NAPREDNA MAKROEKONOMIJA

VIII predavanje

*

*kole ekonomskog miljenja modeli razmiljanja o ekonomskim problemima tokovi teorijske ekonomijeskupovi ideja pomou kojih ekonomisti pristupaju ekonomskim problemima i nude razliita rjeenja

modeli, stilovi, vrste ili putevi ekonomsko-teorijskog miljenja pomou kojih se pokuava:

Spoznati ekonomsku stvarnost (spoznajna dimenzija)Orijentisati se u ekonomsko politikoj stvarnosti punoj neizvjesnosti i rizika (psiholoka dimenzija)Upotrebljavati teorijska znanja u rjeavanju ekonomskih problema (upotrebna dimenzija)*kole ekonomskog miljenja

Postoje od poetka nastajanja i formiranja ekonomijeEkonomija se razvijala kroz nastajanje i kritike raznih kola kao to su: merkantilizam fiziokratizam klasina liberalna kola neoklasina kola marksistika kola kejnzijanska kola, itd.

*kole ekonomskog miljenja

Svojevrsni mentalni software-i dobivali nazive po razliitim kriterijima. Na primjer:

Glavna ideja (princip) kole (merkantilizam, liberalizam, monetarizam, Ekonomija ponude, RATEX.)Ime glavnog osnivaa kole (marksistika kola, kejnzijanci)Mjesto nastajanja kole (ikaka kola- monetarizam, lozanska kola- uenje Leona Vilrasa i Vilfreda Pareta)*kole ekonomskog miljenja

Vrijeme nastajanja i razvoj (Neoklasina kola, Nova klasina ekonomika, Nova kejnzijanska ekonomija, Postkejnzijanska teorija, ...)Politiki prostor ili drava u kojoj nastaje i razvija se kola (Njemaka istorijska kola, Austrijska kola, ...)Metoda koju kola primjenjuje (Matematika kola)Odnos prema oblicima koordinacije ekonomskih procesa (komandna ekonomija, slobodno trite, planiranje, samoupravljanje, mjeoviti privredni sistemi, arbitraa, ....

*kole ekonomskog miljenja

*

1. Klasini pristupnaglaava samokorigirajue uticaje u privredikorijene nalazi u djelima A. Smitha, J. B. Seja i J. S. Milapolazi od postavke da su cijene i najamnine fleksibilne tako da se ravnotea pri punoj zaposlenosti postie veoma brzokonjukturne cikluse shvata kao povremena odstupanjanjihove analize bazirane na Say-ovom zakonu trita ija se sutina svodi na to da je prekomjerna proizvodnja po svojoj prirodi nemogua

*

U klasinom pristupu - 2 zakljuka:Privreda uvijek ima punu zaposlenost i uvijek proizvodi potencijalni proizvodPromjene AD ne mogu uticati na nivo nezaposlenosti i proizvodnju. One utiu samo na nivo cijena i sastav realnog BDP-a.

*1. Klasini pristup

*

J. M. Kejns (1883 1946)Iz bogate porodiceDunosti: savjetnik ministra finansijapredstavnik Velike Britanije na brojnim meunarodnim konferencijama1921 1938 predsjednik najveeg osiguravajueg drutvabavio se preprodajom stranog novca, berzanskim pekulacijamaurednik ekonomskog asopisasekretar Kraljevskog ekonomskog drutvalan brojnih ANUnosilac poasnih doktorata1942. godine proglaen lordom

2. Kejns i kejnzijanska ekonomija*

*

DJELA: Novani sistem i finansije Indije Ekonomske posljedice mira Rasprava o vjerovatnoi Traktat o novanoj reformi Rasprava o novcu Sredstva napretka Opta teorija zaposlenosti, kamate i novca Kako platiti za rat

*2. Kejns i kejnzijanska ekonomija

*

Nakon Velike ekonomske krize 1929. 1932.Klasine postavke dovedene u pitanjePraksa liberalizma zamjenjena praksom intervencionizmaJ. M. Keynes nosilac nove doktrineFokus sa teorije cijena premjetena na pitanje zaposlenosti i kamatne stopeProblem nezaposlenosti treba rjeavati na nivou kolektivnih interesa i uz pomo dravne regulacijeTreba stimulisati tranju koja bi bila rezultat poveanih kupovina od strane drave to e pomoi stimulisanju proizvodnje i zaposlenosti

*

*

Princip efektivne tranjeSutina teorije zaposlenosti kae da kada zaposlenost raste, ukupan realni dohodak se poveavaPri uveanom realnom dohotku poveava se i ukupna potronja, ali ne za onoliko koliko raste dohodak (granina sklonost potranji)Da bi privreda apsorbovala novu zaposlenost neophodno investiranjeEfektivna tranja praena punom zaposlenosti je poseban sluaj do koga dolazi jedino kada su usklaeni sklonost potranji i podstrek za investiranjemUkoliko je tranja nedovoljna, ona zaustavlja rast zaposlenosti

*

*

Centralno pitanje nezaposlenostistie da nezaposlenost nije sluajnost ve redovna pojavaistrauje kako poveati dohodak i zaposlenost (zavisne promjenjive varijable)Njih odreuju dvije grupe faktora:Dati faktoriNezavisne promjenljive veliine

Opta teorija zaposlenosti, kamate i novca 1936.*

*

a) Dati faktori: postojea strunost radne snage koliina i kvalitet opreme tehnike stepen konkurencije ukus i navike potroaa drutveni sistem koji utie na raspodjelu ND rukovoenje i organizacija proizvodnje intenzivnost rada

b) Nezavisne promjenljive veliine sklonost potronji granina efikasnost kapitala kamatna stopa (K.S.)

Opta teorija zaposlenosti, kamate i novca 1936.*

*

veliinu izdataka na potronju odreuje zakon psiholoke prirode sklonost potronjipotronja u funkciji dohotkapotronja raste ili opada uvijek sporije od dohotkaMPS dvostruka uloga:Utie na obim investicijaTezaurisanje

I = S2.1.Sklonost potronji (MPC)*Y = C + IY = C + S

*

S zavisi od C C zavisi od MPC MPC zavisi od Y S = I zavisi od Y S = I uspostavlja se djelovanjem multiplikatora

*2.1.Sklonost potronji (MPC)

*

utie na I, nivo zaposlenosti i Y

obim I zavisi od MEK i kamatne stope da bi se investiralo MEK treba da je vea od K.S. MEK = KS - prestaje investiranje

2.2. Granina efikasnost kapitala (MEK)*

*

utie na oblik utroenog novcauvodi psiholoki fenomen elja za likvidnou (davanje prednosti gotovini)preduslov za tu elju nesigurnost u pogledu visine kamatne stope u budunostiZamka likvidnosti u kriznim situacijama raste sklonost dranju gotovine smanjuje se tranjaPobude koje potiu elju za likvidnou:Pobuda za tekuim poslovanjemPobuda oprezapekulacijska pobuda

2.3. Kamatna stopa (KS)*

*

elja za likvidnou odreuje potranju za novcem

Visina kamatne stope zavisi od:

elje za likvidnou (potranja za novcem)Koliine novca u opticaju (ponuda novca)

*2.3. Kamatna stopa (KS)

*

Mehanizam sistemaBogate zemlje: manje MPC i vea MPS vaan podstrek za investiranje

Siomane zemlje: vea MPC i manja MPS svaka investicija poveava zaposlenost

Za podstrek investiranja vana kamatna stopa

*

*

klasini pristup AS i AD podudarni Kejns AS i AD u ravnotei samo sluajno u AS i AD razlikuje potrona i investiciona dobra

Ravnotea : MPC mora biti tolika da potronja apsorbuje sve to je proizvedenopotranja za investicijama mora odgovarati ponudi tih dobaraS = I

*Mehanizam sistema

*

Izdataka na IIzdataka na CDohodak i zaposlenost zavise od:MEKKSMPCKoliina novcaelja za likvidnouSubjektivni faktoriObjektivni faktoriOprezPredvianjaPohlepaPromjene realnih nadnicaVanredno poveanje imovinePromjene u fiskalnoj politici

*

Uvodi dvije obraunske jedinice:

1. Kvantitet novane jedinice2. Kvantitet zaposlenostiUkupan fond nadnica = koliina zapslenosti x jedinica nadnice

E = N x W

jedinica nadnice predstavlja odnos izmeu produktivnosti rada i nominalne nadnicepoveanje nominalne nadnice iznad produktivnosti rada djeluje inflatorno i destimulativnoekonomija ide ka punoj zaposlenosti samo ako nadnice rastu u skladu s produktivnosti rada

*2.4. Zaposlenost

*

ako postoji nesklad i javlja se nezaposlenost, ravnotea izmeu ponude i potranje za radom uspostavlja se sniavanjem nadnicastrah od deflacija naveo Kejnsa na tezu o fiksnim nominalnim i fleksibilnim realnim nadnicamadeflacioniranje realnih nadnica putem inflacije predstavlja sutinu Kejnsovog uenjanjegova ekonomija je ekonomija potranje, antideflatorna i antikrizna

*2.4. Zaposlenost

*

Na MPC pomou:

a) Kamatne stope (K.S.) b) Poreske politike

2. Na I investicije: a) preko K.S. b) organizovanje javnih radova (javna potronja)*2.5. Intervencija drave

*

*Grafiki prikaz kejnzijanskog modela

*

2.6 Zamka ravnoteeRavnotea pri nepunoj zaposlenostiPostoji ravnotea AS i AD, ali je proizvodnja ispod potencijalnog proizvoda i znaajan broj radne snage je nezaposlenZato treba poveati ADRast tranje na nivo pune zaposlenosti (potencijalni proizvod) ima inflatoran karakter

*

*

nevidljiva ruka automatizmom djelovanja trita uspostavlja uslove ravnoteena tritu iste (perfektne konkurencije) poloaj firme je funkcija njenih prihoda i rashodaosnovni princip opadajui prihodi i rastui trokovirazlikuje poloaj firme i poloaj industrije (grane)zbog osnovnog principa firma i industrija suoavaju se sa problemom proizvodnje bez profitatakva mogunost djeluje na firmu u dva pravca:

a) da smanji trokove proizvodnje b) da preseli kapital u drugu granu*3. Neoklasiari

*

neoklasiari prihvataju pretpostavke iste (perfektne) konkurencijeUslovi:Na tritu je veliki broj proizvoaa. Heterogena ponuda i potranja. Firma ne moe uticati na visinu cijene (PRICE TAKER)Homogenost proizvoda kupcu svejedno od koga kupuje proizvodNa tritu postoji sloboda kretanja kapitala firme se rukovode kriterijem profitaPerfektna informisanost

*3. Neoklasiari

*

Polazei od maksimizacije profita, firma tei da pronae optimum poslovanja

Polazne take u analizi kratkorone ravnotee firme:

prosjeni trokovimarginalni trokovimarginalni prihod

*3.1. Poloaj firme

*

Firma bira kombinaciju faktora proizvodnje, cijena i outputa koja odgovara zakonu da se profit maksimizira kada su marginalni trokovi = marginalnom prihoduPoduzetnik investira sve dok se ne izjednae marginalni prihodi i marginalni trokoviMakroekonomska politika mora uvaavati kriterije unosnog investiranja i stvarati profitonosnu investicionu klimuOna to moe djelovanjem na prihode i trokove

*3.1. Poloaj firme

*

Visok profit u grani privlai kapitalPoveana ponuda u toj grani dovodi do obaranja cijenaRast proizvodnje uzrokuje rast cijena inputaMarginalni trokovi se primiu marginalnom prihoduProfit postepeno opadaFirma seli kapital postepeno u drugu granuMobilnost kapitala osigurava da se ostvari princip na isti kapital isti profitOvaj princip naziva se oprtunitetnim trokom kapitalaPrivreda povremeno u stanju ravnotee (nestabilna ravnotea) fluktuacije industrije (privrede)Priznaju povremene poremeaje u kojima trini mehanizam ne moe automatski obezbijediti ravnoteu

*3.2. Poloaj industrije

*

neoklasiari se bave pitanjem nivoa cijena i ekonomskih fluktuacija

ne pridaju znaaj nezaposlenosti zbog fleksibilnosti cijena i plata privreda biljei punu zaposlenost

investicije u funkciji oekivanog profita

rast cijena stimulie investicije a rast K.S. destimulie investicije

*3.2. Poloaj industrije

*

4. IS LM modelModel ravnotee na tritu roba i novcaTvorci modela John Hicks i Alvin Hansen 1940-ih godina XX vijekaKada je Keynes 1936. godine objavio Optu teoriju zaposlenosti, kamate i novca mnogi ekonomisti smatrali su da je ta knjiga istovremeno i fundamentalna i nedokuiva (niz rasprava na temu ta je Keynes zapravo mislio)John Hicks 1937. godine saeo ono to je smatrao najveim Keynsovim doprinosom: zajedniki opis trita roba i trita novcaNjegovu analizu kasnije proirio Alvin HansenHicks i Hansen rezultate analize nazvali IS LM model

*

*

a.) Ravnotea na tritu robaIS krivuljaIS krivulja pokazuje kombinaciju kamatnih stopa i koliine proizvodnje (dohotka) pri kome se izjednaava domaa ponuda i potranja, odnosno, domaa potranja i domaa proizvodnja (dohodak)IS krivulja objanjava ravnoteu na tritu roba u jednoj nacionalnoj ekonomijiRavnotea na tritu roba (jednakost dohotka i agregatne potranje Y = AD) prikazuje se jednainom

Y = C + I I = Y - C*

*

a.) Ravnotea na tritu roba - IS krivuljaPodsjetimo se da se funkcija potranje (C) prikazuje kao funkcija dohotka (Y)U modelu Y = C + I investicije (I) predstavljaju autonomnu komponentu agregatne tranjePodsjetimo se i ovisnosti investicija o kamatnoj stopiInvesticije su opadajua funkcija kamatne stope

*Investicije

*

a.) Ravnotea na tritu roba - IS krivuljaPodsjetimo se da se ostvareni dohodak (Y) moe potroiti na robe ili usluge (C) ili utedjeti (S)

Y = C + S pri emu je S = Y C

Ranije smo vidjeli da se ravnotea na tritu roba prikazuje jednainom

Y = C + I pri emu je I = Y C

Iz ovog slijedi

C + S = C + I ili S = I

S = I ravnoteni uslov na tritu roba

*

*

a.) Ravnotea na tritu roba IS krivuljaS = I grafiki prikaz*IS45

*

a.) Ravnotea na tritu roba - IS krivuljaPodsjetimo se da je funkcija tednje (S) prikazana kao funkcija dohotka (Y)S ovisi od dohotkaFunkcija tednje

*FUNKCIJA TEDNJE

*

a.) Ravnotea na tritu roba - IS krivulja*(1)(2)(3)(4)ISPrikaz grafikog izvoenja IS krivulje pomou etiri rasporeena grafikona, posmatrajui ih u smjeru suprotnom kretanju kazaljke na satu

*

a.) Ravnotea na tritu roba - IS krivuljaKako se izvodi IS krivulja prikazaemo na primjeru kamatne stope od 4%Grafikon (1) prikazuje da su pri kamatnoj stopi od 4% investicije na nivou od npr. 1000Grafikon (2) pokazuje uslov ravnotee na tritu roba S = I. Na njemu vidimo da je na nivou I = 1000 i S = 1000Grafikon (3) pokazuje funkciju tednje (S) ovisno o dohotku (Y) tako vidimo da je tednja u iznosu 1000 na nivou dohotka od npr. 5000Grafikon (4) pokazuje kombinaciju kamatne stope od 4% i dohotka od 5000 (jedna taka na IS krivulji)Niz kombinacija kamatnih stopa i dohotka IS krivuljaIS krivulja pokazuje razliite kombinacije kamatnih stopa i dohotka pri emu se ostvaruje ravnotea na tritu roba

*

*

a.) Ravnotea na tritu roba - IS krivuljaIS krivulja pokazuje obrnuto proporcionalnu vezu dohotka i kamatnih stopa posredstvom investicijaRast kamatnih stopa utie na smanjenje investicija to se multiplikativno odraava na smanjenje dohotkaZbog toga je IS krivulja negativnog nagiba (silazna)

*

*

b.) Ravnotea na tritu novca - LM krivuljaLM krivulja pokazuje kombinaciju kamatnih stopa i dohotkaLM krivulja objanjava ravnoteu na tritu novca u jednoj nacionalnoj ekonomijiRavnotea na tritu novca predstavlja jednakost ponude i potranje za novcemPonuda novca novana masa (M) obuhvata sva novana sredstva koja se mogu upotrijebiti za plaanja u jednoj nacionalnoj ekonomijiPodsjetimo se da se M sastoji od gotovine i depozitnog novca (M1 i M2)

*

*

b.) Ravnotea na tritu novca - LM krivuljaPotranja za novcem sastoji se od dva dijela:Transakciona pekulativnaTransakcijska potranja za novcem odnosi se na potranju stanovnitva za novcem radi kupovine roba i usluga i poslovnu potranju za novcem, odnosno potranju preduzea radi neometanog odvijanja proizvodnjeTransakcijska potranja za novcem direktno zavisi od dohotkaVei dohodak (Y) zahtjeva i veu potranju za novcem

*

*

b.) Ravnotea na tritu novcaLM krivuljaDok je transakcijska potranja za novcem funkcija novca kao platenog sredsta (za obavljanje transakcije), pekulativna potranja je funkcija novca kao sredstva ouvanja vrijednosti, odnosno kao jednog od oblika imovine (portfolio)Novac moe biti sigurniji oblik imovine od drugih oblika, iz ega proizlazi potranja za novcem kao oblikom imovine ili pekulativna potranja za novcempekulativna potranja za novcem zavisi od mnogo faktora od kojih je glavni kamatna stopaAko je kamata vea, isplatnije je drati novac u banci nego u npr. gotovini pekulativna potranja za novcem je obrnuto proporcionalna visini kamatne stope

*

*

b.) Ravnotea na tritu novca - LM krivuljaPrikaz grafikog izvoenja LM krivulje pomou etiri rasporeena grafikona, posmatrajui ih u smjeru suprotnom kretanju kazaljke na satu

*(1)(2)(3)(4)LM

*

b.) Ravnotea na tritu novca - LM krivuljaKako se izvodi LM krivulja prikazaemo na primjeru kamatne stope od 4%Grafikon (1) prikazuje pekulacijsku potranju za novcem kao opadajuu funkciju kamatne stope. Npr. pri kamatnoj stopi od 4%, pekulacijska potranja za novcem iznosi npr. 1000Grafikon (2) prikazuje ravnoteni uslov na tritu novca, odnosno jednakost ponude novca (M) i potranje za novcem (transakcijska i pekulacijska)Uz datu ponudu novca (M) i odreeni nivo pekulativne potranje za novcem ovisne o kamati, odreena je i transakcijska potranja za novcemTako npr. pri kamatnoj stopi od 4% i pekulativnoj potranji za novcem od 1000, uz novanu masu (M) od 5000, transakcijska potranja za novcem iznosi 4000

*

*

b.) Ravnotea na tritu novca - LM krivuljaPodsjetimo se da je veliina dohotka kljuna odrednica transakcijske potranje za novcemGrafikon (3) prikazuje kako svakom nivou transakcijske potranje za novcem odgovara odreeni nivo dohotkaDakle pokazuje pozitivnu vezu dohotka i transakcijske potranje za novcemTako npr. pokazuje da transakcijskoj potranji za novcem u iznosu 4000 odgovara nivo dohotka od 5000Grafikon (4) pokazuje kombinacije kamatne stope i dohotkaTako npr. kamatnoj stopi od 4% odgovara nivo dohotka od 5000, pri emu se ostvaruje ravnotea na tritu novca (jedna taka na LM krivulji)

*

*

b.) Ravnotea na tritu novca - LM krivuljaLM krivulja pokazuje razliite kombinacije visine kamatne stope i nivoa dohotka kojima se osigurava ravnotea na tritu novcaLM krivulja je pozitivnog nagiba (uzlazna) to znai da je odnos kamatne stope i dohotka pozitivno proporcionalanAli, ta veza kamatne stope i dohotka nije direktnaAko se npr. povea kamatna stopa, smanjit e se potranja za novcemRavnotea na tritu novca uz pad potranje za novcem i uz fiksnu ponudu novca moe se odrati samo poveanjem dohotka (proizvodnje).

*

*

Ravnotea na tritu novca (LM krivulja) podrazumijeva da je npr. rast kamatnih stopa praen rastom dohotka

b.) Ravnotea na tritu novca - LM krivulja*

*

c.) Ravnotea na tritu roba i novcaIS - LM krivuljaKrivulja IS i LM sadrava iste uslove koji moraju biti zadovoljeni radi ostvarivanja unutranje ravnotee i na robnom i na novanom trituUslovi vezani za visinu kamatne stope i dohotka

*

*

c.) Ravnotea na tritu roba i novcaIS - LM krivuljaU nizu kombinacija visine kamatne stope i visine dohotka kojima se obezbjeuju ravnotea na tritu roba i, odvojeno, na tritu novca, samo jedna kombinacija kamatne stope i dohotka odreuje istovremenu ravnoteu i na tritu roba i na tritu novcaTa ravnotea istovremeno osigurava jednakost

I = S i M = LRavnotena kamatna stopa i ravnoteni nivo dohotkaOsnovna pretpostavka ravnotee stabilan nivo cijena uz koji su preduzea voljna ponuditi bilo koju traenu koliinu robaPotranja za robama jednaka je nivou proizvodnje na IS krivulji, a potranja za novcem jednaka je ponudi novca na LM krivulji

*

c.) Ravnotea na tritu roba i novcaIS - LM krivulja*

d.) IS LM modelRavnoteni nivo kamatne stope i ravnoteni nivo dohotka mijenjaju se kada se god pomjeri IS ili LM krivulja ili objeIS LM model koristi se u analizi uticaja mjera fiskalne i monetarne politike (odnosno njihovih kombinacija) u cilju postizanja pune zaposlenostiObjasnit emo kako promjena fiskalne politike utie na IS LM, zatim efekte promjene monetarne politike na IS LM i efekte kombinacije politika (monetarne i fiskalne) na IS LM

*

d.) IS LM model Fiskalna politikaPretpostavimo da drava odlui smanjiti budetski deficit poveanjem porezaEfekat poveanih poreza na ISVii porezi manji raspoloivi dohodakVii porezi smanjenje potronje to, uz djelovanje multiplikatora, smanjuje YKrivulja IS pomjera se ulijevoEfekat poveanih poreza na LMLM krivulja pokazuje kombinacije kamate i Y pri kojima je ponuda novca jednaka potranji za novcemKada porezi rastu, kamatna stopa pri kojoj je ponuda novca jednaka potranji za novcem ostaje ista Poveani porezi nemaju efekta na LM

*

d.) IS LM model Fiskalna politika* YKamatna stopaISLMYrirAY1A1iiIS1

Grafiki prikaz efekata fiskalne politike

Rast poreza smanjuje potranjuSmanjena potranja smanjuje Y (uz multiplikator)Smanjenje Y smanjuje potranju za novcemSmanjena potranja za novcem obara kamateNia kamata moe stimulirati investicije

d.) IS LM model Monetarna politikaPretpostavimo da centralna banka poveava ponudu novca (M)Kakav je efekat na IS?Ponuda novca ne utie direktno ni na ponudu ni na potranju za robamaM ne pomie IS krivuljuKakav je efekat na LM?Rast ponude novca pomjera krivulju LM prema dolePri datom nivou dohotka, rast ponude novca dovodi do pada kamatnih stopa

*

d.) IS LM model Monetarna politika* YKamatna stopaISLMYrirAY1A1ii

Grafiki prikaz efekata monetarne politike

Rast ponude novca smanjuje kamatnu stopuNia kamatna stopa stimulie investicijePoveanje investicija (uz multiplikator) poveava dohodak

YKamatna stopaISLMYrirAd.) IS LM model Kombinovana politika

Y1ii

B

A1

Monetarna i fiskalna politika se esto koriste zajedno (kombinacija politika) za postizanje istih ciljevaNpr. ekspanzivna monetarna politika koristi se za prevladavanje nepovoljnih efekata koje fiskalna kontrakcija izaziva na potranju za robama

Grafiki prikaz kombinacije politikaSmanjenje budetskog deficita i monetarna ekspanzija bez nepovoljnih efekata a Y

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*

*