi "ozau

unk&i!na'n!,t u !/! +!dru#ju !!"ua/a da ,e /!zi'a k!ntr!'iraju na aut!at,ki na#in!,ta/'jajui !"un!,t /!za#u da +reuze k!ntr!'u kada je t! +!tren!.Tak!er daje ,e +!! /!za#u u k!ntr!'iranju i ane/riranju /!zi'!.

8a naj/i6!j razini %unk&i!na'n! +!dru#je 5 je +!dije'jena na %unk&ija /i,!ke razine: 5.1: 9!!'j6anje /id'ji/!,ti 5.2: O!"ua/anje aut!atiziran!" u+ra/'janja /!zi'! 5.3: O!"ua/anje '!n"itudina'n!" izje"a/anja ,udara 5.4: O!"ua/anje 'atera'n!" izje"a/anja ,udara 5.5: O,i"uranje ,i"urn!,ne ,+ren!,ti 5.: O!"ua/anje urea/anja /!zi'a 5.: O!"ua/anje inte"ra&ije /!zi'a u +r!et

Izeu ,/ake !d !/ih %unk&ija +!,t!je t!k!/i +!dataka. 8eki !d njih !!"uujurazjenu +!dataka. I+ak na !/! ni/!u /e'ika /eina t!k!/a !!"ua/a da%unk&ije razjenjuju +!datke ,a dru"i +!dru#jia i ,a terinat!ria.unk&i!na'n!,t u !/! +!dru#ju je +!dije'jena u %unk&ije da i ,e !'ak6a'! da ,e ui+'eenta&iju uk'ju#e raz'i#ite !"un!,ti.

Podruje ): Po&o putnici&a toko& puto"anja

O/! +!dru#je +rua %unk&i!na'n!,t k!ja !!"ua/a da +utni&i +'aniraju i !a/'jaju+ut!/anja. edn! kada je +ut!/anje u t!ku ,adraj nje"!/!" +'ana ,e !e +ri'a"!diti+r!jenaa uk!'ik! ,e +!ja/e ne+red/iena ,tanja. I+'eenta&ija +uta !e uk'ju#i/atida/anje in,truk&ija +utniku ka! /!za#u 6t! je +!znat! ka! dinai#n! na/!enje.

8a naj/i6!j razini %unk&i!na'n! +!dru#je ) je +!dije'jena na 4 %unk&ija /i,!ke razine: ).1: Iz!r +ut!/anja ).2: 9'aniranje +ut!/anja ).3: Da/anje +!dr6ke t!k! +ut!/anja ).4: 9r!&ijeniti +ut!/anje



20/25


Izeu ,/ake !d !/ih %unk&ija +!,t!je t!k!/i +!dataka. 8eki !d njih !!"uujurazjenu +!dataka. I+ak na !/! ni/!u /e'ika /eina t!k!/a !!"ua/a da%unk&ije razjenjuju +!datke ,a dru"i +!dru#jia i ,a terinat!ria.

Podruje *. Pro"edba pro&etne reulati"e

unk&i!na'n!,t u !/! +!dru#ju ia +riarnu !d"!/!rn!,t +rija/'ji/anja +rekr6ajaa"en&ijaa za +r!/edu zak!na. Sa iznik! !tkri/anja +rete6kih /!zi'a i indi/idua'nihni/!a za"aenja !d /!zi'a !/i ,e +rekr6aji !tkri/aju +ute%unk&i!na'n!,ti u dru"i

+!dru#jia.

8a naj/i6!j razini %unk&i!na'n! +!dru#je je +!dije'jena na 5 %unk&ija /i,!ke razine: .1: Otkri/anje +rekr6aja .2: Identi%ika&ija +re,tu+nika .3: 9r!&e,iranje !a/ije6tenja ! +rekr6ajia

.4: 9!hranji/anje +rekr6aja .5: U+ra/'janje +ra/i'ia i re"i,tria k!ri,nika

unk&ije k!uni&iraju eu,!n! k!ri,tei a'i r!j t!k!/a +!dataka. 9!,t!jitak!er /ei r!j t!k!/a k!ji ih +!/ezuju ,a dru"i +!dru#jia i ,a terinat!ria.9et %unk&ija u !/! +!dru#ju ,u d!+unjene +r!&e,uiranje kr6enja +ra/i'a

+r!etn!" ,u,ta/a. One ,ku+'jaju !a/ije,ti ! +rekr6ajia !d dru"ih %unk&ijaidenti%i&iraju +re,tu+nika +ri+reaju d!kuente za kri/i#n! "!njenje i 6a'juin%!ra&ije +rik'adn!j a"en&iji za +r!/edu zak!na +ute terinat!ra.

Podruje +. %pra"ljanje operacija&a tran!porta robe i "ozni& parko&

U+ra/'janje !+era&ijaa tran,+!rta r!e i /!zni +ark!. unk&i!na'n!,t u !/! +!dru#ju!!"ua/a da ,e r!a tran,+!rtuje ,a jedne '!ka&ije na dru"u te da ,e u+ra/'ja rad! /!zn!"

+arka teretnih /!zi'a.

8a naj/i6!j razini %unk&i!na'n! +!dru#je je +!dije'jena na 3 %unk&ija /i,!ke razine: .1: U+ra/'janje '!"i,tik! i teret! .2: U+ra/'janje k!er&ija'ni /!zni +ark! .3: U+ra/'janje !+re! za /!zi'!/!za#ateret

unk&ije k!uni&iraju eu,!n! k!ri,tei a'i r!j t!k!/a +!dataka. 9!,t!jitak!er /ei r!j t!k!/a k!ji ih +!/ezuju ,a dru"i +!dru#jia i ,a terinat!ria.Tri %unk&ije u !/! +!dru#ju daju !"un!,ti za u+ra/janje tran,+!rt! tereta i /!zni

+ark! u d/ije ,itua&ije. 9r/e d/ije %unk&ije daju !"un!,ti za ,tati#ni teret i &entar!+era&ija /!zn!" +arka. O/aj &entar +rih/ata r!u $teret( za tran,+!rt. Dru"a %unk&ija $ .2(!e tak!er u+ra/'jati rad! /!zi'a za +rije/!z tereta. O/! uk'ju#uje +ra/'jenje ra,+!reda i,+e&i%ika&iju dun!,ti /!za#a te !dra/anje /!zi'a.Trea %unk&ija daje %unk&i!na'n!,t za u+ra/'janje !+era&ijaa k!je ,e de6a/aju na ,a!/!zi'u za +rije/!z tereta.



21/25


9!,t!je d/ije /r,te %unk&ija k!je ,e !"u nai u +!dru#jia - /i,!ka razina %unk&ije i ni,karazina %unk&ije.

unk&ije na /i,!k!j razini

8a /i,!k!j razini %unk&ije ,u %unk&ije k!je ,u /r'! ,'!ene. Da i njih!/ !+i, i! 6t! 'ak6erazu'ji/ !ni ,u +!dije'jeni u nie razine %unk&ija. O+i, ,/ake /i,!ke razine %unk&ija je

+!dije'jen u d/a dije'a k!ji ,e ,a,t!ji J9re"'edJ ,/rhe %unk&ije +'u, +!+i, ,a,ta/nih %unk&ijaka! 6t! je +rikazan! na +rijeru na ,'i&i i,+!d.

S'ika ). 9rijer O+i, %unk&ije /i,!ke razine

9re"'ed je na+i,an u J,ha''J jeziku za d/a "'a/na raz'!"a. 9r/i raz'!" je da i ,e 'ak6e

razuje'! !n! 6t! uk'ju#uje %unk&i!na'n!,t. Dru"i raz'!" je da i ,e 'ak6e +r!/jeri'! kad jearhitektura za/r6ena %unk&ija ,adri ,/e !#eki/ane !"un!,ti. unk&ije /i,!ke razine rijetk!i,+unja/aju +!tree k!ri,nika za ,ee a'i u/ijek i,+une !ne k!je ,u +!kri/ene njih!/!,a,ta/n! %unk&ij! ni,ke razine.

unk&ije ni,ke razine

unk&ije ni,ke razine ,u %unk&ije k!ji ,e !e !+i,ati %unk&i!na'n!,t ez +!tree +!d!k/ir!/a na k!n,tituti/ne $nie razine( %unk&ije. Oni ,t!"a +red,ta/'jaju najniu razinu%unk&i!na'n!,ti u ,/ak! +!dru#ju a tie i na %unk&i!na'n! "'edi6tu. O+i, ,/ake %unk&ije

ni,ke razine je +!dije'jen u #etiri dije'a k!ji ,e ,a,t!ji +re"'eda +!+i, u'azn!" i iz'azn!"+r!t!ka +!dataka deta'jni %unk&i!na'ni zahtje/i i +!+i, zahje/a k!ri,nika k!je ,u,'ui'i. Ti+i#an +rijer je +rikazan na ,'jede!j ,'i&i.



22/25


S'ika . 9rijer !+i, %unk&ije ni,ke razine

O+et J,ha''J jezik ,e k!ri,ti za +re"'ed i %unk&i!na'ni zahtje/i za d/a "'a/na raz'!"a. 9r/! dai ,e 'ak6e razuje'! !n! u 6t! je uk'ju#ena %unk&i!na'n!,t. Dru"i raz'!" je da i ,e 'ak6ek!n,truira! Jte,t d!kuentJ za k!+!nentu $e( k!ji ,adri %unk&i!na'n!,t ,/ak!" !d %unk&ijani,ke razine.

unk&ija hijerarhije

7a! 6t! ,e !e /idjeti iz !/!" +rijera !a ti+a %unk&ija ,u nuerirane. Er!je/i +!#inju ,a+r/a znaenka,ta r!ja za %unk&i!na'n! +!dru#je u k!jia !ita/aju. O,tatak znaenki je u!'ika hijerarhij,k!" niza unutar ,/ak!" +!dru#ja. 8a +rijer ,/e %unk&ije u z!ni 3 ,u

r!je/ia 31 32 31 itd. Ak! je %unk&ija na /i,!k!j razini %unk&ije njene ,a,ta/ne %unk&ijee iti nuerirani 3.1.1 3.1.2 itd. Ak! ,u !ni zauz/rat %unk&ije /i,!ke razina i ,a,ta/ne ,u



23/25


%unk&ije !nda e iti nuerirani 3.1.1.1 3.1.1.2 ...3.1.2.1 3.1.2.2 ... itd. O/aj +r!&e, ,e+!na/'ja ak! je $n+r.( %unk&ija 32 %unk&ija na /i,!k!j razini k!ja ia ,/!je nie razine%unk&ije.

unk&ija Iena i "enera' !d!/a

7a! %unk&i!na'n! +!dru#je ,/aka %unk&ija ia ,/!je ie. O+et !/aj nazi/ je izraz !n!"a 6t!!na radi a uk'ju#i/at e J"'a"!'J u tek,tu. Tak! je %unk&ija , ien! JU+ra/'janje /!zi'ahitneJ e ,adra/ati %unk&i!na'n!,t k!ja !!"ua/a rad /!zi'a hitne +!!i da ,e u+ra/'ja.Tu e iti ez +!na/'janih %unk&ija /i,!ke razine +rek! &ije'!" ,u,ta/a. T! zna#i da !dreeni,ku+ %unk&ija n+r. !ne za rute ,jerni&e e !,i"urati da u,tan!/e za ,/a %unk&i!na'na

+!dru#ja. >!"ue je da e %unk&ije ni,ke razine iti d/!,truke. T! ia za &i'j da ,anjik!'i#inu k!+'ek,n!,ti %unk&i!na'ne arhitekture i #ine 'ak6i ,'jedei iz/!d %izi#kearhitekture.



24/25


). *ak#juak:

D!,ada6nji rezu'tati +rijene inte'i"entnih tran,+!rtnih ,u,ta/a u n!"i +rijeria+!,t!jee +rak,e u ,/ijetu ne!,+!rn! ukazuje na /e!a zna#ajne d!itke k!d+!!'j6anja ,i"urn!,ti u +r!etu $1


25/25


+. Literatura:

,1-Bonjak, I., Inteligentni transportni sustavi 1, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb,2006.

,2-Ri&hard E!,,! 9eter e,t= and ;u= Da/ie, *ur!+ean ITS raeH!rk Ar&hite&tureun&ti!na' VieH+!intersion !,8!/eer 2

Documents

77928247 Evropska Funkcionalna Arhitektura ITS a Fakultet Za Saobraćaj i Komunikacije Alisa Sefer