12.4.2009

1

Dr.sc. Hrvoje Šimović

Fiskalni federalizam

Fiskalni federalizam

Teoretski okvir

Pojmovno razgraničenje

U izučavanju određenog fiskalnog sustava potrebno je uključiti analizu fiskalnih odnosa središnje vlasti s niţim razinama vlasti

Fiskalni federalizam – odnosi se na vertikalnu strukturu javnog sektora i istraţuje fiskalne odnose na između više razina vlasti bez obzira na političko uređenje (federalno ili unitarno) Oates (1972) “kad se s ekonomskog stajališta govori o donošenju fiskalnih

odluka pri različitim razinama vlasti, svaki javni sektor je u biti federalnog karaktera”

Pojmovi koji se još koriste: Lokalne (javne) financije

Javne financije u sustavu više razina vlasti

Ekonomika lokalnog javnog sektora

Fiskalni odnosi u sustavu više razina vlasti

Fiskalna decentralizacija

12.4.2009

2

Pozadina problema

U sustavima s više razina vlasti, pojavljuju se sljedeći problemi: kako različite funkcije trebaju biti dodijeljene različitim razinama vlasti? je li poţeljno decentralizirano donošenje odluka?

je li prikupljanje poreza na razini lokalnih jedinica dobar način plaćanja usluga lokalnih jedinica, ili novac treba osigurati središnja drţava?

Jedan sustav je centraliziraniji od drugoga ako je više ovlasti za donošenje odluka u djelokrugu višeg tijela upravne vlasti

Stupanj (de)centralizacije (najvaţnije mjere udjeli lokalnih prihoda/rashoda u ukupnim prihodima/rashodima opće drţave)

Prihodi opće države prema razinama vlasti,

2005-2007

0

20.000.000

40.000.000

60.000.000

80.000.000

100.000.000

120.000.000

140.000.000

160.000.000

2005 2006 2007

Drţavni proračun Izvanproračunski korisnici Proračuni JLP(R)S

Optimalna veličina zajednice Vezano uz pitanje lokalnih javnih dobara i lokalnih poreza, pojavljuje

se Tiebout-ov model (1956) o tome da to pitanje pojedinci rješavaju “glasovanjem nogama” Tiebout smatra da pojedinci mogu napustiti određenu zajednicu i nastaniti se u

zajednici koja im pruţa količinu javnih usluga i visinu poreza koja odgovara njihovim ţeljama.

Mogućnost seljenja pruţa mogućnost da se problem javnih dobara riješi gotovo trţišnim putem.

Iako Tieboutov model nije savršen u opisu stvarnog svijeta (ljudi nisu savršeno mobilni, nije moguće pronaći idealnu zajednicu za svaku obitelj i sl.), ne treba ga sasvim odbaciti.

Pretpostavke Tieboutovog modela…vidjeti knjigu Rosen (1999)

Ima niz teoretičara i teorija koji raspravljaju o fiskalnoj decentralizaciji….

12.4.2009

3

Optimalna razina odlučivanja

Kriterij ekonomske učinkovitosti – optimalna raspodjela funkcija i financijskih sredstava za izvršenje tih funkcija

Načelo supsidijarnosti - Odgovornost za određenu javnu uslugu treba dodijeliti onoj razini vlasti koja je kompatibilna s “područjem korisnosti”

Fiskalne funkcije Alokacijska

Redistribucijska

Stabilizacijska

Nedostaci fiskalne decentralizacije

Pitanje učinkovitosti u decentraliziranom sustavu – ako se zanemaruju eksternalije, odnosno ako svaka zajednica brine samo o

sebi

ako se ne koriste ekonomije razmjera u pribavljanju javnih dobara (tada se povećavaju troškovi javnih dobara i usluga po korisniku)

ako dovodi do neučinkovitosti poreznog sustava (npr. sniţavanjem poreznih stopa na mobilne osnovice, uvođenje poreza s mogućnošću prevaljivanja na druge zajednice)

ako se ne koriste ekonomije razmjera u prikupljanju poreza

Pitanje jednakosti pokazuje se da decentralizirana upravna zajednica ne moţe ostvariti znatniju

preraspodjelu dohotka.

Prednosti fiskalne decentralizacije prilagođavanje lokalnim ukusima – što su lokalne zajednice bliţe

stanovnicima, one mogu bolje odgovoriti njihovim ţeljama, odnosno bolje nego središnja vlast (npr. Gdje će biti lokalno groblje – neposredan utjecaj građana)

poticanje konkurencije između vlasti –mogućnost seljenja moţe potaknuti predstavnike vlasti da postanu učinkovitiji i odgovorniji prema svojim građanima

inovacije u lokalno pribavljenim dobrima i uslugama–sustav više razina vlasti povećava mogućnost da se pronađe nov način rješavanja problema

Optimalna decentralizacija = ekonomski rast i razvoj

12.4.2009

4

Fiskalno izravnanje (1) Financijski mehanizam kojim središnja drţava ublaţava nejednakosti

što nastaju zbog nejednakog rasporeda prihoda na niţim razinama vlasti.

Okomito FI Mehanizam raspodjele ovlasti i prihoda između središnje i lokalne drţave (npr.

dijeljenje poreznih prihoda – zajednički porezi; dijeljene neporeznih prihoda)

Vodoravno FI Drţava nastoji smanjiti jaz između financijskih obveze za pruţanje javnih usluga

te raspoloţivih izvora sredstava

Mehanizam dotacija Tekuće – za financijski slabije lokalne jedinice s ispodprosječnim fiskalnim

kapacitetom Kapitalne – preko Ministarstva i Fonda za regionalni razvoj

Fiskalno izravnanje (2) Kriteriji za dodjelu

Mjerenje potreba – lokalne zajednice se razlikuju po veličini(broju stanovnika i površini) te dohotku i bogatstvu

Fiskalni kapacitet – pokazatelj sposobnosti lokalnih zajednica u

prikupljanju prihoda i financiranju rashoda

Porezni napor

Vodoravno fiskalno izravnanje

Drţava nastoji smanjiti jaz između financijskih obveze za pruţanje javnih usluga te raspoloţivih izvora sredstava - Mehanizam dotacija

Dotacije se mogu podijeliti na: uvjetovane (namjenske) dotacije, koje mogu biti:

dotacije s vlastitim udjelom,

dotacije s vlastitim udjelom uz ograničenje i

dotacije bez vlastitog udjela, te

Neuvjetovane dotacije –radi se o diobi prihoda

12.4.2009

5

Uvjetovane dotacije - s vlastitim

udjelom

Uvjetovane dotacije – s vlastitim

udjelom uz ograničenje

Uvjetovane dotacije – bez vlastitog

udjela

12.4.2009

6

Neuvjetovane dotacije

Financiranje JLP(R)S u Hrvatskoj

Fiskalni sustav RH

SUSTAV JAVNOG

FINANCIRANJA(FISKALNI SUSTAV)

PRORAČUN SREDIŠNJE DRŽAVE

IZVANPRORAČUNSKI FONDOVI

PRORAČUNI JLP(R)S SAMOUPRAVE

KONSOLIDIRANA BILANCA SREDIŠNJE DRŽAVE

KONSOLIDIRANA BILANCA OPĆE DRŽAVE

12.4.2009

7

Lokalne jedinice u RH

Lokalna drţava - jedinice lokalne i regionalne (područne)

samouprave:

20 ţupanija kao jedinice regionalne (područne) samouprave

123 grada i 426 općina kao jedinice lokalne samouprave

Grad Zagreb (koji ima status grada i ţupanije)

Izvori financiranja lokalnih jedinica

u RH Zajednički porezi Porez na dohodak

Porez na promet nekretnina

Lokalni porezi Ţupanijski porezi

Općinski ili gradski porezi

Neporezni prihodi

Dotacije (pomoći)

Zaduţivanje

Lokalni porezi u RH

Ţupanijski porezi porez na nasljedstva i darove

porez na cestovna motorna vozila

porez na plovila

porez na automate za zabavne igre

Gradski ili općinski porezi prirez porezu na dohodak

porez na potrošnju

porez na kuće za odmor

porez na tvrtku ili naziv

porez na korištenje javnih

Zakonu o financiranju JLP(R)S(NN 117/93,33/00, 73/00, 59/01,

107/01, 117/01-ispravak, 150/02,

147/03, 132/06)

12.4.2009

8

Zajednički porezi (od 1.7.2008)

Podjela po proračunima u %

Središnja drţava

ŢupanijaOpćine i

gradoviFond za

izravnanjeDecentralizirane

funkcije

Porez na dohodak - 15,5 55 17,5 12

Porez na promet nekretnina

40.0 - 60.0 - -

Reforma

Za lokalne jedinice koje preuzimaju financiranje decentraliziranih funkcija, središnja drţava osigurava veći udio u porezu na dohodak (decentralizirane funkcije)

Ako ne mogu od prihoda dobivenih od poreza na dohodak financirati te funkcije, dobivaju i dodatna sredstva iz fonda za izravnanje (to je zapravo dio poreza na dohodak što ga drţava ustupa lokalnim jedinicama za financiranje decentraliziranih funkcija; puni ga samo 300 lokalnih jedinica, ostali su PPDS, BPP i otoci)

Decentralizirane funkcije (12%)

FUNKCIJE Dodatni udjeli

ŠKOLSTVO

Osnovno 3,1 %

Srednje 2,2 %

SOCIJALNA SKRB

Centri za socijalnu skrb 0,5 %

Domovi za starije i nemoćne osobe 1,7 %

ZDRAVSTVO

Zdravstvene ustanove 3,2 %

VATROGASTVO

Javne vatrogasne postrojbe 1,3 %

12.4.2009

9

Struktura prihoda 32 grada, županija i

Grada Zagreba u 2007. godini

Izvor: Ministarstvo financija RH

Struktura poreznih prihoda 32 grada,

županija i Grada Zagreba u 2007. godini

Izvor: Ministarstvo financija RH

Fiskalno izravnanje u RH

Okomito Mehanizam raspodjele ovlasti i prihoda između središnje i lokalne drţave

(dijeljenje poreznih prihoda – zajednički porezi)

Vodoravno Drţava nastoji smanjiti jaz između financijskih obveze za pruţanje javnih usluga

te raspoloţivih izvora sredstava

Mehanizam dotacija

Tekuće – za financijski slabije lokalne jedinice s ispodprosječnim fiskalnim kapacitetom

Kapitalne – preko Ministarstva i Fonda za regionalni razvoj

12.4.2009

10

Hvala na pozornosti!

Pitanja?