8. Elma Karovic - Turizam u Zasticeni Podrucjima (Bijambara)

Razvoj i održivo upravljanje na području Zaštićenog pejzaža „Bijambare“

P r o j e k a t : Z a š t i t a p t i č i j i h v r s t a n a B a l k a n u

1

U V O D Djelatnost javnih preduzeća i javnih ustanova je zaštita, održavanje i promocija zaštićenih područja u cilju zaštite i očuvanja izvornih prirodnih vrijednosti, obezbjeđivanja nesmentanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih i kulturno-historijskih dobara, te nadzor nad provođenjem uslova i mjera zaštite zaštićenih područja. Zaštitom se obezbjeđuje očuvanje brojnih prirodnih, hidroloških, kulturno-historijskih, pejsažnih, socioloških, edukativnih, naučnih i ekonomskih vrijednosti, te usklađivanje vrijednosti sa zaštitom, korištenjem i razvojem zaštićenih područja. Zaštita prirode se provodi očuvanjem sveukupne biološke i pejzažne raznolikosti opisanih u Zakonu o zaštiti prirode. Zakon o zaštiti prirode (“Sl. novine Federacije BiH”, broj 66/13) propisuje smjernice po pitanju zaštite prirodnih vrijednosti, upravljanja zaštićenim prirodnim područjima i pojedinačnim prirodnim vrijednostima, nadležnostima, te druga pitanja koja su bitna za racionalno korištenje prirodnih dobara. S tim u vezi, programska orijentacija javnih preduzeća i javnih ustanova treba biti usmjerena ka provođenju aktivnosti predviđenih planovima upravljanja zaštićenih područja kroz godišnje programe rada a koje obuhvataju zaštitu, očuvanje, korištenje i promociju zaštićenih područja. Zaštićena područja i druge aktivnosti vezane za zaštićena područja su regulisana sadašnjom legislativom kojom se reguliše zaštita prirodne baštine (na entitetskom nivou). Način izdvajanja zaštićenih područja regulisana je donošenjem seta okolinskih zakona, među kojima se nalazi i Zakon o zaštiti prirode. Preporukom kategorije zaštite koje daje Stručno obrazloženje za proglašenje područja zaštićenim radi se Zakon o proglašenju područja zaštićenim. Na osnovu Prostornog Plana, studija koje definišu prirodne vrijednosti područja i Plana upravljanja budući Upravitelji imaju detaljne smjernice upravljanja zaštićenim područjem. Plan upravljanja predstavlja željeno buduće stanje ili uslove koji će vladati u zaštićenom području kao i najefikasniji način za postizanje ciljeva. Daje detaljan pregled specifičnih ciljeva upravljanja područjem koji su naznačeni u zakonskim aktima, opisuju ciljeve za razvoj turizma kao i akcije u oblasti upravljanja, finansiranja i zoniranja koje su potrebne za postizanje ciljeva. Veoma je značajno da se u toku procesa planiranja usvoji procedura koja je razumljiva i obranjiva. Prije svega, od ključnog je značaja da su sve interesne grupe uključene u ovaj proces. Kao osnova za izradu Planova upravljanja zaštićenim područjima koristi se IUCN model koji je prilagođen konkretnim lokalnim specifičnostima neposrednog zaštićenog područja kao i šireg područja. Osnovni cilj je izrada funkcionalnih mehanizama za upravljanje zaštićenim područjem, odnosno uspostava sistema koji će omogućiti efikasno rješavanje eventualnih konflikata, u cilju uspostavljanja zaštite prirodnih vrijednosti i unapređenja iste u budućim aktivnostima. DDoommiinnaannttaann kkoonncceeppcciijjsskkii ssiisstteemm uupprraavvlljjaannjjaa zzaaššttiiććeenniimm ppooddrruuččjjeemm jjee aaddaappttiivvnnoo uupprraavvlljjaannjjee ssaa ssnnaažžnniimm uuččeeššććeemm llookkaallnnee zzaajjeeddnniiccee ii iizzggrraaddnnjjaa kkaappaacciitteettaa uu ookkvviirruu ssiisstteemmaa ddoonnooššeennjjaa ooddlluukkaa ppoottrreebbnniihh zzaa ssttvvaarraannjjee eettiikkee uupprraavvlljjaannjjaa..



2

Organizacija upravljanja, koncipirana na navedeni način, omogućava ispunjavanje svih mogućih aspekata, koji su predviđeni za finkcionalno i efikasno administriranje zaštićenim područjem. Na osnovu utvrđenih prirodnih vrijednosti na području može se zaključiti da uspostava zaštićenog područja ima svrhu:

očuvanja postojećih i unapređenje zaštite svih elemenata fizičkogeografskog i biološkog diverziteta u zoni zaštićenog područja,

razvoja i unapređenja ekoturističkih potencijala šireg područja na nivou organizovanih i planskih turističkih posjeta koje imaju sportsko-rekreativni i edukacioni karakter a u koje su, istovremeno, uključeni i kulturni elementi šireg područja zaštićenog područja,

samoodrživog razvoja lokalne zajednice u smislu aktivnog učešća lokalnog stanovništva u održavanju i unapređenju funkcionisanja zaštićenog područja i njegovog daljeg turističkog promovisanja.

Upravljanje zaštićenim područjem je dugotrajni proces i odvija se kroz 3 faze: Prva faza: valorizacija prirodnih vrijednosti područja i donošenje zakonskih akata

o zaštiti u predloženoj kategoriji. Druga faza: implementacija zakonskih akata u vremenu od 3-5 godina, što je

period najvećih ulaganja. Treća faza: konzervacijsko-organizacione i finansijske procjene i ulaganja,

očekivano sticanje dobiti, vlastiti troškovi održavanja postojeće i izgradnja nove infrastrukture područja.

Zaštićeni pejzaž „Bijambare“

Geografski položaj Prostor Bijambara se nalazi na sjevernom dijelu Kantona Sarajevo i Općine llijaš,

neposredno uz magistralnu cestu Sarajevo-Tuzla. Zahvata površinu od 497 ha i sa

ukupnom dužinom obuhvata od 10.178 m. Nalazi se na oko 25 km zračne linije sjeverno

od Sarajeva, na platou Nišićke visoravni i između sela Nišići i Krivajevići.

Karakteristike reljefa

Ovo područje predstavlja izrazitu planinsku oblast sa dijapazonom visina od 915-1044

m.n.v. -Ačkerov grob. Rijeka Bjelila protiče kroz središnji dio Nišićke visoravni i kroz

kraću klisuru urezanu između brda Kopitovac (1013) i Bijambare (989), ulazi u dolinu

Bijambare nazvanu po tome što je periodično plavljena, kada se u podnožju Kopitovca



3

stvaraju bare sa dužim zadržavanjem. Otuda se dio doline u gornjem toku Bjelila naziva

Barice.

Geološke karakteristike

Bijambarske pećine, kao i druge karstne pojave u okviru Zaštićenog pejzaža "Bijambare"

predstavljaju jedinstvenu geološku pojavu u Dinaridima Bosne i Hercegovine, a rijetke

su pojave i u Južnoj grani Alpa. Zbog toga je ovu prirodnu rijetkost potrebno uvrstiti u

registar objekata od posebne geološke važnosti.

Prirodna baština - geomorfološki spomenici

Evidentirane vrijednosti prirodne baštine su geomorfološki spomenici - pećine. Područje

Bijamabara je svoj značaj i pravnu zaštitu dobilo prije svega po osnovu prisutnih

geomorfoloških fenomena evidentiranih u sklopu kompleksa pećina i ponora na

sjevernom dijelu obuhvata. Srednja (Glavna) Bijambarska pećina je najduža,

najatraktivnija i najviše istražena pećina na ovom prostoru.

Ulaz u pećinu leži na 945 m n/v i udaljen je oko 150 m uređenom strmom stazom od

planinarskog doma. Dužina pećine je 420 m koliko ima uređenih osvijetljenih staza a

koje prolaze kroz 4 povezane dvorane od kojih je posljednja i najveća, zbog odlične

akustičnosti, nazvana "Muzička dvorana"

Po svojim ukrasima, najraznovrsnijim po veličini, obliku i boji, ova dvorana spada među

najljepše ukrase našeg podzemlja. Temperatura zraka je slabo podložna vanjskim

kolebanjima i unutar pećine se kreće u rasponu od 4-6 oC, relativna vlažnost je vrlo

visoka i rezultat je slabe cirkulacije između vanjskog prostora i unutrašnjosti pećine.

Radovi na uređenju su započeli krajem 60-tih godina XX stoljeća i sa prekidima traju do

danas. Tokom 2007. godine su uložena znatnija sredstva na poboljšanju rasvjete, sanaciji

i proširenje pješačkih staza pri čemu je ukupan prostor unaprijeđen za posjetu i

razgledanje, tako da možemo reći da po infrastrukturnim sadržajima spada u turističke

pećine.

Na lokalitetu se nalaze još i Gornja Bijamabarska pećina, Donja Bijambarska, Đurićina i

Dimišina pećina. Novim speleološkim istraživanjima, tokom 2006. godine registrovane

su još tri pećine (Ledenjača, Ledenica, Nova pećina), a ranije dati podaci su djelimično

revidirani i dopunjeni za Katastar speleoloških objekata BiH.



4

Pedološke karakteristike

Izražena heterogenost geološke podloge, hidrogeoloških karakteristika kao i klimatskih

prilika uslovili su visoku diferenciranost tipova zemljišta. Zemljište, kao ekološki faktor,

u uskoj je vezi sa biljnim zajednicama tako da se ta zakonitost iskazuje i na predmetnom

području. U zavisnosti od stepena razvijenosti i načina vlaženja u predmetnom obuhvatu

diferenciraju se zemljišta iz grupe automorfnih i hidromorfnih zemljišta. Na nivou

sadašnjeg stanja ovi prostori se koriste najvećim dijelom kao livade i pašnjaci, a

neznatno kao obradive površine.

Vegetacijske karakteristike U pogledu različitosti karakteristika obuhvata u svim prirodnim sadržajima te osobenoj senzitivnosti ovaj zaštićeni pejzaš dobiva neprocjenjivu vrijednost. Procjenjuje se da na ovom području egzistira značajan dio biljnog svijeta Bosne i Hercegovine. Područje karakteriše veliko bogatstvo vrsta koje spada u grupu medicinske flore. Na području Bijambara konstatovane su 133 različite životne zajednice, čiju strukturu čini preko 800 vrsta viših biljaka.

Utvrđen je i visok procent vrsta endemičnog karaktera i to dinarskog, balkanskog i jugoistočnoevropskog rasprostranjenja, kao i prisustvo niza interesantnih i rijetkih vrsta biljaka koje imaju značajnu ekološku, fitocenološku i biljnogeografsku dijagnostičku vrijednost.

Na ovom području su zabilježene i dvije lokacije tresetnih zemljišta i to na nadmorskim visinama od 920m i 930m , sa florom nižih biljaka koje predstavljaju posebnu biološku vrijednost ovog prostora.

Hidrološke karakteristike

Slivno područje voda prostorne cjeline Bijambara obuhvata površinu od oko 35 km2 i na njemu su locirana vrela Banjevac, Studenac i Junakovac, te potoci Bjelila i Brodić. Vrela Banjevac i Studenac se nalaze oko 350 m zapadno od Bijambarske pećine, a vrelo Junakovac oko 500 m u istom pravcu.

Prva faza razvoja zaštićenog područja

U okviru prve faze razvoja zaštićenog područja izrađena je sljedeća dokumentacija:

Elaborat «Valorizacija prirodnih vrijednosti područja Bijambare», čiji je nosilac projekta Kantonalni Zavod za zaštitu kulturno – historijskog i prirodnog naslijeđa, Sarajevo , u saradnji sa Centrom za ekologiju i prirodne resurse Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, identifikovane su i potvrđene visoke prirodne vrijednosti šireg područja Bijambara.



5

Na osnovu Elaborata usvojen je Zakon o proglašenju područja zaštićenim koji

definiše kategoriju zaštite, granice i ukupnu površinu obuhvata ( 497,00 ha), kao i korištenje i upravljanje ovim prostorom.

Prostorni plan

Sintezni prikaz prostornog Plana je rezultat detaljnih analiza po svim oblastima i temama. Planirana prostorna organizacija upravitelju daje korisne informacije za upravljanje i gazdovanje područjem, kako u pogledu gazdovanja prirodnim resursima (stanje hidroloških vrijednosti, stanje flore i faune,stanje prirodnog nasljeđa) tako i u pogledu turizma i rekreacije. Planirana prostorna organizacija definiše, obrađuje i kartira razvojne elemente a to su: šumske ekosisteme, ne šumske ekosisteme, naselje i stanovništo, turizam i rekreaciju, infrastrukturni sistemi, dajući detaljne smjernice i rješenja za upravljanje zaštićenim prostorom. Plan upravljanja

predstavlja dokument koji sadrži veliki broj informacija i smjernica u upravljanju ovim područjem.To je dokument koji dosta detaljno razrađuje aktivnosti u području i u narednom periodu predstavlja obavezujući dokument u radu Upravitelja. Daje sve aspekte i mogučnosti koje usmjeravaju upravitelja kroz planske aktivnosti i način kako se te aktivnosti provode u prostoru,vezano za organizovanje i prezentovanje prostora i odnosa sa lokalnom zajednicom, usmjerenja vezana za organizacionu strukturu upravitelja, projektovane troškove upravljanja i prihode u vremenskom periodu od 10 god.

Institucionalna struktura i nositelj aktivnosti u upravljanju Zaštićenim pejzažom ”Bijambare”

Članom 20. Zakona o proglašenju područja zaštićenim , poslovi upravljanja povjereni su Javnom preduzeću « Sarajevo – šume « , odnosno posebnoj organizacionoj jedinici «Sektoru za ekologiju i upravljanje područjima posebne namjene», koja je u sastavu preduzeća i koja je radila u vremenskom period od 2003.godine do 30.06.2010.godine. KJU za zaštićena prirodna područja registrovana je 05.02.2010.godine, i svoj rad definiše na osnovu Planova upravljanja za zaštićena područja. Spajanjem tri zaštićena područja, čija je ukupna površina 2 530,70 ha, u jednu instituciju prethodilo je izmjenama Zakona o proglašenju područja zaštićenim, registraciji institucije, pripremi Sporazuma, Protokola i drugim dokumentima za funkcionisanje Ustanove kao i održavanje prirodnih vrijednosti područja.



6

Sredstva za realizaciju donešenog Zakona, ( za troškove upravljanja), obezbjeđena su iz Budžeta Kantona Sarajevo, a na osnovu Ugovora o upravljanju zaštićenim pejzažem „Bijambare“, zaključenim sa Ministarstvom prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo.

Druga faza razvoja zaštićenog područja

Nakon nepunih pet godina upravljanja ovim područjem može se konstatovati da je provedeno niz aktivnosti vezanih za postavljene ciljeve koji su od vitalnog značaja za očuvanje i unapređenje ovog prostora. Očuvanje prirodnih vrijednosti

Izvršeno je obilježavanje krajnjih granica obuhvata, kao i unutrašnjih granica vezanih za zone zaštite i uspostavljena je stalna služba nadzora, koja ima zadatak svakodnevne kontrole i osmatranja prostora u cilju sprječavanja bespravnih sječa i poštivanja ostalih zabrana definisanih Zakonom o proglašenju. Zbog lakšeg upravljanja ovim prostorom pokrenute su i završene aktivnosti na razgraničenju između privatnih i državnih parcela uz propisano obilježavanje graničnih linija, što uveliko olakšava planiranje i upravljanje područjem.

JAVNA USTANOVA ZA ZAŠTIĆENA PRIRODNA PODRUČJA

ODJELJENJE ZAŠTIĆENI PEJZAŽ "BIJAMBARE"

MINISTARSVO PROSTORNOG UREĐENJA I ZAŠTITE OKOLIŠA

SEKTOR ZAŠTITE OKOLIŠA



7

Otežan rad Upravljača je predstavljao i problem miniranih površina koje su se preuzimanjem ovog područja nalazile na većem dijelu prostora, ali zahvaljujući aktivnom učešću Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo sa organizacijama koje vrše deminiranje, stekli su se uslovi za rješavanje i ovog problema, te je izvršeno deminiranje 90 % registrovane površine, što je omogućilo sigurniji boravak i kretanje posjetilaca. Uspostavljana je potpuna higijena prostora, kako u pogledu prikupljanja i organizovanog odvoza neorganske materije , tako i uređenjem, te pravilnim uklanjanjem i slaganjem granjevine i drugog organskog materijala čime se, osim estetskog efekta, postigla dobra osnova u prevenciji zaštite od požara, kao i veća stabilnost sastojina u smislu sanitarno – zdravstvene zaštite. U saradnji sa Katedrom za zaštitu šuma Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, redovno se obavljaju pregledi zdravstvenog stanja postojećih sastojina, na osnovu kojih se, uz stalni monitoring uposlenih u ovom Sektoru, vrši donošenje odluka o mjerama koje vode njihovoj sve većoj stabilnosti. U okviru granica zaštićenog područje se isključivo vrše sanitarne sječe kojima je u cilju uklanjanje stabala koja bi mogla nanijeti štete i ugroziti zdravstvenu stabilnost postojećih sastojina. Bijambare su predmet sve većeg broja posjetilaca te zbog pojačane frekventnosti ovaj prostor spada u područja pojačanog rizika od pojave šumskog požara. Na osnovu indeksa ugroženosti izrađen je plan protiv požarne zaštite šuma u skladu sa odredbama Zakona o šumama i Pravilnika o izradi planova zaštite šuma od požara. U istu svrhu, izrađeni su osmatrački tornjevi –osmatračnice, kao i uspostavljen protivpožarni objekat sa potrebnom opremom za inicijalno gašenje eventualno nastalog požara. U planiranoj aktivnosti očuvanja biodiverziteta livadskih ekosistema kontinuirano se obavljaju radnje koje podrazumjevaju košenje otvorenih površina u okviru područja, te nadzor nad košenjem livada koje su u privatnom vlasništvu.

Obavljaju se redovni poslovi na prihranjivanju i održavanju hranilišta i solila. Potrebno je naglasiti da upravljanjem ovim područjem uz poštivanje mjera zaštite kao i poštivanje mjera za dozvoljene intervencije u prostoru predstavljaju idealne uslove za razvoj sitne divljači i ptica.

Pokošene livade u

privatnom vlasništvu

lokalitet Ravne

Pojava sukcesije



8

Zaštita bijambarskih pećina se odvija kroz kontrolu ulaska broja posjetilaca (u jednom obilasku 30 posjetilaca može posjetiti pećinu) i kroz monitoring ukupnog broja posjetilaca tako da nisu zabilježena fizička oštećenja pećinskog nakita kao i jače uznemiravanje faune pećina. Radi praćenja stanja biodiverziteta u zaštićenom pejzažu “Bijambare”, od strane Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, postavljene su

eksperimentalne plohe koje reprezentuju sve ekosisteme koji su u zaštićenom pejzažu.

Unutar istraživanog područja, slučajnim izborom, postavljene su plohe kvadratnog oblika (20 m x 20 m i 10 m x 10 m) na kojima su po Braun-Blanquet metodi izvršena fitocenološka snimanja kao osnova za inventarizaciju staništa i šumskih ekosistema. Prikupljeni podaci su poslužili i za određivanje ukupnog indeksa diverziteta i izjednačenosti fitocenoza.

Tako su četiri eksperimentalne plohe postavljene u šumskom, po jedna na livadskom ekosistemu, kamenjaru i tresetištu i jedna na površini koja je u inicijalnoj fazi sukcesije šumske vegetacije Na ovim plohama je utvrđeno trenutno stanje diverziteta nad kojim treba provoditi monitoring snimanjima koja se trebaju vršiti istom metodikom, i to po preporuci fakulteta, svake pete godine.

Razvoj infrastrukture u zaštićenom području Na prostoru Bijambara se nalaze objekti nekadašnje vojne kasarne , na kojima je nakon izvršene primopredaje i konstatacije zatečenog stanja izvršena sanacija krovova u cilju sprječavanja njihovog daljeg propadanja. U sklopu aktivnosti poduzetim na unaprjeđenju i ambijentalnom uređenju , kao i u cilju bolje prezentacije i ugodnijeg boravka na ovim prostorima, izrađena su brojna ambijentalno prilagođena odmorišta, kao i niz putokaza i obavještajnih ploča. Uz ponudu usluga vodiča , posjetioci ovog prostora mogu uživati u punom kontaktu sa prirodom i to šetnjom kroz uređene i osmišljene staze sa edukativnim sadržajima, a to su : «edukaciona staza», dužine cca 1000 m na kojoj su na drvenim panoima predstavljene neke od valorizovanih vrijednosti ovog prostora, «šumska staza», uređena na dužini od 2000 m, koja je opremljena drvenim klupama za kraći odmor, putokazima i panoima edukativnog sadržaja , kao i drvenim mostovima.



9

Za osobe jačih rekreativnih navika izrađena je trim staza, dok je za najmlađe posjetioce prostora uređeno mjesto za igru . Izrađene su drvene kućice, klackalice, ljuljačke, pješćanici kao i učionica na otvorenom koja bi poslužila za okupljanje djece mlađeg uzrasta i gdje bi se mogli održati kratki časovi upoznavamja svijeta prirode. U cilju unaprjeđenja ovog područja, u ovom periodu su prema drugim Ministarstvima, ustanovama i organizacijama, kandidovani projekti iz oblasti zaštite i ambijentalnog uređenja ovog prostora, a sve u cilju njihovog očuvanja, razvoja i unaprijeđenja. Nakon realizacije Projekta » Izgradnja turističkog kompleksa Bijambare», čiji je nosilac poslova bio Centar za okolišno održivi razvoj, a koji je podržan od strane Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, izvršena je rekonstrukcija

Glavne bijambarske pećine, uspostavljen info punkt, kao i adekvatan sanitarni čvor, što je nesumljivo obogatilo cjelokupnu ponudu i poboljšalo turističku infrastrukturu ovog prostora. Eko turizam predstavlja oblik turizma koji je zasnovan na odgovornom putovanju u oblasti prirode. U svrhu unaprjeđenja i razvoja ovog vida turističke ponude područja , kao i zbog rješavanja pitanja sve većeg broja motornih vozila, na lokalitetu bivšeg pozajmišta kamena između prilaznog i magistralnog puta na ulazu u zaštićeni

pejzaž «Bijambare», realizovan je projekat:«Izgradnja parking prostora na lokalitetu «Bijambara». Na istom lokalitetu završeni su radovi na postavljenju montažnog objekta od drveta, koji služi kao naplatna kućica na ulazu u zaštićeno područje, kao i ulazne drvene kapije za čiju realizaciju su takođe obezbijeđena sredstva iz Budžeta Kantona Sarajevo. Izradom parking prostora , kao i pratećih objekata koji se nalaze u sklopu njega, stekli su se uslovi definisani zakonom o proglašenju zaštićenog pejzaža Bijambare dati kroz mjere zaštite , a koji se odnose na zabranu kretanja saobraćaja u I i II zoni zaštite, i koji su uveliko smanjili negativni uticaji izazvan sve većim pritiskom motornih vozila na ovom prostoru.



10

U cilju povećanja broja posjetilaca, a u skladu sa Akcionim planom- Ekoturizam (Plan upravljanja zaštićenim pejzažem Bijambare), sredstva za nabavku voza Ustanova je obezbijedila na sljedeći način, tako da je dio sredstava obezbijeđen preko Federalnog

ministarstva za turizam i okoliš, dio iz sredstava Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo i dio iz sredstava vlastitog prihoda Ustanove. Slobodno možemo reći da nabavkom voza na električni pogon broj posjetilaca se povećao 150% u odnosu na isti period u 2010.godini.

Upravljanje postojećim resursima mora i treba biti u skladu sa vizijom, ciljevima i politikom upravljanja uz uvažavanje svih mjera i preporuka koja su data u Zakonu o proglašenju područja zaštićenim, Prostornom planu područja i Planu upravljanja. Kroz projekat Unapređenje infrastrukturnih sadržaja koji je apliciran prema Federalnom ministarstvu okoliša i turizma obezbjeđena su sredstva za unapređenje infrastrukture koja se ogleda kroz: Izgradnja pomoćnog parking prostora,

Uređenje i elektrifikacija glavnog ulaza i parking prostora,

Izgradnja i uređenje platoa za odmor i okupljanje,

Rekonstrukcija i uređenje prilaznog puta i prostora oko budućeg informaciono-

edukacionog-servisnog centra,

Izrada elemenata vizuelne komunikacije,

Uređenje i rekonstrukcija dječijeg igrališta “Drveni grad”.

Planskim aktivnostima za 2011.godinu možemo konstatovati da se zaštićeni pejzaž Bijambare nalazi na prelazu ka trećoj fazi koja je ključna za dalji razvoj zaštićenog područja.

Treća faza razvoja zaštićenog područja

Pored nabavke turističkog voza i nadogradnje u smislu infrastrukturnog razvoja na području, jedan od zanačajnijih pokretačkih aktivnosti je rekonstrukcija planinarskog doma Bijambare.



11

Naime, izvršen je otkup objekata planinarskog doma Bijambare od strane Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo,tako da je jula 2013. godine zvanično otvoren Informativno-edukacioni centar na Bijambarama. Centar je namijenjen djeci i omladini koja će tu obilježavati značajne ekološke datume, crtati, pisati, educirati se iz oblasti ekologije i na razne druge načine ispoljavati svoje kreativne potencijale. Centar će takođe moći koristiti stručnjaci koji žele raditi na naučnim istraživanjima vezanim za biodiverzitet u zaštićenom području.

Unutar zaštićenog područja smještena je nekropola stećaka. Inicijativom Općine Ilijaš prema Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za izmještanje nekropola sa lokaliteta Čevljanovići u zaštićeno područje predstavljala je dugogodišnji proces s ciljem njene adekvatne zaštite.



12

Velika pažnja Ustanove je usmjerena na razvoj aktivnosti koji su vezani za saradnju sa intitucijama, medijima i lokalnom zajednicom. KJU za zaštićena prirodna područja je organizovala manifestaciju pod nazivom “Promocija tradicionalnih proizvoda Crnoriječke visoravni”. Svake godine u mjesecu oktobru lokalna zajednica ima priliku da na području prodaje proizvode koje je proizvela u jesenjem periodu.

Saradnja sa lokalnom zajednicom se definiše i sa prodajom suvenira na inicijativu Javne ustanove. Na osnovu Sporazuma potpisanog sa Udruženjem žena „Ruža“ Srednje, definisan je način i uslovi prodaje suvenira. Cilj ovih manifestacija je isticanje značaja Zaštićenog pejzaža "Bijambare" za kvalitet življenja lokalne zajednice i podržavanje tradicionalnog načina proizvodnje stanovnika ovog kraja. Preko Cost-benefit analize pokušaćemo utvrditi koristi projekta koji se zove Zaštićeni pejzaž Bijambare za širu društvenu zajednicu i što više koristi nadmašuju troškove,to će više društvo imati koristi od projektovanih aktivnosti. Cost-benefit analiza zahtijeva prevođenje svih koristi i troškova u novčane jedinice. Obzirom da se mnogi okolišni outputi ne mogu lako izmjeriti u novčanom smislu, moguće je primjenjivati odnosni alat samo u ograničenom opsegu u odnosu na donošenje odluka o projektu.



13

Rezultat cost-benefit analize ukazuje na činjenicu, uzimajući u obzir mjerljive troškove naspram mjerljivih prihoda, da upravljanje Zaštićenim područjem Zaštićeni pejzaž „Bijambare“ nije samoodrživo, odnosno potrebno je uložiti više napora na iznalaženju mogućnosti sticanja dodatnih prihoda u okviru upravljanja zaštićenim područjem. Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja sve gore navedene aktivnosti prvenstveno radi u skladu sa važećim propisima i dokumentima stvarajući predispozicije za održivo upravljanje ovim zaštićenim područjem.

Pregled usluga koje se realizuju u zaštićenom području

0

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

300.000

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20

TROŠKOVI

PRIHODI

1 2 3 4 5

15000 16000 28000 35000 45000 4700 3000

7300

12100 14000

8100

21900

32000

500

310

235

950

ZAŠTIĆENI PEJZAŽ "BIJAMBARE"

BROJ POSJETILACA BROJ POSJETILACA U PEĆINU

BROJ KORISNIKA TURISTIČKOG VOZA BROJ KORISNIKA BICIKLA



14

Organizovani i uspostavljeni prihodi Ustanove

Prihodi iz budžeta (Kanton Sarajevo), Prihodi od ulaznica u područje, Prihodi od ulaznica u pećinu, Prihodi od korisnika električnog voza, Prihodi od korisnika bicikla, Prihodi od drugih institucija ( Projekti ), Prihodi od evropskih fondova.

Razvoj novih prihoda u zaštićenom području

Uspostava prihoda koji će se ostvarivati preko edukacionih programa, Uspostava prihoda koji će se ostvariti radom suvenirnica, Uspostava prihoda koji će se ostvariti radom vodića u područjima.

Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja planira u budućnosti poduzimati radnje koje će omogućiti da Zaštićeni pejzaž bude samoodrživ.

Documents

8. Elma Karovic - Turizam u Zasticeni Podrucjima (Bijambara)